Pitajte veterinara

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Prije 8 godina dolutala nam je bijela nimfa koju smo udomili. Ne znamo njenu starost i mislimo da se radi o mužjaku. Hrani se gotovom hranom za srednje velike papige, dajemo joj sezonsko  svježe voće i povrće. Nedavno se počeo  intenzivno osjećati neugodan kiseli miris izmeta bez obzira na redovito čišćenja krletke. Nema proljev, nismo mijenjali proizvođača hrane niti davali nove namirnice, a nema ni promjena u ponašanju papige. Unaprijed zahvaljujem na vašim odgovorima,Vedrana O: Općenito se smatra kako izgled (količina, boja i konzistencija) izmeta može biti i jedan od pokazatelja zdravlja ptice a izgled normalnog izmeta varira ovisno o prehrani. Normalan izmet razlikuje se po boji i konzistenciji; hranjenje zrnevljem daje izmet crne ili tamnozelene boje. Uz formirani dio izmeta vidi se urin koji je proziran i u većoj količini kod hranjenja voćem i povrćem. Na abnormalnosti upućuje smanjenje broja i količine izmeta, rjeđa konzistencija (proljev), povećanje količine urina, prisutnosti krvi te promjena boje urina u žutu ili zelenu. Također, treba napomenuti kako izmet u ptica u pravilu nema mirisa. Kada se doista radi o intenzivnom mirisu samog fecesa, ovo može upućivati na zdravstveni problem. Upravo jak miris na kiselo ili na ocat može uputiti na infekciju probavnog sustava kvasnicama ili gljivicama. Obično u tom slučaju je i feces bljeđi ili čak kao napuhan. Jak pak miris po truleži ili zemlji gotovo je indikativan za probavne poremećaje zrokovane mikroorganizmima protozoama a na fecesu se može uočiti i sluz. Infekcije kvasnicama ili gljivicama mahom su oportunističke bolesti, odnosno infekcija je klinički vidljiva kada padne obrambena sposobnost organizma ptice. Budući da ptice imaju instinkt da skrivaju znakove bolesti od drugih pripadnika jata, znakovi bolesti mogu ostati neprimjećeni dok nije kasno. Iz tog Vam razloga, savjetujem da nimfu odvedete u Vašu veterinarsku ambulantu kako bi se pregledao te na osnovi nalaza pretraga točno utvrdilo o čemu se radi a sve u svrhu pravovremenog terapiranja stanja i osiguravanja optimalnog oporavka bez komplikacija po zdravstveno stanje. Možete se obratiti i na Veterinarski fakultet u Zagrebu, u specijaliziranu Ambulantu za ptice kućne ljubimce. Prilažem Vam i broj telefona Ambulante kako bi mogli dogovoriti termin pregleda i time izbjegli izlaganje ptice dodatnom stresu: 01/2390-410.

Odgovara: Melanija Čelica, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam kod kuće papigu veliki aleksandar i počeo je pričati i ponavljati riječi za nama. Star je oko godinu dana. U sobi je došao do ficusa benjamina i malo ga je gricnuo i od tada se ponaša čudno. Više ne priča ne javlja se niti ne pleše, samo se sav nakostriješi i proučava.  Je li moguće da mu je taj ficus toliko naštetio i kako postupati dalje?Zahvaljujem. Ivona O: O samom trovanju ptica pisala je kolegica u ranije objavljenom odgovoru Papige i biljke. Biljka Ficus benjamin je blago toksična biljka. Kod se pojede mala količina izaziva mučninu i proljev.Navedeno je da je toksična za domaće ljubimce i za čovjeka te se isto vjerojatno odnosi i na ptice. Kontaktirajte obližnjeg veterinara koji ima iskustva sa pticama. Također, možete se javiti na Veterinarski fakultet, u Ambulantu za ptice i egzotične kućne ljubimce:Telefon: +385 1 23 90 410Radno vrijeme:ponedjeljak-srijeda-petak 09.00 – 11.00 satiutorak-četvrtak 16.00 – 18.00 sati

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Na oku nimfe se pojavila izraslina kao neka krastica, jedan dio se odlijepio, a drugi raste uz gornji kapak. Što da radim?Željko O: Kraste koje ste opisali i koje se donekle vide na fotografiji, mogu upućivati na različita stanja. Prije svega, kraste redovito prate ozljede koje su se zatvorile i cijele. U kavezu uvijek postoji mogućnost malih trauma, gotovo neprimjetnih, čak i na oku, pa o tome uvijek treba voditi računa. Loša kvaliteta zraka, naročito suh zrak u vrijeme sezone grijanja, može imati za posljedicu pojačano suzenje oka, odnosno iscjedak i posljedično stvaranje suhih naslaga, koje izgledaju poput krasti. U tom smislu, pojedine ptice su osjetljivije od drugih i mogu reagirati već na male promjene kvalitete zraka. Ukoliko se radi o tome, poseban tretman nije potreban, a korisna može biti humidifikacija (ovlaživanje) zraka. Konjuktivitis, također može uzrokovati kraste na vjeđama, pri čemu obično sluznica oka bude crvena, uz pojavu iscjetka i promjenu ponašanja; takva ptica, obično bude mirnija.U ekstremnim slučajevima, kraste mogu prekriti cijelo oko. Konjuktivitise uzrokuju mikroorganizmi, prvenstveno bakterije, ali i gljivice, paraziti i različiti iritansi. Liječenje uključuje lokalnu primjenu antibiotika i kortikosteroida a korisnim se smatra dodati i vitaminske preparate u hranu ili vodu. S obzirom na moguće različito porijeklo promjena na oku, preporučujem da kontaktirate Vašeg veterinara i pticu odvedete na pregled.

 Odgovara: Jerko Špralja, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Na moju papigu sam videla da ima malo crvenilo na nogicu nije oste rana no je crveno, e sad mene interesuje šta da joj pružim da ne dodze do bumblefoot. Nema u blizini kod nas veterinara i neznam šta da joj pružim. Ja bi vas zamolila dati mi neki sovet. Da li mogu da je prsnem so sprej Bivacin malo sam prostiala tu na interenetu, da li so flugocid ili so jod da je premackam,i da li mogu da stavim neku krpicu za da bude meko na štapici. Pred neki dan sam pisala da li to što moja papiga stoi tako na štapici dok jede je loše za njenu nogicu ili mogućnost da dodze do bumblefoot. Ja bi bila veoma zahvalna ako mi date neki sovet za ovo sto pišem jer jako sam zabrinuta. Hvala unaprijed. Adrijana O: Uzroci crvenila kože donjeg dijela stopala papagaja su razni (vlažna, nečista, tvrda podloga kaveza, duži nokti, nepravilo obrađeni nokti...) te svi faktori koji utječu na statiku hoda ili stajanja na podlozi ili prečkama kaveza Vašeg papagaja. Crvenilo kože stopala  je početni simptom upale kože i ukoliko pravovremeno ne reagirate, moguće je pogoršanje zdravstvenog stanja. Bumble foot je bolest pretežno kavezno držanih ptica svih vrsta, slabije aktivnih i pretilih uz neadekvatne uvjete držanja (žičane podnice, prljave, grube pretanke ili predebele prečke za stajanje...). Bolest ima nekoliko faza: od pojave crvenila i žuljeva na jednom ili oba stopala uz moguću hromost, pojava rana i ozljeda koje se u pravilu inficiraju bakterijama, do završne faze gdje infekt prodire u dublje slojeve tabana sve do kostiju i uvjetuje gangrenozne ili nekrotične promjene tabana ili pojedinih prstiju i u tom slučaju ugrožava život papagaja. Ukoliko simptomi nisu ozbiljni (samo u vidu crvenila ) dovoljna je upotreba Flogocida, Cink vitaminske masti. Ako je na neki nači došlo do penetracije uzročnika kroz ranu, bit će potrebna antibiotska terapija. Prije samog nanošenja antibiotske masti ili spreja, potrebno je rane, lezije i/ili eventualne kraste prethodno isprati u otopini gorke soli (jedna velika žlica na 3 litre vode) pa tabane osušiti mekanim ubrusom ili gazom. Rane možete očistiti i vodikovim peroxidom ili jodom. Stopalo treba mazati antibiotskom masti 2 x dnevno i previti zavojem. Postupak ponavljati dok stopalo ne ozdravi. Dodatne korisne informacije i kontakte možete saznati u ranije objavljenom odgovoru kolegice, naslovljenom Pregled ptice i postavljanje dijagnoze / Ptičja ambulanta na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Želim brz oporavak Vašoj papigi.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam nekih 100-tinjak japanskih prepelica prvenstveno zbog ljekovitih jaja. Zanima me, s obzirom na to da imam kavezni uzgoj, zašto njima već nakon 2 mjeseca starosti otpadne perje?  Da li je uistinu to od agresivnih spolno zrelih mužjaka ili što bi po vama trebalo dodati u prehranu? Hranimo ih sa zobi, ječmom kukuruzom i pšenicom i zelenilom (maslačak, zelena salata, mrkva itd.), uskoro ćemo staviti prva jaja u inkubator i imati male ptiće. Što bi po vama bilo najbolje davati tako malim ptićima i na koji način i hraniti?Željno očekujem vaš odgovor.S poštovanjem,Sanja O: Japanska prepelica (lat. Coturnix japonica) jede mnogo vrsta sjemenki, uključujući i proso. Također, prehranu joj čine i mali crvi te ličinke kukaca, a za kukcima. Zanimljivo je i da jede pijesak, posebno ženke dok polažu jaja u gnijezdo. Međutim, u uzgoju se koristi smjesa namjenjena za prehranu prepelica u koju se dodaje premix za podmladak prepelica i za odrasle je također dostupan premix. Znači u smjesu koju im dajete dodajte premix ovisno o dobi. S obzirom na to da premix sadrži vitaminsko mineralne dodatke, trebala bi se i gubljenje perja smanjiti.  Inkubacija jaja u pravilu traje 19-20 dana. Kada se izlegnu, pilići imaju masu 6-7 grama, žuto-smeđe su boje i imaju crne pruge. Pilići su sposobni brinuti se za sebe. Mlade prepelice starosti 1 mjesec dosežu odraslu veličinu i počinju nesti jaja. Postoje dva načina držanja - kavezno i u boksu. Kavezi odnosno boksovi moraju biti dovoljno veliki i prostrani. Uvijek mora biti ponuđena hrana i  svježa voda. Bitan je režim ventilacije, temparature i svijetlosti. Držanje treba prilagoditi raspodjeli mužjaka i ženki.   Jaja treba skupljati nekoliko puta na dan i idealno je da se u prvom danu stave na inkubaciju. Jaja za inkubaciju ne smiju se prati kako se ne bi skinula presvlaka koja ih štiti od isušivanja. Slažu se u inkubator širokim krajem prema gore i potrebno ih je jednom dnevno okretati.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Puno hvala na prethodnom odgovoru. Dala sam joj malo normia praha za proljev i već ima normalnu stolicu. Ne grijem ju jer mi je u stanu oko 25, 26 stupnjeva. Da li joj mogu šugu mazati nekom masti koju imam doma, npr. Diprogenta mast, Ontraruhex gel, Mupiron mast? Vitamine ću joj svakako kupiti, pitala sam danas veterinara iz Pet centra u Rijeci i bili su jako ljubazni i dali mi mnogo savjeta... ali evo još i da vas pitam, negdje sam pročitala da joj Enrofloksacin ne može naškoditi? Da li da idem po recept kod veterinara za to? Puno vam hvala na odgovoru. Papigica je i dalje slaba, ali nekako se danas malo bolje održava na štapiću. Ne znam je li se i druga papigica razbolila, preko dana je malo tužna, ali je dobrog zdravlja, jedino navečer se malo napuše s perjem... I mislim da se dosta češkaju po tijelu. bolesnoj papigici dajem crni čaj sa špricom, isto tako i kamilicu, a u vodu za piće sam stavila malo češnjaka, da li da nastavim s time? Lp, Sanja O: Hvala Vam na ljubaznom povratnom javljanju te dodatnim informacijama i upitima. Postoji nekoliko vrsta parazita koji se javljaju kod kućnih ptica. Tekut Dermanyssus gallinae sivocrvene do tamnosmeđe boje i sišu krv. Ličinke i odrasli oblici tekuta napadaju uglavnom noću. Ptice su uznemerene, češu se, na na koži se može vidjeti mnogo uboda. Mlade ptice zaostaju u rastu. Kako ženke tekuti polažu jajašca u pukotinama u nastambama potrebno je provesti tretman u volijerama. Pritom, ptice biste trebali iznijeti, a nastambe temeljito oprati i tretirati. Prskanje treba provesti 2-3 puta u razmacima od 7-9 dana. Ptice možete tretirati proizvodima koji sadrže karbamat ili pyretrum, ali u koncentraciji dozvoljenoj za ptice. Grinje koje se nalaze na perju spadaju u skupinu Proctophyllodes, a javljaju se najčešće kod kanarinaca no mogu se pojaviti i kod papiga. Perje ptica je neuredno i izlomljeno, perad se češe i oštećuje kožu i perje. Ova vrsta nametnika trajno se nalazi na pticama pa je potrebno tretirati samo njih. Možete pokušati nekim od preparata koji sadrže permetrin (npr. Beaphar Bogena birdspray). U skupinu grinja spadaju i šugarci. Šugu ptica uzrokuje vrsta Cnemidocoptes, a promjene se javljaju uglavnom kao zadebljanja na nogama. Šuga tigrastih papigica (knemidokoptoza) i nekih drugih vrsta 'sobnih ptica' te ptica iz prirode, jedna je od čestih parazitskih bolesti s kojom se susreću veterinari u maloj praksi. Knemidokoptoza je parazitoza koja među pticama kućnim ljubimcima najčešće zahvaća tigraste papigice (Melopsittacus undulatus), ali i brojne druge vrste 'kaveznih ptica' i onih u prirodi. U Hrvatskoj trenutno nema gotovih veterinarskih lijekova registriranih za terapiju te bolesti. Neki od akaricidnih pripravaka koji su se prije koristili više nisu u upotrebi (bromciklen – Alugan – zabranjen) ili ih više nema na našem tržištu (monosulfiram – Tetmosol 25%, krotamiton – Eurax losion). Najveći broj akaricidnih pripravaka primjenjuje se izravno na promijenjena mjesta na kljunu, okolini kljuna, pokljunici, oko očiju i kloake te na neopernaćenim dijelovima nogu. Danas su najčešće u upotrebi pripravci iz skupine avermektina i milbemicina (ivermektin, moksidektin, selamektin), bilo da se izravno koriste gotove injekcijske 1%-tne formulacije ili da se zbog potrebe točnijeg doziranja i izbjegavanja predoziranja u odgovarajućem omjeru razrijedi injekcijska otopina ivermektina s propilenglikolom. Ivermektin, moksidektin i selamektin – ptica se najčešće tretira 1 x u 7-10 dana, a liječenje se, ovisno o težini promjena, ukupno ponavlja 2-3 puta. Ove aktivne tvari (ivermektin i moksidektin) daju se najčešće nakapavanjem izravno na kožu dorzalnog dijela vrata u dozama za ptice. Navedene masti su antibakterijskog djelovanja i nisu akaracidne. Pomogle bi samo iz razloga što ometaju disanje navedeni parazita pa bi poboljšanje uslijedilo sporo i kod malih zahvaćenih područja. Ipak, preporučujem da papigici stavite žarulju uz njenu krletku i uz nju prečkicu za stajanje. Time joj dajete mogućnost izbora da se približi mjestu gdje je žarulja ili da se udalji. Ne morate koristiti kartonsku kutiju. Ako se bude udaljavalja od žarulje, maknite je i nemojte je koristiti. Ako papigisca bude stajala uz žarulju i grijala se svakalo joj pružite to zadovoljstvo. Naime, bolesne ptičice trebaju puno višu temparaturu nego što je sobna. Enrofloksacin je širokog spektra djelovanja, kao što sam navela u prethodnom odgovoru, i možete dati u vodu 5 dana. Kod papaiga koristi se u tekućem obliku i za stavljanje u vodu. Djelovanje crnog čaja i češnjaka nije mi poznato kao ni njihove kontraindikacije,međutim nemojmo zaboraviti da tigrica ima voljku na početku svog probavnog sustava i da postoji mogućnost poremećaja njene funkcije. Preporučujem vitamine za kondiciju Versele Laga, zatim Witte Molen Eggfood Moist – dopunsku krmnu smjesu za ptice koje se hrane sjemenjem. Ptice je dobro prihvaćaju, probavljivost joj je brza. Eggfood sadrži važne sastojke za rast mladih ptica, te za odrasle ptice u vrijeme parenja i izmjene perja ili za oporavak. Vlažna je i odmah spremna za upotrebu, što je čini jedinstvenom u primjeni. Oba preparata dostupna su i u ponudi Pet centra. Ipak, preporučujem posjet ambulanom veterinaru.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam dvije papigice tigrice, nekih 4 mj. od kupnje iz dućana. Rekli su mi da su mlade. Ženka se razbolila (bila je na propuhu), simptomi: jako je slaba, ne može se održavati na štapiću na kojem sjedi , po noći često puta i padne. Mislim da ima i proljev i puno tiše se glasa ako se glasa... To traje nekih 3 dana, a počelo je prije 10-ak dana s mirnim sjedenjem na štapiću, već mi je to bilo sumnjivo. Kažem, bila je na propuhu, s obzirom da mi iz jedne ambulante nisu htjeli dati savjet istraživala sam na internetu, stavila sam je u kutiju i žarulju od 60w da je grije, prekrila krpom. Skuhala sam kamilicu i stavila meda i češnjaka za energiju. Jede klas.  I primjetila sam malu, kao rožnatu izraslinu uz rub kljuna, smećkaste boje. Čitala sam da su to grinje? Da li za njenu bolest mogu kupiti esbesol bactrim ili enrofloksacin? Nisam u mogućnosti trenutno da plaćam ambulantu. Za lijekove ću se snaći. I koliko dugo da je držim u kutiji? Hvala. Lp, Sanja O: Papiga se može utopliti tako da u veliku kartonsku kutiju, koja je dvostruko veća od krletke, stavite krletku s papigicom. Gornji dio kutije ostavite širom otvoren, a 50 cm iznad krletke treba učvrstiti žarulju od 60 vata koja će grijati kao što se griju mali pilići. Treba stalno mjenjati vodu, a bilo bi dobro da papiga ima više pojilica i zdjelica s hranom kako bi joj stalno bili na dohvat. Potrebno je da papiga uzima što više vode kako ne bi dehidrirala, a voće i zelenje treba izbaciti iz prehrane dok ne ozdravi. Kod navedenog stanja moguće je koristiti nekoliko preparata: Fuvicin ili sulfadimidin ili Vetaflok p/o. U praksi se dobar pokazao prah Fuvicin (oksotetraciklin, sulfamomometoksin), koji sadrži vitamine i minerale, a potrebno ga je staviti u vodu u maloj količini (koliko stane "na vrh noža").  Sulfonamidi pripadaju antimikrobnim lijekovima su  širokog spektra djelovanja. Koče rast gram pozitivnih i gram negativnih bakterija, te nekih klamidija i protozoa (kokcidije..). Djelotvorni su i na vrste iz roda Streptococcus, Staphylococcus, Salmonella, Pasteurella, pa čak i E. coli.  Enrofloksacin (Vetoflok 10%) peroralna otopina - terapija i metafilaksa primarnih i sekundarnih bolesti dišnog i probavnog sustava peradi (kokoši, purana, tovnih pilića, pilenki, matičnih jata i dr.), ptica, krznaša i glodavaca koje uzrokuju bakterije i mikoplazme osjetljive prema enrofloksacinu (Escherichia coli, Salmonella spp., Mycoplasma spp., Pasteurella spp., Bordetella bronchiseptica, Pseudomonas aeruginosa, Fusobnacterium necrophorum, Haemophilus spp., Staphylococcus spp., Erysipelothrix rhusiopathiae, Campylobacter spp., i dr.). Sobne, kavezne i ukrasne price i golubovi, papige, fazani i dr.: 1 ml / 1 l vode.Liječenje peradi, ptica, krznaša traje 3-5 dana. Ako je riječ o salmonelozi, pasterelozi ili mješovitoj kroničnoj infekciji lijek valja davati 5-10 uzastopnih dana. Vetoflok 10% peroralna otopina daje se u vodi za piće u koju se stavlja neposredno prije upotrebe. Tijekom liječenja voda s lijekom mora biti trajno dostupna životinjama i to im mora biti jedini izvor tekućine. Svakodnevno treba pripremiti svježu otopinu lijeka, a neiskorištenu vodu nakon 24 sata baciti. Preporučujem svakako i posjet veterinaru. Nakon terapije obavezna je kura vitaminima, koji se stavljaju u vodu, npr. Versele-laga Omni-vit, Sera Vitamin plus.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: U blizini moje kuće nalazi se gnijezdo sa sjenicama koje roditelji redovito hrane. Već nekoliko dana ptići ispadaju iz gnijezda. Prvo smo ih vraćali dok jednog nije uhvatila mačka. Tada smo popravili gnijezdo koliko je to bilo moguće i vidjeli da su unutra četiri ptića od kojih je jedan jako mali. Danas je on ispao. Neznam koliko je dugo bio na podu ali se upočetku uopće nije micao i nisam primjetila da su ga roditelji hranili.Što da uradim?Mira O: Sjenice su ptice iz reda vrapčarki. Pronalazimo 8 porodica s brojnim vrstama. Sa izuzetkom tri roda, sjenice su vrlo sličnog izgleda a općenito dosežu duljinu tijela od 10-15 cm. Po ponašanju, sjenice su vrlo društvene, aktivne i glasne ptice. Tijekom sezone parenja kod njih se uočava teritorijalnost, a u ostalo vrijeme čak znaju boraviti i sa drugim vrstama ptica. Osim toga, krasi ih brzina prilagodbe na okolinu, pa se smatra kako su, nakon vrana i papiga, najinteligentnije ptice. Za gradnju gnijezda sjenice većinom nisu osobito izbirljive. To može biti rupa u zidu, drvetu, raznim kutijama, cijevima a ponekad i u sandučićima za poštu. U prirodnim uvjetima sjenice većinom savijaju gnijezda u napuštenim rupama djetlića ali prije polaganja jaja redovito gnijezdo oblažu sijenom, slamom, dlakom drugih životinja, perjem ili mahovinom. Za vrijeme reprodukcije iznesu od 5 – 12 jaja a godišnje imaju obično dva legla. Inkubacija traje od 13-15 dana, a mlade ptice sposobne su za samostalan život i napuštaju gnijezdo već nakon tri tjedna života. S obzirom kako je ovako velik broj mladih zahtjevan za količinom hrane, roditelji ne grade gnijezdo daleko od izvora hrane, ne dalje od oko 200 metara ukrug. Nije neuobičajena pojava da mladi ispadnu iz gnijezda pogotovo s obzirom na njihov velik broj u leglu dok je rjeđi uzrok zanemarivanje od strane roditelja. Također, ako niste vidjeli nekog od roditelja, ne znači da se oni ne brinu već da su iznimno spretni u prikrivanju s obzirom kako im prijete opasnosti iz prirode. Ukoliko ptić još uvijek nepomično leži na podu bilo bi ga najbolje uzeti u ruke i odnijeti u najbližu veterinarsku ambulantu na pregled i pružanje prve pomoći. Sljedeće, bilo bi dobro, ako je onemoćao da brigu o hranjenju preuzmete Vi.    U ponudi Pet centra za othranu ptića imamo od Orluxa Gold patee ili Patee Forti mekanu hranu od jaja i meda. To je znanstveno formulirana vitaminizirana meka hrana od jaja uz dodatak 100 % prirodnog meda, odličan je poticaj za vrijeme mitarenja i rasta mladih ptića. Dodane su mu dvije esencijalne aminokiseline, lizin i metionin vrhunski dodatak za svaku pticu. Hrana je spremna za izravnu upotrebu. U nju se može još umiješati i tvrdo kuhano jaje, samljevena jabuka (bez kore i sredine) te dodati i crvi brašnari, koji se usitne ili samelju sa svime navedenim. Ptića bi ovom smjesom trebalo hraniti svaka dva sata. Osim navedenoga, moguće je raditi "obroke" na osnovi sitnih kukaca, kuhanih jaja, glista te vitaminsko-mineralnih pripravaka namijenjenih za ptice koji su dodatno pojačani s kalcijem. Sve prije navedeno se pomiješa u jednoličnu masu koja se malim ljubimcima direktno stavlja u kljun. Ovako pripremljeni obrok može osigurati prikladni rast i razvoj, a sve kao bi ljubimac mogao izrasti i stvoriti sve osnovne preduvjete za samostalni život u prirodi. Možete koristiti i suhu pseću ili mačju hranu koju treba usitniti, dodati također usitnjenog sjemenja, tvrdo kuhanog jaja i par kapi naranče. Od navednog dobije se smjesa (nastojati da bude što vlažnija) od koje se rade "crvići" i potom nude ptici ili se uguraju postrani kljuna. Čim ptičica počne jesti samostalno, nastojte je vratiti u prirodu. Sjenice su strogo zaštićene ptice, korisne za prirodu, a čak se smatra da u umjetnim uvjetima ne bi mogle preživjeti.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Neki dan sam postao vlasnik tigrice tako da još učim sve vezano za njih. Naime moj upit ili problem je sljedeći... tigrici je u kljunu nekako ispod jezika ostala ljuska hrane i nikako ju sama ne može izbaciti, pokušavao sam ja pomoću štapića dok sam joj davao hranu ali bezuspješno..kontam da cijelu noć nije mogla spavati na miru jer je danas sva neka mirna i umorna te neprestano se čuje kako drobi to u kljunu... Zanima me postoji li kakva opasnost da joj se to nešto upali oko jezika i kada i kako će to ona "ispljuniti". Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! Toni O: Ljuskica koja je zaostala pod jezikom kod Vaše nove ljubimice nije ništa zabrinjavajuće. Vjerojatno joj je prilikom uzimanja hrane i otvaranja ljuskica od zrna prosa ostala slijepljena kao što ste i sami zaključili. Ono što Vi kao vlasnik možete učiniti je na vatirani štapić (primjerice štapić za čišćenje ušiju) kapnete kap svježe pripremljenog čaja od kadulje ili kap 1% otopine Betadine otopine koja se koristi za ispiranje usne šupljine kod tegoba sa desnima ili općenito za antisepsu usne šupljine i anatomskih dijelova koji se tu nalaze. S tako pripremljenim štapićem lagano ptičici pokušajte ukloniti ljuskicu vrteći štapić oko svoje osi kada ste u području pod jezikom kako bi zahvatili ljuskicu i tako je uklonili. Postoji vjerojatnost da će ljuskica tijekom 2-3 dana i sama se navlažiti i izljuštiti se, no ukoliko smatrate da se ptičica muči, da je pod stresom pokušajte kako sam navela nježno je ukloniti. Ptičica će se vjerojatno buniti, ali će nakon nekog vremena i pogotovo kad joj pomognete osjetiti olakšanje i biti Vam zahvalna.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Kupila sam malu edel papigu staru 30 dana. Kod uzgajatelja je bila vesela i zdrava, i prvi dan kod mene, međutim, preko noći se razbolila, ujutro sam ju nasla kako kiše, šmrca i iz nosnica curi sekret, što rijetki što gusti, mislim da se prehladila, spavala je u kutiji sa majcama ispod i papirnatim ručnicima... Ujutro sam mislila da bude uginula, skroz plitko je disala a nos curio, brisala sam joj taj sekret ,ali je i dalje teško disala, bili smo kod veterinara, ali posto je ovo mali grad, a ljudi imaju većinom domaće životinje kao krave i svinje, naši veterinari nemaju iskustva sa pticama, a pogotovo ne s papigama... E sad, dobili smo vitamine 50 I.J i 10 ccm nekog antibiotika. Zanima me šta da radim, prvu dozu je dobila jutros... sad joj je malo bolje,  ali ne vjerujem da antibiotik može u sat-dva početi djelovati. Ptici je bolje, ali mislim da je to zato što sam je ugrijala s mekanim pamučnim majcama i omotala sam 2 flašice s toplom vodom i pokrila kutiju. Kontrola je tek za 5 dana...  Da joj dajem antibiotike ili ne?  I pošto oni nemaju često takve slučajeve, možda jedan u par godina, ne znam koliko su upoznati s vitaminima koji se mogu davati edelima, tj. općenito velikim papigama, pogotovo zato što je njihova ljekarna većinom opremljena za domaće životinje i pse, mačke, zečeve... Također, čitala sam da se kod curenja iz nosa nosnice mogu isprati fiziološkom, ali ne znam kako bih to napravila, molim vas savjet. MatejaO: Respiratorne bolesti kod ptica su dosta česte. Uzrok mogu biti bakterije, virusi ili gljivice. Razvoju bolesti mogu pogodovati i propuh, prehladna voda, škodljivi plinovi, parazitarne bolesti, hipovitaminoza, temperaturne razlike, stres, itd. Simptomi prehlade su nakostriješeno perje, ubrzano disanje, pretjerano spavanje, prestanak pjevanja, klimanje repa. Uz to se javlja i scjedak iz nosa, kašljanje i kihanje, promuklost, češće otvaranje kljuna. Iz nosa se može cijediti bjeličasta sluz, koja podražava na kihanje. Ptica isteže vrat, trese glavom, a ponekad se može i gušiti. Slične simptome mogu imati i neke druge bolesti poput upale pluća, kronične astme, upale bronhija ili dušnika. Pticu treba  smjestiti u toplu prostoriju gdje je temperatura 30°C, bez propuha. Obavezno nastavite sa terapijom antibioticima jer se ona provodi minimalno 7 dana, a po potrebi i duže. Kao potporna terapija daju se vitamini u propisanoj dozi. Vitamini se mogu davati u vodu, a na tržištu su dostupni različiti preparati namijenjeni pticama. U ponudi Pet centra nalaze se primjerice Versele-laga Omni-Vit kapi s vitaminima, aminokiselinama i elementima u tragovima. Ovaj preparat se može davati kada je potrebno jačati imunitet, tijekom bolesti, zatim za održavanje kondicije, životinjama u razvoju. Kapi se daju u vodi dva puta tjedno, a za vrijeme bolesti i oporavka  kroz period od 5 dana za redom. VETNIL Glicopan pet, 30ml, kapi za brzu regeneraciju i povećanje apetita, dodatak su prehrani za kućne životinje (pse, mačke, glodavce, ukrasne ptice, egzotične životinje). Sadrže lako razgradive aminokiseline, vitamine B kompleksa i glukozu. Preporučuju se kao  pomoć kod brže regeneracije (bolesti, različite ozljede, prije i nakon operativnog zahvata), pomoć kod životinja koje nemaju apetita, pomoć životinjama koje treniraju, pomoć životinjama kojima treba podrška jetrenih funkcija zbog različitih uzroka i dr.). Potrebno je pratiti i da li ptica redovito jede i pije vodu. Na kraju Vam savjetujem da se za dodatne informacije obratite u Ambulantu za ukrasne ptice i perad na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Telefonski broj je 01/2390-410, a radno vrijeme ponedeljkom, srijedom i petkom rade 9-11 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: U zadnje vrijeme sve češće, kada se ujutro probudim, vidim na svojoj nimfi posjekotinu između krila i nogice. Kako  mogu te posjekotine spriječiti i tretirati.Unapred hvala, Vesna O: Hvala Vam na ukazanom povjerenju, no teško mi je na ovaj način znati kako točno nastaju posjekotine na koži Vaše papige. Moguće je da ozljede napravi sama papiga, naprimjer češanjem, grickanjem ili čupkanjem perja. Često su uzrok pojave svrbeža paraziti, a kod ptica su to često tekuti. Tekuti (Dermanyssus gallinae) su bijelo-sivi, smećkasti do crvenkasti ektoparaziti koji se hrane krvlju. Obično su aktivni noću, stoga ih je preko dana vrlo teško uočiti (skrivaju se u pukotine kaveza ili prečki). Kod ptica obično izazivaju nemir, svrbež, manjak apetita, mršavost i ispadanje perja. Dijagnoza se obično postavlja pregledom ptice, kada se uočavaju crvenkasta mjesta uboda ili se može napraviti pokus sa bijelom tkaninom, koju vlasnik preko noći stavi u kavez i ukoliko je ptica invadirana, ujutro će se na tkanini naći mnoštvo crvenkastih točkica. Da biste se riješili ovih parazita potrebno je istovremeno tretirati i pticu i kavez. U ponudi Pet centra možete naci Beapaharov '' Bogena birdspray'', insekticid protiv tekuti sa kojim se šprica papigu. Kavez i sve što se nalazi u njemu ( prečke, ljuljačke...) treba oprati sa vrućom vodom, a onda pošpricati sa istim sprejem.  Osim parazita moguće je da  se papiga ozlijedi  na nekom predmetu koji se nalazi u samoj krletki, npr, prečke, hranilice, ljuljačka, itd. Za dezinfekciju rana može se koristiti neki blagi dezinficijens, npr. Rivanol ili Vetoquinol Cothivet sprej za rane sa eteričnim uljima ljekovitog bilja. Osim kao antiseptik, ovaj sprej djeluje i kao cikatrizant, odnosno pomaže zaraštavanje rane i stvaranje ožiljka. Nanosi se tri do četiri puta dnevno, a postupak se ponavlja do izlječenja. U svakom slučaju savjetujem Vam da papigu odvedete na pregled kod veterinara da se ustanovi pravi uzrok nastanka ozljeda i odredi potrebna terapija.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Zanima me je li moguće kanarincu žute boje tijekom mitarenja davati Ordix red crvenu hranu kako bih mu se boja promjenila u crveno. Hvala. O: Boja perja uvjetovana je pigmentima, strukturalnim stanjem pera i kombinacijom navedenog. Pigmenti su kemijski spojevi koji adsorbiraju svjetlo različitih valnih duljina, dok se struktura odnosi na fizičko stanje pera koje modificira ili odvaja valne duljine. Na strukturu pera mogu utjecati i vanjski čimbenici poput: parazita, prašine, svjetla, temperature, vlage, abrazije i sl.  Kod nekih ptica, a tako i kod kanarinaca, moguće je uz pomoć pigmenta (hrane dodatno oplemenjene pigmentima) utjecati na boju perja. Tako, mnogi uzgajivači ove skupine ptica mogu djelomično primjenom pigmentirane hrane intenzivirati pojavu npr. crvene nijanse perja. Na takav način je moguće mijenjati izgled jedinke - boju pera (fenotip) iako je genetski predodređena boja perja ostala ista. Danas se ovaj postupak vraćanja boje ili davanja crvene boje ptici zove karoteniranje.Više informacija o karoteniranju te općenito o ovoj temi možete saznati u odgovoru kolegice Petre Franko, dr. vet. med. naslovljenom Crvena boja kanarinca i karotiniranje.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam papigu tigricu staru 4 godine. Budući da je jako pitoma, često za vrijeme našeg objeda nešto čopne i za sebe. Tako je prije 2 dana jela malo rajčice, krastavaca i svježeg sira. Od tada ima proljevast izmet, tamno zelene boje te je stalno našušurena iako je i dalje normalno aktivna, igra se, pjeva, no primijetila sam da uopće ne jede svoju hranu. Da li je u pitanju nekakva bolest i što da učinim? Nadam se da ćete mi odgovoriti na moje pitanje i unaprijed vam zahvaljujem. Suzana O: Izmet se  kod ptica  može razlikovati u boji i konzistenciji, ovisno o vrsti hrane. Hrana zrnatog sastava obično tvori crni ili tamno zeleni izmet. Urin je prozirna tekućina uz konzistentni dio izmeta. Hrana s više voća ili povrća može povećati količinu urina, stoga nakon promjene hrane treba pratiti izgled  izmeta  kroz par dana. U pravilu povrće,  kao što je krastavac i rajčica, ne smetaju papigama, čak im je preporučljivo ponuditi sezonsko voće i povrće. Čak je i svježi sir zbog korisnih bakterija (Lactobacillus sp.) preporučljivo povremeno dodati u prehranu. S druge strane, nakon takve hrane  može  nastati disbalans u probavnom sustavu pa dođe do proljeva radi namnažanja patogenih bakterija. Iz tog razloga dobro je davati papigici  probiotike sa vitaminima B kompleksa, ugljen i grit (mljevene školjke), kako bi se opet razmnožile korisne bakterije. Ako je došlo do bakterijske infekcije, najbolje je što prije poduzeti liječenje antibioticima koju će odrediti veterinar nakon pregleda. Osobito ako  Vam papigica pokazuje i druge znakove bolesti (našušuren stav, neveselost, odbijanje hrane, pijenje više vode...), najbolje se obratiti u specijaliziranu veterinarsku ambulantu , kao što sam navela u prijašnjem odgovoru sa istom problematikom naslovljenom Promijenjeni izgled izmeta i sumnja na bolest ptice / Nametnici. O istom problemu je pisala i kolegica Zdravka Rumiha , dr. vet. med. u svom prijašnjem odgovoru naslovljenom Tigrica s proljevom. Nadam se da će vam ove informacije koristiti.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam papigu tigricu, staru tri godine. Nedavno sam joj na kljunu uočila bijele tragove, poput ispucale kozice, pa sam posumnjala na grinje. Kako ga nisam željela hvatati niti dovoditi u stresnu situaciju, čekala sam da zaspe, 'udobno se smjesti'. Napokon sam mu uspjela nekoliko puta proći po nosiću, ali je zagrizao štapić natopljen uljem. Progutao je to. Što mi je činiti? Živim u malom gradu, veterinar ne radi s pticama. Hvala. Maja O: Ljuskanje ili ljuštenje na samom kljunu kod tigrice obično ukazuje na promjene u rastu kljuna. Kljun kod tigrica neprekidno raste i troši se, a otprilike je slične građe kao ljudski nokat. Ponekad u prehrani nedostaje vitamina i minerala, što će se manifestirati promjenama u izgledu kljuna. Držanje ptica u neprirodnim uvjetima (kavezi koji su većinom premali, nekretanje ptice, hranjenje samo sjemenkama koje su dosta kalorične, bez dodavanja vitamina i minerala te sitnog šljunka i grita) može dovesti do organskih bolesti. Obično zaboravljamo kako se ptice hrane u prirodi, s time da su tigrice kao papige koje žive u velikim jatima, vrlo aktivne i lete na veće udaljenosti. Tigrice se hrane sjemenkama trava, svježom travom, voćem i dr. Kako bi bolje probavljale hranu često kljucaju sitni šljunak i zemlju, s kojima se opskrbljuju mineralima, ali im u mišićnom želucu pomažu i pri probavi sjemenki. Stoga, u Pet centru preporučamo za sve vrste papiga i ukrasnih ptica, na dno kaveza stavljati pijesak ili sitni šljunak koji sadrži veći ili manji udio mljevenih školjki (grit) ili samo grit stavljati u manje posudice pokraj hrane kako bi ga ptice uzimale uz hranu. Za probavu im su važna i vlakna pa preporučamo davanje raznog povrća te svježe trave, od koje najčešće list od maslačka. Kako bi ptice potrošile energiju dobivenu iz hrane, potrebno ih je ispuštati iz kaveza u sigurnim uvjetima - zatvoreni i zastrti prozori i staklena vrata. Kad se umori te ogladni ili ožedni, ptica će se sama vratiti u krletku kako bi jela i pila. Kako ste spomenuli grinje, najvjerojatnije mislite na šugu. Bolest se može javiti i u drugih ptica, ali su najviše predisponirane tigrice. U početku bolesti na bazi i uglovima kljuna javljaju se blijedožute naslage, zatim promjene postaju ljuskaste i višeslojne, a javlja se i papilomatozno bujanje rožine. U daljem toku bolesti jedan dio kljuna ubrzano raste i dolazi do deformiranja kljuna. Ukoliko je šuga zahvatila prste i noge, dolazi do krivljenja nogu i ispadanja noktiju. Opširnije o toj bolesti je pisala kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet.med. u prijašnjem odgovoru Promjene na kljunu tigrice – šuga. Za higijenu kljuna najbolje je staviti u krletku sipinu kost ili mineralni kamen, na koji će si ptica sama brusiti kljun koji joj raste cijelog života i mora ga trošiti. Ako sam dobro shvatila, Vaša papigica je uz to progutala komadić vate natopljen uljem. Mislim da bi to trebala neprobavljeno izbaciti sa izmetom pa svakako kontrolirajte izmet sljedećih dana. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam dvije tigrice, otprilike 15 dana su sa mnom. Jutros sam jednu nasla na dnu kaveza, kako drhti i činila se jedva živa. Išla sam lokalnom veterinaru, nije ga bilo pa mi je sestra koja radi sa njima rekla da je topao te nam dala neki antibiotik. Dali smo joj i kao da joj je na kratko bilo bolje mahala je krilima, ali nije mogla poletjeti. Ali stalno spava evo, na noge ne može stati, ne pjeva, samo povremeno pomjeri krila. Nešto je sasvim malo jela, vodu nije htjela. Ne znam šta više da radim, molim vas pomozite. Hvala. Amina O: Nažalost, nisam u mogućnosti pomoći Vam u smislu postavljanja dijagnoze i određivanja terapije jer je to moguće isključivo na temelju pregleda ptice i dobivenih nalaza. Bolesne  ptice  općento su potištene, sa smanjenim ili potpunim izostankom apetita, odbijaju piti vodu, pogled je zamućen, perje našušureno i često  stolica promijeni boju i konzistenciju. Neaktivne su  i nezainteresirane za okolinu  niskog  stava na prečki ili na dnu krletke pa to izgleda kao da ptica "čuči" zatvorenih očiju dulje vremena tijekom dana. Iz svega  navedenog može se  zaključiti da su simptomi koje ste Vi uočili kod svoje papige nisu specifični, nego se javljaju kod različitih bolesti. Budući ste naveli da imate dvije tigrice, bilo bi idealno bolesnu ptičicu odvojiti i smjestiti je negdje gdje nije propuh. Nemojte prekidati sa antibiotskom terapijom koja joj je propisana, ali se svakako  što prije ponovo obratite veterinaru. Omogućite joj da joj je hrana dostupna, a ako ne pije sama, Vi joj možete  davati vodu pomoći kapaljke ili brizgalice. Za jačanje i podizanje otpornosti organizma papigi u vodu možete dodati vitamine, npr. VERSELE-LAGA Omni-Vit Liquid vitamini , multivitaminski preparat koji sadrži 12 vitamina i aminokiselina u tekućoj formi, posebno namijenjen pticama. Ovaj preparat  pomaže održanje optimalne probave i jačanje imuniteta ptica. GLICOPAN PET, dodatak je  hrani za kućne životinje (pse, mačke, glodavce, ukrasne ptice, egzotične životinje). Glicopan pet sadrži lako razgradive aminokiseline, vitamine B kompleksa i glukozu, a  koristi se za brzu regeneraciju, pomoć kod povećanja apetita, poboljšanje metabolizma jetre, povećanje mišićne mase i kao dodatni izvor aminokiselina. Doza za ptice je 1 mL ili 15 kapi razrjeđenih u 100 mL pitke vode (10 mL na 1 L pitke vode) ili 3 do 4 kapi dva puta dnevno neposredno u kljun  ptice. No, na kraju još jednom naglašavam da svakako ponovo odete u veterinarsku ambulantu da papigu pregleda veterinar. Jedino tako, na temelju nalaza dobivenih nakon pregleda može se postaviti dijagnoza, a zatim i odrediti i odgovarajuća terapija.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Poštovanje. Držim crvene kanarince i ženka leži na jajima. Kažite šta će se dogoditi ako male ptice ne karotiniram kad se izlegu, da li to mogu uraditi kasnije? O: Pitanje je vrlo zanimljivo, ali moram napomenuti da je to – kada započeti dodavati karotin u hranu za mlade kanarince i u kojoj količini – "tajna" uzgajivača kanarinaca, kojom nažalost ne raspolažemo. Crvena boja perja nije genetski uvjetovana, već je rezultat dodavanja izvora crvene boje u hranu neposredno prije mitarenja. Ako se započne prekasno, ne postiže se željeni intezitet crvene boje, već ona više naginje na smeđu boju te zato više viđamo kanarince u smeđem  tonu. Najbolje je karotin dodavati putem mokre hrane i paziti na količinu jer višak "boje" u hrani opterećuje jetru i skraćuje dužinu zdravog života ptica. Crvena boja perja se primjećuje već nakon dva tjedna dodavanja preparata ili gotove smjese za navedenu namjenu. Nadamo se da će Vam ove informacije i savjeti biti od koristi.

Odgovara:  Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam pitanje u vezi rozenkolis papiga. Čitao sam dosta o njima, da im treba davati grane tužne vrbe, breze, lipe, ali nažalost nisu mi baš pristupačne pa me zanima što bih im još mogao ponuditi za grickanje i izradu gnijezda? Inače mi je prostor gdje se nalaze izrađen od drveta pa mi sve izgrickaju.Molio bih za pomoć i unaprijed veliko hvala!Mrki O: Rozenkolisima je vrlo važno omogućiti da u nastambi formiraju gnijezdo od grana tužne vrbe jer su one meke i sadrže veću količinu vode te osiguravaju optimalnu vlagu gnijezda ovih ptica. Ukoliko niste u mogućnosti nabaviti grančice vrbe, možete u vrijeme ležanja na jajima postaviti u volijeru plitku posudu s vodom u kojoj će ženka namočiti trbuh i tako povećati količinu vlage u gnijezdu. Ne preporuča se špricati jaja vodom jer to uznemiruje roditelje, a i količina vlage tada može biti previsoka. Za grickanje, oštrenje kljuna ili zabavu, pticama možete ponuditi grančice voća kao što je jabuka, kruška, lijeska i slično, a ne treba im davati grančice crnogoričnih stabala.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. med. vet., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Molim Vas za pomoć, naime imam papigu tigricu, staru 3 godine. Liježe neoplođena jaja, nije nikada imala mužjaka. Do sad je izlegla preko 30. Prije dva dana se je desila situacija, da kada smo ujutru ustali vidjeli smo krv na njoj, te da je jaje zapelo na pola. Polako smo izvadili, očistili je i namazali je uljem. Ona jede, ali je bezvoljna, na dnu kaveza, nije pustila glasa dva dana. Više ne krvari.Šta da joj damo od preparata, da joj pomognemo?Sejla O: Teško nesenje jaja ili nemogućnost nesenja jaja kod ptica naziva se dystocia. Do nje dolazi iz više razloga, od kojih se kao najčešći navode neadekvatna prehrana, pretilost, slaba kondicija, kontinuirano nesenje jaja, prevelika ili deformirana jaja, stres općenito, snažna vezanost za jednu osobu. S obzirom da Vaša tigrica, kako navodite, kontinuirano nese jaja, treba poduzeti mjere da to prestane. U tom smislu preporučuje se kombinacija mjera: dnevna izloženost svjetlu i aktivnosti ne treba biti duža od 8-10 sati, promjena pozicije kaveza, uklanjanje igračaka iz kaveza koje djeluju kao stimulans, poput ogledala ili igračaka u obliku plastičnih ptičica, uklanjanje iz kaveza materijala koji može poslužiti kao gnijezdo. Ukoliko je ptica intenzivno vezana za jednu osobu, preporuča se smanjiti interakciju i maženje jer to ptica može doživljavati kao oblik reproduktivnog ponašanja odnosno stimulans za nesenje jaja. Dodavanje vitamina i minerala u hranu, kao i korekcija eventualnih nedostataka. O tome je najbolje da razgovarate sa svojim veterinarom. Što se tiče sadašnjeg stanja Vaše tigrice, preporučujem da je odnesete veterinaru na pregled. Ukoliko živite u Zagrebu, možete ju odnijeti na Veterinarski fakultet, gdje postoji Ambulanta za ptice,radno vrijeme:ponedjeljak, srijeda, petak 9.00-11.00 i utorak i četvrtak 16.00-18.00. Možete ih kontaktirati i telefonski: 01/2390-410. Radno vrijeme: ponedeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati.