*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Moja papiga se čudno ponaša, sjedi na podu krletke malo raširenih krila, glasa se kao da pjeva i njiše se s noge na nogu. Kada joj se približim viče na mene. Ona je ženka i stara je oko 5 godina, do sada nije nikada snijela jaje. Pomozite mi, recite što da učinim.Ivana O: Ako Vaša ptica, osim navedenog, pokazuje promjene od strane probavnog ili dišnog sustava, te ako je bezvoljna i nakostriješena, svakako je što prije odnesite na veterinarski pregled. Ptice je preporučljivo kod svake sumnje na oboljenje (ako se stanje ne popravlja u roku od 6 sati) odvesti na pregled. Kod akutnih trovanja, krvarenja ili sl. to treba biti u najkraćem mogućem roku.Promjene u ponašanju ptice koje ste opisali nameću dodatno pitanje - je li Vaša nimfa uistinu ženka?Ponašanje koje opisujete karakteristično je za spolno zrele mužjake koji su spremni za parenje. Takve životinje se počinju glasati (nešto slično pjesmi), kreću se po dnu kaveza ili prečkicama ritmično ustranu ili naprijed-nazad, a krila su im lagano odmaknuta od tijela. Kako bi jedinka u prirodi svojim ponašanjem naglasila spolnu pripadnost, tako i vaš papagaj (?) "viče" na vas ne bi li Vam pokazao kako je dominantan.Razlike između ženki i mužjaka uočljive su u dobi od oko 9 mj. starosti. Kod sivih jedinki ženke imaju poprečno prugasto repno perje, dok je ono u mužjaka jednobojno. Isto tako, ženke s donje strane krila imaju svijetle točkice kojih u mužjaka nema. Mužjaci imaju izrazito narančaste fleke na obrazima, dok je kod ženki cijelo lice manje jasnih boja. Kod žutih je primjeraka ove razlike nešto teže odrediti, ali one postoje i pticu treba pažljivo pogledati pod jačom rasvjetom.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 22.02.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Jučer sam u Vasoj trgovini u Osijeku kupio pitomog Aleksandra, pa me malo zanima o njemu, što voli jesti osim hrane koje sam mu kupio u Vašoj trgovini, je li moguće naučiti ga govoriti, održavanje i ostale važnije detalje.... Molim Vas i da mi pomognete pri uzgoju i održavanju da mu bude što ljepše i ugodnije. Lijepi pozdrav od Nenada iz Vinkovaca. O: Budući da mi niste napisali o kojem se Aleksandru radi (malom ili velikom), opisati ću Vam oba Aleksandra. Mali Aleksandar (latinsko ime mu je Psittacula krameri) je dužine od kljuna do repa 40,5 cm i koristi hranu za srednje velike papige. Veliki Aleksandar (latinsko ime mu je Psittacula eupatria) je veličine 59 cm, krila su mu dugačka 19-21 cm, a rep 21-35 cm. Veliki Aleksandar još uvijek pripada srednje velikim papigama, odnosno to je najveća srednje velika papiga i treba mu davati hranu za velike papige. Oba Aleksandra su podrijetlom iz sjeverozapadne Azije (Indija, Burma, Vijetnam, Kambođa, Tailand, Pakistan, Nepal). Osim gotove (kupljene) hrane, koju možete nabaviti u Pet Centar dućanima - a koja se pretežno sastoji od suncokretovih i drugih sjemenki, te kikirikija u ljusci u hrani za velike papige - možete im obrok upotpuniti voćem, povrćem, orasima, lješnjacima i bademima u malim količinama. Aleksandri prosječno žive 20-40 godina (mali Aleksandri žive nešto kraće od velikih Aleksandra). Žive u prirodi u područjima velikih šuma i savana, drže se u manjim grupama, osim ponekad za vrijeme hranjenja kada se znaju skupiti u jato veličine 1000 ptica. Dosta su bučni. Gnijezda rade na velikom drveću, na što višim mjestima. Inkubacija jaja kod malog Aleksandra je 21-24 dana, a kod velikog Aleksandra je inkubacija 28 dana. Mladunci mogu letjeti sa 7 tjedana starosti. Kavez za Aleksandra mora biti od debljeg metala, što veći kavez to bolji. Posude za hranu i vodu moraju biti dobro pričvršćene, najbolje je da štapovi na kojima ptica boravi budu od čvrstog drveta jer će ga i tako oglodati. Aleksandri su ptice prosječne inteligencije i mogu naučiti oko 150 riječi. Niti jednu papigu nije lako naučiti govoriti. Glavni uvjet da biste papigu naučili govoriti je da mora biti pitoma i odvojena od drugih ptica, kako bi čula samo ljudski govor. Najvjerovatnije će prvo progovoriti svoje ime jer ćete ga najčešće izgovarati u njegovoj blizini. Moj savjet vam je da mu izaberete ime u kojem je zastupljen glas "a" i "o", jer velike papige izgovaraju najlakše riječi s tim slovima, za razliku od tigrica koje najlakše izgovaraju one riječi u kojima je najviše zastupljen glas "i". Nadam se da sam vam barem malo otkrila čudesan svijet ptica i da ćete provesti mnoge lijepe trenutke sa svojim ljubimcem.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 07.02.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Molim vas da mi kažete kako se razmnožavaju Australijske zebe te kako im treba urediti prostor u kavezu za razmnožavanje i igru?Pozdrav, Leo O: Australske zebice spolno sazrijevaju vrlo brzo - već u dobi od 4 mjeseca. U krletku im morate postaviti gnijezdo zatvorenog tipa u koji se postave kokosova vlakna, a može poslužiti i mekani toalet papir. Nipošto nemojte stavljati vatu! Zebice polažu u prosijeku 5-8 jaja iz kojih se za 12-14 dana izvale ptići. Za otprilike 14 dana počinju izlaziti, ali su još uvijek ovisni o roditeljima koji ih hrane. Nakon otprilike 3-4 tjedna ptići počinju samostalno jesti. Ukoliko je manje ptića u gnijezdu, prije će se osamostaliti. Odraslim zebama treba prije polaganja jaja osigurati pojačanu ishranu uz dodatak vitamina minerala tvrdo kuhana jaja (mala ptičica koja snese veliki broj jaja istroši svoje zalihe minerala posebno kalcija na formiranje ljuske jaja. Takvu pojačanu hranu treba davati i kao potporu pri othrani mladih ptića. .
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 23.01.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Oko 9 mjeseci imali smo nimfu, mlađeg mužjaka. Ove nedjelje ujutro ptici se naglo pogoršalo, primijetili smo da ima bijelo-zeleni proljev i često pokušava piti vode koja joj je nakon par sekundi izlazila nazad na usta. Ptica je bila mirnija nego prije i relativno slaba s tim da se još uvijek mogla kretati i penjati po krletci. Isto tako nešto joj nije bilo u redu s glasanjem; iako je prije bila dosta glasna tada je glas bio jako tih i promukao. Nakon nekoliko sati ptica je već bila mrtva i ukočena.Molim Vas da nam barem približno odgovorite što je moglo ubiti našeg ljubimca u roku od samo nekoliko sati ??? Večer prije toga ptica se ponašala sasvim normalno i veselo, znamo samo da je tu večer pojela dosta bara.Kako nam se naš ljubimac uvukao pod kožu rado bismo nabavili novu Nimfu, ali nas je strah da možda krletka i pribor nisu zaraženi nečim što je ubilo našu pticu? Molimo Vas savjet. Zahvaljujemo unaprijed na odgovoru, tužni vlasniciO: Papige u većini slučajeva pokazuju simptome bolesti kada je bolest već uznapredovala. Patologija ptica vrlo je širok pojam, pa je nerazdvojiva od ostalih kliničkih specijalnosti te same dijagnostike kao i terapije. Simptomi bolesti imaju vrlo veliki raspon, a najčešći su: nakostriješenost perja, nadutost, apatija, promijenjen izmet (proljev, začep), odbijanje hrane i vode, simptomi od strane živčanog sustava (nekoordinirane kretnje, paraliza) itd. Vrlo je važno, kada primjetimo i samo jedan jedini simptom, brzo reagirati. Najčešće bolesti koje se javljaju su kolibaciloze, salmoneloza, kokcidioza te infestacije šugarcima i grinjama, a dokazana je i velika sklonost neoplastičnim bolestima. Salmoneloza je zarazna bolest od koje osim ptica oboljevaju druge životinje pa i čovjek. Postoje i salmonelne infekcije bez kliničkih manifestacija, pa takve ptice mogu biti kliconoše i na taj način širitelji infekcija. Salmoneloza je uzrokovana bakterijom Salmonelom, koja dolazi u nekoliko stotina sojeva. Izaziva proljev zelenkaste boje i neugodnog mirisa, mučninu, slabost, povraćanje, apatiju, a može se manifestirati i simptomima živčanog sustava. Slične simptome bolesti može uzrokovati i bakterija Escherichia coli (uzročnik kolibaciloze). Nakon postavljenje dijagnoze bolest se liječi antibioticima.Kokcidioza je parazitarna bolest koju uzrokuju protozoe koje žive u stijenci crijeva. Ptice se liječe antibioticima (kokcidiostaticima), ali moguća je pojava kliconoša. Simptomi su slični onima kao kod salmoneloze i kolibaciloze, a pojavljuje se i krv u izmetu.Kako ste naveli da je Vaša ptica imala problema i sa glasanjem, pisati ću Vam o bolesti koja je najšešći uzrok tome. Singamoza je parazitarna bolest koju uzrokuju valjkasti crvi Syngamus, a parazitiraju u dušniku i bronhijima. Bolest se očituje promjenama u glasanju (promukao glas, piskutav ili tih), a može se pojaviti iscjedak iz nosa, kihanje i anemija. Vrlo je česta bolest u ptica, a liječi se antihelminticima.Osim navedenih bolesti, simptomi koje ste Vi naveli mogu biti i posljedica pogrešne hranidbe (nedovoljna opskrba hranjivim tvarima) ili neadekvatnog držanja hrane, pri čemu se najčešće pojavljuju gljivice, a uzročnici su Aspergiloze. Takva hrana može dovesti i do intoksikacije organizma. Prehranu treba prilagoditi papigi, izbjegavati masne sjemenke u hrani te prehranu koja je bazirana samo na sjemenkama, jer u protivnom dolazi do teških oštećenja unutrašnjih organa.Kod pojave bolesti bez obzira na etiologiju, vrlo važnu ulogu ima higijena nastambe, same ptice, prehrana te stres kao jedan od najvažnijih karika u pojavi bolesti.Relativno kratko vrijeme u kojem su se pojavili simptomi kod Vaše papige, govori o akutnom toku bolesti i to vrlo kratkom. Postoji i perakutan tok koji se odvija u svega nekoliko sati, ali bez klinički vidljivih simptoma.Iz navedenog može se zaključiti da je vrlo teško odrediti uzrok uginuća Vaše papige. Ovo su samo smjernice koje bi mogle upućivati o čemu bi se moglo raditi. No, napominjem da se pravi razlog uginuća Vaše papige sa sigurnošću može utvrditi jedino razudbom (obdukcijom) koja se vrši na Veterinarskom fakultetu (Zavod za patologiju).Pohvalno je da želite pružiti dom novoj ptičici te svakako prije nabave dezinficirajte nastambu. U veterinarskim ljekarnama Pet centra možete kupiti dezinficijens pod nazivom Cetavlon, a za sve upute o korištenju možete se obratiti veterinarima.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 18.01.2006.
Odgovara: Ivan Marić, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me kolika bi trebala biti optimalna i minimalna veličina krletke za nimfu i što bi sve ona trebala imati u krletci? Hvala, Igor O: Nimfe (lat. Nymphicus Hollandicus), papige su porjeklom iz Australije, gdje žive u jatima od više stotina ptica. Prirodna boja im je siva sa žutim licem i kukmom i s narančastim oznakama na obrazima. Nimfe su vrlo inteligentne i zabavne ptice, koje zahtjevaju dosta pažnje, a mogu naučiti izvoditi razne trikove, oponašati zvukove, pa čak i govoriti. Izrazito su društvene ptice, pa ako nemate dovoljno vremena preko dana da se posvetite ptici bilo bi bolje da ih ne držite same, već uvijek u paru. Uz pravilnu prehranu i njegu ptice u domovima mogu živjeti oko 20-tak godina, a poznati su primjerci koji su živjeli i preko trideset godina.U prirodi nimfe žive nomadskim životom, veći dio dana provode u potrazi za hranom, tako da im treba osigurati dovoljno velik kavez za dnevnu aktivnost. Dimenzije koje se preporučuju za jednu pticu su 60cm dužine i 60cm visine te minimalno 45cm dubine. Što veći kavez osigurate za pticu to će se vaša nimfa u njemu bolje osjećati. Iznimno ako ptica veći dio dana provodi van kaveza i kavez služi samo kao mjesto za spavanje može poslužiti i kavez nešto manjih dimenzija. Kvadratasti kavezi su se pokazali boljim izborom za nimfe nego okrugli, jer iskustva uzgajivača govore da se ptice u njima bolje osjećaju. Nimfe su vrlo znatiželjne ptice, sklone istraživanju i isprobavanju kljunom, pa je neophodno da kavez bude od materijala otpornog na grickanje kljunom.U kavez je potrebno staviti barem tri prečke, po mogućnosti različite debljine te da nisu postavljene sve vodoravno, nego i ukoso. Idealno bi bilo da budu od neobrađenog drveta a plastične treba izbjegavati.U Pet centru možete naći veliki izbor igračaka, od zvonaca, ljestvi, ljuljački, pa ako je vaša ptica odmalena naviknuta na igračke, onda će vrlo rado prihvaćati nove. Pratite ponašanje vaše ptice, da li pokazuje interes prema ponuđenoj igrački. Ako je ptica potpuno nezainteresirana, ponudite joj neku novu igračku kako svoju urođenu znatiželju ne bi usmjerila na predmete na koje vi to ne želite.
Ivan Marić, dr.vet.med. | 16.01.2006.
Odgovara: Dunja Herceg, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani! Prije nekoliko tjedana u Pet Centru Heinzelova 60, Zagreb, kupio sam ručno odhranjenu papigu, Velikog Aleksandra. Zanima me (naravno nisam se od euforije nabavke sjetio prije), je li ta ptica testirana na ornitozu i ostale zarazne bolesti, odnosno ima li zdravstveni certifikat? S obzirom da je na deklaraciji pisalo naziv tvrtke uvoznika, zanima me zapravo otkuda je ptica uvezena (zemlja porjekla -uzgajivač), obzirom da je u kontaktu sa djecom i drugim pticama te psima, a u poslijednje se vrijeme digla prilična medijska kampanja nakon što je virus ptičije influence mutirao u nekoliko slučajeva! Pitanje je, koliko mogu biti siguran da je ptica apsolutno zdrava, te postoje li i gdje podaci testiranja dotične ptice, obzirom da nije prstenovana. Ptica je na oko potpuno zdrava i prilično aktivna, no želio bih ipak znati postoje li negdje rezultati kakvog testiranja ili ih moram provesti sam? Na koje sve bolesti se kod nas testiranja izvode i gdje? Unaprijed zahvalan! D.DragosavacO: Poštovani gospodine,Ptica Aleskandar veliki - koja je kod Vas našla svoj dom na naše zadovoljstvo obzirom na brigu koju pokazujete prema njoj, došla je u Pet centar kao i sve naše životinje sa Svjedodžbom o zdravstvenom stanju. Svjedodžbom se potvrđuje da u mjestu podrijetla ili boravka navedene životinje nije utvrđeno postojanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti na životinju.Svjedodžba je izdana u područnoj veterinarskoj stanici na zahtjev uzgajivača što im nalaže Zakon prilikom stavljanja životinja u promet. Dakle, registrirani uzgajivači i naši dobavljači zatražili su i dobili veterinarski certifikat, te nam ga isporučili kao popratnu dokumentaciju životinje. Na svjedodžbi je upisano također zakonski obavezno provedeno dijagnostičko ispitivanje na Klamidiozu (Ornitozu). Ta je bolest naime zoonoza (zajednička ljudima i životinjama), no od 14. 11. 2005. različito imenovana u humanoj (klamidioza) i veterinarskoj (ornitoza) medicini. Rezultat ispitivanja bio je naravno negativan. Spomenuti dokument također posjedujemo u kopiji izdan od Hrvatskog Veterinarskog instituta. I veterinarska svjedodžba i rezultat testiranja na ornitozu pohranjeni su u našoj evidjenciji i dostupni na uvid na zahtjev kupca. Iz dokumenata se vidi tko su uzgajivači koji su podnijeli zahtjev, te koja je veterinarska stanica izdala svjedodžbu.Kako bih Vam pružila više informacija, skrećem Vam pažnju na dvije Naredbe vezane uz našu temu, koje su trenutno na snazi:- Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2006. godini, N.N.br.155 OD 30.12.2005.- Naredba o mjerama za sprečavanje širenja influence ptica na području Republike Hrvatske; N.N.br.3 OD 09.01.2006.Navedenom zakonskom legislativom je obavezno raditi samo pretragu na Klamidiozu (Ornitozu). Za sve ostale pretrage i dijagnostička ispitivanja možete se obratiti Zavodu za bolesti peradi s klinikom u sklopu Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.Nadam se da sam ovime otklonila sve Vaše bojazni, no u slučaju potrebe za dodatnim informacijama slobodno mi se obratite.
Dunja Herceg, dr.vet.med. | 16.01.2006.
Odgovara: Ivan Marić, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me kako se ispravno čisti krletka papige tigrice? Koje se sredstvo koristi za dezinfekciju krletke? Hvala, Tina O: Krletka je vjerojatno najbitniji dio u životu kućnih ptica. Papigica se osjeća opuštena u svom domu tek kad ima komforan i poznat kavez. Većina papiga jako su aktivne ptice, vole se penjati i skakati po kavezu pa zato zahtjevaju velik kavez. Kavez mora biti dovoljno prostran s dovoljno mjesta za kretanje i dovoljno prostora za igračke. Potrebna je veličina kaveza (minimum) u kojoj ptica može raširiti krila a da pri tome ne dodiruje rešetke kaveza. Minimalne dimenzije kaveza za tigricu trebaju biti 40cm (visina) x 40cm (širina) x 30cm (dubina). Što imate manji kavez to je potrebno da se životinja više kreće van kaveza.Dno kaveza trebalo bi prekriti pijeskom za ptice. Jednom tjedno potrebno je počistiti pijesak. Obzirom da ptice obično obavljaju nuždu na jednom mjestu dovoljno je pograbiti dio zaprljan izmetom i ispuhati ljuske od hrane i ostatke perja.Prečke iz kaveza, nakon što ste mehanički sastrugali ostatke izmeta, možete prebrisati spužvom natopljenom nekim blagim dezinficijensom.Sam kavez može također biti zaprljan izmetom ili ostatcima voća. Zato kavez jednom do dva puta mjesečno dobro istuširajte vrelom vodom i sastružite zaostatke voća i izmeta. Pijesak za ptice kao i sredstva za dezinfekciju možete naći u našim Pet centrima.
Ivan Marić, dr.vet.med. | 10.01.2006.
Odgovara: Ivan Marić, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Može li papiga tigrica putovati autom iz Osijeka na more i smeta li joj promjena klime? Ako može, kako da je na to pripremim? Hvala, Valentina O: Australska papigica tigrica (Melopsittacus Undulatus) jedna je od najpopularnijih ptica kućnih ljubimaca. U prirodi žive u velikim jatima, zelene su boje sa žutom glavom prošaranom crnim prugicama i plavim repom. Uzgojem i selekcijom (započeto još 1850-tih) uspjelo se dobiti niz raznih kombinacija boja. Životni vijek papigica u kućnim uvjetima je oko 15 godina. Uz dosta pažnje i strpljenja ptice se lako pripitome. Po prirodi su su jako živahne i znatiželjne i ubrzo postanu zabava za cijelu obitelj. Svaka promjena sredine predstavlje stresni događaj za životinju. Obzirom da su ptice posebno osjetljive na stres, moja preporuka je da izbjegavate putovanja sa svojom papigicom ako je to ikako moguće. Ukoliko morate pticu povesti sa sobom na put, nastojte količinu stresa svesti na minimum. Stoga ću vam dati nekoliko savjeta. Ukoliko unaprijed znate kada putujete bilo bi poželjno nekoliko dana prije i poslije puta svojoj papigici dodavati u hranu ili vodu vitaminsko mineralne dodatke kako bi ptici ojačali organizam i pripremili ga za stresnu situaciju. U našim Pet centrima možete pronaći veliki izbor takvih dodataka prehrani i od naših veterinara dobiti dobar savjet. Jako je bitno da tjekom putovanja ptica nije izložena propuhu a isto tako direktna izloženost suncu nije dobra za pticu. Najbolje bi bilo da pticu stavite u manji transportni kavez u kojem će biti zaklonjena s tri strane i otvorenom prednjom stranom. Ukoliko nemate takav kavez bilo bi poželjno kavez s pticom prekriti i ostaviti otvorenu samo prednju stranu. Izvadite iz kaveza sve nepotrebne igračke, ogledalca, ljuljačke, sve one predmete koji bi zbog kretanja automobila mogle ozljediti papigicu. Posudice za hranu i vodu možete isprazniti jer je velika vjerojatnost da će se prosuti za vrijeme vožnje, ptici možete ponuditi bar u klasu a ukoliko putovanje dugo traje potrebno je zaustavljanje i svježa voda. Nakon što ste došli do svoga odredišta pticu stavite na mirno mjesto i dajte joj vremena da se adaptira, ponudite joj hranu koju voli i posvetite joj dodatnu pažnju. Nadam se da će ovi savjeti olakšati putovanje vama i vašoj ptici uz napomenu da je svaka papigica individualac i iskustvo koje steknete ovim putovanjem dobro će vam koristiti sljedećom prilikom. Želim vam sretno i ugodno putovanje!
Ivan Marić, dr.vet.med. | 05.01.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam pjevajuću papigu i već dva mjeseca mu se oko oka guli perje. Drugo oko je u redu. Bolesno baš ne napreduje, ali se niti ne pogoršava. Kad se ujutro probudi, to oko mu je obično zatvoreno pa se postepeno otvara. Da li je to nešto opasno i kako da ga liječim? Hvala unaprijed, Bojan O: Takve ili slične promjene na papigama mogu biti posljedica gljivične bakterijske i virusne etiologije. S obzirom na opisanu promjenu pretpostavljam da se radi o avijarnom mikobakterijskom konjuktivitisu. Naravno, bez adekvatnog pregleda to je jako nezahvalno na ovaj način tvrditi. S obzirom da je oko parni organ uvijek postoji opasnost od širenja procesa i na drugo oko. Nipošto nemojte samoinicijativno primjenjivati neki od oftalmoloških preparata jer oni samo mogu prikriti pravo stanje i smetati kod uzimanja brisa u cilju postavljanja diagnoze. Stoga bih Vam savjetovao da se obratite tj da sa Vašom papigom posjetite Ambulantu za ptice pri "zavodu za peradarstvo" na Veterinarskom fakultetu jer su najrelevantniji u diagnosticiranju i liječenju ptica.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 28.12.2005.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Prijateljima bi za Božić htjeli pokloniti ptičicu - kanarinca ili zebicu. Zanima me kako pticu transportirati od dućana do odredišta, s obzirom da ne bismo kupovali krletku? Najljepša hvala! Tatjana O: Vašu ćete ptičicu najsigurnije transportirati u manjoj kutiji na kojoj su otvori za zrak. Kutije u kojima se prodaju ptice obično su kartonske i perforirane su upravo toliko da ptica ne izleti, a da može normalno disati. U dućanima Pet centra možete kupiti i male plastične transportere za ptice koji su praktični jer imaju ručicu za nošenje, pticama su udobni i lako se peru. Mogu poslužiti kao privremeni smještaj za pticu u vrijeme čišćenja krletke, putovanja ili eventualnog posjeta veterinaru.Za ptice je bolje da su prilikom transporta u polumraku i manjem prostoru. Tako se osjećaju sigurnije, a kako stoje na ravnoj podlozi manja je opasnost od eventualnih povreda (npr. pad s prečkice u slučaju prenošenja u krletci). Polumrak je važan naročito noću jer ptica nije izložena naglim promjenama u osvjetljenju okoline. Puštanje ptice u novu nastambu trebalo bi proteći u što mirnijoj atmosferi. Krletku bi trebalo postaviti u kut prostorije i prvih dana pticu ne bi trebalo hvatati niti puštati da slobodno leti. Ona će se nakon 10-tak dana priviknuti na ukućane i njihovo kretanje kroz stan, a isto tako se neće bojati zvukova koji su uobičajeni za njen novi dom.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 22.12.2005.
Odgovara: Dunja Herceg, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Puno Vam hvala na odgovoru za moju macu Zoyu. Imam i prekrasnu nimfu, te problem da joj vrlo brzo rastu noktići. Mislim da je bole nogice kad joj nokti narastu - ne stoji baš kako treba ili ja to tako samo mislim?! Čitala sam negdje da podrezivanje kandžica moram redovito obavljati, no moja nimfa ne voli baš sami postupak rezanja, te me zanima kako da to sigurno napravim. Znam da se mora paziti na živac, ali noktići joj se ne proziru pa ne vidim dokle smijem rezati - zato joj ih samo malo odrežem pa joj tako i brzo opet narastu. Hvala,BlaženkaO: Poštovana,dobro ste pročitali da morate redovito rezati nokte Vašoj ljubimici jer joj preveliki nokti smetaju pri stajanju i hvatanju hrane. Nepravilnim stajanjem mogu se oštetiti i zglobovi a predugi nokti mogu se i odlomiti na nezgodnom mjestu i uzrokovati krvarenje i bol. Način na koji ste to do sada sami radili je jedino prihvatljiv da budete sigurni da svoju ljubimicu nećete ozljediti. Preporuka je da to možete prepustiti i svom veterinaru koji će znati optimalno podrezati nokte pa to nećete morati činiti tako često. Potražite u našim trgovinama pješćane štapiće koji se navuku na stajalice i svojom hrapavom površinom omogućavaju brže trošenje noktiju. U istu svrhu postoji i Gravel papir koji se stavi na dno krletke i uz postojeću funkciju omogućava Vam lakše uklanjanje nečistoće iz krletke.
Dunja Herceg, dr.vet.med. | 05.12.2005.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me na koji način i koliko često kontrolirate sada vrlo aktualnu mogućnost pojave ptičje gripe kod vaših ptica, te da li je vaše osoblje obučeno o simptomima i cijepljeno? Može li se dobiti potvrda da su ptice zdrave? Hvala,Diana O: Sve ptice koje se nalaze u trgovinama Pet centra pouzdano su zdrave, dolaze iz kontroliranih uzgoja i imaju veterinarsku svjedodžbu koja je potvrda da su ptice zdrave, drže se u zatvorenom prostoru, što isključuje mogućnost naknadne zaraze, te su kao i uvijek pod neprekidnom paskom svih veterinara iz Pet centra. Ptičja gripa je akutna virusna zarazna bolest od koje oboljevaju domaća i divlja perad. Bolest izazivaju virusi influence tipa A H5N1 različitih antigenskih karakteristika.Svim zaraznim bolestima zajedničko je da za njihov nastanak trebaju biti ispunjeni brojni uvjeti (uzročnik bolesti mora biti u određenoj količini, mora postojati izvor bolesti, biti osiguran put prijenosa, uzročnik mora ući u organizam, organizam mora biti osjetljiv). Virus se nalazi u probavnom traktu ptica, pa se izlučuje izmetom. Najčešći nosioci virusa su divlje ptice selice, stoga se druge ptice mogu inficirati samo u izravnom kontaktu sa živim inficiranim pticama.Virusi uzročnici gripe u ptica antigenski su drugačiji od onih koji kruže među ljudima.Ti ptičji virusi gripe u pravilu ne prelaze na ljude odnosno ne izazivaju oboljenje ljudi, ako se to i dogodi (spominje se da je potrebna pasaža preko svinja da bi se ljudi inficirali) nemaju sposobnost daljnjeg širenja među ljudima.Najviše je pozornosti privukao virus ptičje gripe antigenske formule H5N1 prisutan već par godina u zemljama Dalekog Istoka. No moram naglasiti da je u tim zemljama oboljelo više milijuna ptica, što znači da tek kod tako velikog broja oboljelih ptica virus je prešao na ljude. Stoga za sada nema nikakve bojazni da bi se virus koji je izoliran na labudovima u Hrvatskoj mogao prenijeti na ljude (kod nas je nađen na samo šest labodova).Aktivnosti vezane za spriječavanje i kontrolu unosa ove zaraze među pernate životinje u Hrvatskoj u domeni su naše veterinarske službe, koja stalno prati kretanje ptičje gripe u svijetu, te tome prilagođava uvjete i mjere u odnosu na međunarodni promet i uvoz pernatih životinja u našu zemlju.Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo je Naredbu o zabrani uvoza u Hrvatsku i provoza peradi i proizvoda od peradi iz Rumunjske i Turske.Pošto se utvdila prisutnost virusa ptičje gripe među uginulim labudovima u Hrvatskoj, formiran je Stožer za spriječavanje i suzbijenje zaraznih bolesti koji je donio odluku o eutanaziji sve domaće i divlje peradi na tom području u krugu od tri kilometra. Znači, kada se utvrdi zaraza na nekom području, Stožer donosi odluku već prema vrsti terena u krugu od koliko kilometara i na koji način će se vršiti suzbijanje virusa. Uzimaju se uzorci koji se šalju u Centar za Epizotije u Parizu, kako bi se utvrdila patogenost virusa.Stoga potaknuti raznim upitima naših kupaca moram naglasiti da je besmisleno bilo kakvo ubijanje ili puštanje pernatih kućnih ljubimaca. Budući da kućno držane ptičice nisu navikle na samostalan život, za njih bi to bilo kobno. Kako vaši ljubimci žive u zatvorenom prostoru vašeg doma, ne postoji mogućnost da se zaraze virusom ptičje gripe i od njih ne prijeti nikakva opasnost. Stoga apeliramo na vlasnike pernatih kućnih ljubimaca da ih ne napuštaju, već samo osiguraju smještaj u zatvorenom prostoru i redovitu svakodnevnu njegu. Sve ptice prije nego se puste u prodaju u našim trgovinama, obavezno prolaze veterinarsko-inspekcijsku kontrolu, te se izdaje svjedodžba o zdravstvenom stanju životinja. Stoga su sve ptice u našim trgovinama potpuno zdrave, uzgojene u domaćim kontroliranim uzgojima i prema tome nema nikakvih bojazni da su one zaražene, a samim time isključena je i mogućnost širenja zaraze preko njih. Isto tako svakodnevno u našim trgovinama ptice i ostale životinje podvrgnute su redovitim pregledima naših veterinara u Pet centru.Ipak, kako bismo isključili ikakvu mogućnost pojave zaraze u budućnosti, od 21. 10. 2005. zaustavljena je nabavka novih ptica, te ih nećemo više nabavljati sve do prestanka opasnosti. Dakle sve ptice koje se sada nalaze u prostorima Pet centar trgovina nabavljene su prije pojave bolesti u Hrvatskoj, drže se u zatvorenom prostoru i pod stalnom su paskom naših veterinara, te od njih pouzdano ne prijeti nikakva opasnost. Svaka životinja kupljena u Pet centru oduvijek ima i veterinarsku svjedodzbu koja dokazuje zdravlje i kontrolirano porijeklo životinje. Dakle, to nije nikakva novost vezana uz aktualnu situaciju.Također, naši veterinari uvijek su prisutni u trgovinama i educirali su cjelokupno osoblje Pet centra o svim mjerama opreza.Nadam se da je to odgovor na Vaše pitanje i da smo otklonili sve Vaše bojazni.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 22.10.2005.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Mogu li se nimfi davati vitaminski dodaci kroz cijelu godinu ili se treba napraviti neka pauza (kapi gervivet vogel ili neke slične multi vitamin-mineral kapi)?Hvala, Ivan. O: Pticama bi tijekom cijele godine trebalo uz kvalitetnu hranu u zrnu osigurati minerale kao dodatak u prehrani. Oni su važni kako za samu probavu (ptice imaju mišični želudac u kojem drobe zrno), tako i za osifikaciju kostiju, te ostale metaboličke potrebe. Vitamini su neophodni u prehrani ptica, a u različitim periodima života za njima postoji i povećana potreba. Zato ih treba dodavati u vodi ili hrani zavisno o tim potrebama.Za optimalnu formu dovoljno je dodavati takav multivitaminski pripravak jednom tjedno tijekom cijele godine, te u specifičnim periodima života kako slijedi: - u pripremi sezone parenja (3-4 tjedna ranije) treba ga dodavati svakodnevno do polaganja prvog jaja, te kasnije tri puta tjedno.- nakon bolesti preporuča se dodavati vitaminske preparate pet dana uzastopce.- u periodu izmjene perja (mitarenje) trebalo bi ih davati tri puta tjedno.Kvalitetni multivitaminsko-mineralni dodaci sadrže i za ptice esencijalne aminokiseline (ptice ih ne mogu same sintetizirati iz hrane, već ih moraju dobiti gotove u hrani) - lizin i metionin, koje su vrlo važne za izgradnju perja.Vašoj ptici možete davati, već prema potrebama, preparate: Gervivet, Prime, Omni-vit, Ferti-vit (posebno u pripremi sezone parenja), Muta-vit (posebno u vrijeme mitarenja), te cijeli niz drugih preparata koji su svi raspoloživi u Pet centru.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 10.10.2005.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Moja papigica ima SCALY FACE bolest. Zahvatila joj je predio oko kljuna i jako ružno izgleda. Bio sam u veterinara koji mi je predložio mazanje jednom dnevno s BENZIL BENZOATOM (ljudskim), što je jako delikatno jer koliko znam taj preparat ne smije doći u dodir s očima. Imate li kakvu alternativu ovom lijeku? Na internetu sam vidio da se vani koristi moksidektin (moxidectin) koji se proizvodi pod imenom Scatt, i to kao jedan nanos i kroz par tjedana bolest prolazi.Nikica O: Scaly face je naziv za oboljenje koje se u samom početku manifestira ljuskastim zadebljanjima na bazi kljuna.Promjena se može proširiti na kožu, tako da zahvati očne kapke (kasnije i cijelo lice), kloaku te noge papigica. Uzročnik je šugarac Cnemidocoptes pilae. Hraneći se buši kožu te stvara zadebljanja i orožnjavanje ali ne siše krv. Važno je naglasiti da šugarci polažu jaja pod kožu ptice. Ova bolest najčešće se javlja u papigica tigrica, a vrlo rijetko u velikih papiga.Terapija koju vam je preporučio veterinar je primjerena. U literaturi je navedeno još i tamponiranje parafinskim uljem ali ono ne djeluje na već položena jajašca. Nadalje, koristi se i Ivomec-otopina u obliku injekcija ili tzv. spot-on aplikacije, no isključivo u ambulantnoj primjeni. U točno određenoj koncentraciji, kapne se preparat na kožu u područje između lopatica. Tretman je potrebno ponoviti nakon tri tjedna. Preparat Scatt je svakako za preporučiti, jer je djelotvoran i uništava jajašca i odrasle oblike. Međutim, koliko je meni poznato, taj preparat nije registriran za prodaju u Hrvatskoj.Kako se uzročnik lako prenosi potrebno je krletku temeljito očistiti i izvršiti dezinsekciju. U ljekarnama Pet centra potražite preparat za ovaj zaključni korak, a o eventualnoj promjeni terapije za pticu posavjetujte se s vašim veterinarom.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 30.09.2005.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imamo kanarinca starog dvije godine, koji je iz nama nepoznatog razloga prestao pjevati. Što da učinimo da opet propjeva? O: Kanarinci su ptičice veoma osjetljive na stres. Prvi znak kao posljedica stresa je prestanak pjevanja. Razlog stresa mogu biti promjene ambijenta u kojem živi: propuh, buka (majstori, gosti, djeca na koju nije navikao i sl.) i bolest. Ako postoje i promjene u ponašanju i prehrani savjetujem Vam da posjetite Vašeg veterinara uz obavezno uklanjanje čimbenika koji bi mogli biti izvor stresa.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 29.08.2005.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam par žutih kanarinaca, mužjaka i ženku. Mužjak je malo duže kod nas, godinu i dva mjeseca, dok je ženka tek 2 tjedna. Njih dvoje se jako dobro slažu i uglavnom vrijeme provode zajedno, ljubeći se i cvrkućući jedno drugome. Ali postoji problem: kada im dam komadiće voća ženkica prva sleti do voća i počne jesti, ali čim mužjak shvati da je stiglo voće stane pokraj ženke i kljucne je kljunom po vratu, a nekad i po glavi, na što se ženka odmah makne i sleti na drugu prečku i pričeka dok se mužjak najede. Može li mužjak tako ozlijediti ozbiljno ženku i je li borba za hranu stvar toga što misli da je krletka i sve u njoj njegovo vlasništvo? Možete mi još odgovoriti da li su moje ptičice zdrave:cvrkuću jedno drugome, ali ne pjevaju (mužjak je odjednom prestao pjevati kada je došla ženka!), ujutro protežu nožice i krila, kad im stavim kadicu veselo se brčkaju u njoj, lete redovito, iako ženka više voli skakutati po drvenom stolu i istraživati. Izmet ženke je, nakon što pojede zelenu salatu zeleno-smeđ, a mužjakov svijetlo-smeđ-crno-bijeli. Moram li ih voditi obavezno veterinaru samo zbog izmeta budući da se ponašaju veoma veselo i aktivno. Ženka dok se odmara (na jednoj nozi) malo ubrzano diše od kada smo je kupili. U čemu je problem? Unaprijed hvala! O: Kanarinci su živahne, društvene ptice pjevice. Mužjaci pjevaju više i različite melodije, dok je pjev ženki rjeđi i jednoličan. Kanarinci ne pjevaju istim intenzitetom cijele godine. Tijekom mitarenja (izmjena perja) ptice prestaju pjevati, ali to se može desiti i bez vidljivih razloga. Držanje kanarinaca u paru odlično je rješenje obzirom da one uživaju u društvu, uz iznimne manje svađe u vrijeme hranjenja. Postavite im zasebna hranilišta i nastojte preduhitriti ovu vrstu agresije, jer uzastopni udarci po glavi i vratu mogu dovesti do oštećenja kože, krvarenja, te komplikacija uslijed infekcije. Boja izmeta ptica može biti različita, zavisno o prehrani. Ptice često ne pojedu sve ponuđeno, već probiru hranu te se može dogoditi da se javi deficit pojedinih nutrijenata. Sa zelenom salatom budite oprezni, ona uvijek mora biti dobro oprana te osušena. Ako ju ptice ne pojedu u kratkom roku, maknite je iz krletke. Ubrzano disanje kanarinke u mirovanju moglo bi biti znak da posjetite veterinara, ali obzirom da su Vaše ptičice vesele i dobro jedu, to učinite barem iz preventivnih razloga.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 16.05.2006.
Odgovara: Silvija Havrle, dr.vet.med., Pet centar Ulica kralja P. Svačića 61, Osijek P: Imam 3 godine staru tigricu. Mislim da se radi o mužjaku s obzirom da ima nedefiniranu boju iznad kljuna. Nije jako druželjubiv "- vjerojatno jer je veći dio dana sam. Htjela bih mu nabaviti još jednu papigicu, pa ne znam je li to pametno i kako će on to primiti budući da je sam već tri godine. I zanima me još nešto: kada smo ga nabavili, savjetovali su nas da ga držimo zatvorenog 3 tjedna pa ga onda malo po malo puštamo. Kakvo je sada postupanje s novom papigicom? Papigica je u okrugloj krletki i u sredini je ljuljačka za koju je on prilično vezan - uvijek kada je umoran i navečer ide na nju spavati. Moramo li kupiti veču gajbu da stanu dvije ljuljačke ili će one to same riješiti? Ako imate kakav savjet, rado ću vas poslušati! S poštovanjem, Sanja Paunović, ZagrebO: Tigrica (Melopsittacus undulatus) je najpoznatija vrsta papagaja koji se drže kao kućni ljubimci. Potječu iz Australije gdje žive u velikim jatima.Njihova prirodna boja je zelena sa žućkastom glavom i sa po tri crna pera sa svake strane vrata, a krila su im prošarana crnim prugicama koje asociraju na tigrove pruge po čemu je ptica i dobila ime. Rep je zelenkast s plavom nijansom. Osim zelene, genetskim mutacijama su dobivene žute, plave, bijele (albino) tigrice i sve kombinacije tih boja.Ako se drži pojedinačno treba mu posvetiti par sati dnevno i može je se naučiti da oponaša dosta riječi i to vrlo razgovjetno. Preporuča se da pticu svakodnevno puštate iz krletke kako bi bila u kontaktu s Vama, tj. na vašem ramenu. Tigrice su druželjubive pa ostvaruju i dobre odnose s drugim kućnim ljubimcima. Mužjaci se razlikuju od ženki po boji nosa, tj.područja iznad kljuna, jer je kod njih plava, a kod ženki bijela, žuta, smeđa, a najčešće boje mesa.Kod bijelih i žutih jedinki nema razlike u boji, jer je kod jednih i drugih boje mesa, samo je kod mužjaka kao lakirana, a kod ženke mat.Kod vrlo mladih papagaja se ne može odrediti spol, jer je kod njih boja rumenkasta.Pošto je vaša papigica dugo sama u kući, dobro je da nabavite još jednu, jer one vole društvo i biti će zabavljene jedna drugom. Što se tiče krletke, preporučujem Vam četvrtaste krletke koje možete pronaći u svim trgovinama Pet centra u svim veličinama i oblicima sa svom opremom.
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med. | 21.04.2006.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr.vet.med., Pet centar Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam par sivih žakoa, Sima je star 15 mjeseci i ima 514 g, Pia je 9 mjeseci, 420 g. Još uvijek jede baby mad za papige, ona jede ekstra kuhane kukuruze, mrkvu, ali sve mora biti kuhano, suncokret jede samo ako mu dajem iz ruke, ne i iz posudica u kojima im ponudim suncokret. U kavezu provode samo 3 sata, uglavnom borave van kaveza. Kada sam kupila Piu odsjekli su joj krila, hoće li joj narasti? Rekli su mi da će narasti za 2 godine, no ja im ne vjerujem. Jednom tjedno dajem im vitamine i kalcijum fosfat pošto ovdje nema sunca i stalno su unutra; kavez je kod prozora ali sunca baš i nema puno. Odhranila sam ga s grizom pomješanim s baby mad za papige. To je jeo godinu dana, ali više ne znam što da mu dajem. Sve preparate koji se ovdje mogu nabaviti sam kupila i ništa od toga ne želi jesti, samo kuhane kukuruze i kuhanu mrkvu, orahe i neke bombone. Ne znam više što da radim, budite ljubazni i dajte mi savjet. Mi nemamo djecu, to su naša djeca .. Hvala unaprijed i nadam se da ćete mi odgovoriti!Dagmar iz Danske O: Žako ili afrička siva papiga je vrlo omiljena ptica svih vlasnika tih inteligentnih, privrženih, radoznalih ali i osjetljivih, plašljivih i nepovjerljivih ptica koje su i veliki govornici i dobri imitatori. Njen "nedostatak" je da je preglasna, grize i čupka perje, obolijeva od respiratornih bolesti, aspergiloze i hipokalcemije. Nastambe ili kavezi za takve papige, koje narastu do veličine 31 - 40 cm i težine oko 330 grama, moraju biti načinjeni od netoksičnog i čvrstog materijala, kavez mora biti širi nego viši kako bi papiga nesmetano raširila krila i mora biti smješten u djelu stana gdje nema prevelikog "prometa" ili komešanja, navale nenadanih gostiju i djece (npr. nikako ne hodnik), preglasne televizije ili muzičkih linija, jer sve to vrlo uznemiruje žakoe i tada se javljaju problemi kao smanjen apetit, brljanje po ponuđenoj hrani, "kričanje" i lamatanje krilima, uništavanje opreme u kavezu. Za žakoe je vrlo bitna aktivnost i sloboda tokom dana koja je razvija u pravilnom smjeru. Nezavisnost i njeno izražavanje trenutačnih stavova mora biti pod Vašom blagom kontrolom (bez kažnjavanja, samo nagrađivanje za ono što je naučila i ponovila) jer u suprotnom odgoj takve dominatne papige može otići u krivom i rizičnom smjeru kako za nju tako i za vlasnika. Pravilna ishrana preduvjet je zdravlja i dobre kondicije. Vaše papige još su u "pubertetu" koji će potrajati vjerovatno do 18 mjeseci starosti. Zato sada vole jesti mekšu hranu iz Vaše ruke jer ih to podsjeća na vrijeme provedeno u gnijezdu; i one imaju osjećaje i pamćenje. Preporuča se hraniti ih uvijek u isto vrijeme. Nedovoljno sna također loše utječe na zdravstveno stanje žakoa, preporuča ih se staviti u manji kavez za spavanje u tihom kutku stana i da tu provedu oko 10 sati. Papige se u svojoj domovini, pored sjemenki, hrane i svježom hranom poput trave i voća, pupovima s drveća. Birajte voće što bogatije vitaminom A zbog jačanja imuniteta. Za održavanje ptica u dobrom zdravlju optimalan omjer kupovne (zamjenske) hrane i svježe hrane je 70% : 30%. Kupovna, zamjenska i suha hrana imaju prednost u odnosu na meku i pripremljenu hranu od Vas budući da je ona kompletirana i balansirana u svakom zalogaju Vaših ljubimica. Neki vlasnici rade mješavine od jednakih dijelova suhe zrnovite hrane (leća, polovice suhog graška, malo sušenog zrnja kukuruza) koje prethodno namaču u posudi s vodom dok isti ne nabubre ili ih kuhaju, a tome dodaju isjeckane jabuke i naranče (čak s korom i sjemenkama!). Dodatni izvor proteina i kalcija može biti tvrdo kuhano i usitnjeno jaje, sir i jogurt. Svježu hranu, ali i ostalu ponuđenu hranu, trebalo bi ukloniti iz kaveza nakon završenog obroka, kako zbog mogućnosti razvitka nepoželjnih bakterija tako i zbog privikavanja ptice na ritam hranjenja. Pticama se podrezuju krila kada želimo ograničiti njihovo letenje ili bijeg, spriječiti moguće ozljede, u sezoni parenja kako ne bi došlo do dominacije jedne ptice nad ostalim jatom i kada ih želimo trenirati. Kada se podrežu krila mi nismo u potpunosti onemogučili njen let ili bijeg. Uzgajivači režu primarna i sekundarna letna pera, a ostavljaju 2 - 3 posljednja (na perifernoj poziciji) kako bi ptica zadržala svoj uobičajeni lijepi izgled kada sklopi krila. Podrezivanje se radi nakon otprilike 10 tjedana od zadnjeg mitarenja i izbjegavaju se pera koja bi mogla krvariti. Uz primjenu vitamina za mitarenje kao dodatak hrani, svježe hrane poput voća (posebno agruma) Vašim će se pticama kroz neko vrijeme (slijedeće mitarenje) ponovno oporaviti i izrasti perje.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 19.04.2006.