*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam mušku tigricu, ne znam koliko je stara. Dobio sam je prije jedne godine. Oko očiju joj rastu nekakve izraslice. Nakon nekog vremena su otpale i nije ih bilo otprilike 2 tjedna i sad su opet narasle i otpale nakn neko vremena. Imate neki savjet što da radim? I od čega to raste? Hvala unaprijed, Matej O: Bradavice na koži najčešće su virusne etiologije, a mogu biti različite veličine. Oštro su ograničene od okolice. Budući da ne prodiru dublje od papilarnog sloja kože, redovito su pomične na podlozi. Po obliku su kuglaste, gomoljaste ili resaste. U tigrastih papigica se često pojavljuju i tumori. Javljaju se u odrasloj dobi od 1. do 8. godine. U ptica, kao i drugih vrsta životinja, razlikuju se dobroćudni - benigni i zloćudni - maligni tumori. Dobroćudni se sporo razvijaju, ne metastaziraju (ne šire se po tijelu), niti recidiviraju (nakon kirurškog odstranjenja više se ne pojavljuju). Tumori se mogu pojaviti na različitim tkivima, te se nazivaju prema vrsti tkiva od kojeg su građeni. U papigica se najčešće u potkožju pojavljuje dobroćudni tumor lipom. Lipomi imaju čvorast ili kuglast vanjski oblik, dostiži različite veličine, uglavnom su tvrde konzistencije, dobro ograničene od okoline i obavijene vezivnotkivnom čahurom. Jedino uspješno liječenje je kirurško uklanjanje tumora.Promjene koje opisujete mogu biti i posljedica šuge (uzročnici - grinje). Grinje kopaju tuneliće i u njima odliježu jaja, te se hrane gornjim slojevima kože. Posljedično, dolazi do bujanja epitela i tako nastaju zadebljanja keratiniziranih dijelova. Šugom mogu biti zahvaćeni kljun, oči, noge i kloaka. Loši higijenski uvjeti, nekvalitetna i nepravilna prehrana, stresne situacije, nepravilni mikroklimatski uvjeti, sve su faktori koji pogoduje nastanku ove bolesti (uvjetna zarazna bolest). Važno je naglasiti da šugarci polažu jaja pod kožu ptice. Bolest se najčešće javlja u papigica tigrica, a vrlo rijetko u drugih papiga.Točnu dijagnozu može postaviti samo veterinar nakon pregleda životinje. O njoj svakako ovisi eventualna terapija.Preporučam Vam da ptičicu odnesete na pregled u Ambulantu za ptice Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Dragan Vešović, dr. vet. med. | 07.08.2008.
Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Jučer sam dvorištu pronašla malog vrapčića, ali jedva da ima perja. Odlučila sam ga pokušati spasiti, ali nisam vjerovala da će preživjeti niti jedan dan jer sam već prije nekoliko puta pokušavala , ali bezuspješno. I tako sam ga stavila na toplo, povremeno sam mu davala kruha (premda nisam sigurna da je to dobro za njega) i eto, još je živ. Maleni stalno traži jesti otvarajući svoja velika usta , a ja ne znam kako mu pomoći. Znam da ste već odgovorili na jedno pitanje vezano uz vrapce, ali mene zapravo ne zanima njihovo podrijetlo nego kako da ga hranim i s čim, postoji li neka hrana za vrapčiće koju bi mogla kupiti kod vas? Unaprijed zahvaljujem i nadam se da ćete mi odgovoriti jer sam zbilja zabrinuta. Hvala, YvonneO: Ručno hranjenje je jedan od načina da se mlada ptica razvije u vrlo pitomu i socijaliziranu jedinku, ali često i jedino rješenje kada se roditelji razbole ili uginu.Postoji više metoda ručnog hranjenja mladih ptica. To su:- hranjenje žlicom- hranjenje brizgaljkom (špricom), s tim da se ova metoda različito primjenjuje, odnosno hrana se ispušta u različitim dijelovima probavnog sustava. Tako se najlakše i najsigurnije hrana stavlja direktno u kljun, ali se pomoću mekih gumenih nastavaka može aplicirati u voljku ili jednjak.Ako se odlučite za ovaj način prehrane, svakako Vam preporučam da odaberete gotovu hranu koja je namjenjena prehrani mladih ptica ("Orlux") koju možete potražiti i u našim trgovinama. Vrlo je teško sastaviti dobro izbalansiran obrok u fazi intenzivnog rasta, kako tijela tako i pernatog pokrova ptica. Uz osnovne gradive sastojke, hrana treba biti optimalno opskrbljena vitaminima i mineralima, a naročito su važne za ptice esencijalne amino kiseline (metionin, lizin). U početku je mlade potrebno hraniti svaka 2 sata, a u dobi od 14 dana razmak bi trebao biti 3 sata. Obroke, naravno, ne bi smjeli preskakati, a svaki bi trebao biti svježe priređen.Inače, vrapčarke se hrane beskralješnjacima ili sjemenjem ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive u tropskim kišnim šumama koje se hrane gotovo isključivo voćem. Znači, hrane se sjemenkama i kukcima, obično manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane ličinkama kukaca. U proljeće, hrana mu je nektar iz cvijeća žute boje, poput jaglaca, šafrana i jedića. Hrane se i paukovima te voćem.Prognostički je povoljno, ukoliko prihvati ponuđenu hranu i, naravno, vodu (koju mu također morate redovito osigurati). Također Vam savjetujem da ga što manje uznemiravate, odnosno smjestite u topliju i mirniju prostoriju kako bi ova plaha životinjica bila što manje izložena stresu.
Vlatka Erman, dr. vet. med. | 06.08.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Vlasnica sam papigice vrsta rozalija, kojoj u zadnje vrijeme pretjerano opada perje i ne raste novo. Raste joj samo začetak pera koje se ne otvara. Dajem joj redovito vitamine i minerale , te ju hranim Hobby program hranom. Posjetila sam veterinara , no oni su mi rekli da je ta vrsta papigice dosta rijetka kod nas , te neznaju uzrok opadanja. Papiga nije depresivna i ne odbija hranu. Lijepi pozdrav, MarinaO: Ispadanje perja može biti znak fiziološkog procesa u organizmu (mitarenje) ili pak znak određenih bolesti. Mitarenjem (lat. mutare: mijenjati, zamijeniti) se naziva odbacivanje starog i rast novog perja kod svih vrsta ptica. Postoje razni oblici mitarenja, no općenita je činjenica da se perje potroši, odnosno s vremenom ošteti i povremeno treba biti obnovljeno. Većina ptica može letjeti i za vrijeme mitarenja. Zamjena perja se odvija postepeno, a kod nekih vrsta čak određenim sistemom, kako bi ptica i dalje mogla letjeti. Vrlo rijetke vrste u razdoblju mitarenja ne mogu letjeti. Mitarenje možemo podjeliti na:- neprekidno mitarenje: neprekidno mitarenje tijekom cijele godine, kad se perje stalno, polagano, mijenja, često kod papiga.- potpuno mitarenje: odvija se jednom godišnje, kad se mijenja svo perje, npr. kod domaće kokoši. - djelomično mitarenje: odvija se nekoliko puta godišnje. Dva puta godišnje se kod velikog broja vrsta mijenja perje, zimsko i ljetno. Međutim, ima i češćeg mijenjanja perja.Također postoji i:- zamjena perja mlade ptice perjem odrasle, koje može biti druge boje, druge kvalitete i sl.- zamjena perja zbog parenja, zbog ležanja na jajima kao i radi drugih prilagodbi životnim uvjetima. Mitarenje je u pravilu ogromno opterećenje za organizam ptice. Neke su ptice u tom razdoblju vrlo razdražljive. Vrijeme udvaranja, parenja i ležanja na jajima je najčešće odvojeno od razdoblja mitarenja, jer i to je vrijeme za ptice vrlo opterećujuće i stresno. U vrijeme mitarenja se ptice posebno rado kupaju, bilo u vodi ili u pijesku, kako bi bolje odstranile ostatke perja. Ponekad je proces mitarenja burniji, pa dolazi do pojačanog gubitka perja. Ukoliko je ptica zdrava, tj. uobičajeno je živahna, pjeva i jede, nema razloga za zabrinutost.Uzroci nepravilnom mitarenju i slaboj obrasosti perjem različiti su, a često nisu ni potpuno poznati. Opsežnije mitarenje može nastati zbog previsoke temperature okoliša, nagle promjene temperature i nakon pretrpljenog šoka (straha). Ptice držane u krletkama imaju u tijeku godine gotovo podjednaku temperaturu okoliša, što nije u skladu s prirodnim uvjetima života ptica, jer, naime, izostaje utjecaj prirodne promjene godišnjeg doba, a time i utjecaj vanjskih temperatura, vlažnosti, količine svjetla i drugih čimbenika, važnih za nastup mitarenja. Uzrok nepravilnom mitarenju može biti i slaba i nedostatna prehrana, tj. nestašica pojedinih aminokiselina, vitamina i minerala, posebno kalcija. Upravo je neizbalansirana prehrana najznačajnija za nepravilnosti mitarenja. Ptice se pretežno hrane jednom vrstom hrane, u kojoj nema svih potrebnih hranjivih tvari i zato nastaju poremećaji općeg metabolizma u okviru kojih se nalazi i poremećeno mitarenje. Pticama koje imaju poteškoća u mitarenju potrebno je u prehranu dodavati vitaminsko-mineralne pripravke bogate aminokiselinama: JBL - Otvitol multivitamini za ptice, Orlux - Omni-vit sredstvo za uzgoj i kondiciju ptica koje sadrži 14 vitamina i aminokiselina, Orlux - Muta-vit sredstvo za izgradnju perja, sadrži 14 vitamina i aminokiselina uz posebne količine biotina, Prestige - Amino-vit MOULT za lijepo perje, sadrži 13 viatmina i 16 aminokiselina u tekućoj formi, Vitakraft - dodatna hrana pri mitarenju za srednje i velike papige, Hagen - Prime vitamini, minerali i aminokiseline za ptice.Vašoj ptici je neophodno pojačati prehranu, te ju obogatiti vitaminsko mineralnim dodatkom za papige koji sadrži i esencijalne amino kiseline. Ptici priuštite i češće kupanje ili špricanje (kantica s raspršivačem) te joj na taj način smanjite iritaciju kože prilikom nicanja novog perja.U Zagrebu na Veterinarskom fakultetu postoji ptičja ambulanta, čiji je telefonski broj 01/23 90 410, a radno vrijeme ptičje ambulante je ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, te subotom 9-11 sati, pa ukoliko se stanje Vaše ptice ne popravi kroz oko 14 dana ili se u međuvremenu pogorša, svakako ih posjetite.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 02.08.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Prije dva dana sam kupio kanarinca, mladog ako se ne varam i još baš ne zna pjevati, no ispušta tu i tamo zanimljive zvukove pa se nadam da je to normalno. Budući da je moj kanarinac cijelo vrijeme po danu vani kraj terase, te tako uvijek ima stalno društvo, po noći ga stavljam unutra jer bi ga možda mogle napasti mačke ili bi mu bilo hladno. Na vašim sam stranicama čitao da su kanarinci vrlo osjetljive ptice pa bi ih moglo šokirati to premiještanje, te me zato zanima vaše mišljenje u vezi s tim. Hvala unaprijed, EdoO: Kanarinci su ptice osobito osjetljive na stres. No, bolesti koje se javljaju u njih većinom su posljedica neprimjerenih uvjeta držanja (smještaj, održavanje higijene prostora u kojem borave i posuda za hranu i vodu, nedostatna ishrana i sl.). U većini slučajeva obolijevanja teško je točno odrediti o kakvom se zdravstvenom problemu radi no prvi simptom je prestanak pjevanja. Tipični simptomi bolesnog kanarinca su i sljedeći: sjedenje na dnu krletke, našušureno perje, djelomično zatvorene oči, gubitak apetita (no i sačuvan apetit uz gubitak tjelesne težine), proljev, začep, vodenaste oči, pretjerano spavanje...Što se smještaja tiče, kanarincu bi trebalo osigurati dovoljno veliku krletku (minimalno 40 x 60 cm) u koju treba staviti nekoliko prečkica koje će mu omogućiti dovoljno kretanja, posudu za hranu i vodu te igračke. Zatim, krletka se ne smije smjestiti na mjesto gdje ima propuha, dosta dima od cigarete i para prilikom kuhanja. Naravno, za lijepa vremena krletku možete staviti i vani jer uživaju biti na otvorenom. Krletka treba biti smještena na mjesto zaklonjeno od direktnih sunčevih zraka te zaštićeno od vremenskih neprilika u slučajevima iznenadnih pljuskova i sl.Zbog opasnosti koje vrebaju kanarinca tijekom noći (npr. grabežljivci) dobro je krletku navečer staviti u unutrašnji zaštićeni prostor. Kanarincima odgovara prosječna dnevna temperatura između 18 i 25 °C a podnose noćnu temperaturu i do ispod 10 °C. Kako bi se osigurao kanarincu mir tijekom noći dobro je krletku prekriti kako bi se zaštitio od propuha i ometanja (pamučnom i laganom krpom tokom ljeta). Smatra se da se kanarinac osjeća nesigurno pri stalnom premještanju krletke pa je stoga nemojte često premještati. No, stavljanjem prekrivača na krletku dok je još na terasi, možete spriječiti dodatni stres premještanja krletke u drugi prostor. Naime, onemogućavanjem kanarinca da vidi okolinu umanjiti će se i doživljaj promjene prostora. Za hladnijih i vjetrovitijih dana radije krletku smjestite u zatvoreni prostor kako ne bi dodatno bio izložen nepovoljnim uvjetima okoline jer, kao i sve životinje, i kanarinci nisu pošteđeni prehlade. Prehlada se kod kanarinaca očituje promuklošću, kanarinac pojačano diše, češće otvara kljun te mu se iz nosa cijedi bijeličasta sluz, koja ga podražava na kihanje i tada trza glavom, isteže kljun i guši se.Uzroci prehlade mogu biti i: propuh, prehladna voda, temperaturne razlike, virusne i bakterijske infekcije. Kanarinca je u tom slučaju potrebno smjestiti u toplu prostoriju bez propuha i obavezno mu davati toplu vodu za piće.Spomenuli ste ispuštanje zvukova kod Vašeg ljubimca. Sasvim je normalno da u prvim danima nisu osobiti pjevači jer im treba i do dva tjedna vremena da se priviknu na novu okolinu i uvjete života. Vrlo je dobar znak uspješnog prilagođavanja ispuštanje zvukova u prva dva dana od nabavke ptice jer se zasigurno osjeća ugodno.Nešto više o pripitomljavanju kanarinca pisala je kolegica Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., a njezin tekst možete pročitati ovdje.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 23.07.2008.
Odgovara: Ana Jovanović, dr. vet. med., Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd P: Tigricu već imam 9 godina. Prije 10 dana sam primjetila čudno ponasanje, samo je spavao, glava uvijek pod krilom, nije pjevao, ali je i dalje jeo i pio redovno. A već 3 dana je samo na zadnjoj prečki u kavezu i na njoj se jedva drži. Nogice mu klize uvijek prema nazad pa se on kljunom drži za kavez da ne padne na pod, a kada padne onda krilima maše da bi se vratio na prečku. Ta borba da ne padne traje već 3 dana, čak i po noći. Ali on i dalje jede, iako manje jer se uvijek kljunom drži da ne padne. Još sam primjetila da mu je jedna noga malo deblja od druge i dvije tamne mrlje se nalaze na toj nožici. Ima li išta da mu mogu olakšati? Unaprijed hvala, MinelaO: Pojava oboljenja se u početku manifestira pojavom općih simptoma bolesti. Oni se uglavnom pojavljuju kod svih oboljenja, ali izraženi u manjem ili većem stupnju. U opće simptome bolesti kod ptica se ubrajaju: pospanost, potištenost, slabo uzimanje hrane i vode, nezainteresiranost i slabo reagiranjenje na podražaje iz vanjske sredine, nakostriješenost perja, opuštena krila, stajanje na dnu kaveza, drhtanje itd. Sa napredovanjem bolesti, pojavljuju se ostali simptomi koji nam mogu bliže ukazati koji sustav oragana je zahvaćen patološkim procesom.Pravilna ishrana ptica u zatočeništvu mora biti što sličnija njihovoj ishrani u prirodnim staništima. Baza ishrane je sjeme raznih žitarica, uz koje Vi možete dodavati voće i povrće te svakodnevno mijenjati vodu u pojilici.Preventivno bi trebalo dodavati vitaminsko-aminokiselinske preparate koji će nadomjestiti eventualni manjak koji se javi u slučaju nedovoljno izbalansirane ishrane. Tako prevenirate pojavu avitaminoze i oboljenja koja se javljaju u tim situacijama. Kod nedostatka vitamina A javlja se oboljenje koje se zove kseroftalmija. Nedostatak vitamina E izaziva pojavu encefalomalacije. Vitamin D ,uz pravilan odnos minerala (kalcija i fosfora) utječe na održavanje fiziološke gustoće koštanog tkiva pa uslijed njegovog nedostataka dolazi do pojave rahitisa. Nedostatak vitamna B1 izaziva pojavu polineurutisa. Polineuritis karakterizira pojava boli, djelomične oduzetosti ekstremiteta, slabe reakcije na vanjske podražaje, slabljenje ili potpuni izostanak refleksa.Preporučila bih Vam da Vašu tigricu odvedete na pregled kod vetrinara, a u međuvremenu možete početi sa korištenjem vitaminsko-aminokiselinskih preparata. U ponudi Pet centra dostupni su preparati koji se dodaju u vodu za piće i sadrže optimalan odnos vitamina i nekih aminokiselina (Omnivit i Aminovitamin).
Ana Jovanović, dr. vet. med. | 19.11.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Već sam vas bio pitao u vezi kljuna moje papige (tigrice). Njoj kljun naraste pa nakon pola godine otpadne pa joj opet za tjedan dana naraste. Recite mi čime joj mogu spriječiti rast kljuna i čime joj ga mogu smanjiti na prirodnu veličinu? Prilažem i nekoliko njezinih slika. Unaprijed hvala, MirkoO: U tigrica, ali i ostalih ptica, periodički se obnavlja tkivo kljuna. Kljun papige neprestano raste. Papige koje svakodnevno imaju priliku grickati grancice, sipinu kost i slično, kljun troše pa nema potrebe za njegovom korekcijom. No, u starijih ptica, najčešće, zbog za sada nepoznatih uzroka, kljun ponekad izrasta prebrzo, bez obzira na redovito brušenje o sipinu kost ili mineralni kamen. Smatra se da bi ova pojava mogla biti povezana sa neadekvatnom prehranom. Nedostatak minerala (zelena hrana i grit) redovito je povezan sa nedostatkom vitamina i proteina. Također, ovom stanju pridonosi i dulje vrijeme mekane stolice ili proljeva, što dovodi do smanjene resorpcije hranjivih tvari, a često je slučaj i da pticama prekomjerno izrasta kljun ili nokti uslijed bolesti jetre.Kao i kod sisavaca, kljun se sastoji od gornje vilice (maxilla) i donje vilice (mandibula). Prekomjernim rastom je obično zahvaćena samo gornja čeljust, a vrlo rijetko dolazi do ispreplitanja gornje i donje čeljusti jer obje simultano rastu prebrzo. U svakom slučaju, ptici je spriječeno normalno uzimanje hrane. Ako se ništa ne poduzima kako bi se problem riješio, uzimanje hrane s vremenom postaje u potpunosti onemogućeno, a predugi kljun oštećuje kožu u području voljke. U ovom slučaju najbolje je posjetiti stručnjaka u tom području. Preporuka je Ambulanta za ptice kućne ljubimce na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Liječenje se provodi adekvatnom njegom i prehranom. U nekim slučajevima dovoljna je samo promjena prehrane, dok u je u drugima potrebno i redovito skraćivanje kljuna. Ako je ptica sklona ovom problemu potrebno je poduzimati redovito skraćivanje kljuna, ponekad i svaka tri do četiri tjedna. Svakako se ovakva pojava ne smije zapustiti jer posljedično dovodi do smanjenog uzimanja hrane, gubitka tjelesne težine, pada opće otpornosti organizma i podložnosti infekcijama. Ovo za posljedicu može imati ozbiljno narušavanje zdravlja, ali i uginuće. Postupak skraćivanja kljuna je bezbolan, kao i skraćivanje nokta. Kod korigiranja kljuna treba biti oprezan jer nestručnim skraćivanjem može se oštetiti kljun (dolazi do puknuća) ili se kljun previše skrati, što dovodi do krvarenja, bolno je i predstavlja problem jer papiga s takvim kljunom nije u mogućnosti uzimati hranu. Korekcija kljuna može se izvršiti klještima ili rotirajućim brusnim kamenom. Svakako bih Vam preporučila da ovaj zahvat povjerite veterinaru.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 31.10.2008.
Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam nimfu koja ima sada 20-ak godina. Imamo ga oko 19 godina, a dobili smo ga kad je imala godinu i pol. Zanima me na što moram dodatno paziti da mi što dulje poživi. Inače je u dnevnom boravku s nama, krletka je na podu i otvorena su vratašca uvijek. On izađe van na krletku ili kad se ohrabri zna i prošetati do kuhinje i nazad. Iako to radi većinom kad je jedna osoba doma i njemu u vidokrugu. Jedno 5-6 godina ima da si je počupao perje na trbuhu i sada je malo ofucani, ali ostalo perje održava i dodajemo vitamine za održavanje perja u hranu. Jede konoplje i suncokret, najviše voli konoplje. Ali trudimo se jednako ga hraniti jer smo upozoreni da konoplje loše utječe na jetra (ne znam da li je to istina).Svako toliko mu dam jabuku (veličine ljudskog odgriza) i obožava je grickati. U zadnje vrijeme sam primjetio da zna posrnuti sa šipkica u krletci. Prije se to dešavalo samo noću dok spava, sada se to desi svaki dan par puta. Brine me da ne gubi ravnotežu, tj. da nema neki neurološki poremećaj koji utječe na centar za ravnotežu. Tako da svaki savjet u vezi dodatnog opreza u vezi bilo čega je dobrodošao. Hvala unaprijed, MarkoO: Nimfa (Nymphicus hollandicus ili Leptolophus hollandicus) je inteligentna, druželjubiva, znatiželjna i razigrana papiga koja se lako pripitomi i nauči na život u kući.Prosječni životni vijek u zatočeništvu se kreće između 15-20 godina, iako postoje slučajevi i starijih jedinki. Tako, poznat je slučaj nimfe u Australiji stare 36 godina.Slično kao i kod ljudi, dijeta i vježba predstavlja važan čimbenik u prolongiranju životna vijeka. Stoga, uzgajivači nerijetko savjetuju u starijoj životnoj dobi hraniti ljubimca kvalitetnim gotovim hranama za nimfe, sjemenkama sitnijeg zrna, malo zelenila i voća na dnevnoj osnovi,... Naime, u prehrani nimfi se ne preporučuje koristiti isključivo jednu vrstu sjemenki jer zna loše djelovati na pojedine organske sustave ili dovesti do pretilosti.Osigurajte ljubimcu što bolju kvalitetu života, izbjegavajući dodatni stres, osiguravajući optimalnu temperaturu, svježu vodu i hranu, čist kavez, dnevnu vježbu i puno aktivnosti i zajedničkog druženja.
Dragan Vešović, dr. vet. med. | 29.10.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam kućnoga ljubimca, tigricu, na kojem sam primijetio da ima nekakvo kožno zadebljanje oko kljuna. To je bijele boje, a nalazi se između voštanice i kljuna, sa lijeve i desne strane voštanice i kljuna te ispod kljuna.To ga svrbi, tako da se stalno češka i voli kad ga lagano masiram na tim mjestima. Zanima me da li u vašem centru u Rijeci imate kakav lijek za ovo i što bi mogao biti uzrok ovoj bolesti? Redovito održavam kavez čistim, hranim ga normalno, jedino se pitam da li mu možda smeta ako je hrana za tigrice stajala u originalnom pakovanju oko 6 mjeseci već otvarana.To je bilo veće pakiranje koje se sporo trošilo. Tigrica je vrlo mlada, ima oko 6 mjeseci, nedavno smo je kupili u trgovini za kućne ljubimce. Kad smo je kupili izgledala je zdravo, nije mi jasno što bi moglo tako brzo uzrokovati to oboljenje. Hvala i pozdrav,ŽeljkoO: Promjene koje opisujete mogu biti posljedica šuge (uzročnici - grinje). Grinje kopaju tuneliće i u njima odliježu jaja, te se hrane gornjim slojevima kože. Posljedično, dolazi do bujanja epitela i tako nastaju zadebljanja keratiniziranih dijelova. Šuga se u papigica javlja na uglovima kljuna, kapcima, oko očiju, dijelovima nogu neobraslih perjem te na kloaki. Loši higijenski uvjeti, nekvalitetna i nepravilna prehrana, stresne situacije, nepravilni mikroklimatski uvjeti, sve su faktori koji pogoduju nastanku ove bolesti (uvjetna zarazna bolest). Bolest se najčešće javlja u papigica tigrica, a vrlo rijetko u drugih papiga. Na početku bolesti javljaju se manje naslage bijelo-žute boje na bazi i kutevima kljuna i pokljunice. Nakon toga promjene postaju ljuskaste i višeslojne, a javlja se i papilomatozno bujanje rožine. Kod uznapredovalih slučajeva dolazi do ubrzanog rasta jednog dijela kljuna, te se kljun može potpuno izobličiti. Ako šuga zahvati cijelu nogu i prste može doći do iskrivljenja prstiju i ispadanja noktiju. Zato je terapijom dobro početi dok promjene nisu opsežnije.Točnu dijagnozu može postaviti samo veterinar nakon pregleda životinje. O njoj svakako ovisi eventualna terapija. Bolest se može vrlo uspješno terapirati Ivermectinom. Lijek se u određenoj koncentraciji kao otopina nakapava (spot-on) na kožu leđa ptice. Tretman treba ponoviti za 2 tjedna. Kako se uzročnik lako prenosi, potrebno je krletku temeljito očistiti i izvršiti dezinsekciju. U ljekarnama Pet centra potražite preparat za ovaj zaključni korak, a o terapiji za pticu morat ćete se obratiti Vašem veterinaru.Kako biste ptici podigli opću otpornost, obogatite joj prehranu vitaminsko-mineralnim dodatkom. U Pet centru možete naći HAGEN ''PRIME'' (kombinacija multivitamina, minerala i aminokiselina), Orlux ''Omni-vit'' (kombinacija 14 vitamina i aminokiselina), Beaphar ''VINKA'' (multivitaminski preparat), JBL''Otvitol'' (multivitaminski preparat).Detaljna uputstva i informacije o svim oblicima terapije ove bolesti, dostupne veterinarima u našoj zemlji, možete dobiti od stručnjaka Ambulante za ptice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 21.10.2008.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Mislim da je moja tigrica. Krivo joj raste kljun, ali to je otkad sam je kupila od 5 mj. Sve to vrijeme je bila jako živahna, ali danas je mama odjednom otvorila kavez i ona je počela letjeti na nas ukućane i maziti se, što je jako čudno jer je prije bježala. Čini mi se da su joj krila malo razmaknuta i jako bi se mazila. Izmet joj je normalan i ima apetita. Savjetujte me jer me malo zabrinula, da li je bolesna možda? Zahvaljujem, DraganaO: Krila, odnosno pera, su razmakunuta zbog letenja tigrice, pošto ju do sada niste puštali van kaveza. Ptičice treba puštati tokom dana da lete po sobi. Tada je i perje ljepše boje i bolje postavljeno, ptica je zadovoljnija, razvijaju se prsni mišići, povećana je cirkulacija krvi te tako i dovod kisika i hranjivih tvari u tkiva organizma, a sve to zajedno dovodi do dobre kondicije i zdravstvenog stanja ptice. Papigice se vole maziti sa svojim vlasnicima, stajati na njihovim ramenima i "čupkati" kosu, nakit ili nešto drugo što je njima zanimljivo. Većina vlasnika bi voljela imati takvu maznu papigicu. To je, ustvari, i njeno normalno ponašanje, te bi bilo uputno da joj to i dopustite, odnosno da joj to omogućite puštajući je van krletke svakog dana po nekoliko sati. Kada ogladni, papigica se sama vraća u krletku te je zbog toga za sada nemojte hraniti van krletke.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 21.10.2008.
Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Od svog sedmog rođendana imam rozenkolisa. Ženka je. Uglavnom, prije no što sam ja krenula u srednju, s njom bih provodila i do 2 sata dnevno zabavljajući ju i igrajući se s njom. No, preoblem je u tome što imam strašno puno za učiti i nemam više vremena igrati se s njom. Znam da su one jako druželjubljive i zaigrane ptice pa smatram da ona primjećuje moju odsutnost. Sad se družimo samo kad joj ujutro dam jesti i pospremim joj krletku. Inače, krletka joj stoji ispod prozora. No, ona već mjesec dana ima iskrivljenu glavu. Pitanje je da li je to od propuha ili su je pak godine "ćepale"... vidi se na njoj da je već polako stara. Strašno ju volim, ne bi htjela da ugine. Trebam li joj uzeti jednog prijatelja njene vrste (već ima jednog, tigricu mužjaka, naravno u razdvojenim krletkama)? Unaprijed hvala, MarijaO: Rozenkolisi su izuzetno aktivna, znatiželjna i zaigrana bića, pa ih je poželjno držati u paru tim više jer su izuzetno privržene svom životnom partneru. Zato su i dobile naziv dražesne papigice (eng. lovebirds). Smatra se da je od iznimne važnosti za njihovo zdravlje da se drže u paru, a ne pojedinačno. Ukoliko posjedujete jednog rozenkolisa, činjenica je da će on razviti snažnu povezanost s vlasnikom koju bi inače usmjerio prema svom partneru suprotnog spola. Stoga, pošto imate jednu ptičicu rozenkolisa, morate joj pružiti potrebno društvo koje mu nedostaje od druge ptice. U tom slučaju je (kao što ste vjerojatno i osjetili) mnogo bolji ljubimac jer se izrazito veže uz Vas. Ako imate mnogo vremena koje možete provoditi s njom, nije joj potrebno novo društvo. No, u suprotnom svakako joj nabavite novu ptičicu, a preporučila bih jedinku suprotnog spola, s obzirom na sretan život jedino u paru. S obzirom da znaju biti vrlo agresivni prema drugim pticama, morate biti vrlo oprezni prilikom eventualnog kontakta s Vašom drugom papigicom - tigricom. Slobodno ih i dalje držite u istoj prostoriji ali u odvojenim kavezima te ih nikako nemojte u isto vrijeme puštati da slobodno lete van kaveza jer kako sam gore navela, rozenkolisi znaju biti agresivni prema drugim pticama.O slaganju rozenkolisa s drugim ptičicama već su ranije pisali i kolege, a njihove tekstove o ovoj temi možete pročitati ovdje i ovdje.Budući da je rozenkolisima prosječni životni vijek 15-20 godina, a Vaša ljubimica naginje starijoj dobi, moguće da su joj motoričke sposobnosti u laganom padu, te iz istih razloga može imati problem "nakrivljene glave" odnosno nemogućnost držanja vrata u fiziološkom položaju. Izlaganje ptice propuhu svakako izbjegavajte jer prvotna naizgled bezazlena prehlada koju izazove može završiti kobnom upalom pluća, a može biti i uzrokom bolne ukočenosti vrata.Kako biste poboljšali kvalitetu ishrane i podigli njen imunološki status, možete joj prehranu obogatiti gotovim vitaminima, u obliku praha ili kapi, koji se dodaju u vodu. U Pet centru možete naći HAGEN ''PRIME'' (kombinacija multivitamina,minerala i aminokiselina), Orlux ''Omni-vit'' (kombinacija 14 vitamina i aminokiselina), Beaphar ''VINKA'' (multivitaminski preparat), JBL''Otvitol'' (multivitaminski preparat).Naravno, pregled kod veterinara svakako savjetujem pa će i dijagnoza biti konkretnija, kao i eventualno potrebna terapija.
Vlatka Erman, dr. vet. med. | 30.09.2008.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam par malih aleksandara i mužjak je prije mesec dana počeo da se mitari. Problem je što su mu sada grudi i leđa skroz bez perja, ima samo paperje. Rep mu je u potpunosti izrasta kao i perje na glavi. On je i dalje aktivan i jede kao i prije, ne češka se i koža mu, koliko mogu da vidim, nije suva i ne peruta se. Ženka se normalno izmitarila bez nekih problema. U vreme kada se počeo mitariti davao sam im "kapi za mitarenje" pa mislim da je možda i to uzrok. Slobodan O: O mitarenju, gubitku perja i preparatima za mitarenje opširno je pisala kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet.med. ovdje. Značajno je da mali broj ptica držanih u krletkama, mitari pravilno, tj. cjelovito, jedanput na godinu, a što je normalno kod ptica u prirodi. Prilikom mitarenja, ptice gube perje simetrično i određenim redoslijedom. Izuzevši čelo, ni jedan dio tijela, tijekom mitarenja posve ne ogoli.Etiologija nepravilnog mitarenja i slabije obraslosti perjem vrlo je raznolika i kompleksna pa je u pojedinih ptica teško pronaći pravi uzrok tih poremećaja. Rast perja za pticu je znatan metabolički napor, posebno zbog potrebe velikih količina bjelančevina i kalcija za sintezu perja, tako da se ne morate bojati da su kapi uzrok budući da su one baš i indicirane u ovom slučaju jer sadrže spomenute tvari.Patološko je svako ispadanje perja (alopecija) van sezone, osobito s glave, vrata i leđa. Uzroci mogu biti gljivična oboljenja (lišaj - favus), kožni nametnici (krpelji, tekuti, malofagi). Da biste to isključili, preporučam Vam da se javite u ptičju ambulantu, na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu, čiji je telefonski broj 01/23 90 410, a radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, te subotom 9-11 sati.
Tanja Krulc, dr. vet. med. | 01.10.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije tigrice, jedna ženka i drugi mužjak. Ženku imam 6 godina, a mužjaka 1 godinu. Prije sam već imala mušku papigu koja je uginula pa smo kupili novu da ova ne bude sama. Ženka me se uvijek bojala i grizla me, a bivši mužjak se igrao sa mnom i nije me se bojao. Novi mužjak jednako reagira kao i ženka. Ne žele blizu ruci, ne žele se hraniti iz ruke, ništa! Ako pjevaju i ja se približim kavezu oboje utihnu. Lijepo se brinem o njima, imaju hrane, vode, sve. Pokrivam ih prije spavanja krpom i puštam ih da lete. Zašto me se boje? Nikad im ništa nisam učinila nažao. Ženka ne leti dobro. Kada je pustim iz kaveza sleti na pod i ne pokušava poletjeti. Kad se nečega prepadne i pokuša poletjeti, zabije se u neki ormar ili nešto i padne na pod. Trudimo se da je sve pokriveno mekanim krpama i da nitko ne radi nagle pokrete. Zašto loše leti? Redovito je puštamo i mislili smo da je razlog mozda ne često letenje, ali redovito je pustamo van 2 mjeseca. Čula sam da kad imate dvije papige, da ih se ne može ništa naučiti jer imaju društvo pa nisu zainteresirane za vas. Zasad nisam vidjela suprotno od toga što su mi rekli. Postoji li način da ih naučim govoriti ili nešto takvo? DobrilaO: Doista ste učinili sve preporuke kod pripitomljavanja i kontakata tigrica sa vlasnikom, no bez uspjeha. Što je pošlo po krivu teško je procijeniti jer su ptice individue za sebe te ne postoji univerzalnog uzroka i rješenja. Iako je uvriježeno mišljenje kako će se dvije ptice iste vrste posvetiti jedna drugoj, ne znači da će u svakom slučaju u potpunosti zanemariti vlasnika.S obzirom na situaciju u kojoj ste se našli, možda je najbolje da krenete ispočetka.Najprije trebate steći njihovo povjerenje, a zatim krenuti na komunikaciju. Najlakše ih je pripitomiti ako ih naučite da "jedu iz ruke" jer se papigica posve nauči na čovjekovu ruku, a s time i na čovjeka.Prilaženje krletci (ali ne preblizu kako ih ne biste uznemirili) mora biti na način da Vas vide i da shvate da ih Vi promatrate. Svaki put kad prilazite krletci izgovarajte njihova imena mirnim i mekanim glasom. Također, svaki put kada prilazite krletci kako bi stavili hrane, izgovarajte njihova imena. Isto tako, pričajte im ili čitajte mirnim i mekim glasom kada radite svoje poslove. Ovo će pospješiti povjerenje prema Vašem glasu i Vama. Prijateljski se odnosite prema njima dajući im poštovanja i prostora. Ovaj prvi korak ka pripitomljavanju treba činiti vrlo polako u trajanju najmanje tjedan dana.Kada će se tigrice ugodno osjećati u Vašoj blizini, možete započeti drugi korak. Kada ih hranite, bitno je da se odmah ne odmaknete od krletke kako bi prihvatile Vašu prisutnost. U početku oklijevaju uzimati hranu u Vašoj blizini. Možete ih ohrabriti na način da se polako odmaknete nekoliko koraka od krletke. Ako nakon toga hranu uzme bar jedna tigrica, znači da je njoj u tom trenutku trebalo prostora. Ovo bi se svakodnevno trebalo činiti polagano i sa strpljenjem smanjujući prostor potreban da uzmu hranu. Ako pokažu bilo koji znak uznemirenosti, udaljenost bi trebala biti na onoj mjeri na kojoj se osjećaju ugodno. Morate zadobiti njihovo povjerenje kako bi se s vremenom osjećale sigurnima uzeti hranu u Vašoj blizini.Treći korak trebao bi biti poduzet kada drugi završi i u potpunosti bude usvojen. U ovom koraku pticu učimo da uzme hranu iz naše ruke. Tijekom tog perioda savim im je udobno hraniti se kada ste Vi u blizini krletke. U početku, trebali bi im dati omiljenu poslasticu (npr. proso) i stajati kraj krletke. Također, možete smanjiti količinu hrane u posudici kako bi poželjele još a imajte pripremljenu poslasticu u ruci za ponuditi im. Ako ne uzmu iz ruke stavite je u posudicu za hranu i dopustite da je pojede. Ovo ponavljajte sve dok ne steknu toliko samopouzdanja da uzmu hranu iz Vaše ruke.Svaku "vježbu" treba ponavljati sve dok se tigrice neće osjećati sigurno obavljajući je, a tek zatim krenuti na slijedeći korak. Također, komuniciranje pokušajte intenzivirati u jutarnjim ili večernjim satima te svakako pazite na stalni kontakt očima sa tigricama.Stavljanje ruke u krletku provodite vrlo polako da se ptice ne uplaše i da kod njih ne izazovete strah. Ovakav se način pristupanja pticama mora ponavljati svakog dana nekoliko puta. Kada zapazite da su se priučile (ili bar jedna od njih) na ruku i da Vas se više ne boji, onda krenite s daljnjim vježbama. Ispružite kažiprst i polagano ga prinesite ptici pod prsa. Ako ptica odmah sama ne stane na njega, pokušajte laganim guranjem njena tijela unatrag. Ona će u tom slučaju stati na prst jer je ranije naučila da joj ljudska ruka ne želi načiniti nikakvo zlo, tj. stekla je potpuno povjerenje u čovjeka. Kad se nauči stajati na prstu treba je pokušati lakim kretanjem ruke izvaditi iz krletke.Sa strpljenjem se može sve učiniti. Važno je ne dopustiti im da pobjeđuju ako željeno odmah ne postignete.Što se tiče sposobnosti letenja, ono je u ptica kućnih ljubimaca onemogućeno ili oslabljeno skraćivanjem letnih pera te pretilošću. Također, treba spomenuti i poremećaje ravnoteže (uslijed upala bakterijske ili virusne etiologije u području glave, potres mozga, i sl.) koje je moguće odrediti jedino pregledom kod veterinara. Sposobnost snalaženja u prostoru je u ptica razvijena na zavidnoj razini, a ometaju je reflektirajuće površine, npr. zrcalo, staklo, prednja strana TV prijemnika, ormar sa sjajnom površinom i sl. pa se prilikom puštanja ptica van krletke preporučuje navući zavjese i prikladnim prekrivačem prekriti navedene površine kako ne bi došlo do ozlijeđivanja. Kako poduzimate navedene mjere zaštite, savjetujem Vam posjet veterinaru kako bi na osnovu pregleda utvrdio o kakvom se problemu radi, te preporučio odgovarajuću njegu i/ili terapiju.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 09.10.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Poštovani, kako naučiti rozelu govoriti? Papiga je stara 4 mjeseca i još nije bila izvan gajbe. MiloradO: Općenito o rozeli pisala je kolegica mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje.Rozele (Platycercus Eximius) su prekrasnih boja, ugodnog glasa i vrlo otporne, te zbog toga vrlo popularni kućni ljubimci. Vrlo su aktivne ptice i spretni letači. Vole se igrati, penjati i grickati.Rozela je pitoma, ali vrlo nepovjerljiva, moguće ju je naučiti i govoriti ako je riječ o mladoj ptici. Oglašavaju se relativno nježnim tonovima i zvižducima, nisu preglasne.Mlađe ptice se općenito lakše nauče govoriti nego starije. Rozele se mogu naučiti oponašati ljudski govor (iako relativno mali broj riječi) i razne druge zvukove a to ovisi o karakteru ptice i o Vašoj upornosti. Navedeno iziskuje dosta truda i strpljenja. Kao i mnoge druge vrste papiga najčešće riječi ponavljaju nevezano o situaciji ili prigodi (kaže se: ponavlja riječi kao papiga). Da bi učenje rozele bilo uspješnije poželjno je s učenjem započeti u što ranijoj dobi. Jedan od važnih faktora je i vrijeme provedeno s papigom. Prema nekim podacima, ptice najbolje pamte ujutro, stoga im u tom dijelu dana i posvećujte najviše pažnje. Što više vremena provedete s papigom veće su šanse da papiga "progovori".Morate joj ponavljati jednostavne riječi od par slova ili slogova npr. (bok, bobo, kiki...). Da bi učenje bilo uspješnije, papigu obavezno morate puštati da slobodno leti i da dosta vremena provodi na Vašem ramenu.Naravno, prisiliti papigu da "govori" je nemoguće i postoji mogućnost da papiga nikad ne "progovori" bez obzira na vrijeme, pažnju i uloženi trud.Kako biste rozelu naučili govoriti, potrebno je s njom provoditi puno vremena i uporno joj ponavljati jednostavne riječi. Pripitomljavanje ptice, tj. stjecanje njihovog povjerenja je ponekad dug i mukotrpan posao. Svaka je papiga jedinstvena. Rad s papigom traži puno strpljenja, nikad krletki nemojte prilaziti naglo, bez prethodnog javljanja. Obavezno ručno hranite pticu, tako da se navikne na ruku, u početku s vanjske strane krletke, a kasnije i na ruku unutar krletke. Svaki put pticu vraćajte u kavez dok je dobre volje, prije nego se umori. Zadnje iskustvo van kaveza uvijek mora biti pozitivno.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 02.10.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Kao kućnog ljubimca imamo gabonskog žakoa. Star je nekih 15-tak godina i mislim da je već sada spolno aktivna. Cijelo ovo vrijeme mislili smo da je muško, ali očito da je ženka jer prije dvije godine snijela je prvo jaje, naravno neoplođeno. Ove godine joj se pojavio majčinski instikt jer tek sada je shvatila da je to njezino jaje i sjedila je na njima. Ove godine su bila tri komada, pa me zanima kada im je vrijeme parenja i kako bi se to odrazilo na nju, s tim da nikada nije bila u kontaktu sa drugim pticama. DanielaO: Žakoi su vrlo društvene ptice. Zahtijevaju mnogo interakcije sa vlasnikom, a obožavaju i društvo drugih vrsta papiga.Iz ovog bi razloga kontakt sa novom pticom trebao proći bez poteškoća, no, svakako je potrebno poduzeti mjere upoznavanja. Novu pticu trebalo bi smjestiti u početku u zasebnu krletku kako bi se mogao upoznati sa Vašom, a kkao bi se istovremeno spriječili rizici za ozlijeđivanje. Novoj je ptici prosječno potrebno oko tjedan dana da se prilagodi na novu okolinu, no ovo može i dulje potrajati. Treba pratit njegove znakove prilagodbe, a upoznavanje s Vašom pticom načiniti uz Vaš nadzor. Kada ćete vidjeti da se ptice dobro prihvaćaju, moći ćete ih smjestiti u istu krletku.No, što se parenja tiče, nije dovoljno samo imati dvije jedinke različitog spola. Žakoi se moraju najprije dobro upoznati, sprijateljiti i "zaljubiti". Parenje donekle ubrzava smještanje gnijezda u krletku, kako bi se potaknuo njihov prirodni instinkt razmnožavanja. Neke ptice čak biraju da li će se pariti ili ne, neovisno da li su spolno zrele. Svaki je par različit. Vjerojatno je i iz toga razloga Vaša ptica počela nesti jaja tek u 15. godini, dakle, tek se sada osjetila zrelom za odgajanje potomaka.Žakoi nemaju specifičnu sezonu parenja, mogu imati leglo u svako doba godine. No, najbolje je planirati da se mladi ptići izlegu u kasno proljeće ili rano ljeto jer je to vrijeme najmanje stresno za roditelje, a najbogatije je hranom.Smatra se da se ova podvrsta žakoa (za razliku od sivog) puno lakše razmnožava u zatočeništvu, tako da se nadam da će Vas obradovati potomci Vaše ljubimice u slijedećoj sezoni.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 25.09.2008.
Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Odlučio sam se za kupovinu vrapčaste plavovrate papige (forpus coelestis) i mislim da sam prikupio dovoljno informacija, ali bi ipak tražio stručno mišljenje. Pa bih vas zamolio da mi objasnite njihovo ponašanje, a poglavito njihovo glasanje. Unaprijed zahvaljujem, ToniO: Plavovrata papiga (Forpus coelestis; Pacific parrotlet) ima zasluženu reputaciju kao hrabra i odvažna papiga. One su neustrašive papigice i slove kao male papige s osobnošću velikih.Znaju biti snažne volje pa i tvrdoglave. No, uglavnom su vrlo umiljate i posvećene svom vlasniku. Svojom osobnošću su dosta slične dražesnim papigicama, a imaju otprilike iste sposobnosti govora i zviždanja kao nimfe. Ove papigice, a naročito mužjaci mogu se naučiti govoriti - najčešće nekoliko riječi ili rečenica, ovisno koliko se njima bavite, no poznate su i jedinke koje su naučile do stotine riječi. Također mogu naučiti zviždati različite melodije. Glasaju se visokim, ali lako razumljivim zvukovima. Mogu se lako naučiti i zapovijedima kao npr."dođi gore", "daj pusu", "siđi dole" i drugim manjim komandama. Što se glasanja tiče, kada čujete ovu ptičicu kako pjeva, priča ili zvižduće to je znak da je sretna, zdrava i zadovoljna. Tiho cvrkutanje može biti znak zadovoljstva ili pokušavanje učenja nekih riječi, zvukova ili sl. Glasno cvrkutanje najvjerojatnije je znak privlačenja pažnje. Cvoktanje jezikom može biti znak vlastite zabave ili želje za maženjem. Mrmljanje (režanje) vokalizacija je nezadovoljstva - nešto je muči ili se iz nekog razloga osjeća ugroženom, pa tada sklonite sve što bi je moglo uznemiravati. Također, prilikom ovakvog glasanja nemojte je hvatati, odnosno pokušavati staviti na ruku jer bi Vas mogla lako ugristi.
Vlatka Erman, dr. vet. med. | 16.09.2008.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam papigicu tigricu staru 10 godina. Ženka je. Već nekoliko mjeseci oko kloake pa prema trbuhu nema perja. Cijelo to vrijeme bila je vedra, vesela i glasna te smo mislili da joj je perje otpalo zbog mitarenja ili zbog starosti, ali u zadnjih tjedan i pol postala je apatična i nakostriješila se, a na donjem dijelu trbuha, koji nije pokriven perjem, mogla se vidjeti jedna kvržica. Također je prestala uzimati hranu kao prije, nije se više veselila ni sipinoj kosti, koju je inače izglodala u roku od dva dana, te je počela jako otežano kakati. Danas smo je odnijeli kod veterinara u Heinzelovu gdje su nam dali Enroxil u koncentraciji od 10% te je snimili rendgenom zbog sumnje da ima problem pri nešenju jajeta. Na rendgenu se pokazalo da nije riječ o jajetu već o tumoru, te ćemo u ponedjeljak imati podrobnije informacije jer danas nije bilo doktora u ordinaciji već samo tehničar koji nas je uslužio. Surfajući internetom vidjela sam da treba razlikovati lipom i tumor. Kako je tehničar rekao da ta kvržica ne izgleda kao tipična tumorska kvrga počela sam sumnjati na lipom. Znam da tumor znači sigurnu smrt, ali vas molim da mi kažete ima li nade da se eventualni lipom povuče upotrebom Enroxila u omjeru 2 ml na 4 dcl vode pet dana ili na neki drugi način, uzimajući u obzir i godine moje ptičice? Hvala vam puno! MarijaO: U papigica tigrica držanih u zatočeništvu česta je pojava tumora. Javljaju se u odrasloj dobi od 1. do 8. godine. U ptica, kao i drugih vrsta životinja, razlikuju se dobroćudni - benigni i zloćudni - maligni tumori. Dobroćudni se sporo razvijaju, ne metastaziraju (ne šire se po tijelu), niti recidiviraju (nakon kirurškog odstranjenja više se ne pojavljuju). Tumori se mogu pojaviti na različitim tkivima te se nazivaju prema vrsti tkiva od kojeg su građeni. U papigica se najčešće u potkožju pojavljuje dobroćudni tumor lipom. Lipomi imaju čvorast ili kuglast vanjski oblik, dosižu različite veličine, uglavnom su tvrde konzistencije, dobro ograničene od okoline i obavijene vezivnotkivnom čahurom a građene od zrelih masnih stanica.Razvoj ovakvih tumora u tigrica povezan je sa pretilošću, hipotireoidizmom i genetskim faktorima. Iako mogu biti gotovo neuočljivi, često narastu do takvih veličina koje ograničavaju kretanje, a u svom središtu nekrotiziraju i ulceriraju. U potonjem slučaju bol i neugoda je popratna pojava - često se uočava da ptica čupa perje na mjestu tumora, što često rezultira krvarenjem i sekundarnom bakterijskom infekcijom, što postaje i stanjem opasnim po život ako se ne poduzme terapija.Ako lipom nije nekrotičan ili ulcerativan, početno liječenje provodi se modifikacijom prehrane i pojačanim kretanjem. Također je u ovom stadiju preporučen i dodatak prehrani obogaćen jodom. Oni lipomi koji ne odgovore na ovakvu terapiju skloni su ulceriranju. Prehrana mora biti sa niskim postotkom masnoća a jodni dodaci za stimuliranje štitnjače i metabolizam masnog tkiva. Ukoliko nakon dva tjedna ovakvog režima prehrane i aktivnosti ne dođe do rezultata, jedini uspješni način liječenja je kirurško odstranjivanje istog. Ako je lipom ograničen, ovakav se problem uspješno liječi.Svakako, terapija antibitotikom širokog spektra je indicirana u slučaju Vaše tigrice, s obzirom na njeno pogoršanje simptoma, no kako se ne radi o infekciji bakterijom ili sličnim mikroorganizmom, liječenje samo na taj način rijetko poluči rezultatima u reduciranju lipoma, već treba poduzeti i ostale navedene korake. Daljnju prognozu stanja može Vam dati samo veterinar koji je pregledao ptičicu, a ja se iskreno nadam se da će nalaz pokazati povoljan ishod za Vašu ljubimicu, te da Vas čeka još dugo druženje.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 09.09.2008.
Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Želio bih kupiti papigu, ali se ne mogu odlučiti između personate i fišera, da li mi možete pomoći tako da mi pobliže objasnite njihovo ponašanje, glasanje itd. Bio bih zahvalan na tome. ToniO: Agapornis personata vrsta je koju još nazivaju "Maskirani ljubavni papagaji" zbog bijelog kruga oko očiju. Kao i Fišere (Agapornis Fischeri) i ovu vrstu papagaja prvi je opisao istraživač, ornitolog Reichenow još 1887.godine.Personate su također afrički papagaji, kao i svi njihovi srodnici, a obitavaju na prostorima Kenije i sjeverne i centralne Tanzanije. Veličina im je oko 14,5cm, a osnovna boja im je zelena. Čelo, tjeme i obrazi su crni sa primjesama smeđe boje. Oko očiju im se nalazi neoperjan bijeli prsten. Kljun je intezivno crvene boje dužine do 2cm. Noge su sivkaste. Ženka ima slabiji intenzitet boja, u prosjeku je krupnija od mužjaka ali sa manjom glavom. No, kao i kod ostalih Agapornisa i kod njih je dosta teško odrediti spol. Žive u jatima od 20-80 ptica. Pri migracijama oglašavaju se glasno, ali za ljudsko uho ugodnom pjesmom. Vrijeme parenja im je u prirodi je tijekom ožujka i travnja pa sve do lipnja, pri čemu prave gnijezda u šupljinama baobab drveća, kao i u rascjepima ili u unutrašnjosti drugog drveća, pri čemu, kao i Fišeri, grančicama prave gnijezdo sa dva otvora, dok na dnu, u piljevini, ženka polaže 3-6 jaja veličine 23x17mm. Prirodna ishrana im se sastoji od raznolikog sjemenja, bobica, pupoljaka i voća.U volijerskim ili kućnim uvjetima, ishrana im se sastoji od prosa, svijetlog sjemena, bar prosa uz dodatak voća i povrća kao i neizostavnih minerala i vitamina. Od voća im nikada ne treba davati kruške, breskve, dinje i lubenice jer mogu izazvati proljev, a od povrća zabranjena je zelena salata, kupus, kelj, karfiol. Najbolje im je davati list maslačka, špinat ili grančicu peršina sa lišćem, a od povrća mrkvu i krastavac. Povremeno im treba davati meku hranu, naročito mladim pticama, a to je miks od kuhanih jaja, keksa i malo plavog nemljevenog maka.Kao kućne ljubimce treba ih obavezno držati u paru, osigurati im dovoljno prostran kavez, hraniti ih po prethodno navedenoj preporuci i obavezno im omogućiti posude za kupanje, jer ovi papagaji to preferiraju. S obzirom da je riječ o vrlo živim pticama sa ugodnim oglašavanjem, vjerujem da će te uživati u njihovoj igri i pjesmi.Personate nemaju podvrste.Više o agapornisima, općenito, možete saznati u rubrici Dražesna papigica, te u ranijem odgovoru kolegice Danijele Biban, dr.vet.med. ovdje.
Vlatka Erman, dr. vet. med. | 08.09.2008.
Odgovara: Silvija Havrle lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Petra Svačića 61, Osijek P: Velika sam ljubiteljica papiga, trenutno imam nimfu i malog aleksandra. Nimfa je stara 4 godine, a aleksandra sam kupila prije pola godine i rekli su mi da se radi o mužjaku, mada još uvijek nema crnu ogrlicu oko vrata. Sad bi trebao imati oko godinu dana, ogrlica je svijetlo zelene boje, a nazire se sivkasto oko kljuna. Radi li se možda ipak o ženki? Svaka papiga ima svoju krletku koja je prostrana, i redovito ih puštam da lete, ponekad su cijeli dan vani i napravila sam im igralište od prirodnih grana. Njih dvoje se relativno dobro slažu, mada tu i tamo aleksandar zna potjerati nimfu s kljunom. Većih sukoba nikad nije bilo. Moje drugo pitanje glasi: da li bih mogla nabaviti i papigicu tigricu i držati je u krletki s nimfom? Čitala sam da se te dvije vrste dobro slažu. Nažalost, zbog ograničenosti prostora, ne mogu uzeti još jednu krletku. Pa me zanima kako bi nimfa reagirala, s obzirom da je već 4 godine sama u krletki? Da li bi moglo biti kakvih problema? A također i prilikom puštanja svo troje van krletki? Nadam se da aleksandar ne bi pokušao napasti tigricu? Zahvaljujem se puno na odgovoru. LoreO: Mali aleksandar (Psittacula krameri) po rasprostranjenosti, osim nimfe, spada u najrasprostranjeniju vrstu srednjih papiga jer ga nalazimo u Aziji i Africi. Visina im je od 40 do 42 cm. Osnovna boja im je zelena sa svijetlije zelenim grudima i karakterističnim crvenim kljunom. Mužjak malog aleksandra se od ženke razlikuje po crveno-crnom okovratnom prstenu koji dobije tek nakon 2 godine starosti, kad i spolno sazrijeva. Par mladih ptica je gotovo nemoguće razlikovati jer su identične.Kao kućni ljubimac je veoma zahvalan - radoznao je, inteligentan i graciozan. Zahvaljujući svojoj inteligenciji, uz rad i strpljenje, može se postići da oponaša ljudski govor pa čak i do nekoliko stotina riječi.Hrani se hranom za srednje papige uz dodatak voća (jabuke) i povrća (mrkve, špinata, cijele paprike, krastavca, list maslačka i peršina). Uz odgovarajući kavez i pravilnu ishranu može doživjeti svoju prirodnu starost od oko četrdeset godina. Uz njega se ne preporuča držati druge vrste papiga jer je prema njima agresivan.Nimfe (Nymphicus Hollandicus) su podrijetlom iz Australije gdje žive u velikim jatima . Vrlo su društvene, te ako im ne možete osigurati vlastito prisutstvo društvo, kako ne bi bile same više od 5 sati dnevno, preporučljivo je da im se kao društvo nabavi još jedna nimfa.Nimfe se lako pripitome, ali im u početku treba vremena da se prilagode na novu okolinu. Nemojte raditi nagle pokrete u njenoj blizini, jer se toga jako boje. Nakon što ste ju par tjedana privikavali na vašu prisutnost i glas, pustite ju da slobodno leti, a ona će se sama vratiti u kavez kad se umori i ogladni. Uz svakodnevno ponavljanje, može naučiti ponavljati riječi, ali su pravi majstori u imitaciji zvukova i melodija, a mogu se priučiti i na češkanje glave. O pripitomljavanju nimfi kolege su pisali već ranije, ovdje, ovdje i ovdje.Ponekad nimfe imaju noćni napadaj panike jer, kad ih nešto probudi ili preplaši u snu, počnu nekontrolirano letjeti po krletki pa se mogu i ozlijediti. Stoga je najbolje da spavaju u mirnoj prostoriji, a kavez je preporučljivo pokrivati sa tamnom tkaninom.Uzgajivači preporučuju da, ako nabavljate novu papigu, ona bude iste vrste, ali drugog spola, što je naročito važno ako primjetite da vašoj papigi nije dovoljno vaše društvo.Novu pticu obavezno držite u posebnom kavezu kojeg ste stavili do postojećeg kaveza, a kontakt sa drugom pticom neka ostvaruje kroz rešetke, dodirujući se kljunom. Nakon nekog vremena,par dana ih možete pustiti van da lete, ali treba promatrati njihove reakcije, da li ostvaruju kontakt kljunom ili se napadaju što se rijeđe događa.
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med. | 08.09.2008.