*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam 2 crvenouhe kornjače, uzela sam ih još kao male, prije 7 godina, sada su već dosta velike. Za sada su u akvariju dimenzija 55x35x30 cm, kornjače su otprilike 20 - 25 cm dužine. Zanima me kakav akvarij da im napravim, uredim i zanima me također hoće li one još rasti i koliko? Hvala unaprijed, Maja O: Crvenouha kornjača ili Trachemys scripta elegans je najčešća kornjača koja se drži kao kućni ljubimac. Ženke postignu veličinu carapaxa (oklopa) do 35 cm, dok su mužjaci nešto manji, do 30 cm dužine. Ova vrsta kornjače originalno potječe iz Sjeverne Amerike. Međutim, danas se mogu naći i u Europskim vodama, vjerojatno iz razloga što ih vlasnici tamo puštaju. Na žalost, ovakva nepromišljenost vlasnika ugrožava barsku kornjaču (Emys orbicularis), jedinu vodenu vrstu u našem području. Crvenouhe kornjače vole uživati na svjetlu i suncu. U zatočeništvu ova vrsta kornjače doživi starost oko 40 godina.Svakako smjestite svoje ljubimice u veći terarij. Terarij mora biti dovoljno velik kako bi kornjače mogle nesmetano se kretati i plivati, jer u protivnom dolazi do slabosti i atrofije muskulature. Jedna kornjača bi trebala biti smještena u akvarij oko 120 litara. Dno akvarija možete prekriti i šljunkom, a svakako mora postojati i kopneni dio gdje će se kornjača sunčati. Temperatura vode mora iznositi 25-26°C, koju ćete postići pomoću specijalnih grijača. Temperatura je važna jer stimulira i imunološki sustav. Osim grijača važno je osvijetljenje, a osobito UV spektar, pomoću kojeg se sintetizira vitamin D koji sudjeluje u metabolizmu i transportu kalcija u organizmu kornjače. U protivnome dolazi do problema s oklopom. Savjetujem Vam da smjestite i adekvatan filter, kako bi voda što duža ostajala čista, što više jer su kornjače poznate kao veliki onečiščivaći vode. Možete koristiti i sredstva za dekloriranje vode, jer kalcij iritira kožu i oči.Obratite pozornost i na prehranu koja mora osim gotovih račića i briketića sadržavati meso (piletinu, govedinu, goveđe jetrice, ribu itd.), te voće i povrće. Svakako koristite i mineralne blokove s kalcijem i vitaminima B kompleksa, te vitaminske dodatke, a kao izvor kalcija možete koristiti i sipinu kost.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 03.07.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam malu vodenu kornjaču već otprilike 3 mjeseca. Sve u svemu, donedavno je bila baš vesela i jela je što je stigla, a sada već tjedan dana uopće ne jede ništa :(. Popela se na na kamen, znači uglavnom je na suhom, mirna, ne vidim da ima problema s očima, ne stoji na propuhu i tako... Što da radim? Unaprijed hvala! Milena O: Vlasnici kako ostalih kućnih ljubimaca, tako i kornjača često se susreću s različitim zdrastvenim problemima. Bolesti koje se javljaju kod kornjača različite su etiologije, a često su povezane s načinom i uvjetima držanja u zatočeništvu. Svakako obratite pozornost jeste li svojoj ljubimici pružili adekvatne uvjete držanja, koji bi trebali biti barem približni, a svakako što je moguće sličniji, onima u prirodi. Terarij treba biti dovoljno velik kako bi se kornjača nesmetano kretala u njemu. Najidealniji su stakleni, koji imaju filtraciju, kako bi voda što dulje ostala čista, jer je poznato da su kornjače poprilični onečišćivači vode. U terariju im treba omogućiti i kopneni dio kako bi se kornjače mogle sunčati. Preporučljivo je koristiti sredstva za dekloriranje vode, jer klor može dodatno iritirati kožu i sluznicu očiju. Takva sredstva obično sadrže i kalcij, koji je neophodan za kornjače, a njegov manjak uzrokuje probleme s oklopom. Temperatura vode mora iznositi oko 25-26°C, što se postiže pomoću specijalnih grijača za terarije. Ako je temperatura niža od navedenih vrijednosti, često kornjače prestanu jesti, što može dovesti i do smrti. Toplina također stimulira i imonološki sustav. Da bi se omogućila nesmetana sinteza vitamina D, u terarij mora biti smješteno osvjetljenje s prikladnim UV spektrom. Vitamin D sudjeluje u metabolizmu i transportu kalcija, a njihov manjak izaziva ozbiljne zdrastvene probleme s oklopom. Uz mekšanje oklopa često se pojavljuju problemi s očima, prestanak uzimanja hrane, te loše opće stanje životinje.Ako opisani uvjeti nisu prisutni u Vašem terariju, vjerojatno su uzrok koji je pridonio stanju Vaše kornjače, koje ste naveli. Ako je tako, svakako prvo preporučujem da joj omogučite uvjete koji nedostaju, kako bi se što prije oporavila i kako biste izbjegli daljnje moguće zdravstvene probleme.Obratite pozornost i na prehranu. Prehrana mora biti raznovrsna i osim kupovne hrane u obliku račića i briketića, mora sadržavati pileće i goveđe meso, goveđa jetrica i srca, ribu (slatkovodnu), a s vremena na vrijeme možete ponuditi voće i povrće.Vitaminski dodaci prehrani u obliku kapi i sl. vrlo su važni, a obavezno pripazite na doziranje s obzirom na veličinu kornjače. Svakako joj ponudite i "pločice" s kalcijem, koje sadrže i vitamine B skupine ili sipinu kost.Savjetujem Vam da potražite veterinara koji poznaje fiziologiju i patologiju kornjača, koji će kliničkim pregledom, a po potrebi i drugim dijagnostičkim zahvatima, ocijeniti u kakvom je stanju Vaša kornjača, te odrediti eventualnu injekcionu terapiju.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 30.06.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam već par mjeseci dvije crvenouhe kornjače. Primjetila sam neobično ponašanje kod jedne. Naime, neko vrijeme ide za ovom drugom i prednjim nogama brzo mlatara, vibrira. To radi tek kada se gledaju licem u lice. Takvo ponašanje traje par minuta. Je li to udvaranje? Malo je rano za to, još su premlade. Hvala na odgovoru, Lidija O: Crvenouhe kornjače postaju spolno zrele u dobi od 2 do 5 godina. Kada će kornjačice spolno sazrijeti ovisi i o uvjetima u kojima žive (temperatura vode, prehrana). Ponašanje koje ste mi opisali kod Vaših kornjačica je zapravo ritual udvaranja. Kornjačice su tijekom čitave godine raspoložene za ljubavne igre, ali je period parenja od veljače do svibnja. Ženka pliva prema naprijed, a mužjak pliva unatrag licem u lice ispred ženke. Prednjim nogama mužjak mlatara prema glavi ženke i kandžama prednjih nogu miluje ženku po glavi i prednjem dijelu oklopa. Ženka nosi jaja prosječno 2 mjeseca i polaže ih na suhom. Zato ženki trebate osigurati pješčanu površinu, pravilnu prehranu i temperaturu vode.Kao što vidite, bili ste svjedok prekrasne ljubavne igre vodenih kornjača, što večina ljudi možda nikada neće vidjeti. Samo se nastavite dobro brinuti za Vaše kornjačice, i nadam se da će te nam se javiti kada jednoga dana dobijete podmladak.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 28.06.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam 2 mlade kornjačice, koje žive u prilično dobrim uvijetima, osim što im temperatura vode doseže i do 31°C, a ja ne znam kako da im rashladim vodu. Ima li nešto za kupiti? Molim vas za pomoć, jer jedna od kornjačica mi se čak i onesvijestila, ako je to moguće, jer nepomično je plutala na vodi dok ju nisam pomaknula, kad se počela normalno kretati. Unprijed hvala! Ivana O: Preparata za rashlađivanje vode nema. Jedino što možete napraviti je češća izmjena vode. Ukoliko je akvaterarij u blizini prozora i izložen suncu, naravno da će se temperatura vode povisiti. Stoga akvaterarij zaštitite od direktnog udara sunčeve svjetlosti. Životinje u takvim uvjetima su u stanju stresa pa bi bilo poželjno dodavati vitamine radi podizanja općeg imunitetskog statusa.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 24.06.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Kupila sam kod vas 2 kornajče i rečeno mi je da povremeno mogu dati oslića ili čak i piletinu. Zanima me da li taj oslić ili piletina moraju biti kuhani ili sirovi? Da li je moguće da se te dvije kornjače svojevremeno pare? Ako nije, koje uvjete moram zadovoljiti da bi se one parile, ukoliko sam kupila mušku i žensku kornjaču? Super je da imate ovu stranicu!!! Lidija O: Preporučuje se davati sirovo meso maksimalno 2 puta tjedno i to sirova piletina, govedina ili riba. Nemojte kornjačici davati salame, hrenovke ili bilo kakve druge mesne prerađevine. Međutim, ako im umjesto sirovog mesa date kuhano, također niste pogriješili. Ne smije se davati meso s roštilja, prženo, dinstano te meso pripremljeno u različitim umacima. Također kornjačicama povremeno možete davati navlažene granule suhe hrane za pse i mačke na bazi ribe i mesa.Spol se kod kornjača razlikuje po vanjskim (fizičkim) karakteristikama i nije ga jednostavno odrediti, a moguće je onda kada kornjače spolno sazriju. Mužjaci su sitniji, nemaju zaobljeni dio na trbuhu, imaju deblji i dulji rep, te su im kandže na prednjim nogama dosta duže nego kod ženki, jer im kandže služe za obranu teritorija i za udvaranje ženkama, te im je nos također duži. Kao što vidite, dosta je teško odrediti spol kornjačama. To je jedino moguće na temelju navedenih pokazatelja, koji su dosta subjektivni. Kornjače postaju spolno zrele sa dvije do pet godina. Period parenja je početkom veljače pa sve do svibnja. Mužjak se udvara ženki na način da je kandžama prednjih nogu mazi po licu i pliva natraške okrenut licem prema licu ženke. Nakon udvaranja, mužjak ostaje na dnu do 48 sati. Ženka nosi jaja oko 2 mjeseca. Na suhom traži prikladno mjesto za gnjezdo, što znači da joj morate u terariju napraviti obalu od zemlje ili pijeska kako bi mogla položiti i zakopati svoja jaja. Temperatura mora biti prikladna isto kao i prehrana, međutim jako se teško kornjače pare u zatočeništvu zbog skučenosti prostora i neprikladnih uvjeta držanja.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 19.06.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me mogu li staviti u vanjski terarij grane (za penjanje) od akacije? Ako ne, molim savjet što mogu staviti? Hvala! Dane O: Mnogi ljudi vjeruju kako sve životinje instinktivno znaju što je, a što nije otrovno za hraniti se. To je ozbiljna te potencijalno opasna greška kada se govori o životinjama koje su maknute iz njihovog prirodnog staništa. U prirodnim uvjetima životinja zna što smije pojesti. Ako pogriješi i oboli, više neće jesti tu biljku. Uginuće životinja u prirodi nije uzrokovano konzumiranjem otrovnih biljaka, što upućuje na to kako životinje ili uče iz vlastitog iskustva ili promatranjem starijih jedinki ili instinktivno znaju koje su netoksične biljke. Kad se jednom životinja makne iz vlastitog staništa njezin instinkt i učenje postaje beskorisno. Umjesto toga, životinja će pokušati jesti bilo što nalik na nešto već naučeno ili instinktom vođena da je sigurno za jesti. Toksične biljke kao azaleje ili oleandri liče na izvrstan zalogaj za gladnu ili znatiželjnu iguanu. Ako razmišljate o uređenju terarija biljkama ili o slobodnom šetanju Vaše iguane po stanu, morate biti sigurni da biljke koje imate nisu otrovne. Toksične tvari biljaka dolaze u organizam iguane na dva načina - unošenjem u tijelo ili fizičkim kontaktom sa površinom biljke ili određenim dijelom biljke. Neke biljke su u cijelosti toksične, drugima su samo neki dijelovi toksični (listovi, cvjetovi, korijen ili sjemenke). Neke biljke su toliko toksične da će dovesti do uginuća iguane, dok će od nekih ozbiljno oboljeti. Kod drugih biljaka toksični efekt ovisi o unesenoj količini u organizam, veličini same životinje te o zdravstvenom stanju životinje. Neke biljke mogu i fizički uzrokovati ozljede kao što su ogrebotine ili ubodi u tijelo, oči, usta i sl. Mogu uzrokovati čireve, lezije ili gnojne upale na koži, te oštetiti unutarnje probavne organe. Za uređenje terarija najbolje je koristiti bambusove grane ili ih vezati i napraviti platforme u terariju. U prirodi iguane su izvrsni penjači i često borave i odmaraju se na drveću. Bilje u terariju nije nužno, a ako želimo zelenilo, mora biti netoksično i čvrsto (da se ne slomi pod težinom guštera). Preporuča se plastično. Mnogo je važnije izgraditi debele grane i platforme za odmaranje i sunčanje.Što se tiče drva akacije, pošto niste naveli o kojoj se akaciji radi, mogu Vas savjetovati kako je drvo Crne akacije (Robinia pseudoacacia), te Acacia berlandieri otrovno za životinje. Od neotrovnih biljaka spominju se drvo jabuke (Malus species), te magnolije (Magnolia stellata), drvo bukve (Fagus sylvatica L.).Grančice koje ćete staviti u terarij također moraju biti dezinficirane i od vrsta koje nemaju toksične komponente.Za mlade iguane možete postaviti kokosove ploče (u ponudi u našim Pet centrima - Cocos Modul 40) u koje možete staviti umjetne ili žive biljke što daje vrlo efektan izgled terariju.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 14.06.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam 2 mlade crvenouhe kornjače, koje žive u prilicno dobrim uvijetima. Imaju filter, grijač, VBA lampu, hranim ih račićima, štapićima, Sera raffy baby-gran, mesom, ali ne voćem i povrćem jer ga ne žele jesti. Vodu mijenjam svakih tjedan dana. Jedna od kornjača neće ništa jesti, a ako pojede nešto to je jako malo. Oklop joj je posvijetlio, kao da je spaljen, a obadvijema je omekšao kod repa. Po rubovima oklopa su dobile svijetle obrube. Ne znam je li to normalno i kako da natjeram ovu jednu da jede? Puno vam se zahvaljujem na dosadašnjoj pomoći,IvanaO: U Vašem se slučaju najvjerovatnije radi o metaboličkoj bolesti mekšanja oklopa kod kornjača, koje je obično posljedica nedovoljne izloženosti kornjače direktnom sunčevom svijetlu, pomoću kojeg se sintetizira vitamin D.Kod ljudi se vitamin D naziva još i "antirahitičnim" vitaminom jer uzrokuje mekšanje i deformaciju kostiju, što je slično kao mekšanje oklopa kod kornjača. Vitamin D pripada skupini vitamina koji su topivi u mastima, a postoji više aktivnih spojeva vitamina D: ergokalciferol (D2) nastaje iz provitamina ergosterola i biljnog je podrijetla i kolekalciferol (D3) koji je životinjskog podrijetla. Najviše vitamina D ima u ribljem ulju i ribljem mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, cerealijama, žutanjku, kvascu i jetri. Stoga kornjače nije dovoljno hraniti samo štapićima i račićima, već im povremeno treba davati ribu, piletinu ili govedinu, te pileća jetrica. Kada kalcij iz hrane dospije u probavni trakt, za njegovu pravilnu apsorpciju i odlaganje u kosti potreban je vitamin D. Da bi se potaknula sinteza vitamina D u organizmu, svakako biste trebali imati žarulju s UV spektrom koja se postavlja iznad terarija. Ako kornjača nije izložena UV spektru i ako se ne hrani biljnom hranom i mesom dolazi do deficita (manjka) kalcija i vitamina D. Do problema s oklopom dolazi i ako u prehrani nema kalcija bez obzira na izloženost UV spektru i količini vitamina D. Kornjačama još treba davati tzv. živu hranu, skakavce, muhe, kukce, gujavice, crve, zatim zelenu salatu, radič, listove maslačka, zelje, voće, te im možete ponuditi i dehidriranu hranu za pse i mačke, koju morate navlažiti kako bi omekšala prije nego je ponudite. Još je važno napomenuti da kornjače imaju nepokretan jezik zbog čega ne mogu žvakati hranu i zbog toga uvijek hranu vuku u vodu.U svakom slučaju trebate otići do svog veterinara, jer je jedan od najčešćih razloga uginuća baš ovaj poremećaj. Nije dovoljno životinji ponuditi vitamine u hrani ili vodi, već se kornjača jedino može spasiti injekcionim davanjem vitamina, a kada ozdravi, u tom slučaju joj preventivno možete davati vitamine u vodu jedanput ili dva puta tjedno. Možete koristiti vitaminske kapi od Beaphara Turtle Vit. Kapi se koriste u količini od jedne kapi, jednom dnevno, a kapaju se direktno na hranu. Gubitak apetita je najvjerovatnije također povezan s manjkom vitamina i najčešće se javlja kao posljedica jednolične ishrane. I u ovom slučaju će također pomoći vitaminska terapija koju će provesti Vaš veterinar.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 06.06.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Našao sam kornjaču čančaru (cca 0,5 kg). Kornjača je nađena kako prelazi ulicu u gradu Splitu. Znam da je zaštićena, a ne želim je držati u stanu. Imam namjeru da je odnesem na selo 20 km udaljenom od Splita i da je pustim u vrt oko kuće. Parcela je otprilike 500 m kvadratnih i ne sadim povrće nego je samo trava i djetelina. Zimi temperatura zna pasti ispod nule, a ljeti je dosta vruće, ali ima hladovine. Da li je to dobro mjesto za nju i da li će to biti ugodan okoliš za življenje? Što trebam poduzeti, koliko vode ostaviti da ona bude dobro? Ne želim je ponovo ostaviti u gradu jer će je netko naći i može je ubiti. Možda je najbolje da je dam u neku instituciju, ako ima koja za njih. Hvala na odgovoru. Drago TomasO: Čančara ili Testudo hermanni naseljava europski dio Sredozemlja, a u Hrvatskoj obalna područja. Ljudi je često udomljavaju u svojim vrtovima, stanovima i terasama. Poznate su dvije podvrste: Testudo hermanni boettgeri i Testudo hermanni hermanni. T. h. boettgeri je veća od T. h. hermanni. T. h. hermanni narastu oko 12-14 cm, a T. h. boettgeri oko 20-22 cm. Ženke su redovito veće od mužjaka.Ova kornjače je isključivo biljojed, voli svakojako povrće, a ponekad pojede i crve, gusjenice i sl. U zatočeništvu najčešće jede salate i voće.Čančara živi po suhim, kamenitim, grmovitim predjelima, a po zimi boravi zakopana pod zemljom. Iz zimskog se sna budi u ožujku i travnju, kada pronalazi partnera za parenje. Parenje se odvija u lipnju, kada ženke proizvode posebne mirise, kojima privlače mužjaka.Čančari bi trebalo omogućiti što više prostora, kao bi se mogla nesmetano kretati, sunčati (UV zrake potrebe za sintezu vitamina D, kako bi se mogao akumulirati Ca u kosti, u protivnom dolazi do problema sa oklopom), hraniti, skrivati i dr. Najidealnije mjesto je vrt koji bi trebali ograditi, (jer će kornjača pokušati izaći), a uvijek bi trebala imati dostupnu čistu i svježu vodu. U taj ograđeni dio vrta možete staviti i kamenje, te posaditi povrće ili sl. kako bi mogla se sunčati i hraniti. Osim navedenoga trebali bi joj omogućiti i dio koji nije izložen sunčevim zrakama, kako bi se mogla skrivati za sparnog i vrućeg vremena. U Hrvatskoj je čančara zaštićena vrsta te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga ministarstva. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njihovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na čančari utvrđena je kazna u visini od 4.000,00 kn.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 07.09.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: zanima me nešto u vezi s crvenouhim kornjačama, imam dvije, stare su oko godinu i pol, već su prošlu zimu "spavale zimski san", no tada su bile kod moje bake, a ja sada ne znam što treba raditi? Pozdrav iz Vukovara O: Zimski san ili hibernacija je prirodni mehanizam kojim se hladnokrvne životinje štite od hladnoće. Hibernacija može trajati različito dugo ovisno o vrsti kornjače. Vodene kornjače u prirodi hiberniraju u mulju jezera i bara, smanjujući metabolizam na minimum, a time i potrebu za kisikom. Da bi kornjače za to vrijeme preživjele vrlo je bitno da se voda ne zamrzne. Crvenouhe kornjače u prirodi redovito hiberniraju, a da bi do toga došlo u akvariju ili terariju trebalo bi osigurati uvjete što sličnije onima u prirodi. Umjetna hibernacija nije preporučljiva, a osobito za mlade i slabe kornjače. U prirodi dolazi do postepenog snižavanja temperature i smanjenja zaliha hrane, te dolazi do smanjenja metabolizam, a popratna pojava tomu je hibernacija. Da bi se desila umjetna hibernacija, kornjači bi trebalo uskratiti hranu nekoliko tjedana prije, jer u protivnom zaostala hrana fermentira, zbog čega dolazi do upalnih promjena na probavnim organima i smrti životinje. Sa snižavanjem temperature pada i imunološki status, pa su u toj fazi kornjače osjetljivije na pojavu bolesti. Zbog svega navedenoga proizlazi zaključak da je crvenouhe kornjače u zatočeništvu bolje držati na konstantnoj temperturi tokom cijele godine. Ako zaista imate tako idealne uvjete (toliko slične prirodnim uvjetima) u terariju da se desila hibernacija, to je vrlo pohvalno. No ipak, savjetujem Vam da provjerite radi li se zaista o hibernaciji. U slučajevima kada je voda u terariju ispod 25°C kornjače prestaju jesti i zatvaraju oči, pa mnogi vlasnici imaju dojam da se radi o hibernaciji. Oscilacije temperature mogu dovesti do ozbiljnih zdrastvenih problema, te je uputno staviti grijač u terarij ukoliko ga nemate.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 28.08.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Trebaju li crvenouhe kornjače svjetlo i noću?Gabrijela O: Crvenouhe kornjače bi trebalo držati u uvjetima što sličnijim onima u prirodi. Ritam dana i noći održava u životinja fiziološke cikuse. To znači da im je potrebno vrijeme za odmor, hranjenje ili kretanje. Svjetlo im je dovoljno uključivati kroz dan. Obične žarulje zadovoljit će njihovu potrebu za infra crvenim spektrom svjetla, no za dovoljnu količinu UVA i UVB zračenja potrebno im je osigurati specijalizirane žarulje za gmazove, koje emitiraju pravilan spektar svjetlosti. Ove vodene kornjačice obitavaju u toplim vodama, te im je za dobar apetit i razvoj potrebna temperatura vode od oko 25°C, što je nešto više od prosječne temperature u našim stanovima.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 26.08.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam crvenouhu kornjaču koja se više od tjedan dana čudno ponaša. Povremeno diže glavu, napuše gušu, otvori usta i tada ispusti neki zvuk. Osim toga jede jako malo ili gotovo ništa. Imam je već 2 mjeseca i nisam nikad prokuhavala vodu niti koristila sredstva za uklanjanje klora. Da li je možda problem u tome? Molim vas hitan odgovor, jer se bojim da je moja kornjača bolesna. Unaprijed hvala, pozdrav, Vanda O: Kornjače se gotovo nikad ne glasaju, osim za vrijeme parenja. Ponekad, kao reakcija na strah, uvlače glavu u oklop i pritom ispuštaju glas poput siktanja. Mužjaci se glasaju za vrijeme parenja, a slične zvukove mogu ispuštati i ženke koje traže mjesto za polaganje jaja.Osim nevedenoga, glasanje može biti posljedica promjene zdrastvenog stanja, odnosno bolesti. Patološki procesi koji zahvaćaju respiratorni sustav, najčešće upala pluća ili prehlada može rezultirati ispuštanjem zvukova.Bolesti su u većini slučajeva vezane uz neadekvatne uvjete u terariju. Kako su to kornjače koje narastu do 30 centimetara, veličina terarija mora biti odgovarajuća. Kako su kornjače veliki onečišćivaći vode, preporučljivo je imati filtraciju u terariju, kako bi voda ostala što duže čista. U vodu je poželjno stavljati sredstva koja na sebe vežu klor i teške metale. Temperatura vode mora iznositi 25-26°C, pa je potreban i grijač. Osim navedenoga potrebno je i osvijetljenje s UV spektrom zraka, kako bi se odvijala nesmetana sinteza vitamina D, odgovornog za transport i metabolizam kalcija. Prehrana mora biti raznolika, sadržavati osim tvorničke hrane i svježe pileće i goveđe meso, goveđa jetrica i srca, ribu, povrće, a povremeno možete dodati i sipinu kost kao izvor kalcija i vitaminske kapi.Kako su se kod Vaše kornjače desile promijene u apetitu, slabo jede ili gotovo ne uzima hranu, vjerojatno se radi o bolesti. Savjetujem Vam da potražite veterinara koji poznaje fiziologiju i patologiju kornjača, te se na osnovu pregleda i dr. dijagnostičkih zahvata, postavi dijagnoza i odredi eventualna terapija ukoliko bude potrebna.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 25.08.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije mlade kornjačice i veliki akvarij s filterom i grijačem, te me zanima mogu li s kornjačicama u akvariju biti i ribice? Hvala,Vjeran O: Suživot kornjače i ribice u jednom akvariju gotovo da je nemoguć. Naime, postoje vlasnici kornjača koje isti prostor djele sa ribama no to je rijetkost ili puka sreća. Kornjače su između ostalog i mesožderi i neće prezati napasti i pojesti ribu ako joj se pruži prilika. Mišljenja sam da je bolje ne eksperimentirati.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 25.08.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Da li se drvo akacije ili agacije smije staviti u akvarij za kajmana, odnosno ima li kakva toksična svojstva, te da li kajmanu smeta ako pušta boju?Goran O: Akacia je biljka koja pripada porodici Mimosaceae. Može se naći na mnogim kontinentima, a najviše je zastupljena na području Australije, Azije te Afrike. Danas je poznato oko 1100 podvrsta akacije. Neki primjerci mogu narasti i do 40 metara visine, a mogu živjeti i 1000 godina. Neke podvrste ove biljke Aboriđini koriste za hranu, te se takoder koristi i u prehrambenoj industriji. U prirodi neke vrste ptica takoder grickaju cvjetove ili plodove ove biljke, no treba spomenuti da postoje podvrste koje su toksične za mnoge vrste životinja.Postoje podaci koje govore da neke podvrste proizvode toksične tvari - kao naprimjer tanin - u trenutku kada osjete da su u opasnosti (u slučajevima kada životinje biljojedi počnu brstiti ovu biljku), te signaliziraju ostalima da sintetiziraju ovu toksičnu tvar. Mnoge podvrste posjeduju posebne žlijezde koje luče "sokove" koji takoder mogu sadržavati toksične tvari .Stoga Vam savjetujem da prilikom stavljanja ove ili bilo koje druge biljke u terarij provjerite o kojoj se vrsti i podvrsti radi i da li je toksična za dotičnu vrstu životinje.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 20.08.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Što ženki kornjači izlazi iz repa, crno, izgledom sluzavo? Jel liježe jaja na taj način? Ponovo se povuklo u rep... Što je to? Hvala, Jelena O: Postoji mogućnost da je Vaša kornjača mužjak, te da se radi o prolapsusu penisa. Mnoge kornjače će u određenom trenutku svog života izvrnuti iz tijela kloaku ili u mužjaka penis. Kloaka je otvor u kojem se nalaze izvodni kanali mokraćnog i spolnog sustava. Povremena izvrnuća su česta i manje su opasna ako ih se pravilno liječi. Kornjače pri tome osjećaju vrlo malo boli. Nije u potpunosti poznat uzrok prolapsusa. Prehrana, stres, parazti ili crijevne infekcije, generalizirana oboljenja, opstrukcije probavnog sustava, te slabi mišići kloake neki su od mogućih uzroka, no niti jedan nije posebno izdvojen. Iz tog razloga, nema poznate preventive kako bi se spriječilo ovo stanje. Ako je Vaša kornjača naizgled zdrava, povremeni prolapsusi nisu zabrinjavajući. Međutim, ako se češće ponavljaju i samim time narušavaju ravnotežu organizma, možete potražiti pomoć veterinara specijaliziranog za kornjače da postavi poseban šav na kloaku. Ako uspijete uočiti trenutak prolapsusa pojedinih od organa, osigurajte da prljavština ne dođe do izvrnutih organa. Ako se odmah ne vrate u tijelo kornjače, osigurajte da ostanu vlažni i masirajte okolne dijelove tijela oko izvrnutog organa i držite kornjaču u pokretu. Do polaganja će doći samo kada ženka nađe povoljno mjesto za gnjezđenje. U suprotnom, može zadržati jaja čak i do 3 godine. Da se vrijeme polaganja približava, primijetiti ćete po tome što će sve više vremena provoditi na suhom, istražujući i kopajući po podlozi. U pojedinim slučajevima, u nedostatku prostora za gnjezđenje, ženka će jaja ispustiti u vodu, no tada se ne mogu razviti i najčešće budu pojedena ili istrunu. Stoga je važno prirediti zemljani prostor ili zasebnu kutiju sa rahlom zemljom u koju možete smjestiti ženku kada uočite da je spremna za polaganje.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 11.08.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam crvenouhu kornjacu već 9 godina. Prije 1,5 god. pas labrador ju je izvadio iz akvarija i počeo gristi. Sa zubom joj je probio oklop na jednom mjestu i otada ima rupu promjera 0,5 cm. Zanima me da li će njoj ikada taj oklop zacijeliti? Inače je jako pitoma, naučena na mene i mamu, uopće nas se ne boji, čim nam čuje glas, izlazi na kopno i proteže se. Voli češkanje i jako mi je draga. Stalno eksperimentiramo s hranom, svašta joj dajemo, od sirova mesa, ribe i ostalih morskih plodova (školjke, lignje, hobotnice) te voća i povrća (lubenice, šljive, breskve, grožđe, jabuke ... ). Mislimo da joj to ne može naškoditi da ju obasipamo raznolikom hranom, jer sama bira što joj odgovara, zar ne? Unaprijed hvala. O: Oklop kornjača sastoji se od unutrašnje koštane čahure i vanjskog rožnatog sloja pod kojim je deblja kožna opna. Ova opna je dobro opskrbljena krvnim žilama i živcima. Leđni dio (carapax) i trbušni (plastron) spojeni su na sredini obostrano čvrstim vezama iste strukture. Oštećenja oklopa nakon ugriza pasa vrlo su česta u kornjača kućnih ljubimaca. Isto tako, česta su oštećenja mekih tkiva, te je preporuka da se rana obradi u smislu deznfekcije, odstranjivanja nečistoće i odumrlog tkiva. Mogućnost regeneracije oklopa kornjača je vrlo dobra, a naročito leđnog dijela. Nakon fraktura dolazi do zaraštanja uz stvaranje kalusa. U vrijeme oporavka bi trebalo životinju dobro opskrbiti vitaminima A i D (sunčevo svjetlo, prirodno ili umjetnog izvora), te mineralima (kalcij, fosfor). Oporavak će biti potpuniji i brži ako se životinja drži u optimalnim uvjetima. Oštećenja oklopa mogu zahvaćati samo neke od vanjskih slojeva ili mogu biti dublja. Zaraštavanje će ovisiti o veličini defekta i dubini rane. Kako je kod Vaše kornjače došlo do oštećenja dubljih slojeva izostala je regeneracija i zatvaranje oklopa. Obzirom na dob kornjače, proces rasta je završio te je i sposobnost regeneracije umanjena. Prehrana koju ste naveli odgovara Vašoj kornjači, s upozorenjem da joj ne dajete špinat jer sadrži veću količinu oksalata.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 08.08.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Moja nećakinja planira uzeti svoje crveno-uhe kornjačice na ljetovanje na otok Lošinj. To podrazumijeva oko 5 sati puta do odredišta. Budući da ih je nemoguće transportirati u vodi, planira ih staviti u terrarij sa pijeskom i tijekom puta ih zalijevati. Na koji način bi najsigurnije transportirali kornjače od Zagreba do otoka Lošinja? Srdačan pozdrav, Ivana O: Idealno bi bilo da se kornjače transportiraju u istim uvjetima u kojima borave . Osigurajte im dublju posudu s manjom količinom vode (za potrebe transporta dovoljno dubina bi bila debljina tjela kornjače), tako da se ne izljeva za vrijeme transporta. To je puno sigurniji način od boravka na suhom i povremeno močenje. Takvu posudu treba za vrijeme vožnje zaštititi od direktnog svetla radi spriječavanja pregrijavanja. Ukoliko putujete automobilom postavite sjenilo na stakla i osigurajte posudu (u slučaju naglog kočenja).Poželjno je kornjačama davati vitamine prije i poslje transporta (svaki transport je stresan za životinju ), jer vitaminizacija pomaže podizanju imuniteta koji u stanju stresa pada.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 08.08.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Molio bih vas ako možete opisati držanje kajmana kao kućnog ljubimca (što je sve potrebno od opreme, prehrana...?) Hvala unaprijed!!! Goran O: Za držanje kajmana prvenstveno morate osigurati prostrani akvaterarij. Akvaterarij mora biti 3-4 puta dulji od duljine kajmanovog tijela te dovoljno dubok da kajman može plivati. Treba ostaviti i jedan suhi dio na kojeg se kajman može izvući iz vode. Znači minimalan terarij bi bio dimenzija 1,5 x 1,5 x 1 metar, ako se radi o mladoj životinji. Morate uzeti u obzir da naraste do dva metra. U terarij morate postaviti grijač koji će održavati temperaturu od 26-36ºC, tj. da je dnevna temperatura viša od noćne. Bitna je i rasvjeta koja će emitirati spektar dnevnog svjetla. Preporučio bih Vam Repti glo 5,0.Što se prehrane tiče, ukoliko se radi o mladoj životinjici, na jelovniku su kukci, školjkaši, mekušci i mladi glodavci. Prehrana odraslih je meso i to riba, vodozemci, glodavci i ptice. Ukoliko se hrani jednolično, potrebno je prehranu obogatiti vitaminima i mineralima za reptile.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 04.08.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Da li je moguće da mužjak kornjače grize ženku? Moja kornjača na vrhu oklopa kod vrata ima malu špicu i vrat mu se grebe i počeo je krvariti. Znate li šta da radim. Molim vas pomoć. Hvala Vam puno, Leon! O: Nije rijetka pojava za kornjače koje su dugo vremena živjele skladno (pa čak i godinama), da su počele gristi i napadati onu drugu. Najčešće mužjak počinje gristi ostale, no ima izuzetaka. Dok mlade i nezrele kornjače žive u harmoniji, od trenutka kad uđu u pubertet, njihova muškost dolazi na vidjelo, i ne samo da ostalima pokazuju tko je najbolji i najveći, već su grubi i prema izabranoj partnerici. U pravilu "borbe" počinju sa jednostavnim pokazivanjem samog sebe: svojevrsnim plesom oko drugih, zurenjem i sl. Isto čine i mužjaci koji pokušavaju osvojiti ženku. Ako ženka ne reagira i ne uzvraća udvaranje, mužjak počinje sa gurkanjem i griženjem. Ozljede su rijetke jer će napadnuta kornjačica oklop okrenuti prema napadaču ili će pobjeći i sakriti se. Ovakav način ponašanja dio je života kornjačica partnera. Mužjaci često grizu ženke po nogama i vratu kako bi ih doveli do uzbuđenja. Nezainteresirana ženka će uzvratiti udarac ili će pobjeći. S obzirom da su ženke veće od mužjaka lako ih izbace iz svog mjesta. Zainteresirana ženka će nakon faze sramežljivosti popustiti udvaranju mužjaka. Parenje kornjačica zahtijeva kompromis, ako ženka nije zainteresirana mužjak nikako neće imati uspjeha. U prirodnim uvjetima, ako jedna kornjačica počne maltretirati drugu, ona slabija će s vremenom pobjeći i sakriti se. Inače, kornjačice nisu borbene životinje, a većina njihovih borbi rezultat je izazivanja i pokazivanja samog sebe. No, u zatočeništvu gdje su držane na malom prostoru, bez dobrih mjesta za skrivanje, veće i jače kornjačice će maltretirati manje i slabije, čak i dok ih ne ozlijede. No, najčešći i najvažniji uzrok ugrizanja je premali prostor za život kornjačica. Stoga im je potrebno pružiti ili mnogo veći terarij ili držati samo jednu kornjačicu, osiguravati dovoljno hrane, mnogo biljaka, kamenja i sličnih mjesta za skrivanje, nešto za žvakanje (mrkva i slično povrće, sipinu kost), napraviti pregradu u terariju kako bi mogle biti odvojene, ograditi dio u kojem će moći boraviti vani, naročito u ljetnim mjesecima. Kod ozlijeđene kornjačice procijenite stanje koliko je kornjačica teško ozlijeđena, da li joj je potrebna stručna pomoć veterinara. Svakako je odvojite od ostalih, te držite u vrlo čistom i grijanom okolišu (toplina joj pomaže da prije ozdravi s obzirom da njihov imunosni sustav bolje reagira na višim temperaturama). Ako je rana otvorena ili je oklop napuknuo držite kornjačicu izvan vode nekoliko noći (tijekom dana stavite je u vodu) u toplom terariju bez propuha. Isušivanje pomaže zacijeljivanju. Ako je ozljeda minimalna, stanje će se popraviti za dan-dva, no kompletno cijeljenje može potrajati tjednima.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 03.08.2006.