Pitajte veterinara

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P:  Imamo australsku zebu, mužjaka. Stjecajem okolnosti jedna nogu mu je bila ozlijeđena, lom koji je u fazi oporavka. Međutim, i drugu je nogu oštetio,tako da je vjerojatno povreda u kuku. Žao nam je ptice, trudi se letjeti, leži zajedno sa ženkom koja ga dobro čuva. Ne znamo šta da radimo, kako da pomognemo? Molimo vas, ako imate nekakvu ideju, mi živimo na Pelješcu. Unaprijed hvala, PetarO: Iako su mogući kirurški zahvati pri liječenju prijeloma u kućnih ptičica malih i do 50 g, bolje je koristiti ne-kirurške metode liječenja prijeloma kostiju jer se smanjuje opasnost od postoperativnih infekcija i ozljeda lokalne vaskularizacije. Ptice su idealno prilagođene za vanjsko imobiliziranje, posebno za prijelome na krilu.Dislokacije i prijelomi u području bedra mogu biti vrlo dobro tretirani odmorom u kavezu jer je bedro duž cijele svoje dužine prekriveno mrežom kože, koja se proteže od postranih dijelova tijela do koljena. Postavljanje zavoja i udlaga iznad koljena praktički je nemoguće. Ptice koje se oporavljaju od prijeloma noge trebale bi imati omotane repove da im se zaštiti perje, trebale bi se držati na mekanim površinama koje se mijenjaju svaki dan. Dobro je i staviti nisku prečkicu u kavez koja omogućuje ptici da "objesi" ozlijeđenu nogu, ispod razine zdrave. Bitno je da ptičica ima apetit i da joj je omogućen pristup hrani i vodi, u koju preporučam svakodnevno dodati vitaminsko-mineralni pripravak.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Nedavno sam nabavila ugljen koji sam ponudila i svojoj papigi tigrici. Na uputi stoji da je preporučljivo papigici ponuditi ugljen 2 do 3 puta mjesečno i to na vrh noža. Mene zanima koliki je maksimum koji se može ponuditi ptičici, a da joj ne naštetim jer vidim da bi ona pojela i cijelu vrećicu odjednom da joj ponudim. Hvala,SilvijaO: Drveni ugljen za ptičice daje se jednom tjedno izmiješan zajedno sa zrnjem u zdjelici.Njegova funkcija je da na sebe veže višak plinova i toksina - loše tvari nastale kod bakterijskih infekcija ili poremećenog balasta dobre i loše flore u crijevnom traktu.Nema potrebe za davanjem većih količina jer bi moglo doći do začepa i pada peristaltike (motorike) crijeva, smanjio bi se i apetit ptičice te sve skupa prouzročilo loše zdravstveno stanje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Moja rozela (platycercus elegans) stara je već preko 11 godina koliko znamo sa sigurnošću. Njene prave godine ne znamo jer je, naime, prije 11 godina pala ispred mene na cestu sa neke zgrade i od tada je imam. Moje pitanje povezano je s njenim krilima. Zašto moja papiga nikad nije mogla letjeti? I to niti malo. Ona može svoja krila raširiti, zalepetati, sve kao i ostale ptice, samo što nikad nije poletjela. Napominjem da smo je držali van kaveza godinama, samo na prečki, dakle imala je neograničeno prostora, ali nikad ništa. Njena krila ne izgledaju slomljeno, niti su izgledala tako kada je pala sa te zgrade.  Što može biti uzrok njene nemogućnosti da leti? MateaO: Što se tiče sposobnosti letenja, ono je u ptica kućnih ljubimaca onemogućeno ili oslabljeno iz slijedeće dva uzroka: skraćivanjem letnih pera te pretilošću. S obzirom kako ne možete znati kakva je briga bila vođena o njoj prije dolaska u Vaš dom, treba uzeti u obzir i loše podrezana letna pera koja većinom više ne izrastaju pravilno te onemogućuju letenje. Također, treba spomenuti i poremećaje ravnoteže (uslijed upala bakterijske ili virusne etiologije u području glave, potres mozga, i sl.) koje je moguće odrediti jedino pregledom kod veterinara. Sposobnost snalaženja u prostoru je u ptica razvijena na zavidnoj razini, no, može biti ometana reflektirajućim površinama, npr. zrcalo, staklo, prednja strana TV prijemnika, ormar sa sjajnom površinom i sl. pa se prilikom puštanja ptica preporučuje navući zavjese i prikladnim prekrivačem prekriti navedene površine kako ne bi došlo do ozlijeđivanja. Pokušajte ovo, ukoliko već niste, pa će se možda ohrabriti u pokušaju letenja jer će imati bolju kontrolu nad orijentacijom u prostoru.No, možda je ipak rješenje ovog problema najbolje započeti pregledom kod veterinara kako bi se isključio bilo koji medicinski uzrok nemogućnosti letenja.Preporučujem Vam Veterinarski fakultet u Zagrebu, Ambulantu za ptice kućne ljubimce, budući da su kolege specijalisti za bolesti ptica, te bi Vašoj ptici možda i najbolje mogli pomoći. Prilažem i njihov telefonski broj, s obzirom da rade samo dva sata dnevno, kako ne biste došli u krivo vrijeme i papigu izlagali nepotrebnom stresu, tel.: 01/2390-410.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Molim Vas da mi odgovorite da li je normalno da kanarinka nakon 12 dana ležanja na jajima 13. dan leži sve manje i manje. Jaja su plodna, očekujem mlade ptiće, ali me zabrinjava zašto neće do kraja da leži do 15 dana, šta će biti tek onda kad se mladi izlegu? Molim Vas odgovoritemi da li je to normalno, uz napomenu da jaja nisam dirao, samo sam 9. dan pogledao jesu li puna. HarisO: Kod razmnožavanja kanarinaca bitno je odbarati zdrave ptice (izgled perja, lijepi pjev, nikakvi šumovi pri disanju, normalan izmet). Također, mužjak i ženka moraju biti stariji od jedne godine. Ženka se, nakon navršenih pet godina, ne preporuča za daljnji rasplod zbog učestale pojave neoplođenosti jaja.  Mužjaku se (prije puštanja ženki) moraju skratiti noktići. Deseti dan po sparivanju ženka snese prvo jaje, odnosno 3-5 jaja u sljedećih par dana. Ona leži na jajima oko 13 dana (može 14-16 dana), ovisno koliko puta napušta gnijezdo u periodu ležanja. Temperatura prostorije u kojoj držimo kanarinku bi trebala biti topla 19-23 C. Jaja iz kojih se nisu izlegli ptići (do 15-tog dana) treba otvoriti 17-tog dana. Mužjak se u vrijeme ležanja ženke na jajima mora odvojiti u drugi kavez kako bi što manje uznemiravao ženku. Mladi prvog dana života ne zahtjevaju hranjenje zbog rezerve koju su dobili iz žumanjka. Kapke otvaraju četvrtog dana, a 22-30 dana života počinju sami jesti hranu. Ženka kanarinka ponekad, posebno ako je mlađa, napusti jaja i mlade. Kavez u kojem se nalazi ženka s jajima, odnosno mladima, mora biti na mirnijem mjestu uz slabiju svijetlost. Ako majka ne želi hraniti mlade, vlasnik ih mora ručno dohranjivati svježe napravljenim obrokom (kuhano jaje, gotove smjese). Prvih nekoliko dana se hrane svaka 2 sata. Treba voditi brigu da su utopljeni. Četvrti dan u jaje se može dodati malo grita i usitnjene sjemenke (korišteni podaci iz "Uzgoj i bolesti ptica", mr.vet. Ivo Franić).

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P:  Tigrici mi oko nosnica malo curi. Ne pokazuje  nikakve simptome bolesti,  jede, pjeva, skače, igra se, leti, normalno spava, izmet je u redu. Ne znam što joj je. Nadam se da je sve to normalno.O: Ptice posjeduju vrlo jedinstven dišni sustav.Ne posjeduju ošit, pluća se ne mogu širiti i imaju sustav zračnih vrećica koje ulaze u sastav mnogih kostiju. Nosnice su smještene na bazi kljuna, kod tigrica na takozvanoj pokljunici.Nosna šupljina podijeljena je nosnim septumom na lijevu i desnu. Nosni septum čini hrskavica i kost. Jako prokrvljene tvorbe koje se zovu konhe prostiru se od postrane stijenke u nosnu šupljinu. Ima ih tri i povećavaju površinu iznad koje prolazi udahnuti zrak. On ulazi kroz nosnice i ide kroz nosnu šupljinu i putem se zagrijava i vlaži. Veliki sinus (infraorbitalni) okružuje oko i prostire se iznad i ispod kljuna. On ima samo gornji otvor što otežava drenažu tj. iscjeđivanje iz sinusa prilikom infekcije. Nosna šupljina filtrira čestice iz udahnutog zraka pomoću sluzi i malih trepetljika  i one onda budu progutane.Rinitis ili upala nosnica se manifestira pojavom iscjetka. Pojava bilo kakvog iscjetka iz nosa ukazuje da je došlo do dišnog poremećaja. Iscjedak može biti proziran i oskudan pa do žut i mukoidni (gusti). Uzrok mogu biti bakterije, virusi, gljivice, strana tijela. Siromašna hranidba također može izazvati poremećaje u dišnom sustavu. Vitamin A je važan za zdravlje i integritet dišne sluznice. Njegov manjak ili potpuni nedostatak u hrani izaziva promjene na epitelu koji onda dopušta mikroorganizmima da kroz njega uđu u organizam. Također, deficitarnom hranidbom dolazi do opće slabosti organizma te oslabljenja imunološkog sustava. Prašina iz ptičjeg perja može izazvati rinitis, pogotovo u papiga. Smanjena vlaga zraka (pogotovo sada, npr. u centralnom grijanju) zajedno sa već spomenutim čimbenicima može voditi rinitisu. Na to su naročito osjetljive papige porijeklom iz vlažne tropske klime kao što su are makai i amazone.Nosni iscjedak može postati žilav poput čepa i začepiti nosnice. Tada ga treba omekšati i odstraniti. Ti čepovi zovu se rinoliti. Poželjno je napraviti kulturu uzročnika. Konhe primaju floru iz gornjeg dišnog sustava i usne šupljine. Indikacije za uzorkovanje su rinitis i periorbitalni sinusitis. S ovog mjesta uzorci bi se trebali uzimati tankim zavinutim štapićem za uzimanje brisa i usmjeriti ga ka rostralnom (prednjem) dijelu proreza, jer je bris uzet u kaudalnom (stražnjem) prorezu često onečišćen florom iz usne šupljine. Sinusitis i kronični rinitis indikacije su za uzorkovanje u području periorbitalnog sinusa. Uzorci se mogu prikupiti operativnim zahvatom ili laganim ispiranjem iscjetka uz pomoć igle i šprice. Normalan sinus trebao bi biti sterilan ili sadržati neznatnu količinu uobičajene flore probavnog sustava.Nakon što korigirate moguće uzroke, a to je vitaminsko-mineralni dodaci u hranu i/ili vodu (Muta-vit, Prime, Beaphar Vinka Lebensvitamine), ovlažite zrak u prostoriji ako je jako suh te eliminirate prašinu, a iscjedak se i dalje zadrži ili se poremeti opće stanje, preporučam Vam da se javite u Ptičju ambulantu na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, 01/2390-410, koja radi ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 h, utorkom i četvrtkom  16-18 h te subotom 9-11 h.

 Odgovara: Ines Buljan, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P:  Kod kuće imam 4 godine staru tigricu kojoj se nedavno zavinula voštanica prema gore. Ptica često kljuca po kavezu, radije nego po sipinoj kosti, pa nisam sigurna je li to možda uzrok problema. Znam da se obično boja te voštanice promijeni ovisno o spolu, dok se kod ove tigrice to ne vidi - sve je iste boje. Ne znam što znači ta bolest kljuna i kako mogu pomoći svojoj papigici.Unaprijed hvala na pomoći,SuzanaO: Kljun i njegova okolina često su pokazatelj zdravstvenog stanja ptice. Prema boji voštanice može se odrediti spol tigrica. Mužjacima voštanica dobiva izrazito plavu boju, dok kod ženki ostaje u boji kljuna ili postaje ružičasta.Uzroci promjena na kljunu vašeg ljubimca mogu biti raznoliki. Može se raditi o nametničkim bolestima, gljivičnom oboljenju, nedostatku vitamina i minerala (vitamin D i kalcij), ali i o mehaničkoj ozljedi uzrokovanoj griženjem kaveza.Više o promjenama na kljunu tigrice uzrokovanih šugom pisala je kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet.med. ovdje.Za točnu dijagnozu potreban je detaljni klinički pregled Vašeg ljubimca. Svakako bi bilo poželjno da odvedete svog ljubimca kod veterinara na pregled. Preporučam da se javite na Veterinarski fakultet u ptičju ambulantu na broj 01/2390-410.

 Odgovara: Ines Buljan, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Da li papigica tigrica smije jesi zelenu salatu? DarinkaO: Tigrice smiju jesti voće, povrće i ostalo bilje pa tako i salatu. Glavna prehrana tigrica su sjemenke, osobito bijeli proso. Jednom tjedno uz sjemenke svom ljubimcu možete ponuditi i svježe voće i povrće. Tigrice od voća smiju jesti ananas, banane, borovnice, breskvu, dinju, grožđe, jabuke, kruške, kivi, mandarine, naranče, šljive, višnje... Od povrća tigrice mogu jesti blitvu, brokulu, svježu ciklu, kuhani grašak, krastavac, mrkvu, papriku, rajčicu, salata (radič, endivija), špinat...Od ostalog bilja tigrice smiju jesti kopar, listove i cvjetove maslacka i nevena, peršin, vlasac...Svo voće, povrće i bilje koje nudite svojim pticama mora biti svježe, nešpricano, dobro oprano i dobro posušeno te ne smije stajati u kavezu dulje od nekoliko sati kako ne bi došlo do kvarenja i posljedičnog trovanja papigica. Povremeno, osim kuhanog graška, možete ponuditi i kuhani krumpir ili tjesteninu, ali bez dodatka soli ili ulja.

 Odgovara: Ines Buljan, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Bila sam u uzgjivačnici kućnih ljubimaca dopala mi se ptica jarko žute boje, srednje veličine - zove se kozica. Željela bih da saznam nešto više o njoj. AdelaO: Papiga kozica ili Cyanoramphus Novaezelandiae  veličine je oko 27 cm i težine 50-113 g. Zelene je boje sa crvenim perjem na vrhu glave i iza očiju. Na trupu ispod svakog krila imaju također malo crveno područje, donja strana krila je sivo-plava, a trbuh žutozeleni. Obično živi u paru ili u manjim grupama. Vrlo je miroljubiva papiga i može biti u suživotu s ostalim papigama.Porijeklom je sa Novog Zelanda i u prirodi se nalazi još sedam njenih podvrsta. Dobila je svoje ime po zanimljivom glasanju koje podsjeća na meketanje koze. To je zdepasta papiga, ali vrlo živahna i aktivna te se obožava kupati. Stalno je u pokretu pa zahtjeva vrlo veliki prostor za držanje. Vrlo se lako razmnožava i jako dobro othranjuje mlade, čak i ako podmetnemo mlade ili jaja drugih vrsta papiga, pa čak i mnogo većih od svoje vrste. Zbog te osobine češće ju drže uzgajivači drugih vrsta papiga, nego što se drži kao kućni ljubimac. Nese 3-10 jaja na kojima sjedi 18-21 dan. U prirodi se hrani sjemenkama, lišćem, pupoljcima, cvijećem rjeđe kukcima. U domaćim uvjetima hrane se hranom za srednje papige, a uz to im treba davati puno voća i povrća. Dobro je u prehranu ubaciti vitamine i minerale.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P:  Prošle godine počeo sam sa uzgojem kanarinaca, uz to imam i druge vrste ptica (papagaja), nimfe, tigrice, rozakolise, zebice. Zanima me kod kanarinaca - kada se mladi izlegu - vrlo često ugibaju, što davati i gdje kupiti za čišćenje ptica?Hvala, Ivan O: O preduvjetima uspješnog razmnožavanja kanarinaca pisala je kolegica dr. Zdravka Rumiha ovdje. Pedijatrijske bolesti u ptića mogu biti kompleksni dijagnostički izazov. Intenzivne metode na kraju uzgoja često stvaraju probleme kao i pogreške u držanju kod početnika. Briga o mladima, inkubacija i tehnike produkcije temelj su prevencije pedijatrijskih problema. Oni su hitna stanja i nekad čak nije moguća niti intervencija specijalista. Nakon što se ptići izlegu, prvih par dana potpuno su goli s par bijelih paperjastih pahuljica na vrhu glave i leđima. Oni imaju zalihe hrane za prvih 12 sati iz žumanjčane vreće. Ženke ih uglavnom počinju hraniti sljedeće jutro. Da li su ptići hranjeni možete provjeriti po unutrašnjosti usta. Ako su usta crvena i vlažna - ptići su dobro nahranjeni, a ukoliko su blijeda i suha - ili su napadnuti od grinja ili nisu dovoljno nahranjeni. Drugi dan po valjenju trebaju biti živahni i ispružati glavice. Ukoliko leže mlitavo na dnu gnijezda treba se zabrinuti. Svaki dan je potrebno nadzirati gnijezda zbog mogućih ispadanja ptića izvan gnijezda. Nađenog hladnog ptića treba odmah utopliti i vratiti u gnijezdo. Ti ptići onda malo slabije napreduju, ali uglavnom dostignu ostale ptiće. Oči se otvaraju 7. dan i ona pamte boju koju vide na roditelju, npr. ako su oba roditelja tamna, od svijetlog roditelja neće primiti hranu.Ukoliko je sve ovo bilo u redu, uputiti ću Vas na istu adresu koju je spomenula kolegica, u Ptičju ambulantu na Veterinarskom fakultetu, jer bolesti koje se najčešće javljaju u kanarinaca su sljedeće: salmoneloza, ornitoza-psitakoza, listerioza, pseudotuberkuloza, respiratorna mikoplazmoza, aspergiloza, kandidijaza, streptokokoza, stafilokokoza, kolibaciloza, pastereloza, zarazna korica i boginje.Od virusa, na primjer cirkovirusna infekcija u kanarinca (Serinus canaria) bolest je s visokim pobolom i uginućem u mladunaca kanarinca.Od parazitarnih bolesti javlja se askaridoza kod koje je uzročnik bjelkasti valjkasti crv ascaridia galli - glista duga 7-12 cm, a parazitira u tankom crijevu. Ptice se zaraze hranom ili vodom u kojoj ima jajašca. U crijevima se razvija glista. Stradaju mlade ptice. Simptomi su: nakostriješeno perje, slab tek, proljev i paraliza nogu. Kod papiga začepe crijeva te one mršave i ugibaju. I kod ove bolesti važna je higijena hrane i vode, pribora i redovno odstranjivanje izmeta. Trakavičavost se javlja kod kanarinaca, a u razvojnom ciklusu su uključeni posrednici: muhe, gliste, mravi. Kanarinac se zarazi kada pojede muhu sa ličinkom parazita. Simptomi bolesti su: slabi apetit, jako žeđanje, proljev i katkad živčane smetnje, anemija, mršavljenje i opća slabost. Grinjavost - askaridoza dišnog sustava ptica uzročnik je grinja koje napada golubove, papige, kanarince i druge ptice u krletkama. Grinje parazitiraju na sluznici dišnih puteva - ždrijela, dušnika, bronhija i zračnih vrećica. Ptice mogu više godina nositi grinju, a da ne manifestiraju znakove bolesti. Bolesne ptice imaju nakostriješeno perje, pospane su, prestaju pjevati i imaju smetnje u disanju, povremeno kašlju, a pri tome se iz nosa i kljuna cijedi iscjedak u kojemu su grinje i tako se zaraza širi. Liječenje je teško i praktično je bezuspješno. Važna je higijena i dezinfekcija.Od antiparazitika se protiv unutarnjih parazita i protiv trakavica koristi niklozamid koji se daje dvokratno u razmaku od 14 dana i prazikvantel, zatim protiv askarida levamisol injekcijski u vodu za piće tijekom 3 do 5 dana i ponoviti za 14 dana te za grinjavost dišnog sustava ivermectin parenteralno dva puta u razmaku 1 do 2 tjedna. Može se dati i peroralno.Svakako se za potpunu dijagnozu trebate obratiti veterinaru, te slijediti terapiju koju odredi na osnovu potpunog dijagnostičkog postupka.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Šta da radimo sa našem papagajem - ninfu, od juče je počela da joj curi čista krv iz kljuna i iz nosa. Odmah smo potražili pomoć veterinara koji joj je dao antibiotik, proverio temperaturu, bilo je ok, sumnjao je da se je ptica možda povredila, mada bila je u kavezu te noći. Sada jedva jede malo, pomalo pije vode, ali ceo dan dremucka, primećujem da jedva diši, kao ubrzano, krvarenje je prestalo još juče, ali ne znam šta joj je. Ima 14 godina i ja se zbog nje jako brinem. Molim vas šta da radim, veterinar je u Zagrebu pa ne može da je obiđe. Pozdravljam vas i molim vas pomozite mi kako da oporavim mog Koko. Pozdrav, Mirjana (Skopje)O: Na ovakav način poprilično teško mi je utvrditi točno o čemu je riječ kod Vašeg ljubimca. Naime, pojava krvi u kljunu i u nosnim otvorima ukazuje na prekid kontinuiteta osjetljivih organskih struktura te se može pojaviti kao posljedica različite etiologije: ozljeda, trovanje, oštećenja pojedinih organa, neoplazije, upalna stanja,...Sva gore navedena stanja, iziskuju stručnu pomoć i obradu od strane veterinara, što Vam ja i savjetujem. Također, za to vrijeme možete svom ljubimcu dodati vitaminsko-mineralne dodatke u hranu i/ili vodu (Muta-vit, Prime, Beaphar Vinka Lebensvitamine), ovlažiti i malo podići temperaturu prostorije u kojoj se ljubimac drži (cca. oko 25C). Naime, savjetuje se da bolesnu pticu prenesete u topliju prostoriju jer za vrijeme bolesti njen organizam treba više topline od normalne. Izbjegavajte držanje ljubimca na propuhu i mjestu koje je pod direktnim strujanjem zraka (ventilator, klima,...). Hranu koju dajete probajte što više smrviti i na takav način spriječiti daljnje ozljede. Tako, možete sjemenke ostaviti u vodi preko noći te ih ujutro isprati, posušiti na kuhinjskom papiru i tako vlažne ponuditi ljubimcu. Na takav način, sama hrana postaje lakše probavljiva.Također, savjetujem Vam da se javite i u Ptičju ambulantu na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, 01/2390-410, gdje od kolegice dr. Horvatek možete dobiti još korisnih savjeta i naputaka za rješavanje postojećeg problema.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam papigu Afrički šako staru 3 godine i zadnjih par dana primjećujem problem sa disanjem. Simptomi su otežano disanje i hroptanje pri udisaju i izdisaju. Pokušao sam tretirati sa antibiotikom Enrobioflox 10%, ali kroz tri dana terapije nisam zamijetio poboljšanje, pa sam pretpostavio da bi uzrok mogao biti u plućnim parazitima (plućni vlasac) i započeo sam terapiju sa antiparazitikom Nilverm. Terapija traje već 2 dana u dozi 15 kapi na 1 dcl vode, ali za sada ne vidim poboljšanje. Molim Vas da mi kažete o čemu se radi i što bi trebalo učiniti? iz Splita sam i ovdje je zaista problem pronaći veterinara koji ima iskustva sa pticama. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Siniša PuljakO: Otežano disanje nakon malo ili nimalo aktivnosti u ptica upućuje na generaliziranu bolest ili respiratorne bolesti. Ujedno se uočavaju slijedeći klinički simptomi: disanje na usta, glasno disanje ili micanje repa gore-dolje prilikom udisaja. Također, često se javlja kihanje, ali ono ne treba zamijeniti sa normalnim kihanjem koje je za razliku od drugih ptica u žakoa mnogo češće.Najčešći uzroci otežanog disanja u ptica su: strana tijela u prohodima nosa, rhinitis (upala nosne slunice uzrokovana Gram negativnim bakterijama, chlamydia sp., mikoplazmom ili gljivicom Aspergillus), sinusitis (upala sinusa uslijed bakterijske ili mikoplazmalne infekcije), rinoliti (nakupine prašine, prljavštine i nosnog iscjetka koji začepljuju nosnice, a posljedicom kroničnog sinusitisa ili hipovitaminoze A), abscesi (kao posljedica bakterijske infekcije ili hipovitaminoze A), traheitis (upala dušnika uslijed gljivične, bakterijske ili virusne infekcije), infekcija gornjih dišnih prohoda parazitom Syngamus trachea (liječenje je najučinkovitije u papiga sa ivermectinom) te alergijama.Zatim, oteženo disanje posljedica je bolesti donjih dišnih puteva: upala zračnih vrećica (najčešće uzrokovana bakterijskom infekcijom ili infekcijom Chlamydiom, no uzroci su i infekcija gljivicom aspergillus, mikoplazmama, virusima), pneumonija (česta je aspiracijska pneumonija kod onih jedinki ručno hranjene, zatim granulomatozna upala uzrokovana infekcijom mikoplazmom, gljivicom i bakterijom Pasteurella), astma (u ptica je prate slijedeći simptomi: kihanje, ubrzano disanje a kod pretrage brisa dušnika pronalazi se povećan broj stanica eozinofila).Također i generalizirane bolesti dovode do otežanog dianja u ptica: hipovitaminoza A (najčešće kao rezultat prehrane samo sa sjemenkama a u žakoa je bolest klinički vidljiva u starosti 3-5 godina), psitakoza (infekcija sa mikroorganizmom Chlamydia psittaci-zoonoza), aspergiloza (najčešće uzrokovana sa Aspergillus fumigatus dok su A. flavus i A. niger rijeđi).Dijagnoza navedenih stanja postavlja se na osnovu anamneze, općeg kliničkog pregleda, zatim dodatnih pretraga kao što su kompletna krvna slika i biokemija krvi, bris sluznice nosa, kloake, koprološka pretraga, serologija, RTG-snimka. Dijagnostika ima izuzetno važnu ulogu u diferenciranju drugih patoloških stanja kao što su: pretilost, guša, ascites, unutarnje krvarenje, neoplazija, sistemske virusne bolesti te bolesti srca (rijeđe). Liječenje ovisi o uzroku. Enrobioflox 10% djelatne tvari enrofloksacin - sintetski je kemoterapeutik iz grupe fluorokinolona. Indiciran je za liječenje infekcija respiratornog, gastrointestinalnog i urogenitalnog sustava, infekcije kože i mekih tkiva prouzrokovanih gram-negativnim i gram-pozitivnim bakterijama, mikoplazmama i klamidijama. Ovaj antibiotik daje se jednom dnevno u vodi za piće, u dozi od 10 mg enrofloksacina na 1 kg tjelesne težine kroz 3 do 5 dana. Nilverm, djelatne tvari levamizol, je širokospektralni antihelmintik koji djeluje protiv zrelih i nezrelih stadija želučano-crijevnih i plućnih oblića (Ascaridia, Capillaria i Heterakis spp te Amidostomum anseris i Syngamus trachea). Lijek se dozira jednokratno u količini 10-15 kapi na 1L vode a ponavlja se po potrebi za 7-10 dana. Kako djelovanje lijeka ovisi o brojnim čimbenicima (opće stanje organizma, osjetljivost ili rezistencija mikroorganizama, resorpcija lijeka iz probavnog sustava i sl.) tako će i vrijeme poboljšanja stanja organizma nastupiti kroz različito vrijeme. Osim toga, isti lijek će akutnu infekciju dovesti do ozdravljenja tek kroz 5 - 7 dana dok za kronične oblike je potrebno i dulje vremena (oko 2 tjedna pa i dulje). Kako u oporavku veliku ulogu ima i okolina te prehrana žakoa, savjetujem Vam da ga smjestite na čisto, prozračno i toplo mjesto a nosnice čistite po potrebi svakodnevno ukoliko ima nakupljenog sadržaja. Također, omogućite mu svakodnevno kupanje kako bi i sam donekle prevenirao nakupljanje prašine i iscjetka na nosnicama. Izbjegavajte upotrebu bilo kakvih iritansa u njegovoj blizini (dim cigarete, osvježivači zraka, dezodoransi, sredstva za čišćenje i sl.). Što se prehrane tiče, osigurajte mu najkvalitetniju mješavinu sjemenki (Prestige, Padovan i sl.) te prehranu obogatite svježim povrćem i voćem kao i vitaminsko-mineralnim dodacima (JBL, Sera, Prime, i sl.). Kako ste Vašem ljubimcu odlučili pomoći na svoju ruku navedenim lijekovima, pokušajte dati malo vremena kako bi oni djelovali te vodite računa o potpornoj terapiji (smještaj, vitaminsko-mineralni dodaci). Ukoliko bi se stanje pogoršavalo, mogu Vas uputiti na Ambulantu za ptice kućne ljubimce Veterinarskog fakulteta kao i za dodatan savjet stručnjaka: tel. 01/ 2390-410.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam plavu tigricu staru 2 godine. Prije par dana počela čudno ponašati, jako se ljuljala na prečki i teško se gibala. Odrezala sam joj nokte, ali svejedno ništa, skroz je na dnu krletke i jako se teško popne, čak je pokušala ući u zdjelicu sa hranom. Mislim se stalno pokušava namjestiti nekako da može u miru zaspati, a ne može, pa sam vas htjela pitati je li znate što joj je i kako joj mogu pomoći? Unaprijed hvala, LucijaO: Općenito rečeno, glavni pokazatelji bolesnog stanja kod ptica su napuhnutost perja (našušurenost), snuždenost, odbijanje hrane i vode. No, treba spomenuti i niz drugih: znakovi bolesti karakterizirani promjenama u općem izgledu ili stanju papigice - skvrčenost, sjedenje nisko na prečki, sjedenje na dnu krletke, glava stavljena pod krilo i stajanje na dvije noge, slabost, gubitak ravnoteže i slično. Zatim, promjene u ponašanju i općem stavu - inaktivnost, smanjena aktivnost ili promjene u vokalizaciji ili pjevanju, spuštena krila, napadaji, prekomjerno spavanje, slab odgovor na stimulanse iz okoline, promjene u osobnosti (npr. više agresivnija, više potištena), pojačani ili smanjeni apetit ili pijenje, povraćanje ili regurgitacija, otežano defeciranje, začep, proljev, otečenje u području voljke, gubitak tjelesne težine, iscjedak iz ustiju i drugo.Slabost, otežano disanje, krvarenje, ozljede, kolaps, napadi ili drugi znakovi središnjeg živčanog sustava su osobito opasne situacije i potrebno je hitno potražiti pomoć veterinara.Poremećaj ravnoteže u ptica (ataxia) definira se kao nesposobnost voljnih pokreta mišića. Ptice koje boluju od ataksije kreću se lelujavo, stoje raširenih nogu kako bi održale ravnotežu ili se zakvače kljunom za rešetkicu krletke u kojoj boravi ili neki drugi predmet u krletci. U težim slučajevima ataksije posrću i često padnu sa prečkice. Također, javljaju se i opći simptomi poput letargije, našušurenosti perja, otežanog disanja i prekomjernog spavanja.Ataksija se javlja uslijed poremećaja živčanog sustava ili koštano-mišićnog sustava.Poremećaji živčanog sustava najčešće su uzrokovani oštećenjima kralješničke moždine, unutarnjeg uha ili mozga, a rezultiraju nemogućnošću mozga da primi informaciju o položaju udova, tijela ili same glave u prostoru ili nemogućnošću mozga da koordinira pokrete. Oštećenja navedenih dijelova živčanog sustava mogu nastati uslijed infekcije, traume ili pritiska a obično se uočavaju i drugi neurološki simptomi poput držanja glave na jednoj strani, kretanja u krug, abnormalnih mentalnih aktivnosti ili napada. Utjecaj na moždane funkcije imaju također i metabolički poremećaji poput bolesti jetre, bubrega, gušterače ili paratireoidne žlijezde. Utjecaj nastaje zbog nemogućnosti izbacivanja toksičnih metabolita iz organizma ili nemogućnosti održavanja normalne razine glukoze ili kalcija u krvi. Kod oštećenja koštano-mišićnog sustava dolazi do nemogućnosti odgovora mišića na podražaje i signale koji dolaze iz mozga.Liječenje se, ovisno o uzroku, provodi hospitalizacijom za nadoknadu tekućine kod teških, kritičnih slučajeva ili dehidracije, antibiotskim ili antigljivičnim lijekovima direktno u usta ili vodu za piće, vitaminsko-mineralnom potpornom terapijom.Ataksija je vrlo ozbiljna bolest u ptica i zahtijeva veterinarsku pomoć. Savjetujem Vam da se obratite na Veterinarski fakultet Ambulantu za ptice kućne ljubimce, a u međuvremenu tigricu držite u toploj, mirnoj i tihoj okolini, uklonite prečkice i ljuljačke iz krletke, stavite plitke posudice za vodu koje može lako dohvatiti a hranu posipajte u blizini ptice. Do neuroloških problema u ptica mogu dovesti i otrovi koji se upotrebljavaju u kućanstvu (osvježivači zraka, dezinfekcijska sredstva za kupaonicu, dezodoransi, i sl.), zatim dim cigarete, pa tigricu smjestite van dosega navedenih tvari.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam tigricu staru 2 godine. Od pre tri dana kija i izbacuje krv iz nosnica. Veterinar je predložio da se kao lek koristi Symbio antiinfektiv, Enrocin 10%, 2 do tri kapi u pojilici. Pošto nemamo adekvatnog veterinara za ptice i nemam kuda da odnesem pticu, molim za vaše mišljenje i odgovor.ZoranO: Kihanje je prirodan proces kojim organizam pokušava izbaciti uglavnom sekret iz gornjih dišnih puteva. Kihanje može biti uvjetovano bakterijskom ili gljivičnom infekcijom   sinusa,   nastati   kao  posljedica   iritacije   dišnih   puteva   prašinom, alergenima i sl., deficijentnom prehranom (naročito nedostatak vitamina A) te stranim tijelima ili tumoroznim promjenama u nosu.Kihanje redovito prati i iscjedak iz nosa čija konzistencija i kvaliteta ovisi o uzroku kihanja. Obilni bistri i tekući iscjedak najčešće je uzrokovan okolišnim iritansima, alergijama ili pak predstavlja početni stadij bakterijske ili gljivične infekcije. Gnojni (gusti, žućkaste boje) ili kazeozni (gusti, suhi) iscjedak najčešće prati infektivne bolesti. Kod vrlo teških bolesti, kao što je gljivična infekcija ili neoplazija (tumor), iscjedak iz nosa je krvav ili sa primjesama krvi. Ovakvi destruktivni procesi često urokuju erozije ili deformacije nosne šupljine u ptica.Liječenje se provodi ovisno o uzroku, antibioticima ili antigljivičnim lijekovima direktno u usta, vodu za piće ili aplikacijom u nosnu šupljinu ili sinuse. Infekcije bakterijama, a naročito gljivicama, mogu zahtijevati liječenje kroz nekoliko tjedana ili čak mjeseci. Ako se radi o stranom tijelu, najprije treba dobro očistiti sasušeni sekret na nosnicama ili sinusima i instrumentom ukloniti strano tijelo ili pak pokušati ispiranjem fiziološkom otopinom. Navedene zahvate ponekad je potrebno načiniti pod anestezijom. Kod kroničnih ili infekcija koje se ponavljaju potrebno je redovito ispiranje nosnica i sinusa antibioticima ili antigljivičnim lijekovima. Neoplazije se liječe kirurškim odstranjivanjem istih pri čemu kod malih benignih tumora dolazi u potpunosti do izliječenja no kako su u ptica najčešći maligni i invazivni tumori bolest se samo privremeno stavlja pod kontrolu. Terapija koju je za Vašu tigricu propisao veterinar svakako je u redu. Naime, Symbio vital multivitaminski je pripravak koji sadrži probiotike (potporna terapija imunitetu i probavnom sustavu) dok je Enrocin (enrofloksacin) antibiotik sa širokim antibakterijskim spektrom djelovanja naročito u respiratornom sustavu. Svakako Vašoj tigrici svakodnevno aplicirajte navedene pripravke, a o bilo kojoj promjeni ponašanja i kvaliteti iscjetka obavijestite Vašeg veterinara.U ovisnosti o zdravstvenom stanju i težini infekcije, vrijeme izliječenja može biti različito dugo. Poboljšanje simptoma najranije je za očekivati kroz 5-10 dana, a preporučljivo je sa terapijom nastaviti i nekoliko dana (2-4) nakon povlačenja simptoma tako da nemojte odustati prerano.U oporavku veliku ulogu ima i okolina tigrice te prehrana. Tigricu smjestite na čisto, prozračno i toplo mjesto a nosnice čistite po potrebi svakodnevno. Također, omogućite joj svakodnevno kupanje kako bi i sama donekle prevenirala nakupljanje prašine i iscjetka na nosnicama. Izbjegavajte upotrebu bilo kakvih iritansa u blizini tigrice (dim cigarete, osvježivači zraka, dezodoransi, sredstva za čišćenje i sl.). Što se prehrane tiče, osigurajte joj najkvalitetniju mješavinu sjemenki (Prestige, Padovan i sl.) te prehranu obogatite svježim povrćem i voćem.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Nedavno sam dobila kanarinca i od onda puno čitam o njima. Na više mjesta sam pročitala da mu je poželjno ubaciti grančice na kojima može stajati i turpijati nokte. Zanima me da li je važno od kojeg drveta su grane, da li, npr. može biti bambus i slično? Hvala vam unaprijed, MarijaO: Grančice koje bi bilo uputno koristiti u krletci su grančice voćaka poput kruške, jabuke, šljive. Trebale bi biti nešto šireg promjera nego prečkice koje se koriste za kanarince jer tada se kanarinac mora dobro (u širem promjeru) prihvatiti za granu, pri čemu će koristiti kandžice i usput ih trošiti. Također, vrlo lijepo izgledaju unutar krletke i mogu se koristiti grane stare loze ili trsa, ali prethodno treba veći dio vanjske kore skinuti (grubo izbrusiti) da se kanarinac ne ozlijedi ili ne zapne nogicom za koru istog. Bambus možete koristiti, ali on ima glatku površinu te neće dolaziti do trošenja kandžica.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Petra Svačića 61, Osijek P: Čula sam da se na papigama može pojaviti nekakav nametnik koji je opasan za ljude. Prema priči, ne šteti pticama, ali kod ljudi izaziva probleme s plućima, što ukuljučuje dugotrajnu hospitalizaciju. O kojem se to nametniku radi i kako dolazi na ptice? Imam tigricu i nimfu. Kako se može spriječiti pojava tog nametnika? Hvala, DianaO: Pretpostavljam da mislite na Psitakozu (klamidioza ili ornitoza). To je bolest koja primarno zahvaća ptice i perad, dok se čovjek zarazi u sporadičnim slučajevima,  kada bolest pređe sa zaražene ptice na čovjeka. Uzročnik psitakoze je mikrobiološki agens s karakteristikama virusa i bakterija stoga je svrstan u  posebnu skupinu pod nazivom Chlamydia, uzročnik se zove Chlamydia psittaci.Psitakoza je zoonoza koja zahvaća prvenstveno ptice i to papige, golubove i kanarince kod kojih infekcija često prolazi nezamjećeno. Najčešće obolijevaju ljudi koji rade sa pticama, na farmama, veterinari,  prodavači kućnih ljubimaca i sl.  Infekcija se prenosi na ljude udisanjem čestica prašine pomiješanih s osušenim česticama izmeta zaraženih ptica. Epidemijski oblik bolesti čest je u obiteljima nakon nabave ptice kao kućnog ljubimca (papiga). Obolijevaju češće odrasle osobe, a djeca rijetko. Teži oblici bolesti vezani su uz zaražene papige i pure, dok je oblik bolesti koji se prenese na čovjeka s drugih ptica znatno blaži (ornitoza).Kod čovjeka, za razliku od ptica, najčešće su zahvaćena pluća sa slikom atipične upale pluća te oštećenjima na jetri i slezeni. Inkubacija bolesti, tj. period od infekcije do pojave kliničkih simptoma, traje oko 10 dana. Češći su  lakši i srednje teški oblici bolesti koji imaju simptome slične influenci (gripi), s vrućicom 39 do 40 stupnjeva C. Osim toga, javljaju se i nespecifični simptomi - glavobolja, bol u mišićima, bolovi u zglobovima, opće loše stanje, malaksalost. Upala pluća se očituje kašljem uz sukrvavi iskašljaj. Kod težih oblika se može javiti i teška hipoksija (manjak kisika u krvi) uz poremećaje svijesti. Klinička slika je teža kod starijih i slabijih bolesnika, dok kod mlađih osoba prolazi pod lakšom kliničkom slikom.Bolest traje oko 2-3 tjedna.Bolest se liječi antibioticima, a širenje bolesti se spriječava dobrom veterinarskom kontrolom uvoza papiga i ostalih ptica.Sve ptice koje nabavljamo u Pet centru dolaze sa veterinarskom svjedodžbom na kojoj je navedeno da je obavljena pretraga izmeta ptica na psitakozu i da je negativna, a u protivnom  se ne može ni izdati svjedodžba o zdrastvenom  stanju životinje.Manja je vjerojatnost da bi se Vaši ljubimci zarazili u stanu jer je zaraza vjerojatnija u većoj aglomeraciji ptica.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Nimfa jede svoj izmet. Zvala sam preko telefona veterinara i on je rekao da je normalno da nimfice pomalo probaju svoj izmet, ali ja sam nešto sumnjičava u vezi toga i nigdje u internetu nisam pročitala takav slučaj pa bih voljela pročitati vaše mišljenje. Dajem svojoj ženki nimfi sve što sam do sad uspjela naći od prehrane - sjemenke, sipinu kost, neki mineralni sivi pijesak sa ponekim zelenim zrncima u njemu od proizvođača Vitacraft, mrkvu i jabuku ponekad, probala sam i drugo voće, ali rijetko uzme. Da li joj možda nešto fali u prehrani ili je bolesna ili je to ipak sasvim normalno i ako može neki savjet šta da činim?Unaprijed hvala, MajaO: Nastojte onemogućiti svojoj ptičici da jede svoj izmet, da ne bi došlo do razvoja bakterijske infekcije ili disbalansa crijevne flore. Izmet sam po sebi sadrži "otpad" iz organizma, kao što su bakterije, nusproizvodi metabolizma bjelančevina i slično, te nije prikladan za ishranu jer može doći do trovanja, posebno kod organizma koji ima brzi metabolizam (ptičice). Pokušajte na dno krltke postaviti rešetke ili nabavite novu koja već ima rešetkasto dno i onemogućava doticaj s izmetom. Također, savjetujem Vam da promijenite vrstu hrane, odnosno nabavite smjesu sjemenja nekog drugog proizvođača. U krletku postavite dosta igrački za Vašu ljubimicu, kao što su ogledala, ljuljačke, drvca s rupicama u koja se stavlja hrana (npr. badem u ljusci, kikiriki i slično) da biste što više okupirali i zabavili nimfu, a da ona pri tome zaboravi na staru naviku čeprkanja po dnu. U ishranu dodajte svježe voće i povrće, posebno sada u proljeće.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam papigu tigricu i na stražnjici joj se nakuplja izmet koji je veličine nešto manje od ping pong loptice. Što da radim?RegyO: Vaša papigica najvjerojatnije ima proljev, što uzrokuje nakupljanje izmeta na kloaki i njegovo sušenje te formira masu od izmeta. Možda se Vaša papigica prehladila ili joj hrana ne odgovara (ako ste je možda promijenili nedavno ili uveli novu namirnicu...). Bitno je da papigica normalno pjeva, ponaša se bez promjena te pije vode da ne dođe do dehidracije.Ono što Vi trebate učiniti je oprezno toplom vodom oprati tu masu izmeta, da joj ne iritira kožu oko kloake, istodobno provjeravajući da li ima možda još kakvih promjena na anusu. Iziritiranu kožu bilo bi dobro zaštititi nekom kremom (npr. Flogocid).U našim trgovinama možete nabaviti lijek za kavezne ptičice koji se daje u slučaju crijevnih poremećaja, apatije i prehlade, koji se kapa u vodu za piće (Santalina), a za oporavak organizma, imuniteta i probave preporučujem Prime od Vet-pet-a  koji sadrži jedinstvenu kombinaciju probavnih enzima i mmikrokapsuliranih probiotika  koji uništavaju  rast štetnih organizama. Prah je dobro topiv u vodi i dobro se upija u svježe voće i povrće, kao i drugu mekanu hranu. Lako ga rastopimo u vodi za piće.Voće i zelenje treba izbaciti iz prehrane dok papiga sasvim ne ozdravi. Proso koje joj dajete prepržite prvo na "suhoj" tavici. Ukoliko Vašoj ptičici ne bi bilo bolje ili ako se jave još koji simptomi, preporučam Vam da se javite u Ambulantu za ukrasne ptice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam jednu crvenu (istočnu) rozelu koja je mužjaki htio bih imati jandaju. Pa me zanima mogu li njih dvije držati u istom kavezu? Inače kavez je 52x78X49(DxVxŠ).IvanO: O rozelama je pisala kolegica mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje.Jandaja aratinga (Aratinga jandaya) pripada u Aratinga sp. koje su česti kućni ljubimci u Americi i Europi. Iako se prirodno glasaju jačim krikom, zbog sposobnosti izvrsnog oponašanja govora ljubitelji papiga ih rado drže.To je velik rod papiga, ukupno ih je 19 vrsta. Danas su, iako još brojne, zbog uništavanja šuma i savana, gdje pretežno žive, te zbog stalnog izvoza su ugrožene i prirodni im se broj stalno smanjuje.Jandaya aratinga naraste do 30 centimetara. Nastanjuje prašumske područja sjevernoistočnog Brazila. Mužjak i ženka imaju žutu glavu, prsa, trbuh i podrepak. Na glavi je naznačen blagi crvenkasti odsjaj. Kožni je očni prsten bijele boje i elipsastog oblika. Leđa i krila su zelena, a krajevi letnih pera su crne boje. Dugi je rep zelen, a krajnji mu je vrh plavkastocrven, dok je kljun tamnosiv, gotovo crn. Mladim su papigama glava i vrat zelene boje s tragovima žutog perja, a u cijelosti su bljeđih boja. Žive oko 20 godina. To su drage i umiljate papige koje su u stanju cijeli dan proboraviti  uz ukućane. Goste i nepoznate ljude uvijek dočekuju s jakim negodovanjem jer na taj način u prirodi tjeraju uljeze.Za smještaj im treba osigurati prostrane krletke, sobne volijere, a s obzirom da su sklone uništavanju drvenih predmeta, uputno im je izraditi ili nabaviti stalak za papige gdje mogu boraviti tijekom dana. Kada su puštene iz krletke moraju biti pod budnim okom ukućana jer mogu nanijeti i veće štete drvenim i plastičnim predmetima. Ukoliko se krletka iznosi izvan kuće, vrata treba osigurati sigurnosnom kopčom jer većina aratinga brzo shvati princip otvaranja vrata.Sve vrste aratinga papiga mogu se uzgajati u iznimno prostranim volijerama po sistemu kolonije uz dovoljan broj gnijezda kako bi se izbjegle žučne fizičke svađe između ženki.S obzirom da su rozele plahe papige, ne preporuča se držanje zajedno sa aratingama. Također, rozele se ne podnose s drugim vrstama papiga, a često niti sa svojom vrstom, zato se preporuča parove u vrijeme parenja uvijek držati odvojeno.