Pitajte veterinara

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Moja papigica ne može skvrčiti prstiće na nožici. Oslanja se na tu nožicu, ali je više drži u zraku, kao da je štedi. Budući da stalno izvodi neke vratolomije, pretpostavljam da se udario. Zanima me mogu li mu nečime mazati nožicu ili da ipak posjetim veterinara? Hvala vam na pomoći. S poštovanjem, Sandra O: Uzroka zbog kojih papigica štedi nogu može biti više, kao što ste i sami posumnjali moguće da se udario kod izvođenja neke od svojih vratolomija. U tom slučaju treba nogu dobro prepipati i ustvrditi da li se noga može dovesti u neprirodan položaj kod čega bi trebalo posumnjati na lom odnosno dislokaciju prsta. Ako nije u pitanju lom, potrebno je vidjeti da li ima vidljivih vanjskih ozljeda u obliku nagnječenja, hematoma, oteknuća ili porezotine. U slučaju porezotine možete joj pomoći aplikacijom antiseptičkog spreja Cotiveta, kako biste pospješili zaraštavanje i nastajanje oziljka i spriječili infekciju, te aplicirati maslinovo ulje, kantarion ili Flogoderm kremu, koju možete naći u našim dućanima, na bazi lavandinog ulja i vazelina. Oteknuće možete smanjiti tako da ptičici stavite oblog od vate namočene u hladnoj vodi par puta kroz dan. Od nekih ozbiljnijih bolesti, osim fraktura, može biti i u pitanju suha gangrena (obamiranje prstiju) ili gnojna upala prstiju. Kod gangrene noga postaje sivkasta, zatim crna i na kraju se osuši i otpadne. Može se javiti na jednom prstu i na jednom članku prsta. Početni znakovi su crvenjenje prstiju koje kasnije postane tamnoljubičasto. Ptica zbog jakih bolova ne može stajati na prečki. Kod takvih promjena ona najčešće odbija i jesti. Uzrok gnojne upale prstiju uzrok su bakterije, loša ishrana i loša higijena. Ptica redovito drži bolesnu (pocrvenjelu, toplu i bolnu) nogu podignutu. Zapažaju se žućkaste kraste, abnormalni nokti i izobličeni prsti. Liječi se ispiranjem bolesnog prsta i mastima na bazi antibiotika. U slučaju neprirodne mobilnosti ili sumnje na gangrenu ili da primjetite da je u pitanju upala i infekcija najbolje bi bilo obratiti se ipak veterinaru kako bi on kompletnim pregledom ptice postavio točnu dijagnozu i čim prije započeo liječenje.

Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Našao sam pticu, zapravo ona mene, sletjela mi je na prsa. Po njoj vidim da je mlada, ima paperja i perja, kljun crn i malen, oči izrazito crne, na glavi ima bijelo i tamno sive nijanse perja i po meni se pari mesožderka. Imala je zeleni izmet, a danas je izbacila smeđi. Prodavačica zoo hobija u koji sam se došao raspitati o ptici mi je rekla da je ta ptičica mesojedka i da joj se daje piletina umočena u vodu i da ima masu tih događaja i da su sve uspješno othranjene. Molim vas, pomozite i trebam li ići veterinaru ili da sam riješim? Malo sam istraživao i našao da je to mlada čiopa pa me zanima kako je i čime othraniti? Ante O: Čiopa (Apus apus) je ptica koja pripada obitelji Apodidae, redu Apodiformes. Odrasle jedinke postižu duljinu tijela od 16-17 cm s rasponom krila od 38-40 cm i tjelesnim težinama od 35-56 g. Boje su tamnosmeđe s bijelim područjem oko grlišta. Karakterističnost ove ptice jest oblik njena tijela za koju stručnjaci navode da je iznimno prilagođen letenju. Naime, njihova krila su uska i dugačka što im omogućava da se kroz zrak kreću velikom brzinom što ih ujedno čini i brzim i preciznim lovcem na potencijalni plijen. Odrasle jedinke se hrane letećim insektima i paucima.  Nakon što se mlade jedinke izlegu iz jaja, roditelji (i majka i otac) ih hrane narednih 19-20 dana. Tijekom tog perioda smatra se da roditelji dnevno moraju uhvatiti oko 50 g insekata kako bi mogli dodatno prehraniti mlade. Poslije 40 dana othranjivanja mladih, isti su spremni za izlazak iz gnijezda i nastavak samostalna života. Za to vrijeme njihova krila narastu do veličine od 16 cm što im osigurava nesmetani let i lov. U svakom slučaju, savjetujem Vam da s ljubimcem posjetite svojeg veterinara. Isti će biti u mogućnosti pregledati ljubimca te Vam odgovoriti na sva pitanja vezana uz prehranu i dohranu kao i zbrinjavanje istog. Također, savjetujem Vam da kontaktirate i AWAP - Udrugu za zaštitu divljih životinja, Centar za zbrinjavanje divljih životinja, Kraj Gornji, Zaprešić, Jablanska 17a, tel. 01/ 339 2795. Ovdje bih posebno napomenuo važnost obraćanja na prije navedene adrese. Naime, u njihovom odgajanju i dohrani mladih je izrazito bitno osigurati pravilnu prehranu određenu od strane stručnjaka za ovu specifičnu vrstu. Jedino prikladna prehrana može osigurati nesmetani rast i razvoj letnih pera. U protivnom, nepravilna prehrana može dovesti do "grešaka" u razvoju kao i nepravilnog razvoja letnih pera. Posljedično, sama jedinka nije u mogućnosti samostalno nastaviti život u prirodi.

Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Molimo za pomoć... Našli smo ptičicu na ulazu u zgradu, malo smo istraživali i radi se o mladoj šojki. Naime, nije pre malena, ali svejedno još ne može letjeti. Privremeno smo je uzeli, stavili na jedno mjesto gdje smo simulirali gnijezdo od pamučnih krpica. Udobno se smjestila. Ptičica, koliko smo mogli vidjeti, nije povrijeđena, a ni uplašena. Pročitali smo na internetu čime bismo je mogli hraniti i napravili malu smjesu žumanjka i hrane za mačke, s malo vode da ne bude presuho a ni premokro, i prvi dan je hranili pinceticom i ona je uredno jela, drugi dan (odnosno jučer) navečer je već počela sama jesti i kljucati kad bi joj stavili ispred, danas sama jede. No, mi živimo u stambenoj zgradi i ne možemo je držati, a i njeno mjesto je u prirodi, na slobodi s ostalim pticicama, no problem je što još ne može letjeti. Skakuće i pokuša poletjeti, ali se zabije u pokućstvo ili sleti negdje na pod... Što učiniti? Zadržati je još malo dok ne nauči letjeti? Ali nažalost u malom stanu nema ni mogućnosti da svoj let „uvježba“ niti primjerena mjesta gdje da se spusti i zadrži. Bojimo se pustiti je van u parkić da je ne zgrabi neka mačka... Nina Šojka - rasprostranjenost i vrste O: Sojka, šojka, kreštalica ili kreja (lat. Garrulus glandarius) je ptica koja živi na širokom području od  Zapadne Europe  i Sjeverne Afrike pa istočno do  Azije. Šojka spada u obitelj Corvidae, kojih ima preko 100 vrsta i koje u evolucijskom pogledu spadaju u najrazvijenije vrste ptica. Širom ovog područja razvilo se nekoliko različitih rasnih formi sojki koje se razlikuju međusobno. Postoje 33 različite podvrste razvrstane u osam grupa. Prehrana šojki Šojke se hrane kako na drveću, tako i na zemlji. Ishrana im je šarolika. Hrane se  beskičmenjacima uključujući male kukce, mrave, zatim žirevima, sjemenjem bukve i drugim sjemenjem, voćem kao npr.  kupine, mladim ptićima i jajima, miševima, malim gušterima  i zmijama i sl. Zanimljivosti o šojki Gnijezdi  se na drveću ili velikom grmlju. Ženka leže 4-6 jaja koja se izvaljuju nakon 16-19 dana, a ptice su sposobne letjeti nakon 21-23 dana. I mužjak i ženka zajedno hrane mlade. Jedna je od rijetkih ptica koja ne zna hodati, nego samo skakutati. Pred zimu zakopava sjemenke žira i bukve na koje često zaboravi pa doprinosi pošumljavanju. Šumari  je  zato vole i smatraju korisnom, dok je lovci ne vole i smatraju je štetnom pticom. Lovci je ne vole jer im uništava mlade fazane, golubove, drozdove, kosove, mlade ptice i jaja pjevica. Posljednjih godina se sve više približava naseljima, vrtovima, voćnjacima i parkovima. Vješti imitator Otkako su uvedene motorne pile za sječu šuma, počela je imitirati zvuk motorne pile, nijansirajući zvuk kada motor sam radi i kada reže drvo.  Među našim autohtonim pticama kreja je najbolji imitator, koji lako uči javljanje drugih ptica. Poznato je da imitira glas fazana pa kada joj ženka odgovori i otkrije svoje gnijezdo, kreja odleti do gnijezda i pojede joj jaja ili ptiće. Pohvalno je da ste se pobrinuli za ptičicu i da je s hranom dobila dovoljno snage da može vježbati letjeti. Vjerujem da Vjerujem da će kroz par dana puno bolje letjeti pa ćete je moći pustiti u prirodu. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam papagaja, personata, starog cca 10 godina. Zove se Albert. Hranim ga uobičajenom hranom za personate . Uz sve uobičajeno dobije jabuku i listove zelene salate. Unazad dvije godine njegov kljun je počeo rasti pa smo ga kod veterinara kratili, a onda sam ga samostalno grickalicom po savjetu veterinara.  Unazad godinu dana njegov kljun je počeo izgledati oronulo (priložit ću fotografiju). Također, prije nekog vremena mu je počelo jače opadati perje, međutim sada ima rupu bez perja na prsima što se do sad nikad nije dogodilo. Molim da mi pomognete savjetom ili nekom dijagnozom. Prilažem fotografiju i žao mi je što nije bolje kvalitete, ali je neuhvatljiv. Unaprijed zahvaljujem, Marina O: Personata (Agapornis personata) - crnoglava papiga potječe iz Tanzanije i Kenije gdje boravi uzduž  riječnih  korita. Personate su vrlo društvene ptice. Preporučljivo ih je držati u paru, s partnerom. Kupaju se tijekom cijele godine zbog podneblja s kojeg potječu, jer kao i sve ostale papige imaju suhu kožu koja se peruta. Ukoliko imate jednu papigicu, morate joj dati pažnju koju bi inače dobila od svog partnera. Hranimo ih mješavinom sjemenja od različitih vrsta prosa, svijetlo sjeme te nešto nigera, konoplje i suncokreta. Treba im davati proklijalo sjemenje, bar u klasu, te kukuruz u fazi mliječne zriobe. Uz sjemenje potrebno je davati voće, povrće i trave (list maslačka, mladu travu, mladi ječam i dr.) te vitamine i minerale. Vitamine i minerale možete pronaći u trgovinama Pet centra u obliku kapi za doziranje u vodi za piće. Osim toga, važno je ptici davati grit (mljevene školjke ) koji je dobar izvor minerala, joda i pomaže pri probavi. Mljevene školjke možete pronaći u kombinaciji sa pijeskom koji služi kao podloga za krletke. Osim toga, sipina kost papigama također služi kao izvor minerala , ali i za skraćivanje kljuna. Što se tiče kljuna, moguće je da mu nedostaje minerala u prehrani pa nepravilno raste i troši se. Opadanje ili čupanje perja može biti često također zbog nedostatka vitamina i minerala, a ponekad bude izazvano automutilacijom, kad si ptica sama čupa perje radi nervoze kad nema partnera. U svakom slučaju, ako je koža na ogoljelom mjestu promijenjena, crvena ili ima rane, svakako Vam preporučam da se obratite u najbližu veterinarsku ambulantu za kućne ljubimce.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Danas mi je mačka uhvatila pticu (sjenicu, ali nisam siguran), no nakon što sam pažljivo pogledao pticu, shvatio sam da nije ozljeđena, nigdje se ne vide rane, reagira na podražaje i slično. Sada, problem je što je ptica u laganom šoku, ona samo leži i diše kao luda, otvara i zavara kljun stalno i bez prestanka . Dao sam joj vode te je nakon tog skoro poletjela, ali da se ne bi ozlijedila polako sam je uhvatio rukom i stavio u kutiju za mačke. Ona trenutno leži i nastavlja disati u istom ritmu, krila, rep i noge joj se lagano pomaknu kad ih dotaknem, ali čini mi se da nema snage za let ili hodanje.  Zanima me, ako mi možete dati neki savjet gdje da je držim, svakih koliko da joj dam vode (kapam joj kroz injekciju), da joj dajem hranu, u kojem položaju da leži, treba li biti u hladu i na hladnom ili obrnuto i tako još par savjeta. Čini da je blizu oporavka, al treba je pogurati malo.Lijep pozdrav, Mateo O: Za svaku je pohvalu to što ste spremni pomoći bolesnoj ptici. No, ne treba podcjenjivati ovakve nezgode. Naime, osim šoka koji organizam pretrpi neposredno nakon traume, otežano i duboko disanje može biti i posljedicom ozljeđivanja unutarnjih organa. Traume prsne šupljine su najčešće uhvaćeno mjesto od strane druge životinje a znaju biti i pogubne po njihovo zdravlje, ponajprije stoga što im nedostaje dijafragma te ne mogu disati ukoliko dođe do unutarnjeg krvarenja (posljedica rupture plućnog tkiva, jetre i bubrega). Također, rupture crijeva mogu u relativnog kratkom vremenu dovesti do infekcije krvi ili septikemije. Iako se kod traumatskih ozljeda češće javlja vidljivo krvarenje na zahvaćenom dijelu tijela, najveći su problem unutarnja krvarenja. Na ovo ukazuje pojava crne ili krvave stolice. Trauma sama po sebi predstavlja veliki stres za pticu pa, neovisno o stupnju unutarnjih oštećenja organa, neminovno dolazi do pojave gubitka apetita i želje za uzimanjem vode te opće neaktivnosti i klonulosti. Naravno, kod svake traume najbolje je odmah potražiti pomoć u veterinarskoj ambulanti. Naime, iako se čini da se malo može učiniti sa tako malom životinjicom, no, postoje neke osnovne smjernice što činiti kao prvu pomoć i stabilizaciju zdravstvenog stanja. Onim pticama koje pokazuju neki vid otežanog disanja može se pomoći smještanjem u inkubator s kisikom. Nakon što se stanje stabilizira, mogu se injekciono aplicirati antibiotici te subkutano tekućine elektrolita i vode, kako bi se pomoglo normalizaciji metabolizma. Potonje se može provesti prvenstveno o hitnosti stanja. Cilj liječenja manjih ili vanjskih ozljeda je osigurati preživljavanje pa se tek nakon stabilizacije zdravstvenog stanja pristupa sanaciji traumatiziranog tkiva. Činjenica je da je uslijed Vašeg promptnog reagiranja na ulov Vaše mačke manja vjerojatnost za teža unutarnja krvarenja, s obzirom kako niste naveli da ste primijetili krvavu ili crnu stolicu te da se stanje sa disanjem vjerojatno i stabiliziralo, pa je za očekivati i povoljan ishod. Ptičicu treba smjestiti na mirno mjesto, u hladu ili je privremeno smjestiti unutar stambenog prostora. Važno je naglasiti da je pogodno osigurati joj mir i prozračnost prostorije ili okoline u kojoj bi se smjestila i svakako voditi računa da ne boravi na nižoj temperaturi od sobne temperature. Za smještaj Vam može poslužiti kartonska ili plastična kutija obložena pamučnom tkaninom ili podloškom kako bi Vam bilo lakše održavati higijenu. Slijedeće, što se hranjenja tiče, ptičica bi trebala imati, ukoliko sama nije u mogućnosti uzimati hranu, obroke svaka dva sata a isto vrijedi i za vrijeme davanja vode. Sve u ovisnosti o starosti ptice za hranu joj možete ponuditi mješavinu sjemenki za vanjske ptice te živu hranu (crve brašnare, fobase, žohare ili cvrčke) koje možete nabaviti u Pet centar trgovinama ili joj načiniti mekanu smjesu mljevenjem spomenutih sjemenki i dodavanjem izvora bjelančevina u vidu kuhanog bjelanjka ili pilećeg mesa. Zatim, što se tiče položaja u kojem bi se ptičica smjetila, vrlo mi je teško definirati jer bi u svakom slučaju bilo uputno pticu odnijeti u veterinarsku ambulantu kako bi se na osnovu pregleda točno vidjelo o kakvim se ozljedama radi, a sve u svrhu osiguravanja optimalnog oporavka bez komplikacija zdravstvenog stanja.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Hvala vam na prethodnom odgovoru. Jaja sam bacila kada je nimfa počela izlaziti sama iz kaveza i kada ih je odbacila i opet se nastavila ponašati normalno, ali od jučer sam primjetila da je nekako mirnija i pila je vodu više nego inače. Malo ide glavom naprijed-nazad i izbaci vodu, i tako je čitavu noć. I danas je nešto mirnija, znate li što može biti u pitanju? Hvala vam što uvijek odgovorite.S poštovanjem, lijep pozdrav, Meliha O: Da bi se utvrdilo pravo zdravstveno stanje ljubimca potrebna je klinička pretraga koja započinje pregledom  kaveza i sadržaja u kavezu, izgledu poda, rasporedu prečki, izgledu i smještaju hranilice i pojilice, regurgitiranog sadržaja i izmeta. Za detaljni klinički pregled nakon pažljivog hvatanja i obuzdavanja ptice potrebno ju je izvagati, po potrebi izmjeriti temperaturu, a zatim se pomno pregledava perje i koža, pretraga vidljivih sluznica, bilo i disanje, stupanj hidratacije te palpacija abdomena. Može se uzeti bris iz voljke ili kloake i poslati na bakteriološku pretragu. Dodatne pretrage su slanje izmeta iz kaveza na koprološku pretragu i vađenje krvi za hematološku pretragu. Uz klinički i rentgenski nalaz, pomaže mjerenje vrijednosti određenih biokemijskih parametara krvi (promjene na bubrezima nalazimo porast razine mokraćne kiseline). Nimfu je potrebno smjestiti u toplu prostoriju gdje je temperatura 30°C, bez propuha, i obavezno joj davati u vodu za piće multivitaminske pripravke. Opisani simptomi mogu odgovarati cijelom nizu različitih bolesti pa je neophodno postavljanje dijagnoze uz klinički pregled ptice, kako bi se moglo ciljano terapirati oboljelu pticu. Takav pregled možete obaviti na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, u Ptičjoj ambulanti – kontakt tel.  01/2390-410, a radno vrijeme je sljedeće: ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam papigu tigricu, vesela je zaigrana, dobrog teka, ali stalno se češe do te mjere da si raskrvari područje oko kljuna i po leđima. Ne voli se kupati. Izgubila je dosta perja po leđima i ispod krila i sada nema dovoljno snage za duži let. Sumnjam na šugu pa sam je tretirao PETSOFT sprejem koji sam nabavio u Pet shopu i prirodnim pripravkom (melemom) na bazi propolisa, što nije dalo nekih rezultata. Zanima me kako bih mogao doći do Ivermektina ili pripravka koji bi joj pomogli ili mi možete dati neki drugi koristan savjet.Unaprijed hvala, Krešimir O: U slučajevima pojačanog ispadanja perja kod ptičica i uz to prisutnog svrbeža, postoji nekoliko bolesti na koje možemo posumnjati. Svakako u pitanju mogu biti vanjski nametnici kao što su tekuti, koji se hrane krvlju i parazitiraju po cijelom tijelu ptičice, a najviše se ih može naći po nogama i pazušcima ptice i naravno po rubovima kaveza. Više o tome pisala je i kolegica u odgovoru Ispadanje perja i svrbež - tekuti? Također, od vanjskih parazita mogu dolaziti u obzir i šugarci, koji su također veliki molestanti, a najčešće se klinička slika javlja u području oko kljuna ptičice, i/ili po donjim dijelovima nogu. U odgovoru kolegice Ljiljane Vrhovac Uzur, dr.vet.med. naslovljenom Promjene na pokljunici tigrica (papiga) / Šuga kod papiga možete saznati dodatne informacije o tome. Svakako biste ptici olakšali da je nekoliko puta tijekom tjedna tuširate vodom, s obzirom na to da se sama ne želi kupati, npr. iz špricaljke za cvijeće, obavezno stavite mlaku vodu jer dok se ona rasprši u sitne kapljice i dođe do tijela ptice da ne bude prehladna. Može se dogoditi u nekim slučajevima, kod izrazito suhog zraka u grijanim prostorima naših kuća, da ptice nemaju dovoljno vlage i koža im bude vrlo napeta pa prilikom rasta mladog perja ptice iskazuju nemir i pojačano se češkaju. U svakom slučaju uzmite ptičicu u ruke i dobro je pogledajte te ako zamjetite nametnike, bilo bi dobro koristiti Bogena sprej, kojeg možete naći u našim dućanima i uz pticu tretirati i kavez. Ukoliko ipak smatrate da je u pitanju šugarac, ivermektin (tj. Iverktin 1%) možete potražiti u najbližoj veterinarskoj ambulanti  odnosno veterinarskoj ljekarni. Svakako moj savjet je da pticu dodatno vitaminizirate kako bi pospješili brži rast perja i opću otpornost od bolesti. Neke od preparata koje možete koristiti su Oropharma Omni-vit kapljice za dodavanje u vodu, ili Sera vitamin plus za ptice, te također Vitakraft Piće za ptice s jodom - voda bogata mineralima i jodom.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam papigicu tigricu stara je otprilike oko 10 mjeseci. Super je bilo do sinoć... Od sinoć nenormalno cvrkuće, galami. Inače mu je kavez uvijek otvoren pa šeta kako mu volja, nije baš druželjubljiv da bi skočio na rame ili tako nešto, ali zna doći na prst da se pomazi i tako ne bježi  kao lud. E, sad, sinoć je poludio, galami nenormalno, pjeva. Zamjenila sam mu hranu, vodu, sve normalno jede, pije, suhe su mu nosnice, nije potišten, ali kao lud se dere... pa me zanima što bi to moglo biti i kako ga smiriti. Maja O: Tigrice u prirodi žive u bučnim jatima pa stoga imaju kompleksni vokalni repertoar, a najglasnije su u jutarnjim i večernjim satima.  Karakteristično je za tigrice da većinom odmah ujutro počinju tiho crvkutati, a samo glasanje povezano je se osjetljivosti tigrica na količinu danjeg svjetla (odnosno utjecaja svjetla na žlijezdu hipofizu). Glasanje im je, kao i nama ljudima, način komunikacije. Kratki zvukovi poput klika većinom upućuju na društveni poziv, dok se glasno kričanje najčešće povezuje s traženjem pažnje.

Odgovara:  Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Razgledao sam Vaš sajt i stvarno je odličan, ali hteo bih da dobijem jedan odgovor. Čuvao sam kao kućnog ljubimca tigricu, koja je živela oko 13 godina kod mene, pa potom takozvane kozice itd., itd., sada hoću da čuvam nekog većeg papagaja... Našao sam žako papagaja starog oko 3 godine, koji se prodaje kod nas pa me interesuje... Kako navode sadašnji privremeni vlasnici, odnosno sad je u pet shop radnji, kažu da je rahitičan i da ima malih problema sa nogama. Pravi vlasnik ga prodaje zbog toga što nema kontakt sa njim, odnosno papiga neće da sarađuje sa njim zbog „nečega“...( to je izjava sadašnjeg koga sada čuva privremeni). Mene interesuje da li se to može lečiti, da li se može pomoći toj lepoj ptici, po meni je još mlad, i sa dobrom negom... Za sada toliko i hvala Vam unapred. Pozdrav, Saško O: Rahitis je stečena osteopatija čiji je uzrok nedovoljna mineralizacija kostiju. Javlja se uslijed nedostatka vitamina D, nedostatka kalcija te nepravilnog omjera kalcija i fosfora u prehrani. Kliničkom slikom rahitisa dominiraju deformiteti nogu, iskrivljenje prstiju, kralježnice i prsne kosti. Stanje ptice se može znatno popraviti uravnoteženom prehranom uz dodatke vitamina i minerala, svakako nakon temeljitog pregleda i po uputstvima veterinara. Previsokim unosom vitamina D stanje ptice se može pogoršati te se svakako pridržavajte uputstava vezanih uz doze i dužinu terapije. Žakoi su vrlo inteligentne životinje i omiljeni su kućni ljubimci koji mogu izgovarati veliki broj riječi. Iako je ptica u ranijoj životnoj dobi očito imala loša iskustva, vjerujem da bi bilo moguće ostvariti dobar kontakt s osobom koja voli ptice i koja će biti dovoljno strpljiva u postupanju s njom.

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Moja mala papigica fisher bit će sutra stara 2 tj. i danas sam priimjetila da na stražnjici, zapravo na anusu, ima ranu koja izgleda tako kao da mu je ispucala koža i da mu je anus zatvoren. Strah me je da neće moći obavljati nuždu. Je li vi možda znate ili ste imali takav problem, što treba napraviti? Pomoć mi je hitno potrebna, ne želim da moja papigica ugine. Hvala unaprijed.Suzana O: Nažalost, iz Vašeg opisa nisam razumjela je li u pitanju neka izraslina na kloaki, koja priječi otvor ekskrementima ili nešto drugo? Ima li papigica možda krvi u stolici, koja se skorila oko anusa pa izgleda kao rana? Na ovaj način mi je, nažalost, uistinu teško pretpostaviti o čemu je riječ. Moguće je da se radi o papilomatoznoj tvorbi koja raste karfiolasto i koja često ima ispucali izgled, pticu takva izraslina smeta pa je ptica može iskljucati i napraviti ranu. "Anus", tj. kloaka, kod ptica predstavlja zajednički otvor mokraćnog, spolnog i probavnog sustava pa prema tome i prima bakterijsku floru iz sva tri organska sustava. Stoga je u ovom slučaju i mogućnost poremećaja, tj. bolesti kod bilo kojeg od ovih sustava. S obzirom da je probavni sustav potencijalni izvor patogenih bakterija kod sistemskih bolesti ptica, uzimanje uzorka iz kloake česta je dijagnostička metoda. Inače se feces u ptica sastoji od tri dijela: prvi je urin koji se sastoji od kristala pa je zbog kristala često mutan, zatim ne kristalni urin koji je bistar kao voda i treći dio je izmet, koji je krute kozistencije. Pojava crvenog izmeta upućuje na unutarnje krvarenje nisko u probavnom traktu ili na oboljenje bubrega. U svakom slučaju, preporučam odlazak veterinaru koji se razumije u patologiju ptica, a ukoliko ste u mogućnosti, odvedite papigu na Kliniku za bolesti peradi na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu – detaljnije informacije i kontakt možete pronaći u ranije objavljenom odgovoru kolegice, naslovljenom Pregled ptice i postavljanje dijagnoze / Ptičja ambulanta na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Moje dražesne papigice su odjednom postale strašno glasne te se jedna uvijek gura k drugoj, a ona odleti na drugi kraj krletke i  počne se glasati. Mislio sam da to ne bi bili znaci agresivnog ponašanja? Unaprijed hvala. Juri O: Dražesne papigice uvriježeni je hrvatski naziv za agapornide (eng. lovebirds). Ove papigice potječu iz centralne i zapadne Afrike. Porodica agapornida dijeli se na 9 vrsta papigica, a najpoznatije su: rozenkolisi, fisheri, personate i nigrigenisi. Naziv lovebirds su dobile po tome što jer su izuzetno privržene svom životnom partneru. Zanimljivo je da kad se jednom oformi par kod tih ptičica, one će ostati zajedno pa makar ih stavili među čitavo jato istih jedinki. Važno je napomenuti da mogu biti vrlo ratoborne i agresivne prema drugim pticama. Iz tog razloga nije preporučljivo stavljati ih u isti kavez sa drugim pticama, pogotovo kada su raspoložene za parenje. Dražesne papigice vole imati puno prostora pa stoga i krletka mora biti što većih dimenzija. Spolno su zreli sa osam mjeseci, no najbolje ih je pariti u starosti od 12 do 15 mjeseci. Ukoliko imate mužjaka i ženku, postavite im kućicu za spavanje i kućicu za gniježđenje. Kod ovih papiga je dosta teško razlikovati mužjake od ženki pa se može desiti da se prilikom kupnje uzmu dvije ptice istog spola. I u tom slučaju je moguće da se takve ptice, istog spola vežu i žive mirno u paru, ali je jedna od njih uvijek dominantna. Agresivnija ptica može preplašiti svog partnera koji zbog toga bježi i skriva se u gnijezdu. Tamo čak može izleći nekoliko jaja na kojima će sjediti dok mužjak ne izgubi interes za parenjem. Ukoliko im nije do parenja, neki mužjaci , ali i neke ženke, napadati će svog partnera i voditi ga sa grane na granu. To može dovesti do iscrpljivanja slabije ptice. Agresivnija ptica (češće mužjaci) iskazuju svoju dominaciju širenjem zjenica, izvijanjem tijela u obliku slova S i mahanjem krilima. Neke papige skaču po granama ili prečkama. Kričanje  može biti izraz straha ili dominacije. Agresivnost može dovesti i do smrti jedne od ptica, ako kulminira do fizičkih sukoba ili do izgladnjivanja i iscrpljivanja slabije ptice. U najboljem slučaju doći će do neplodnosti  uzrokovane stresom. U takvim slučajevima je neophodno razdvojiti ptice. Savjetujem Vam da se za dodatne informacije obratite u Ambulantu za ukrasne ptice na Veterinarskom fakultetu u  Zagrebu gdje rade kolege koji su specijalizirani na ovom području. Broj telefona ambulante je 01/ 2390 410, a radno vrijeme:  ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 11, a utorkom i četvrtkom od 16 do 18 sati.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Kupila sam prepelice i one su već nosile jaja kod starog vlasnika, međutim kada smo ih prenijeli kod nas one ne nose jaja i to traje već nekoliko dana. Da li je u pitanju stres ili nešto drugo? Hvala, Sabrina O: Jedan od mogućih razloga za prestanak nesenja jaja svakako je stres zbog promjene ambijenta. Međutim, na nesenje jaja utječu i brojni drugi faktori, poput prehrane, a naročito količina dnevne svjetlosti. U uvjetima intenzivnog uzgoja, prepelice se, kao i druga perad, podvrgavaju režimu umjetnog osvjetljenja 14-16 sati dnevno, što, uz odgovarajuću prehranu i temperaturu ambijenta, omogućuje da nesu veliki broj jaja. Ukoliko, količina svjetlosti slijedi prirodnu dnevnu oscilaciju, postoji mogućnost i da sada, kada su najkraći dani, nesenje jaja bude prekinuto. U takvim okolnostima, najintenzivnije nesenje je između 4. i 10 mjeseca. Osim toga, prepelice su, smatra se, osjetljivije na stresne faktore od svojih srodnika, kokoši. Dodatno o prepelicama možete pročitati u ranije objavljenom odgovoru kolegice naslovljenom Ženka prepelice napada mužjaka / Preporučeni uvjeti držanja prepelica.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Koji dodatak ima za nagon golubova? Kupio sam vitamn E u ljekarni, hoće što utjecati na nagon? Goran O: Vitamin E pripada skupini tokoferola i dolazi u više različitih formi. Biološki najaktivniji je alfa tokoferol i njegov značaj u svijetu pernatih životinja je velik. Vitamin E je odavno poznat pod nazivom antisterilitetni i njegova uloga u reprodukciji je neprocjenjiva. U vrijeme nesenja jaja i mitarenja preporuča se dodavati ga u hranu odnosno vodu. Bogat izvor vitamina E su biljna ulja, posebno suncokretovo, sjemenke, bedemi, kikiriki, jaja, žitarice i dr. Vitamin E dolazi često u sastavu multivitaminskih preparata, koji obično imaju formu tekućine i dodaju se u vodu za piće. Jedan od takvih preparata je npr. Canto-Vit od proizvođača Versele Laga, Vinka od proizvođača Beaphar, Vitamin Plus od proizvođača Sera.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam dvije tigrice. Primjetila sam kad uzimam papige u ruke da jedna ima tople nožice, a druga hladne i pročitala sam na netu da to znači da je bolesna, iako ona ne pokazuje nikakve znakove bolesti, je li to istina? Lijepi pozdrav, Ivona O: Hladne noge kod tigrice mogu biti jedan od mnogobrojnih simptoma bolesti kod ptica, međutim važno je reći da, ukoliko ne vidite neke od ostalih simptoma, tada je najbolje da svakodnevno promatrate Vašu ptičicu i kontrolirate hladnoću nogu – ukoliko je ona konstantna i ne pojavljuju se drugi simptomi, onda je to stanje za nju normalno. Važni simptomi bolesti  na koje bi trebali obratiti svakodnevno pažnju kod Vaše dnevne rutine mijenjanja vode i hrane te čišćenja krletke su neaktivnost i nezainteresiranost ptičice, nakostriješeno perje, niski stav na prečki ili na dnu krletke kao da ptica "čuči" zatvorenih očiju dulje vremena tijekom dana. Ukoliko je apetit smanjen ili ga gotovo i nema, tigrica se prestala glasati, glasno diše, kiše, ima iscjedak iz nosa ili povraća, gubi perje, tjedno gubi na težini, uočite otečenja, promjene u dnevnoj rutini (npr. ne žele više izaći van iz kaveza i provoditi slobodno vrijeme u igri i kratkim preletima), često trza ili ima nagle pokrete glavom, samoozljeđuje se,  primjetite da krvari ima otvorene ozljede, rane... Dehidracija kod ptičica može ponekad uzrokovati slabost, upadnute oči, ljuštenje kože na prstima te hladne noge, pa svakako vodite računa koliko Vaša tigrica popije vode kroz dan. Ukoliko biste primjetili da se stanje mijenja ili da se pojavljuju neki od spomenutih simptoma, moj savjet je da kontaktirate veterinara.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Javljam se s upitom za pitomog malog aleksandra starog sedam mjeseci. Naime, papagaj je redovno, nekoliko puta na dan pušten van, radoznao i znatiželjan, igra se svim mogućim stvarima i poticajima u stanu, no odbija sipinu kost te primjećujem da mu, unatoč svemu, sve više počinje rasti kljun, kao i nokti. Zanima me postoji li nešto što mu mogu ponuditi kako bi počeo sam trošiti nokte i kljun i kako bi eventualno izbjegli stručno skraćivanje jer se bojim da će se ujedno početi i bojati ruku/ljudi...? Također, čitao sam na stranicama Pet centra da postoje određene igračke u tu svrhu stoga bih molio možete li navesti neke od njih.Unaprijed se zahvaljujem, lijep pozdrav.Josip O: Papigama kljun služi da bi uzimale hranu, penjale se, igrale, branile teritorij i općenito istraživale. Predugačak kljun kod papige može izazvati mnoge probleme poput pucanja, ali i probleme s uzimanjem hrane. Zbog za sada nepoznatih uzroka, kljun ponekad izrasta prebrzo, bez obzira na redovito brušenje o sipinu kost ili mineralni kamen. Smatra se da bi ova pojava mogla biti povezana sa neadekvatnom prehranom, primjerice s nedostatakom minerala koji je vezan uz nedostatak vitamina i proteina. Također, ovom stanju pridonosi i dulje vrijeme mekane stolice ili proljeva, što dovodi do smanjene resorpcije hranjivih tvari, a često je slučaj i da pticama prekomjerno izrasta kljun ili nokti uslijed bolesti jetre. Prekomjernim rastom je obično zahvaćena samo gornja čeljust, a vrlo rijetko dolazi do ispreplitanja gornje i donje čeljusti jer obje simultano rastu prebrzo. Da bi se problem riješio u  nekim slučajevima dovoljna je samo promjena prehrane, dok u je u drugima potrebno i  skraćivanje kljuna. Ako je ptica sklona ovom problemu potrebno je poduzimati redovito skraćivanje kljuna, ponekad i svaka tri do četiri tjedna. Posebno je važno da papiga svakodnevno oštri svoj kljun jer on neprestano raste. Najbolje je pticu naučiti da za to koristi sipinu kost. Ukoliko je ne prihvati od prve, razlomite kost na manje dijelove i pomiješajte s hranom. Osim sipine kosti u kavez se može postaviti mineralni kamen, grančice ( npr. lijeska ili jabuka).  Važno je da nešto grickaju. Ako odaberete grančice treba paziti da ne odaberete biljke koje ne sadrže tvari koje su otrovne za ptice. U ponudi Pet centra možete pronaći mineralni kamen i sipine kosti, a osim toga i različite igračke koje su načinjene od drveta, npr. igračka za ptice Mali vrtuljak od prirodnog neobrađenog drva, 17 cm,  Penjalica s 4 tanjurića od prirodnog neobrađenog drva 26x14 cm te KARLIE Igračka za ptice Lava Stone sa drvom i zvončićem, 23 cm koja osim drvenog dijela ima i kamen na kojemu papiga može brusiti kljun. U slučaju da je potrebna korekcija kljuna ili noktiju svakako taj zahvati povjerite veterinaru.

Odgovara:  Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam mladog rozenkolisa koji je kod mene oko 25 dana. U početku je na glavi imao uredno perje, a u zadnjih nekoliko dana mu je iznad kljuna postalo "čupavo". Kao da je pokvasio i gurnuo u prašinu. Nadam se da nije bolestan. U privitku sam Vam poslao fotografiju da vidite kako to otprilike izgleda.Unapred zahvaljujem. Siniša O: Promijenjeno perje moglo bi biti samo posljedica nedostatka pojedinih nutrijenata u hrani, ali bi bilo dobro isključiti eventualne infekcije kljuna i perja. Virusne bolesti kljuna i perja u rozenkolisa manje su karakteristične nego u drugih ptica (deformirano perje, nepravilan rast, ispadanje perja), a bolest se najčešće pojavljuje u mladih spolno zrelih ptica. Preporučam Vam da ptičicu odnesete na pregled specijalistima Ambulante za liječenje ptica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Mnoge ptice često izabiru iz mješavine hrane samo određene sjemenke, a ostale razbacuju. Posljedica je jednolična prehrana koja dovodi do iscrpljivanja vlastitih resursa pojedinih esencijalnih hranjivih tvari kao npr. aminokiselina sa sumporom koje su gradivi elementi perja, mikroelemenata i vitamina. Preporučam Vam da ptici dodajete u vodu neki od multivitaminsko-mineralnih dodataka obogaćenih esencijalnim aminokiselinama. U ponudi Pet centra su "Muta-vit" (Versele -Laga) i "Vitamin plus V" (Sera). Za opće zdravlje ptica, a naročito za pravilan rast i zdravlje perja preporuča se jednom tjedno poprskati pticu temperiranom vodom pomoću prskalice. Papige se rado kupaju pa Vam preporučam da joj povremeno u krletku postavite plastičnu kadicu kako bi i sama mogla uživati ovoj aktivnosti. Kadice koje se mogu umetnuti u otvor vratašaca na krletkama možete potražiti u svim dućanima Pet centra.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam plavočelog amazonca starog 4 godine. U svega par dana primjetio sam ogromne promjene u ponašanju. Postao je nervozan, razdražljiv i onda je u dan vremena počupao sve perje na leđima pa nakon toga nanio sam sebi ranu na leđima promjera 4 cm. Ranu sam mazao kremom Flogocid, ali kako on i dalje kopa kljunom po rani ona ne može da sraste. Što mi je činiti? Molim vas hitan odgovor pošto živim u Metkoviću i nemam blizu veterinara koji ima znanja o pticama. Tomislav O: Poremećaji ponašanja kod ptica najčešće se javljaju među papigama. Uzroci pojave poremećaja ponašanja mogu biti brojni, a problem  najčešće započinje dosadom i može se razviti do neuroza. Papige su inteligentne ptice koje su društvene i zahtjevaju različitosti u svom okolišu kako se ne bi počele dosađivati. Premali kavezi, nedovoljna komunikacija sa vlasnikom, premalo igračaka, nedovoljno kretanja i izlazaka iz kaveza, jednoličan okoliš i osamljenost mogu biti uzrok pojave dosađivanja, a iz njega se mogu razviti i samoozljeđivanje, vrištanje, agresivnost i drugi specifični poremećaji ponašanja. Neuroze se mogu razviti zbog nekih nepovoljnih promjena u okolini, naprimjer preseljenje, uznemiravanje, promjene u ponašanju vlasnika, nedostatak privatnosti, kažnjavanje, ponekad čak i prisutnost drugih kućnih ljubimaca. Prvi znakovi razvoja neuroze mogu biti stalno trešenje glave u obliku brija osam ili njihanje glave s jedne na drugu stranu te stalno skakanje sa prečke na prečku. Kada se pojave takvi rani znakovi, treba odmah poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi pogoršavanje stanja. Samoranjavanje ili automutilacija je kod ptica najčešći oblik poremećaja ponašanja, a nastaje zbog različitih fizioloških ili patoloških uzroka. Neki od uzroka mogu biti bakterijske ili gljivične infekcije,  paraziti (perojedi), loša kvaliteta perja, nepravilna prehrana (pojačana potreba za mineralima, bjelančevinama i mastima, hormonalni disbalans, nehigijenski okoliš, presuhi zrak, zadimljeni prostor, itd.). Poremećaji instinkta parenja također mogu biti uzrok čupkanja perja. Ptica ima nagon da stalno bude s partnerom pa na nju nepovoljno utječe kada je  vlasnik (kojeg ona doživljava kao partnera) odsutan veći dio dana, a na nju mogu utjecati i emocionalno stanje vlasnika. Može postati ljubomorna i zbog drugih članova obitelji. U slučaju dosade i neuroze, čak i normalno čišćenje perja može dovesti do čupkanja i agresivnog grizenja. Ptice vole okus krvi i zbog toga žvaču perje i nastavljaju kopkati po ranicama koje su  napravile. Kod težih slučajeva samoranjavanja dolazi i do griženja prstiju i noktiju, odbijanja hrane i mršavljenja. Liječenje poremećenog ponašanja je složeno. Potrebno je utvrditi što je uzrok pojave poremećaja. Različite infekcije ili parazitarne invazije se suzbijaju odgovarajućim medikamentima, a ako je uzrok neuroza potrebno ju je suzbiti da bi se spriječio daljnji razvoj lošeg ponašanja. Povećana pažnja vlasnika i promjena okoline (redovita izmjena igračaka, prečke od prirodnog materijala, npr. grana voćaka, dovoljno prostrana krletka i dovoljno kretanja, itd.) potrebni su da bi se suzbila dosada. Pravilan fotoperiod također je vrlo bitan. Svjetlosni period treba svesti na 8-12 sati svjetla na dan. Predugi svjetlosni period može potaknuti pojavu lošeg ponašanja. Elizabetanski ovratnici onemogućavaju pticu da se ozljeđuje, no papige ih uglavnom ne vole, pa ih se preporuča hospitalizirati nekoliko dana dok se ne priviknu na ovratnik i počnu normalno jesti. Da bi se potaknulo rast perja, potrebna je pravilna hranidba sa dovoljno bjelančevina, kalcija i energije. U ponudi Pet centra nalazi se preparat VERSELE-LAGA Muta-Vit Liquid koji sadrži 12 vitamina i aminokiselina u tekućoj formi, posebno namijenjen pticama. Formuliran je na temelju najnovijih istraživanja, a pomaže održanje optimalne probave,  jačanje imuniteta ptica i rast novog perja kod mitarenja. Osim ovog proizvoda postoje i Dr. Clauders Power Mix dopunska hrana za papige, za otpornost i kvalitetu perja ili TRIXIE Moulting Salt za pomoć kod mitarenja. Također,, preporuča se ptici svaki dan omogućiti kupanje. Ako svi navedeni postupci nisu dovoljno uspješni ili kao dadatna pomoć u nekim se slučajevima primjenjuju i lijekovi za umirenje. Ove lijekove, kao i antibiotike, vrstu, dozu i način primjene odabire veterinar nakon pregleda. Savjetujem Vam da se obratite u Ambulantu za ukrasne ptice i perad pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na telefon 01/2390 410. Radno vrijeme ambulante je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 11 sati, a utorkom i četvrtkom od 16 do 18 sati. Kolegice i kolege iz ambulante su specijalist za bolesti ptica pa će Vam svakako dati najprecizniji savjet o tome što dalje učiniti sa Vašom papigom

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam pitanje vezano uz mušku tigricu. Otežano mi diše zadnjih nekoliko dana, no nema temperaturu, ne kiše kad diše ne čujem "šištanje" . Kolega uzgajivač mi je rekao da mu se čini kako se malo ulijenio jer samo jede, spava što je možda i točno. Mitarenje je još u tijeku pa sam mu ja dala malo više vitamina i slastica svih vrsta. Izmet mu je uredan, no ipak sam malo uplašena. Inače je papigica stalno vani niti ne spava u krletki nego na sobnoj lampi tako da je kretanje omogućeno stalno. Nije bezovoljan, pjeva i priča. Molim vas za mišljenje. Unaprijed zahvaljujem. Ana Marija O: Otežano disanje kod ptica je uvijek praćeno ritmičnim pomicanjem repa i kad ptica spava, i to je simptom koji nam ukazuje na bolest dišnog sustava. Kod bolesti dišnog sustava  otežano disanje je praćeno i dišnim šumovima poput krckanja, šištanja i sl. Ponekad ptica otežano diše  kad je pretila, tj. ima previše tjelesne masti. To stanje se javlja kad se ptica prekomjerno hrani sjemenkama i poslasticama, bez dodavanja voća,  povrća i trava. Prilikom mitarenja je preporučljivo pticu hraniti kaloričnijom hranom uz dodatak vitamina, minerala i esencijalnih aminokiselina, ali se prehrana i tada treba bazirati više na voću i povrću uz dodatak jajeta, meda i grita. Važno je tigricu navesti na aktivnost, na igranje i letenje kako bi potrošila višak energije koju unosi hranom. Nešto više o tom problemu  možete pročitati i u prijašnjem odgovoru Otežano disanje tigrice. Nadam se da će Vam  ove informacije koristiti.