Pitajte veterinara

Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Kupila sam kod vas 2 kornajče i rečeno mi je da povremeno mogu dati oslića ili čak i piletinu. Zanima me da li taj oslić ili piletina moraju biti kuhani ili sirovi? Da li je moguće da se te dvije kornjače svojevremeno pare? Ako nije, koje uvjete moram zadovoljiti da bi se one parile, ukoliko sam kupila mušku i žensku kornjaču? Super je da imate ovu stranicu!!! Lidija O: Preporučuje se davati sirovo meso maksimalno 2 puta tjedno i to sirova piletina, govedina ili riba. Nemojte kornjačici davati salame, hrenovke ili bilo kakve druge mesne prerađevine. Međutim, ako im umjesto sirovog mesa date kuhano, također niste pogriješili. Ne smije se davati meso s roštilja, prženo, dinstano te meso pripremljeno u različitim umacima. Također kornjačicama povremeno možete davati navlažene granule suhe hrane za pse i mačke na bazi ribe i mesa.Spol se kod kornjača razlikuje po vanjskim (fizičkim) karakteristikama i nije ga jednostavno odrediti, a moguće je onda kada kornjače spolno sazriju. Mužjaci su sitniji, nemaju zaobljeni dio na trbuhu, imaju deblji i dulji rep, te su im kandže na prednjim nogama dosta duže nego kod ženki, jer im kandže služe za obranu teritorija i za udvaranje ženkama, te im je nos također duži. Kao što vidite, dosta je teško odrediti spol kornjačama. To je jedino moguće na temelju navedenih pokazatelja, koji su dosta subjektivni. Kornjače postaju spolno zrele sa dvije do pet godina. Period parenja je početkom veljače pa sve do svibnja. Mužjak se udvara ženki na način da je kandžama prednjih nogu mazi po licu i pliva natraške okrenut licem prema licu ženke. Nakon udvaranja, mužjak ostaje na dnu do 48 sati. Ženka nosi jaja oko 2 mjeseca. Na suhom traži prikladno mjesto za gnjezdo, što znači da joj morate u terariju napraviti obalu od zemlje ili pijeska kako bi mogla položiti i zakopati svoja jaja. Temperatura mora biti prikladna isto kao i prehrana, međutim jako se teško kornjače pare u zatočeništvu zbog skučenosti prostora i neprikladnih uvjeta držanja.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me mogu li staviti u vanjski terarij grane (za penjanje) od akacije? Ako ne, molim savjet što mogu staviti? Hvala! Dane O: Mnogi ljudi vjeruju kako sve životinje instinktivno znaju što je, a što nije otrovno za hraniti se. To je ozbiljna te potencijalno opasna greška kada se govori o životinjama koje su maknute iz njihovog prirodnog staništa. U prirodnim uvjetima životinja zna što smije pojesti. Ako pogriješi i oboli, više neće jesti tu biljku. Uginuće životinja u prirodi nije uzrokovano konzumiranjem otrovnih biljaka, što upućuje na to kako životinje ili uče iz vlastitog iskustva ili promatranjem starijih jedinki ili instinktivno znaju koje su netoksične biljke. Kad se jednom životinja makne iz vlastitog staništa njezin instinkt i učenje postaje beskorisno. Umjesto toga, životinja će pokušati jesti bilo što nalik na nešto već naučeno ili instinktom vođena da je sigurno za jesti. Toksične biljke kao azaleje ili oleandri liče na izvrstan zalogaj za gladnu ili znatiželjnu iguanu. Ako razmišljate o uređenju terarija biljkama ili o slobodnom šetanju Vaše iguane po stanu, morate biti sigurni da biljke koje imate nisu otrovne. Toksične tvari biljaka dolaze u organizam iguane na dva načina - unošenjem u tijelo ili fizičkim kontaktom sa površinom biljke ili određenim dijelom biljke. Neke biljke su u cijelosti toksične, drugima su samo neki dijelovi toksični (listovi, cvjetovi, korijen ili sjemenke). Neke biljke su toliko toksične da će dovesti do uginuća iguane, dok će od nekih ozbiljno oboljeti. Kod drugih biljaka toksični efekt ovisi o unesenoj količini u organizam, veličini same životinje te o zdravstvenom stanju životinje. Neke biljke mogu i fizički uzrokovati ozljede kao što su ogrebotine ili ubodi u tijelo, oči, usta i sl. Mogu uzrokovati čireve, lezije ili gnojne upale na koži, te oštetiti unutarnje probavne organe. Za uređenje terarija najbolje je koristiti bambusove grane ili ih vezati i napraviti platforme u terariju. U prirodi iguane su izvrsni penjači i često borave i odmaraju se na drveću. Bilje u terariju nije nužno, a ako želimo zelenilo, mora biti netoksično i čvrsto (da se ne slomi pod težinom guštera). Preporuča se plastično. Mnogo je važnije izgraditi debele grane i platforme za odmaranje i sunčanje.Što se tiče drva akacije, pošto niste naveli o kojoj se akaciji radi, mogu Vas savjetovati kako je drvo Crne akacije (Robinia pseudoacacia), te Acacia berlandieri otrovno za životinje. Od neotrovnih biljaka spominju se drvo jabuke (Malus species), te magnolije (Magnolia stellata), drvo bukve (Fagus sylvatica L.).Grančice koje ćete staviti u terarij također moraju biti dezinficirane i od vrsta koje nemaju toksične komponente.Za mlade iguane možete postaviti kokosove ploče (u ponudi u našim Pet centrima - Cocos Modul 40) u koje možete staviti umjetne ili žive biljke što daje vrlo efektan izgled terariju.

Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam 2 mlade crvenouhe kornjače, koje žive u prilicno dobrim uvijetima. Imaju filter, grijač, VBA lampu, hranim ih račićima, štapićima, Sera raffy baby-gran, mesom, ali ne voćem i povrćem jer ga ne žele jesti. Vodu mijenjam svakih tjedan dana. Jedna od kornjača neće ništa jesti, a ako pojede nešto to je jako malo. Oklop joj je posvijetlio, kao da je spaljen, a obadvijema je omekšao kod repa. Po rubovima oklopa su dobile svijetle obrube. Ne znam je li to normalno i kako da natjeram ovu jednu da jede? Puno vam se zahvaljujem na dosadašnjoj pomoći,IvanaO: U Vašem se slučaju najvjerovatnije radi o metaboličkoj bolesti mekšanja oklopa kod kornjača, koje je obično posljedica nedovoljne izloženosti kornjače direktnom sunčevom svijetlu, pomoću kojeg se sintetizira vitamin D.Kod ljudi se vitamin D naziva još i "antirahitičnim" vitaminom jer uzrokuje mekšanje i deformaciju kostiju, što je slično kao mekšanje oklopa kod kornjača. Vitamin D pripada skupini vitamina koji su topivi u mastima, a postoji više aktivnih spojeva vitamina D: ergokalciferol (D2) nastaje iz provitamina ergosterola i biljnog je podrijetla i kolekalciferol (D3) koji je životinjskog podrijetla. Najviše vitamina D ima u ribljem ulju i ribljem mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, cerealijama, žutanjku, kvascu i jetri. Stoga kornjače nije dovoljno hraniti samo štapićima i račićima, već im povremeno treba davati ribu, piletinu ili govedinu, te pileća jetrica. Kada kalcij iz hrane dospije u probavni trakt, za njegovu pravilnu apsorpciju i odlaganje u kosti potreban je vitamin D. Da bi se potaknula sinteza vitamina D u organizmu, svakako biste trebali imati žarulju s UV spektrom koja se postavlja iznad terarija. Ako kornjača nije izložena UV spektru i ako se ne hrani biljnom hranom i mesom dolazi do deficita (manjka) kalcija i vitamina D. Do problema s oklopom dolazi i ako u prehrani nema kalcija bez obzira na izloženost UV spektru i količini vitamina D. Kornjačama još treba davati tzv. živu hranu, skakavce, muhe, kukce, gujavice, crve, zatim zelenu salatu, radič, listove maslačka, zelje, voće, te im možete ponuditi i dehidriranu hranu za pse i mačke, koju morate navlažiti kako bi omekšala prije nego je ponudite. Još je važno napomenuti da kornjače imaju nepokretan jezik zbog čega ne mogu žvakati hranu i zbog toga uvijek hranu vuku u vodu.U svakom slučaju trebate otići do svog veterinara, jer je jedan od najčešćih razloga uginuća baš ovaj poremećaj. Nije dovoljno životinji ponuditi vitamine u hrani ili vodi, već se kornjača jedino može spasiti injekcionim davanjem vitamina, a kada ozdravi, u tom slučaju joj preventivno možete davati vitamine u vodu jedanput ili dva puta tjedno. Možete koristiti vitaminske kapi od Beaphara Turtle Vit. Kapi se koriste u količini od jedne kapi,  jednom dnevno, a kapaju se direktno na hranu. Gubitak apetita je najvjerovatnije također povezan s manjkom vitamina i najčešće se javlja kao posljedica jednolične ishrane. I u ovom slučaju će također pomoći vitaminska terapija koju će provesti Vaš veterinar.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Našao sam kornjaču čančaru (cca 0,5 kg). Kornjača je nađena kako prelazi ulicu u gradu Splitu. Znam da je zaštićena, a ne želim je držati u stanu. Imam namjeru da je odnesem na selo 20 km udaljenom od Splita i da je pustim u vrt oko kuće. Parcela je otprilike 500 m kvadratnih i ne sadim povrće nego je samo trava i djetelina. Zimi temperatura zna pasti ispod nule, a ljeti je dosta vruće, ali ima hladovine. Da li je to dobro mjesto za nju i da li će to biti ugodan okoliš za življenje? Što trebam poduzeti, koliko vode ostaviti da ona bude dobro? Ne želim je ponovo ostaviti u gradu jer će je netko naći i može je ubiti. Možda je najbolje da je dam u neku instituciju, ako ima koja za njih. Hvala na odgovoru. Drago TomasO: Čančara ili Testudo hermanni naseljava europski dio Sredozemlja, a u Hrvatskoj obalna područja. Ljudi je često udomljavaju u svojim vrtovima, stanovima i terasama. Poznate su dvije podvrste: Testudo hermanni boettgeri i Testudo hermanni hermanni. T. h. boettgeri je veća od T. h. hermanni. T. h. hermanni narastu oko 12-14 cm, a T. h. boettgeri oko 20-22 cm. Ženke su redovito veće od mužjaka.Ova kornjače je isključivo biljojed, voli svakojako povrće, a ponekad pojede i crve, gusjenice i sl. U zatočeništvu najčešće jede salate i voće.Čančara živi po suhim, kamenitim, grmovitim predjelima, a po zimi boravi zakopana pod zemljom. Iz zimskog se sna budi u ožujku i travnju, kada pronalazi partnera za parenje. Parenje se odvija u lipnju, kada ženke proizvode posebne mirise, kojima privlače mužjaka.Čančari bi trebalo omogućiti što više prostora, kao bi se mogla nesmetano kretati, sunčati (UV zrake potrebe za sintezu vitamina D, kako bi se mogao akumulirati Ca u kosti, u protivnom dolazi do problema sa oklopom), hraniti, skrivati i dr. Najidealnije mjesto je vrt koji bi trebali ograditi, (jer će kornjača pokušati izaći), a uvijek bi trebala imati dostupnu čistu i svježu vodu. U taj ograđeni dio vrta možete staviti i kamenje, te posaditi povrće ili sl. kako bi mogla se sunčati i hraniti. Osim navedenoga trebali bi joj omogućiti i dio koji nije izložen sunčevim zrakama, kako bi se mogla skrivati za sparnog i vrućeg vremena. U Hrvatskoj je čančara zaštićena vrsta te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga ministarstva. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njihovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na čančari utvrđena je kazna u visini od 4.000,00 kn.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: zanima me nešto u vezi s crvenouhim kornjačama, imam dvije, stare su oko godinu i pol, već su prošlu zimu "spavale zimski san", no tada su bile kod moje bake, a ja sada ne znam što treba raditi?  Pozdrav iz Vukovara O: Zimski san ili hibernacija je prirodni mehanizam kojim se hladnokrvne životinje štite od hladnoće. Hibernacija može trajati različito dugo ovisno o vrsti kornjače. Vodene kornjače u prirodi hiberniraju u mulju jezera i bara, smanjujući metabolizam na minimum, a time i potrebu za kisikom. Da bi kornjače za to vrijeme preživjele vrlo je bitno da se voda ne zamrzne. Crvenouhe kornjače u prirodi redovito hiberniraju, a da bi do toga došlo u akvariju ili terariju trebalo bi osigurati uvjete što sličnije onima u prirodi. Umjetna hibernacija nije preporučljiva, a osobito za mlade i slabe kornjače. U prirodi dolazi do postepenog snižavanja temperature i smanjenja zaliha hrane, te dolazi do smanjenja metabolizam, a popratna pojava tomu je hibernacija. Da bi se desila umjetna hibernacija, kornjači bi trebalo uskratiti hranu nekoliko tjedana prije, jer u protivnom zaostala hrana fermentira, zbog čega dolazi do upalnih promjena na probavnim organima i smrti životinje. Sa snižavanjem temperature pada i imunološki status, pa su u toj fazi kornjače osjetljivije na pojavu bolesti. Zbog svega navedenoga proizlazi zaključak da je crvenouhe kornjače u zatočeništvu bolje držati na konstantnoj temperturi tokom cijele godine. Ako zaista imate tako idealne uvjete (toliko slične prirodnim uvjetima) u terariju da se desila hibernacija, to je vrlo pohvalno. No ipak, savjetujem Vam da provjerite radi li se zaista o hibernaciji. U slučajevima kada je voda u terariju ispod 25°C kornjače prestaju jesti i zatvaraju oči, pa mnogi vlasnici imaju dojam da se radi o hibernaciji. Oscilacije temperature mogu dovesti do ozbiljnih zdrastvenih problema, te je uputno staviti grijač u terarij ukoliko ga nemate.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Trebaju li crvenouhe kornjače svjetlo i noću?Gabrijela O: Crvenouhe kornjače bi trebalo držati u uvjetima što sličnijim onima u prirodi. Ritam dana i noći održava u životinja fiziološke cikuse. To znači da im je potrebno vrijeme za odmor, hranjenje ili kretanje. Svjetlo im je dovoljno uključivati kroz dan. Obične žarulje zadovoljit će njihovu potrebu za infra crvenim spektrom svjetla, no za dovoljnu količinu UVA i UVB zračenja potrebno im je osigurati specijalizirane žarulje za gmazove, koje emitiraju pravilan spektar svjetlosti. Ove vodene kornjačice obitavaju u toplim vodama, te im je za dobar apetit i razvoj potrebna temperatura vode od oko 25°C, što je nešto više od prosječne temperature u našim stanovima.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam crvenouhu kornjaču koja se više od tjedan dana čudno ponaša. Povremeno diže glavu, napuše gušu, otvori usta i tada ispusti neki zvuk. Osim toga jede jako malo ili gotovo ništa. Imam je već 2 mjeseca i nisam nikad prokuhavala vodu niti koristila sredstva za uklanjanje klora. Da li je možda problem u tome? Molim vas hitan odgovor, jer se bojim da je moja kornjača bolesna. Unaprijed hvala, pozdrav, Vanda O: Kornjače se gotovo nikad ne glasaju, osim za vrijeme parenja. Ponekad, kao reakcija na strah, uvlače glavu u oklop i pritom ispuštaju glas poput siktanja. Mužjaci se glasaju za vrijeme parenja, a slične zvukove mogu ispuštati i ženke koje traže mjesto za polaganje jaja.Osim nevedenoga, glasanje može biti posljedica promjene zdrastvenog stanja, odnosno bolesti. Patološki procesi koji zahvaćaju respiratorni sustav, najčešće upala pluća ili prehlada može rezultirati ispuštanjem zvukova.Bolesti su u većini slučajeva vezane uz neadekvatne uvjete u terariju. Kako su to kornjače koje narastu do 30 centimetara, veličina terarija mora biti odgovarajuća. Kako su kornjače veliki onečišćivaći vode, preporučljivo je imati filtraciju u terariju, kako bi voda ostala što duže čista. U vodu je poželjno stavljati sredstva koja na sebe vežu klor i teške metale. Temperatura vode mora iznositi 25-26°C, pa je potreban i grijač. Osim navedenoga potrebno je i osvijetljenje s UV spektrom zraka, kako bi se odvijala nesmetana sinteza vitamina D, odgovornog za transport i metabolizam kalcija. Prehrana mora biti raznolika, sadržavati osim tvorničke hrane i svježe pileće i goveđe meso, goveđa jetrica i srca, ribu, povrće, a povremeno možete dodati i sipinu kost kao izvor kalcija i vitaminske kapi.Kako su se kod Vaše kornjače desile promijene u apetitu, slabo jede ili gotovo ne uzima hranu, vjerojatno se radi o bolesti. Savjetujem Vam da potražite veterinara koji poznaje fiziologiju i patologiju kornjača, te se na osnovu pregleda i dr. dijagnostičkih zahvata, postavi dijagnoza i odredi eventualna terapija ukoliko bude potrebna.

Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije mlade kornjačice i veliki akvarij s filterom i grijačem, te me zanima mogu li s kornjačicama u akvariju biti i ribice? Hvala,Vjeran O: Suživot kornjače i ribice u jednom akvariju gotovo da je nemoguć. Naime, postoje vlasnici kornjača koje isti prostor djele sa ribama no to je rijetkost ili puka sreća. Kornjače su između ostalog i mesožderi i neće prezati napasti i pojesti ribu ako joj se pruži prilika. Mišljenja sam da je bolje ne eksperimentirati.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Da li se drvo akacije ili agacije smije staviti u akvarij za kajmana, odnosno ima li kakva toksična svojstva, te da li kajmanu smeta ako pušta boju?Goran O: Akacia je biljka koja pripada porodici Mimosaceae. Može se naći na mnogim kontinentima, a najviše je zastupljena na području Australije, Azije te Afrike. Danas je poznato oko 1100 podvrsta akacije. Neki primjerci mogu narasti i do 40 metara visine, a mogu živjeti i 1000 godina. Neke podvrste ove biljke Aboriđini koriste za hranu, te se takoder koristi i u prehrambenoj industriji. U prirodi neke vrste ptica takoder grickaju cvjetove ili plodove ove biljke, no treba spomenuti da postoje podvrste koje su toksične za mnoge vrste životinja.Postoje podaci koje govore da neke podvrste proizvode toksične tvari - kao naprimjer tanin - u trenutku kada osjete da su u opasnosti (u slučajevima kada životinje biljojedi počnu brstiti ovu biljku), te signaliziraju ostalima da sintetiziraju ovu toksičnu tvar. Mnoge podvrste posjeduju posebne žlijezde koje luče "sokove" koji takoder mogu sadržavati toksične tvari .Stoga Vam savjetujem da prilikom stavljanja ove ili bilo koje druge biljke u terarij provjerite o kojoj se vrsti i podvrsti radi i da li je toksična za dotičnu vrstu životinje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Što ženki kornjači izlazi iz repa, crno, izgledom sluzavo? Jel liježe jaja na taj način? Ponovo se povuklo u rep... Što je to? Hvala, Jelena O: Postoji mogućnost da je Vaša kornjača mužjak, te da se radi o prolapsusu penisa. Mnoge kornjače će u određenom trenutku svog života izvrnuti iz tijela kloaku ili u mužjaka penis. Kloaka je otvor u kojem se nalaze izvodni kanali mokraćnog i spolnog sustava. Povremena izvrnuća su česta i manje su opasna ako ih se pravilno liječi.  Kornjače pri tome osjećaju vrlo malo boli. Nije u potpunosti poznat uzrok prolapsusa. Prehrana, stres, parazti ili crijevne infekcije, generalizirana oboljenja, opstrukcije probavnog sustava, te slabi mišići kloake neki su od mogućih uzroka, no niti jedan nije posebno izdvojen. Iz tog razloga, nema poznate preventive kako bi se spriječilo ovo stanje. Ako je Vaša kornjača naizgled zdrava, povremeni prolapsusi nisu zabrinjavajući. Međutim, ako se češće ponavljaju i samim time narušavaju ravnotežu organizma, možete potražiti pomoć veterinara specijaliziranog za kornjače da postavi poseban šav na kloaku. Ako uspijete uočiti trenutak prolapsusa pojedinih od organa, osigurajte da prljavština ne dođe do izvrnutih organa. Ako se odmah ne vrate u tijelo kornjače, osigurajte da ostanu vlažni i masirajte okolne dijelove tijela oko izvrnutog organa i držite kornjaču u pokretu. Do polaganja će doći samo kada ženka nađe povoljno mjesto za gnjezđenje. U suprotnom, može zadržati jaja čak i do 3 godine. Da se vrijeme polaganja približava, primijetiti ćete po tome što će sve više vremena provoditi na suhom, istražujući i kopajući po podlozi. U pojedinim slučajevima, u nedostatku prostora za gnjezđenje, ženka će jaja ispustiti u vodu, no tada se ne mogu razviti i najčešće budu pojedena ili istrunu. Stoga je važno prirediti zemljani prostor ili zasebnu kutiju sa rahlom zemljom u koju možete smjestiti ženku kada uočite da je spremna za polaganje.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam crvenouhu kornjacu već 9 godina. Prije 1,5 god. pas labrador ju je izvadio iz akvarija i počeo gristi. Sa zubom joj je probio oklop na jednom mjestu i otada ima rupu promjera 0,5 cm. Zanima me da li će njoj ikada taj oklop zacijeliti? Inače je jako pitoma, naučena na mene i mamu, uopće nas se ne boji, čim nam čuje glas, izlazi na kopno i proteže se. Voli češkanje i jako mi je draga. Stalno eksperimentiramo s hranom, svašta joj dajemo, od sirova mesa, ribe i ostalih morskih plodova (školjke, lignje, hobotnice) te voća i povrća (lubenice, šljive, breskve, grožđe, jabuke ... ). Mislimo da joj to ne može naškoditi da ju obasipamo raznolikom hranom, jer sama bira što joj odgovara, zar ne? Unaprijed hvala. O: Oklop kornjača sastoji se od unutrašnje koštane čahure i vanjskog rožnatog sloja pod kojim je deblja kožna opna. Ova opna je dobro opskrbljena krvnim žilama i živcima. Leđni dio (carapax) i trbušni (plastron) spojeni su na sredini obostrano čvrstim vezama iste strukture. Oštećenja oklopa nakon ugriza pasa vrlo su česta u kornjača kućnih ljubimaca. Isto tako, česta su oštećenja mekih tkiva, te je preporuka da se rana obradi u smislu deznfekcije, odstranjivanja nečistoće i odumrlog tkiva. Mogućnost regeneracije oklopa kornjača je vrlo dobra, a naročito leđnog dijela. Nakon fraktura dolazi do zaraštanja uz stvaranje kalusa. U vrijeme oporavka bi trebalo životinju dobro opskrbiti vitaminima A i D (sunčevo svjetlo, prirodno ili umjetnog izvora), te mineralima (kalcij, fosfor). Oporavak će biti potpuniji i brži ako se životinja drži u optimalnim uvjetima. Oštećenja oklopa mogu zahvaćati samo neke od vanjskih slojeva ili mogu biti dublja. Zaraštavanje će ovisiti o veličini defekta i dubini rane. Kako je kod Vaše kornjače došlo do oštećenja dubljih slojeva izostala je regeneracija i zatvaranje oklopa. Obzirom na dob kornjače, proces rasta je završio te je i sposobnost regeneracije umanjena. Prehrana koju ste naveli odgovara Vašoj kornjači, s upozorenjem da joj ne dajete špinat jer sadrži veću količinu oksalata.

Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Moja nećakinja planira uzeti svoje crveno-uhe kornjačice na ljetovanje na otok Lošinj. To podrazumijeva oko 5 sati puta do odredišta. Budući da ih je nemoguće transportirati u vodi, planira ih staviti u terrarij sa pijeskom i tijekom puta ih zalijevati. Na koji način bi najsigurnije transportirali kornjače od Zagreba do otoka Lošinja? Srdačan pozdrav, Ivana O: Idealno bi bilo da se kornjače transportiraju u istim uvjetima u kojima borave . Osigurajte im dublju posudu s manjom količinom vode (za potrebe transporta dovoljno dubina bi bila debljina tjela kornjače), tako da se ne izljeva za vrijeme transporta. To je puno sigurniji način od boravka na suhom i povremeno močenje. Takvu posudu treba za vrijeme vožnje zaštititi od direktnog svetla radi spriječavanja pregrijavanja. Ukoliko putujete automobilom postavite sjenilo na stakla i osigurajte posudu (u slučaju naglog kočenja).Poželjno je kornjačama davati vitamine prije i poslje transporta (svaki transport je stresan za životinju ), jer vitaminizacija pomaže podizanju imuniteta koji u stanju stresa pada.

Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Molio bih vas ako možete opisati držanje kajmana kao kućnog ljubimca (što je sve potrebno od opreme, prehrana...?) Hvala unaprijed!!! Goran O: Za držanje kajmana prvenstveno morate osigurati prostrani akvaterarij. Akvaterarij mora biti 3-4 puta dulji od duljine kajmanovog tijela te dovoljno dubok da kajman može plivati. Treba ostaviti i jedan suhi dio na kojeg se kajman može izvući iz vode. Znači minimalan terarij bi bio dimenzija 1,5 x 1,5 x 1 metar, ako se radi o mladoj životinji. Morate uzeti u obzir da naraste do dva metra. U terarij morate postaviti grijač koji će održavati temperaturu od 26-36ºC, tj. da je dnevna temperatura viša od noćne. Bitna je i rasvjeta koja će emitirati spektar dnevnog svjetla. Preporučio bih Vam Repti glo 5,0.Što se prehrane tiče, ukoliko se radi o mladoj životinjici, na jelovniku su kukci, školjkaši, mekušci i mladi glodavci. Prehrana odraslih je meso i to riba, vodozemci, glodavci i ptice. Ukoliko se hrani jednolično, potrebno je prehranu obogatiti vitaminima i mineralima za reptile.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Da li je moguće da mužjak kornjače grize ženku? Moja kornjača na vrhu oklopa kod vrata ima malu špicu i vrat mu se grebe i počeo je krvariti. Znate li šta da radim. Molim vas pomoć. Hvala Vam puno, Leon! O: Nije rijetka pojava za kornjače koje su dugo vremena živjele skladno (pa čak i godinama), da su počele gristi i napadati onu drugu. Najčešće mužjak počinje gristi ostale, no ima izuzetaka. Dok mlade i nezrele kornjače žive u harmoniji, od trenutka kad uđu u pubertet, njihova muškost dolazi na vidjelo, i ne samo da ostalima pokazuju tko je najbolji i najveći, već su grubi i prema izabranoj partnerici. U pravilu "borbe" počinju sa jednostavnim pokazivanjem samog sebe: svojevrsnim plesom oko drugih, zurenjem i sl. Isto čine i mužjaci koji pokušavaju osvojiti ženku. Ako ženka ne reagira i ne uzvraća udvaranje, mužjak počinje sa gurkanjem i griženjem. Ozljede su rijetke jer će napadnuta kornjačica oklop okrenuti prema napadaču ili će pobjeći i sakriti se. Ovakav način ponašanja dio je života kornjačica partnera. Mužjaci često grizu ženke po nogama i vratu kako bi ih doveli do uzbuđenja. Nezainteresirana ženka će uzvratiti udarac ili će pobjeći. S obzirom da su ženke veće od mužjaka lako ih izbace iz svog mjesta. Zainteresirana ženka će nakon faze sramežljivosti popustiti udvaranju mužjaka. Parenje kornjačica zahtijeva kompromis, ako ženka nije zainteresirana mužjak nikako neće imati uspjeha. U prirodnim uvjetima, ako jedna kornjačica počne maltretirati drugu, ona slabija će s vremenom pobjeći i sakriti se. Inače, kornjačice nisu borbene životinje, a većina njihovih borbi rezultat je izazivanja i pokazivanja samog sebe. No, u zatočeništvu gdje su držane na malom prostoru, bez dobrih mjesta za skrivanje, veće i jače kornjačice će maltretirati manje i slabije, čak i dok ih ne ozlijede. No, najčešći i najvažniji uzrok ugrizanja je premali prostor za život kornjačica. Stoga im je potrebno pružiti ili mnogo veći terarij ili držati samo jednu kornjačicu, osiguravati dovoljno hrane, mnogo biljaka, kamenja i sličnih mjesta za skrivanje, nešto za žvakanje (mrkva i slično povrće, sipinu kost), napraviti pregradu u terariju kako bi mogle biti odvojene, ograditi dio u kojem će moći boraviti vani, naročito u ljetnim mjesecima. Kod ozlijeđene kornjačice procijenite stanje koliko je kornjačica teško ozlijeđena, da li joj je potrebna stručna pomoć veterinara. Svakako je odvojite od ostalih, te držite u vrlo čistom i grijanom okolišu (toplina joj pomaže da prije ozdravi s obzirom da njihov imunosni sustav bolje reagira na višim temperaturama). Ako je rana otvorena ili je oklop napuknuo držite kornjačicu izvan vode nekoliko noći (tijekom dana stavite je u vodu) u toplom terariju bez propuha. Isušivanje pomaže zacijeljivanju. Ako je ozljeda minimalna, stanje će se popraviti za dan-dva, no kompletno cijeljenje može potrajati tjednima.

Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Puno pozdrava Pet Centru! Mene zanima kako bi se trebao urediti terarij za tokay gekona i baziliska? Puno pozdrava i hvala na odgovoru unaprijed! O:  Kod uređenja terarija treba voditi računa o veličini životinje koja će u njoj boraviti. Potrebno je osigurati uvjete što sličnije prirodnom okolišu pojedinog guštera. Tako za tokay gekona kojemu je prirodno stanište tropske šume Indije i JI Azije treba osigurati dovoljno vlage 70-90%, što postižete raspršivačem ili postavljanjem fontane te obavezno grijač koji će osigurati temperaturu od 25-30ºC (dnevna), odnosno oko 20ºC (noćna). S obzirom da se radi o noćnoj životinji treba postaviti Night glo (moonlight lamp), tj. noćno svjetlo. Uređenje interijera prepuštam vašoj mašti. Bazilikus zahtjeva druge uvjete jer potječe iz drugih staništa. Također je stanovnik šume pa mu se shodno tome i uredi terarij. Potrebna je vlaga oko 60%, a temperatura od 20-25ºC. Treba imitirati gust šumski okoliš sa dosta mjesta za skrivanje. Rasvjeta je drugačija s obzirom da se radi o životinji koja je aktivna i danju, pa treba postaviti neonke Repti glo 2,0 ili 5,0 ako se radi o velikom terariju. Izvor vlage je raspršivač ili fontana, a možete staviti i veću posudu za vodu.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Namjeravam nabaviti novi akvaterarij za svoje 3 kornjače. Veličina oklopa im je 10-15 cm; koliki biste mi akvaterarij preporučili? Sadašnji je 45-litarski. Hvala, Biljana O: Akvaterarij za kornjače mora biti dovoljno velik kako bi se kornjačice nesmetano kretale i plivale, što je vrlo bitno u održavanju normalne funkcije lokomotornog i mišićnog sustava, a u protivnom dolazi do problema u kretanju zbog atrofije muskulature. Iako niste naveli, predpostavljam da se radi o crvenouhim kornjačama. Ova vrsta kornjače potigne dužinu oklopa 30-35 centimetara, a ženke su nešto veće od mužjaka.Akvaterarij za kornjače bi trebao biti veličine 120 litara za svaku kornjaču. U terariju mora biti smješten kopneni dio na kojem će se kornjače moći sunčati, a veličina kopnenog dijela mora iznositi minimalno kao dužina jednog i pol oklopa po svakoj kornjači. Vrlo je bitno da kopneni dio bude osvijetljen UV spektrom, kako bi se odvijala nesmetana sinteza vitamina D3 u organizmu, a nadalje metabolizam i transport kalcija.Osim navedenog potreban je grijač, kao bi temperatura bila konstanto 25-26ºC. Vodite računa i o filtraciji, kako bi voda što duže bila čista, jer kornjače dosta onečišćuju vodu.Terarij koji trenutno imate svakako nije dobar smještaj za Vaše kornjače, te ako ste u mogućnosti što prije ih smjestite u veći terarij.Za sve dodatne informacije možete se obratiti veterinarima u Pet Centru.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Čime liječiti upalu uha kod crvenouhe kornjačice? Hvala, Dario O: Uho u kornjače nalazi se iza viličnog zgloba, ispod crvene mrlje. Kornjače nemaju vanjsko uho, već je to šupljina koštanog dijela i predstavlja srednje uho, koje je prekriveno kožnom presvlakom-bubnjićem. Kornjače nemaju dobro razvijen sluh, već vibracije iz okoline primaju preko tla i vode, koje osjete preko oklopa i nogu, koje dalje dolaze do srednjeg uha. Upala uha može biti samostalno oboljenje, koje se javlja kao posljedica propuha ili loše kvalitete vode ili može biti posljedica širenja upalnog procesa s pluća.Upala uha se uočava kao oteklina s jedne ili obje strane glave, što su zapravo nakupine gnoja. Ovakvo stanje je vrlo bolno za kornjaču, pa često dolazi do gubitka apetita, a prednjim nogama pokušava doći do uha.Upala se liječi antibioticima, koje će na temelju kliničkog pregleda odrediti veterinar, a vrlo često je potreban i operativni zahvat kak bi se uklonile nakupine gnoja. Ponekad se može raditi i o neoplastičnim tvorbama.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam kalifornijsku kornjaču, koju sam kupio kod vas. Živi u plastičnom terariju sa stalnim grijanjem vode na 25°C. Stalno se gura na grijač, makar je voda kao što sam rekao na 25°C. Nedavno sam kupio i UVA žarulju. Hranim ju sa hranom za bebe kornjače (koju ne želi jesti) i mjesavinom račića itd. Kornjača je jako plašljiva i rijetko se pokazuje. Uopce ne želi izlaziti izvan vode da se sunča. Zna se dogoditi da temperatura vode padne na 23-24°C. Da li je to štetno za kornjaču? Da li se kornjača smije vaditi iz terarija ili se uopće ne smije uznemiravati? Hvala, Ivan.O: Plastični terarij nije adekvatan smještaj za kornjaču. Svakako bih Vam preporučila da nabavite stakleni terarij, barem 120-150 litara minimalno, ako uzmemo u obzir da ova vrsta kornjače naraste i do 30 centimetara (dužina oklopa). Temperatura vode mora iznositi minimalno 25-26ºC, koju ćemo postići pomoću grijača. Oscilacije u temperaturama nisu preporučljive, jer se mogu negativno odrazati po zdravlje kornjače. Na nižim temperaturama od preporučenih vrlo brzo se usporava metabolizam i prestaju jesti, što može izazvati ozbiljne zdrastvene probleme, pa i smrt. Vjerojatno je voda prehladna u terariju i Vaša kornjača odlazi bliže izvoru topline (grijaču). Svakako održavajte temperaturu do tih donjih granica, a za vrijeme liječenja i sl. temperatura se podiže čak i na 30ºC. Pohvalno je što imate UV lampu, no provjerite jačinu lampe , da li odgovara veličini terarija i da li je dovoljno udaljena od kopna. U suprotnome, kornjače često izbijegavaju mjesto za sunčanje, ako je tu prevruće. Uv spektar je svakako potreban kako bi odvijala nesmetana sinteza D3 vitamina u organizmu, te na taj način metabolizirao i transportirao kalcij u oklop i druge koštane dijelove organizma. Kornjače nisu društvene životinje, a osobito kada se radi o ljudskom društvu, a društvo ostalih kornjača traži samo za vrijeme parenja. Nas ljude, počaste svojom pažnjom, tek za vrijeme hranjenja, kada većina već pri otvaranju terarija, dolazi prema rukama jer očekuju slasan zalogaj. Stoga nije ništa čudno što je Vaš ljubimac plašljiv, to je sasvim normalno. S vremenom će se naviknuti na Vas, ali nikada u potpunosti neće tražiti Vašu pažnju, poput pasa i mačaka.Nije preporučljivo kornjaču vaditi iz terarija, osobito sada za hladnog vremena. Općenito, ne preporuča se, jer se vrlo brzo prehlade, što često završava upalom pluća, na što se može nadovezati upala očiju i uha. Crvenouhe kornjače su mesojedi. Komercijalna hrana nije dovoljna. Prehrana mora obuhvaćati i sirovo meso; piletina, puretina, govedina, teletina, riba, teleća srca i jetrica, a možete dodavati i povrće, mrkvu i zelenu salatu, pa čak i voće. S vremena na vrijeme možete davati i vitaminsko-mineralne pripravke u kapima, a kao izvor kalcija i sipinu kost za ptice.