Jandaja aratinga (Aratinga jandaya) i rozela

 
Odgovara:
Tanja Krulc, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

To je velik rod papiga, ukupno ih je 19 vrsta. Danas su, iako još brojne, zbog uništavanja šuma i savana, gdje pretežno žive, te zbog stalnog izvoza su ugrožene i prirodni im se broj stalno smanjuje.

Jandaya aratinga naraste do 30 centimetara. Nastanjuje prašumske područja sjevernoistočnog Brazila. Mužjak i ženka imaju žutu glavu, prsa, trbuh i podrepak. Na glavi je naznačen blagi crvenkasti odsjaj. Kožni je očni prsten bijele boje i elipsastog oblika. Leđa i krila su zelena, a krajevi letnih pera su crne boje. Dugi je rep zelen, a krajnji mu je vrh plavkastocrven, dok je kljun tamnosiv, gotovo crn. Mladim su papigama glava i vrat zelene boje s tragovima žutog perja, a u cijelosti su bljeđih boja. Žive oko 20 godina. To su drage i umiljate papige koje su u stanju cijeli dan proboraviti  uz ukućane. Goste i nepoznate ljude uvijek dočekuju s jakim negodovanjem jer na taj način u prirodi tjeraju uljeze.

Za smještaj im treba osigurati prostrane krletke, sobne volijere, a s obzirom da su sklone uništavanju drvenih predmeta, uputno im je izraditi ili nabaviti stalak za papige gdje mogu boraviti tijekom dana. Kada su puštene iz krletke moraju biti pod budnim okom ukućana jer mogu nanijeti i veće štete drvenim i plastičnim predmetima. Ukoliko se krletka iznosi izvan kuće, vrata treba osigurati sigurnosnom kopčom jer većina aratinga brzo shvati princip otvaranja vrata.

Sve vrste aratinga papiga mogu se uzgajati u iznimno prostranim volijerama po sistemu kolonije uz dovoljan broj gnijezda kako bi se izbjegle žučne fizičke svađe između ženki.

S obzirom da su rozele plahe papige, ne preporuča se držanje zajedno sa aratingama. Također, rozele se ne podnose s drugim vrstama papiga, a često niti sa svojom vrstom, zato se preporuča parove u vrijeme parenja uvijek držati odvojeno.