Pitajte veterinara

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Tražim već nekoliko dana po internetu i ne mogu naći ništa pa se obraćam vama u nadi da ću dobiti savjet. Imam platinastog fazana starog godinu dana i sad je počeo gubiti ravnotežu i iz dana u dan je sve gore, stalno je na zemlji, napuhnutog perja, više ne spava na grani i događa mu se da ga zanosi u desno, ponekad ga toliko zanese u stranu da padne i vrti se na desnom krilu. Jako mi ga žao da pati, a ne znam kako mu pomoći jer kod mene vetrinari nemogu postaviti dijagnozu. Ponaša se kao da je izgubljen u prostoru i vremenu.Dejan O: Iz Vašeg opisa ponašanja fazana moglo bi se naslutiti da je riječ o simptomima od strane živčanog sustava. Gubitak ravnoteže, nemogućnost koordinacije vlastitih pokreta i motorna disfunkcija, trenutačni i nagli gubitak svijesti i/ili povremena dezorijentiranost, vrtnja u krug, trzanje mišića određenih partija tijela, ponekad i nekontrolirane kretnje oka (tzv. nistagmus) samo su neki od simptoma koji upućuju da životinja ima napadaje odnosno da se nešto zbiva u centralnom živčanom sustavu. Naravno da je izuzetno teško, praktički nemoguće, donijeti dijagnozu bez kompletnog kliničkog pregleda životinje sa posebnim naglaskom na neurološki pregled. Ono što je nama moguće je pretpostaviti o čemu je doista riječ. Neki od potencijalnih uzroka koji dovode do pojave napadaja i ispoljavanja svih tih simptoma su sljedeći: • Trovanje i to prvenstveno teškim metalima kao što su olovo ili cink, zatim pesticidima, ili zatrovanom hranom (npr. aflatoksinima gljivica). Neki od dodatnih simptoma koji se mogu pojaviti kod ovog uzroka jest i gubitak apetita, dehidracija,  proljev i upala crijeva, s time i dugoročni gubitak tjelesne težine. • Nepravilna hranidba/malnutricija, odnosno nedovoljno unošenje vode, posljedična dehidracija i pregrijavaje organizma ( hipertermija),  manjak kalcija i vitamina D  ( hipokalcemija)  radi neizbalansiranog unosa ili nepravilnog funkcioniranja uropigealne žlijezde. Uz neurološke simptome takvo stanje, ako potraje, prate i kržljavost nogu, rahitis, loše opernaćivanje,i dr. Metaboličke bolesti su te  koje oštećuju jetru koja kao glavni filter u tijelu ne može više čistiti sve toksine iz tijela koji onda slobodno prodiru kroz krvno-moždanu barijeru.   • Trauma odnosno ozljeđivanje s udarcem u glavu• Tumor na mozgu• Upala unutrašnjeg uha i vestibularni sindrom • Zarazne bolesti kojih uzročnici mogu biti virusi (npr. bolesti uzrokovane Borna virusom, ili virusom zapadnog Nila,...), bakterije, te gljivice i plijesni od čega je najznačajnija gljivica Aspergillus (uzrokuje bolest zvanu aspergiloza) iako prvenstveno zahvaća respiratorni sustav, klinički simptomi ovise o načinu unosa gljivice u organizam. Moj savjet u Vašem slučaju, ako doista životinju ne možete odvesti  veterinaru koji bi Vam bio od pomoći, da fazana stavite u prostoriju (ili veći kavez) u kojoj će imati vlastiti mir, po mogućnosti da prostor obložite nekim materijalnom koji će onemogućiti u slučaju napadaja da ptica ošteti krilo ii bilo koji drugi dio tijela. Ponudite ptici hranu i vodu, a ukoliko je ne želi uzimati morate ju hraniti na špricu sa drobljenom smjesom gotove hrane ili žitaricama i obavezno vodom u koju možete dodati žlicu, dvije šećera. Napadaje ćete teško sami moći spriječiti jer bi za to najbolje bilo dati antikonvulzante na bazi diazepama (valium), no to može dati samo veterinar.  Ukoliko životinja ipak hoće uzimati hranu i vodu, onda je stanje nešto bolje i u tom slučaju preporučila bih da u hranu ili vodu ovisno o obliku u kojem se preparat nalazi (tekućina , prašak,...) dodajete vitamine i minerale kako bi ptica u slučaju nedostatka u organizmu namirila potrebe. Što se tiče bolesti živčanog tkiva uvijek je preporuka davati B- kompleks vitamina koji su važni u mijeni tvari pri čemu vitamin B12 izravno sudjeluje u hematopoezi i od značaja je za metabolizam bjelančevina i nukleoproteina, te pomažu u stišavanju upale, u regeneraciji oštećenog tkiva i održavanju membranskog potencijala. Neki od vitaminsko-mineralnih preparata koji su Vam dostupni u većim agro trgovinama ili veterinarskim ljekarnama su: Anprosol Aminopan ili Selene, Pro-Mac Poultry. Ukoliko već dodajete životinji u hranu neki od vitaminskih premiksa možete dodavati samo vitamine B kompleksa pojačano u obliku preparata Plibexa, za ljudsku upotrebu. U tom slučaju doza koju bi primjenili na tjelesnu težinu fazana je do maksimalno polovine tablete dnevno. Do predoziranja ne može tako lako doći jer su vitamini B- skupine topivi u vodi dakle suvišak se odstranjuje putem mokraće. Vitamine treba dodavati barem u periodu od mjesec dana naravno uz praćenje stanja i oporavka životinje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Veterinarski sam tehničar i uzgajivač malino kanarinaca. Zadnjih nekoliko dana kod svojih ptica primjetio sam problem oko kojeg mi je potrebna strucnija pomoć. Radi se o sledećoj situaciji: u prostoriji gde drzim ptice imam 20 mladih kanarinaca smeštenih u volijeri i 3 starijih mužjaka kojih koristim kao učitelje, smeštenih u kaveze. Higijena je na visokom nivou,  prostorija je osvetljena i preko otvorenog prozora ulazi stalno svjezi zrak ali nema promaje. Ishrana ptica je raznolika, koristim mješavinu sjemena i suhu jajčanu hranu CeDe kao i raznovrsno voće i povrće tako da je potreba svih hranljivih materija zadovoljena. Jednom tjedno ptice dobivaju vitamin Fertivit rastopljen u vodi za pice, imaju sipinu kost i koralni grit tako da je potreba za vitaminima i mineralima isto zadovoljena. Međutim, prije 5-6 dana sam primjetio da se kod pojedinih ptica povremeno javlja bistri iscedak (oskudat ) u kljunu i pri tom ptica obriše kljun o prečki ili perju na krilima. Kljun je svo vrijeme zatvoren, jedino kad se javi oskudat ptica počne  kratko da "žvače" i onda otrese kljun ili obriše. Drugi simptom koji sam primjetio je učestalo češanje očiju (ptica nogom češe regiju oko oka), ali regija oko očiju je sasvim normalna, nema patoloških promjena, opadanog perja ili nekih izraslina. Retko se čuje zvuk kao kihanje ili kašalj uz  trzanja glave napred - nazad. Svi navedeni simptomi su kratkotrajni i odmah nakon toga ptica nastavi sasvim normalno ponasanje, leti, skakuće, mužjaci pjevaju... Uzimanje hrane i vode ja potpuno normalno, a isto tako i izmet je bez ikakvih promjena boje i kozistencije. Perje je normalne boje i izgleda a oci su sjajne. Napominjem da sam  na mišljenju da nisu u pitanju respiratorni paraziti (grinje) pošto sam ptice prije 10 dana tretirao Ivermektinom  metodom spot-on, odnosno kap na juglanu venu. Posumnjao sam na infekciju mykoplazma, međutim me buni što se oskudat (iscedak) javlja u kljunu i izgleda kako da ptica slini, a ne u nosu kao kod ykoplazmoze. Od antibiotika ovde u Makedoniji mi je dostupni Enroxil 10 % per-oralna otopina, zatim Doxicilin, Gentamicin, Oxitetraciklin... Molim Vas odgovorite mi o čemu se radi i kako da postupim prilikom liječenja, odnosno koji preprat da koristim.Šaljem Vam veliki pozdrav iz Makedonije i izvinjavam se ako neku riječ ne možete razumjeti. Očekujem Vaš odgovor. Vasko O: Hvala na ukazanom povjerenju, no naši su odgovori samo informativne prirode. Naime, na ovaj način nije moguće dijagnosticirati promjene koje ste primijetili u Vaših ptica pa na osnovu toga odrediti najpogodniju terapiju, a iz svega i prognozu stanja. Dijagnozu je moguće postaviti jedino na osnovu načinjenog općeg kliničkog pregleda i po potrebi dodatnih pretraga. Tek po nalazima pretraga moguće je odrediti i primjerenu terapiju. Općenito, bolesti organa za disanje u kanarinaca prilično su česte, a uzroci mogu biti doista raznovrsni (bakterije, virusi, mikoplazme, gljivice, prašina, dim, plinovi koji draže, plijesni, promjena temperature zraka-hladnoća, ...). Ipak, simptomi koje opisujete naveli su me da posumnjam upravo na kroničnu respiratornu bolest uzrokovanu Mycoplasmom gallisepticum, a razlog leži u činjenici što se ona često javlja kod domaće peradi, kanarinaca i papiga te spada u uvjetovane zarazne bolesti. Nastanku bolesti pogoduju prenaseljeni kavezi, loše higijenske ili mikroklimatske prilike (visoka vlažnost, neodgovarajuća temperatura, prašina) te deficitarna ishrana, a može se javiti i sekundarno, kao komplikacija nekih drugih bolesti. Bolest se širi aerogeno (putem zraka) ili putem kontaminirane hrane, vode ili jaja. Iako ste spomenuli idealne uvjete smještaja, moguć uzrok je bilo kakva stresna situacija, prenapučenost i sl. Također, moram spomenuti kako je ponekad samo na osnovu gledanja ptica teško procijeniti je li je proces zahvatio nosnice ili usnu šupljinu. Ukoliko ste u mogućnosti, uzmite bar jednu oboljelu životinju u ruku, lagano joj otvorite kljun i pogledajte ima li kakvih neuobičajenim promjena poput crvenila, čireva, ranica i sl., što bi moglo izazvati pojačanu sekreciju sline. Ukoliko bi bila upalom zahvaćena npr. i voljka prije svega bi primijetili i promjene u uzimanju hrane različitog intenziteta, te posljedično i mršavljenje. Što se tiče spomenute kronične respiratorne bolesti, ona se kllinički manifestira i depresijom, inapetencom, a zatim se javljaju dišni simptomi. U početku bolesti javlja se serozni iscjedak iz nosa, koji napredovanjem bolesti prelazi u sluzavo-gnojni. Prisutnost iscjetka otežava disanje kroz nos (često se čuje šmrcanje), što prisiljava pticu da diše kroz otvoreni kljun. Da bi si olakšale disanje, ptice tresu glavom ili kišu, nastojeći se osloboditi iscjetka. Nerijetko se uz nosni iscjedak javlja i iscjedak iz očiju (koji tek sa vremenom od minimalno 7-10 dana dovodi i do ispadanja perja oko oka a izaziva iritaciju koju si ptica pokušava olakšati češanjem), a iz usne šupljine se katkad osjeća zadah. U vrlo teškim i uznapredovalim fazama bolesti, promjene zahvaćaju i zračne vrećice, što ili otežava letenje (vrlo se brzo umaraju) ili ga u potpunosti onemogućava, što može dovesti do atrofije muskulature. Bolest je dugotrajna i iscrpljujuća. Dijagnoza se postavlja uzimanjem iscrpne anamneze, kliničkim pregledom, a prema potrebi se uzima materijal za bakteriološku pretragu. Bolest se liječi odgovarajućim antibioticima (ukoliko se u istom kavezu drži više ptica, potrebno je profilaktički liječiti i one ptice koje ne pokazuju kliničke znakove), međutim, od liječenja je bitnija profilaksa (ukloniti sve pogodovne faktore koji bi mogli narušiti imunitet, poboljšati uvjete ishrane i držanja, a prehranu obogatiti vitaminima i mineralima svakodnevno). Iz tog razloga imperativ je da se postavi točna dijagnoza i terapija ciljano prilagodi. Dodatno se možete posavjetovati i u Ambulanti za ptice kućne ljubimce Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, budući da su kolege specijalisti za bolesti ptica, te bi Vašem uzgoju kanarinaca možda i najbolje mogli pomoći. Prilažem Vam i njihov telefonski broj: 00 385 1 2390 410. Radno vrijeme je ponedeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati. No, možda je ipak rješenje ovog problema najbolje započeti pregledom u Vama najbližoj veterinarskoj ambulanti.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam papagaja tigricu. Povrijedio je nogu, ne znamo kako. Prvo je bila modra i povremeno ju je dizao, a sada stalno koristi drugu i ova mu je skoro crna. Dajte nam neki savjet kako da mu pomognemo?Anja O: Opisano stanje može biti od najblažeg do najtežeg stanja, također su to stanja koja se sa velikim uspijehom liječe, kao i ona koja se ne mogu izlečiti. Komplikacije u toku liječenja se mogu pojaviti, pa i produžiti period oporavka. Stoga je neophodno da se obratite u ambulantu na pregled gdje će veterinar biti u mogućnosti odrediti dijagnozu i liječenje. Može se raditi o prijelomu gdje će prelomljeni fragmenti ostati u kontinuitetu pa bi onda samo imobilizacijom ekstremiteta kost odlično srasla za nekoliko tjedana. No, složeni prelom sa dislokacijom fragmenata se teško može sanirati bez kirurške intervencije. Uslijed povrijede može doći do oštećenja živca. Paraliza je moguća kao posljedica povrijede živca i nemogućnosti provođenja nadražaja sa živca na mišiće. Može biti trajna i privremena. Ako je koža crna moguće je da se radi o nekrozi. Nekroza podrazumijeva smrt stanice ili dijelova tkiva. Javlja kao posljedica djelovanja bioloških (bakterije,virusi...), fizičkih ili kemijskih čimbenika, mehaničkih trauma ili nedovoljne opskrbe tkiva krvlju, a time i kisikom.Nekroze se moraju isključivo kirurški ukloniti. Preporučujem posjet ambulanti za ptice na Veterinarskom Fakultetu Heinzelova ulica, Zagreb (01/2390 410), a dodatne informacije o radnom vremenu možete pronaći u odgovoru naslovljenom Pregled ptice i postavljanje dijagnoze / Ptičja ambulanta na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Molim vas za pomoć. Imam nimfu i danas smo primjetili da joj je oko zatvoreno i otečeno. Molim vas za savjet i pomoć. Puno hvala. O: Upala oka, tj. očnih spojnica (konjuktiva) te kapaka - konjuktivitis i blefaritis se relativno često mogu javiti kod papiga. Obično se jave pod utjecajem vanjskih čimbenika, kao što su propuh, dim, para ili nezgodnog udarca u taj dio glave te pada opće otpornosti, nakon čega se namnože bakterije koje izazovu upalu. Nekada mogu biti i popratni simptom respiratornih infekcija. Pod utjecajem vanjskih faktora nastaje serozni konjuktivitis, koji se može dodatno zakomplicirati sekundarnom infekcijom bakterijama pa može nastati i gnojni konjuktivitis. Sekundarne bakterijske infekcije obično nastaju kad ptica trlja oko o prečke ili češka nogom. Znakovi upale konjuktiva ili kapaka su oteklina, crvenilo, bolnost te fotofobija - smeta im svjetlo. Konjutivitis ili blefaritis se liječe lokalno antibiotskim mastima ili kapima, koje Vam propiše veterinar koji je pregledao pticu, uz simptomatsku terapiju vitaminima, osobito vitamin A. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Naš kanarinac je oko dvije godine star i prije oko mjesec dana počeli su problemi. Par puta u ovih mjesec dana našli smo ga na dnu kaveza, na leđima, pokušavajući krlilma da se okrene i podigne, ali bez naše pomoći to ne može. Gdje da potražimo pomoć i što bi mogao biti problem? Mi smo u Dalmaciji, Split ili Šibenik su bliži veći gradovi. Hvala. S poštovanjem, Karmela i Duško O: Iz opisa ponašanja može se naslutiti da je riječ o simptomima od strane živčanog sustava. Gubitak ravnoteže, nemogućnost koordinacije vlastitih pokreta i gubitak svijesti samo su neki od simptoma koji upućuju da životinja ima napadaje odnosno da se nešto zbiva u centralnom živčanom sustavu. Teško je donijeti dijagnozu bez kompletnog pregleda životinje s posebnim naglaskom na neurološki pregled. Neki od potencijalnih uzroka koje dovode do pojave napadaja i pojave simptoma su i sljedeći: trovanje i to prvenstveno teškim metalima kao što su olovo ili cink, zatim pesticidima; nepravilna hranidba, odnosno nedovoljno unošenje vode, manjka kalcija i vitamina D; metaboličke bolesti koje oštećuju jetru kao glavni filter u tijelu; zarazne bolesti kojih uzročnici mogu biti virusi, bakterije, te gljivice i plijesni od čega je najznačajnija gljivica Aspergillus iako prvenstveno zahvaća respiratorni sustav. Moj savjet je da se obratite na Veterinarski fakultet, Ambulantu za egzotične ptice te posavjetujete sa stručnjacima za liječenje ptica – kontakt tel.  01/2390-410, a radno vrijeme je sljedeće: ponedeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Dva tjedna imam pile, tj. već je staro oko mjesec i pol, a kod mene je dva tjedna. Nisam sigurna da li je slomio nogu ili noge. Uglavnom leži, ne može stajati. Jednu nogu pruži prema naprijed, dok drugu drži pod sobom. Ne može samostalno jesti i piti pa ga ručno hranimo. Da li postoji mogućnost da mu se noge oporave? I još jedan detalj. Guša mu je sa desne strane vrata, a ne ispod pa sam pomislila i da se radi o deformaciji. Hvala! Kristina O: Ukoliko je naglo došlo do nemogućnosti stajanja na nogama, može se izraziti realna sumnja u ozljedu ili još teže, u lom kosti na nozi. Kod mladih pilića, raskrečenost nogu nije tako rijetka. Ona može nastati iz više razloga, od kojih se prvenstveno spominje gladak i sklizak, neadekvatan pod. Osim toga, greške u periodu inkubacije mogu također utjecati na položaj nogu, poput niske vlažnosti i previsoke temperature. Realativno čest uzrok problema sa nogama je nedostatak vitamina B2 (riboflavina), zbog kojeg može doći do parcijalne ili potpune paralize, kao i deformiteta prstiju. Kod nedostatka kolina, pile ne može stati na jednu nogu pa ju drži postrance, što izgleda donekle različito u odnosu na raskrečene noge. Određen dio poteškoća sa nogama uvjetovan je i genetski. Liječenje ovisi o uzroku poteškoća. Da bi se utvrdio uzrok, potrebno je pile odvesti veterinaru koji dobro poznaje avijarnu patologiju. Ponekad je dovoljno osigurati stabilnost nogu, na način da ih se poveže tako da noge skupa s "poveznicom" imaju izgled slova H. U slučajevima deficita vitamina, nužno  je dodavati ih kroz hranu. Što se tiče "guše" odnosno voljke koja predstavlja proširenje jednjaka, mogući problemi su najčešće opisani kao zaostajanje hrane, odnosno nesposobnost voljke da nakupljenu hranu evakuira dalje u probavni sustav, pri tome može doći i do gljivične infekcije. Takva voljka je obično povećana i manje ili više tvrda  na dodir. Osim toga, moguća je i pojava viseće voljke kada se ona nalazi nešto niže nego normalno i može se pomjerati kako se i ptica pomjera. Obično nastaje kao posljedica dugotrajnog prejedanja, zbog kojeg oslabi tonus voljke i ona se ne može normalno prazniti. O takvoj pojavi kod tigrica detaljno je pisala kolegica Silvija Havrle Lovrić dr.med.vet. u ranije objavljenom odgovoru Sindrom viseće voljke / Prejedanje tigrice i "napuhana" voljka. S obzirom na navedeno, preporučujem da što prije pile odvedete veterinaru na pregled.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam problem u vezi tigirice, već tjedan dana njegovo ponašanje se promjenilo. Više se ne igra, ne želi pričati i od danas je počeo gubiti kontrolu što se tiče hodanja i vladanja sobom. Jednostavno stoji u podnožju nastambe i počne okretati glavu i mahnito se vrtjeti u krug i ispuštati cčudne zvukove. U zadnjih par dana znao je i pasti sa svog mjesta. Ne znam što da učinim. Hvala na pomoći. Nikola O: Opisani simptomi zajednički su mnogobrojnim bolestima. Nedostatak vitamina E i selena kod odraslih ptica može se manifestirati, između ostalog, općom slabošću i slabošću nogu, odnosno otežanim stajanjem i hodanjem. Također, infekcija uha može rezultirati znacima poremećene koordinacije, vrtnje u krug i sl. Ušni otvori se kod ptica nalaze blizu očiju i obično su pokriveni perjem i ne vide se. Ukoliko postoji bakterijska infekcija, iz uha može izlaziti iscjedak, a ušni otvor može biti i zatvoren zbog oteknuća ušnog kanala pa ga je teže uočiti. Postoje i virusne infekcije koje se manifestiraju živčanim simptomima, poput infekcije paramyxovirusima. Bolesti jetre u uznapredovalim stupnjevima manifestiraju se znacima poremetnje centralnog živčanog sustava - gubitak ravnoteže, mišićni tremor, napadi i sl. Znaci bolesti kod Vaše tigrice su ozbiljni i preporučujem da je što prije odvedete na pregled kod veterinara koji je dobro upoznat sa avijarnom patologijom. Takav pregled moguće je obaviti i na Veterinarskom fakultetu, u Ambulanti za ptice; kontakt telefon je 01/2390-410.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Zanima me koliko Mali aleksandri dobro i na koji način pamte ljude, tj. imam ga 3 godine i jako mi je privržen, više nego drugim ukućanima. Moram otići od kuće i neće me biti oko 6 mjeseci. Stoga me zanima da li mogu očekivati promjene u njegovom ponašanju prema meni kada se vratim? Hvala, Bojan O: Mali aleksandar - Psittacula krameri je srednje velika ptica, dužine oko 40 cm. Vole istraživati, igrati se i to im treba omogućiti. Mogu naučiti i pričati, te riječi izgovaraju jasno i čisto. Kao i ostale papige, društvene su životinje i u prirodi žive u jatima. Monogamni su i dosta vremena provode u sporazumijevanju sa partnerom te hranjenju i letenju sa njim. Papige kućni ljubimci mogu se vezati za jednog od ukućana čak do te mjere da ga doživljavaju kao svog partnera. Ponekad druge ukućane doživljavaju kao konkurenciju i mogu biti agresivni prema njima, no mnoge papige ostvaruju dobar kontakt sa više različitih ljudi i nisu vezane isključivo za jednu osobu. Ne može se odmah znati kome će papiga pokloniti svoje povjerenje i naklonost.  Iako je vezivanje prirodna pojava za papige, ptice koje su  dobro socijalizirane u mladosti i koje su uspostavile dobar kontakt sa više različitih osoba, u kasnijem će životu rjeđe ostvariti tako čvrstu povezanost sa samo jednom osobom. Zbog toga je važno, da bi se izbjegli kasniji problemi, da se sa mladom pticom bavi što više ukućana i da joj svi pridaju jednaku pažnju. Teško je reći koliko dugo će papiga pamtiti neku osobu. Postoje slučajevi kada je papiga prepoznala osobu koja ju je othranila ili sa kojom je bila bliska čak i nakon nekoliko godina razdvojenosti. Ono što može biti problem je pojava različitih poremećaja u ponašanju. Kao posljedica dosade mogu se javiti neuroze. Neuroze mogu nastati i zbog različitih promjena u okolini, odvajanja od pripadnika iste vrste ili od osobe za koju je ptica vezana, a isto tako uzrok mogu biti i promjene u ponašanju vlasnika. Najčešći  specifični oblici poremećenog ponašanja su kreštanje i samoranjavanje. Samoranjavanje se uglavnom očituje čupkanjem perja, no može napredovati i do grizenja nokata i prstiju, a u težim slučajevima i do odbijanja hrane i mršavljenja. Da bi se spriječile ovakve neželjene posljedice, osigurajte Vašoj papigi dovoljno aktivnosti, kretanja, raznoliku prehranu. Ponudite joj različite igračke namijenjene papigama, a što je najvažnije neka joj ostali ukućani pruže dovoljno pažnje za vrijeme Vaše odsutnosti.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam tigricu staru 5 godina, to je inače vesela i razigrana pticica, međutim zadnjih dvadesetak dana je jako slaba i ima neke napade, tako da joj se noge ukoče i počne da se nekontrolosano baca po kavezu dok joj nogice ne pritisnem uz svoj prst! Ne sjedi na prečkicama, već na dnu kaveza i ne pokušava se popeti, ali ona sama traži hranu i jede redovno. Također, ponekad se oglasi, ali glas joj je jako slab! Hvala unaprijed, Selma O: Pareza (djelomična oduzetost) i paraliza (potpuna oduzetost) spadaju u skupinu simptoma koji  mogu upućivati na disfunkciju živčanog sustava odnosno na oštećenja u mozgu i produženoj moždini te u konačnici i na perifernim živcima. Uz parezu, moguće je i da dođe do pojave trzanja, asimetričnih pokreta krila ili nogu, grčeva, itd. U ptica se javlja nekoliko oblika paralize nogu - samo prsti i stopalo te spastična paraliza ili pareza cijele noge. Iako se u dosta slučajeva uzrok za života ptice ne može pronaći, ovakva stanja u kavezno držanih ptica relativno su česta.  Uzroci nastanka pareze mogu biti različiti, npr. različite ozljede i traume, upale mišića, živaca ili zglobova, djelovanje različitih toksina, neizbalansirana prehrana, tumorozne promjene itd. Tumori na bubrezima mogu uslijed svog rasta i pritiskanja na glavne živce nogu i krila izazivati pojavu slabosti na jednom ili oba ekstremiteta. Da bi se postavila točna dijagnoza potrebno je pregledati papigu, a to znači da ju treba odvesti veterinaru. Liječenje ovisi o postavljenoj dijagnozi, a uz terapiju je u ovakvim slučajevima indicirana i potporna terapija sa vitaminima B- kompleksa. Naručito je važan B1 vitamin odnosno tiamin. Tiamin je esencijalni nutrijent koji ima važnu ulogu kao koenzim u metabolizmu ugljikohidrata i za normalno funkcioniranje živčanog sustava, točnije ima bitnu funkciju u neuromuskularnom prijenosu impulsa jer je kofaktor u biosintezi nurotransmitora acetilkolina te GABA-e. Deficit vitamina B-skupine, tj. tiamina je dosta čest kako kod divljih ptica pa i kod kavezno držanih. Savjetovala bih Vam da se obratite za pomoć veterinarima koji su specijalizirani za bolesti ptica, odnosno u specijalizirane veterinarske ambulante ili na Veterinarski fakultet u Zagrebu, Zavod za bolesti peradi s klinikom, a kontakt podatke možete pronaći i u ranije objavljenom odgovoru kolegice naslovljenom Pregled ptice i postavljanje dijagnoze / Ptičja ambulanta na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam Malog Aleksandera i zanima me da li njima smeta lagani vjetar kada se nalaze na otvorenom, kada ga iznesem u dvorište da bude na svježem zraku? Bojan O: Mali aleksandar (Psittacula krameri) je srednje velika ptica, koju u prirodi možemo naći u zelenoj boji, dok su se u zatočeništvu razvile mnogobrojne mutacije; od žute, bijele, plave, pa preko dvobojnih nijansi do čak ljubičaste boje. U prirodi im je stanište bilo prvenstveno na prostoru starog svijeta, no danas se njihove kolonije mogu naći i na područjima Floride, Kalifornije, čak i Australije. Mali aleksandar kao vrsta spada u papige koje dosta dobro podnose hladnoću, tj. zimu, pa se vrlo lako uz polagano prilagođavanje daju držati u vanjskim volijerama. Ptice aklimatizirane na zimske temperature imaju deblje perje pa je njihova stopa metabolizma, kao i donja kritična temperatura uvijek niža u odnosu na ptice aklimatizirane na ljetne temperature. Za držanje u vanjskim volijerama mora postojati prostor za zaštitu od vremenskih nepogoda (sa svih strana zatvoren i osvjetljen prostor, najmanje visok kao i kavez ili volijera, s otvorom za ulaz i izlaz, a temperaturni zahtjevi primjereni su vrsti) koji ptice mogu u svakom trenutku potražiti. Samo za lošeg vremena, npr. jakog mraza, trebaju se ptice tijekom dana držati u zaštitnom prostoru. Kako ptice inače imaju tjelesnu temperaturu višu nego sisavci, da bi održavale tu temperaturu konstantnom i s time i brzinu metabolizma, kod vanjskog držanja a pogotovo ako su u uvijetima gdje vremenske prilike poput vjetra dolaze do njihovog tijela i kože, više će trošiti energije na održavanje termoregulacije. Usmjereno strujanje zraka, kao što je propuh ili izloženost jakom vjetru može dovesti do pothlađivanja i time rušenja imuniteta ptice, što otvara vrata za respiratorne (bolesti dišnih organa), a i druge bolesti. Dakle, ukoliko imate namjeru pticu sa sobom iznijeti van na terasu i biti s njom kratko vani (oko 10- 15 min), na relativno blagom strujanju zraka ptici ne bi smjelo biti ništa, međutim ukoliko ptičicu namjeravate držati vani tijekom cijelog dana i eventualno je navečer unijeti, onda je za nju svakako bolje da je negdje u nekom kutku terase, balkona, natstrešnice gdje je zaklonjena od direktog strujanja zraka i sunca. Naime, kako je prethodno navedeno, aleksandra se može prilagoditi da bude i tijekom niskih zimskih temperatura u vanjskoj volijeri, ali svakako pri tome moraju se poštivati uvjeti da ptica ima prostor koji je zaštićen od direktog mraza, drugih padalina i smrzavina, i dr. Više o tometei o načinu prilagodbe ptice na vanjske uvjete okoline, možete saznati u odgovoru kolegice Mali aleksandar i uvjeti držanja / Vanjska volijera.

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Zašto moj crveni kanarinac neće da jede meku hranu? Robert O: Ukoliko ste mekanu hranu tek uveli, moguće je da je kanarinac izbjegava zbog neprilagođenosti na novi okus. Također, smjesa mekane hrane Orlux gold patee zna biti kiselkastog okusa pa je uputno miješati sa smjesom Orlux Forti patee. Možete i skuhati tvrdo kuhano jaje, izmrviti ga te ponuditi u kombinaciji sa mekom hranom. Ponekad ptice ne žele jesti gotove smjese mekane hrane jer im imaju "industrijski" okus, a dodatak tvrdo kuhanog jaja "zamaskirati" će taj miris; isto tako možete u smjesu dodati npr. pola žličice meda. Vi zasigurno najbolje znate koju vrstu hrane Vaš kanarinac preferira pa njome probajte zamaskirati miris gotove smjese. Na kraju, postoje i kanarinci koji zbog neutvrđenog razloga neće jesti svježu hranu koliko god im je nudili pa tako postoji mogućnost da Vaš kanarinac uopće ne prihvati meku hranu.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam par kanarinaca koje želim pariti. Oni su bili u odvojenim krletkama, ali su se vidjeli dok je kanarinka pravila gnijezdo. S obzirom na to da ona tako već mjesec dana pravi pa vadi van, ja sam odlučio njega staviti s njom. Samo jednom sam vidio da je on skočio na nju.  Kasnije sam ih ponovno odvojio i tada su oboje pjevali zajedno, tj. on je pjeva, a ona mu je odgovarala svojim pjevom koji je bio dosta nekvalitetniji, ali bio je pjev. Mene sad zanima što to znači i jesam li pogriješio u nečemu oko parenja. Ona već mjesec i pol dobiva jajčanu hranu iz vašeg dućana, pomješanu sa zobenom krupicom, mljevenom mrkvom... Prelistao sam gotovo sve vaše odgovore i pitanja, ali nigdje nisam našao ništa ovakvo. Hvala. Ante O: Čini se da niste pogriješili i vjerojatno je došlo do parenja. Ožujak kod nas predstavlja najbolje vrijeme za parenje kanarinaca, a Vaš opis je u skladu sa osnovnim redoslijedom koji se preporučuje pri parenju. Mužjaka ste pustili kada je ženka počela uređivati gnijezdo, što se preporučuje. Vidjeli ste jednom da su se parili, a realno je očekivati da je to bilo i nekoliko puta. Micanje mužjaka nakon parenja neki uzgajivači preporučuju, a neki ne. Ukoliko se mužjak i ženka dobro slažu i ako mužjak nije grub, nema razloga da ne ostanu zajedno. Nakon što se izlegu mladi, mužjak će pomoći u hranjenju ženke, a ona će hraniti mlade ptiće. Uzgajivači koji imaju više ženki, ostavljaju ih da same odgajaju mladunce, a mužjake puštaju s njima samo u vrijeme parenja, kako bi sačuvali dobru kondiciju. Što se tiče pjevanja nakon parenja, nije mi poznato da ono može imati određeno značenje. Ukoliko je parenje bilo uspješno, odnosno ukoliko ženka snese jaja, potrebno je voditi računa o prehrani, naročito kada se izlegu mladunci.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Kada se treba davati karotin za bojenje kanarinca u crvenu. Je li ga se može davati tijekom godine i hoće li promijeniti boju ili kad je mitarenje? Robert O: Prehranu ptica treba prilagoditi njihovim potrebama, ovisno o sezoni. U periodu uzgoja, kada se na ptice, a posebno ženke, postavljaju največi fizički zahtjevi pticama treba i najjača hrana. U periodu mitarenja, ptice su vrlo osjetljive pa im treba davati  dodatne količine vitamina i kalcija, odnosno pigmenata kako bi im se održala ili intenzivirala boja perja. Crvena boja pticama u krletki slabi. Karotiniranje, kao postupak vraćanja ili davanja crvene boje ptici, vrlo je popularan i čest, kako  kod uzgajivača kanarinaca, tako i kod svih onih hobista koji svoje ptice uključuju u takmičenja. U prošlosti se provodio davanjem pticama crvene paprike, mrkve, puno zelenila, ali nikad se nije uspio postići efekt crvene boje kakve ptice imaju u prirodi. Danas se to radi već gotovim preparatima koji se mogu aplicirati u vodu ili davati u obliku mekane hrane – brašnasta jajčana smjesa s dodatkom pigmenta, npr. Orlux red pate u kombinaciji s Orlux forti pate, koja je dostupna i u ponudi naših dućana. Kod dodavanja preparata potrebo je pridržavati se uputa proizvođača jer previše karotina može naštetiti zdravlju ptice. Najbolje je pripravke davati u sezoni mitarenja, dakle početi kada primjetite da su počela opadati prva pera. Nastaviti s davanjem treba tijekom izmjene perja, a kada primjetite da na mjestima gdje inače Vaš kanarinac posjeduje crveno perje (u obliku mrlja u mozaik verziji kanarinaca ili ukoliko je lipokromski crven, po cijelom tijelu) treba prestati s davanjem. Eventualno se može ponoviti davanje pred iščekivano takmičenje, odnosno izložbu ukoliko ste pobornik toga. Više o samim bojama u kanarinaca i dobivanju istih pisale su detaljnije moje kolegice u ranije objavljenim odgovorima Crvenilo na perju kanarinca u doba mitarenja - krv / Promjena boje perja u kanarinaca te Boja perja u kanarinaca.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Moja papiga, rozenkolis Pipi, stara je 4 godine. Do sada nije imala nikakvih zdravstvenih problema, no u zadnjih  nekoliko dana primjećujem nedostatak perja u predjelu desnog oka. Molio bih vas da ukažete mi na mogući uzrok nedostatku perja? Papiga ima sve neophodno za zdrav i dug život. S obzirom na navedeni problem, normalno se ponaša, jede uredno, svakodnevno je van kaveza minimum 2 sata. Šaljem vam u privitku slike papige kako bi i sami vidjeli nedostatak perja. Saša O: Postoje mnogobrojni razlozi zašto papigice gube perje. Tako, osim fiziološke izmjene perja najčešće se spominju paraziti, hormonalni poremećaji, nutritivni deficit, čupanje perja (psihološki problem),...  Vanjski paraziti se najčešće dovode u vezu s uništavanjem površinskog sloja kože kao i uništavanju osnove za izrastanje pera. Ako se isti i potvrde (nužan je odlazak i potvrda od strane veterinara), potrebno bi bilo paralelno tretirati i ljubimca kao i krletku u kojoj se ljubimac nalazi. Gubitak perja može nastupiti spontano ili kao posljedica čupanja od strane same ptice. Pri tome, kada se kaže spontano, može biti riječ o mitarenju, koje je fiziološki proces ili perje ispada mimo procesa mitarenja. Da je riječ o mitarenju možemo znati po tome što su nova pera vidljiva i nema golih područja, bez perja. O mitarenju možete pročitati više u ranijem odgovoru kolege naslovljenom Mitarenje. Čupanje perja od strane ptice možemo okarakterizirati i kao samoozljeđivanje. Ono može nastupiti iz organskih razloga odnosno bolesti, a možemo ga ponekad klasificirati i kao psihotično. Medicinski razlozi koji uvjetuju ispadanje su parazitarne invazije, upala dlačnih folikula, hipotiroidizam, oslabljena funkcija bubrega, alergije, loša prehrana općenito, tumori. Poremećaji u ponašanju mogu imati veoma različite uzroke i detekcija problema je moguća samo uz temeljitu anamnezu i dobro poznavanje biologije i uvjeta držanja konkretne ptice.  Stoga bi bilo najbolje pticu odnijeti na pregled specijalistima Ambulante za ptice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Telefonski broj ambulante je 01/23 90 410, a radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, te subotom 9-11 sati.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Naša tigrica, muška, je dobila neke smeđe naslage na kljunu (šaljem slike). Dosta se i trijebi. Kako možemo provjeriti radi li se o grinjama i kako se one liječe?Hvala na pomoći! Lijep pozdrav! Klara O: Zahvaljujem na krasnim fotografijama, prema kojima mogu, međutim, sa dosta velikom sigurnošću ustvrditi da Vi ustvari kao kućnog ljubimca imate ženku australske tigrice. Kod ženki sa spolnom zrelosti koju dostižu u dobi od cca 6 mjeseci pokljunice, koje se nalaze oko nosnih otvora s obje strane iznad kljuna, postaju smeđe pa čak do čokoladne boje.  U periodu kada su tigrice spremne za parenje, njihove pokljunice se čak mogu toliko povećati (hipertrofirati) da vlasnici ponekad pomisle da se radi o patološkom procesu. Više o bojama i prepoznavanju spola kod australskih tigrica pisali su već i moji kolege u svojim odgovorima Promijenjeno ponašanje papige (našušureno perje, spavanje) / Promjena boje voštanice tigrice i Promjena boje pokljunice i prepoznavanje spola tigrice / Procjena starosti tigrice. U vezi pitanja oko učestalog češkanja, je li tigrici ponuđeno da se kupa u vodi? Naime, ponekad se zbog zatezanja kože uslijed rasta novog perja ptičice učestalo češkaju. U tim situacijama mogućnost kupanja u kadici nekoliko puta kroz tjedan zna umanjiti tu iritaciju. Isto tako pomaže i ukoliko je u kući suši zrak zbog grijanja ili ukoliko u prostoriji ima duhanskog dima. Naravno, uz to može se raditi o ektoparazitima na koži ili perju tigrice.   Štete koje nanose paraziti su konstantno uznemiravanje ptice (nemir, nervoza), anemija, promjene na koži koje nastaju usljed kronične iritacije, loš izgled perja ili potpuni gubitak perja, opća slabost, zaostajanje u rastu itd. Ima nekoliko vrsta ektoparazita koji parazitiraju na pticama koje se drže kao kućni ljubimci. Jedni od češćih ektoparazita kod kućno držanih ptica jesu šugarci, grinje koje buše kožu životinja, stvarajući tunele u kojima polažu jajašca, a hrane se mrtvim stanicama i limfom. Više o bolesti pisala je kolegica u svom odgovoru Promjene na kljunu tigrice – šuga. Nadalje, može također biti riječ o tekutima, hematofagnim nametnicima na koži peradi i ukrasnih ptica koji se hrane kožnim detritusom i perjem ili sišu krv time kod ptica uzrokujući izraziti nemir i svrbež.  Više o tome pisala sam u ranijem odgovoru Pojačano ispadanje perja i svrbež. U ponudi Pet centra dostupan je Beapaharov Bogena birdspray, insekticid protiv tekuti, kojm se šprica cijelo tijelo ptice, počevši sa stražnjeg kraja, suprotno od rasta perja. Također, mogu se koristiti i Petvital Verminex kapi, za optimalnu biološku zaštitu protiv svih nametnika na koži, bez kemijskih dodataka. Potpuno su bezopasne, bez toksičnih insekticida i drugih štetnih tvari.

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam kanarinca i bastarda i živahni su, pjevaju, ukratko ja bih rekla da su zdravi. Problem mi je što mi prijatelj želi dati kanarinca na čuvanje, a njegov kanarinac ne pjeva što je vjerojatno uslijed neke bolesti. Strah me da mi se moje ptičice ne zaraze. Nažalost, on nema novaca da kanarinca odvede kod veterinara, ja sam više puta bila sa svojim ptičicama i znam kolike su cijene pa razumijem da je to velik trošak, nažalost. Znam da je zarazan onaj neki parazit kod kojeg se kapne nešto na vrat i da je to jedan od mogućih razloga da ptičica ne pjeva. To je nešto što bih ja sama mogla napraviti, radila sam svojim, znam da je to davanje na slijepo, ali i kad sam išla na VEF su isto tako davali samo pretpostavljajući i na osnovu moje priče. Za mikrobiološku analizu znam da je skupa. Moje pitanje je što zapravo recimo bolestan kanarinac (ako pretpostavimo da jest jer ne pjeva) može prenijeti time što ih ja ujutro sve dotaknem, dajem im hranu, čistim krletku... Svaka ptica bi bila u zasebnoj krletci. I što mogu napraviti da smanjim taj rizik.Hvala i s poštovanjem,Martina O: Više je načina prijenosa zaraznih bolesti, ukoliko pretpostavimo da je kanarinac Vašeg prijatelja doista pogođen istom. Mogući načini prijenosa su kontakt (direktan i indirektan). Ovim način se najčešće prenose spolno prenosive bolesti, bolesti prenosive ugrizom te  bolesti koje se očituju egzantematičnim promjenama na koži. U indirektan način prijenosa ubrajamo  nežive predmete (fomites) kada na sebi sadrže dovoljan broj uzročnika, a prenosioci postaju kad se nađu u bliskom kontaktu s životinjom. Također, životinje (bilo divlje ili domaće) kao i čovjek, mogu biti mehanički prenosioci bolesti, te također kohabitacija (zajednički boravak) spada u puteve širenja indirektnim kontaktom. Daljnji načini prijenosa koji bi Vama mogli nešto značiti su zrakom (kapljična infekcija, prašina inficirana uzročnikom) i zaražena voda.  S obzirom na sve navedeno, bit će Vam doista teško spriječiti širenje eventualnr bolesti na Vaše zdrave ptice. No, s druge strane, postoji nekoliko čimbenika koji bi trebali postojati da bi uopće došlo do zaraze. To su: virulencija i količina mikroorganizma (nije svaki uzročnik zaraze jednako virulentan), zatim izvor zaraze, moraju postojati putevi širenja infekcije, ulazna vrata mikroorganizma (različita su za različite zarazne bolesti) te dispozicija (primljivost) makroorganizma.  Od svega navedenog, izdvojila bih dispoziciju makroorganizma jer ona predstavlja važan faktor u nastanku zarazne bolesti i s ostalim čimbenicima (virulencija i količina mikroorganizama, izvori, putevi širenja, ulazna vrata ) čini cjelinu bez koje nema zarazne bolesti. Dakle, u konačnici se sve svodi na zdravstveni, tj. imunološki status Vaših ptica, za koje navodite da su zdrave i da ne pokazuju nikakve znakove bolesti. Stoga, njihova otpornost kao i Vaše nastojanje u što boljem sprječavanju širenja zaraze (svakodnevna dezinfekcija gajbi, higijena opreme – posudica za vodu i hranu, provjetravanje prostora: bez propuha, naravno) trebali bi biti dostatni za očuvanje zdravlja Vaših ptica. Naravno, preporučam da pridošlicu pokušate, ako ikako možete, držati u zasebnoj prostoriji kako biste što više smanjili mogućnost zaraze.  Naravno da je uputno kanarinca odvesti veterinaru. Međutim, ukoliko nema drugih simptoma bolesti (napuhnutost, proljev, povraćanje, odbijanje hrane, potištenost, našušurenost perja, ubrzano disanje, šmrcanje, kihanje...), moguće je da kanarinac ne pjeva iz drugih razloga: previše masnih naslaga na trbuhu, ima kožne nametnike, mitari se ili se radi o patološkom mitarenju, ili općenito nije u dobroj kondiciji, neki kanarinci neće pjevati bez prisutnosti starijeg kanarinca "predvodnika" s kojim se onda natječu u pjevu. Pjev je kanarincu prirođeno svojstvo, koje preko roditelja kroz generacije nasljeđuje, a usavršava slušanjem pjeva odraslih ptica i samim vježbanjem. No, osim genetike, kao što sam spomenula, utječu uvjeti smještaja i držanja.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam 2 tigrice, mušku i žensku, muška je stara oko 3 godine, a ženska oko pola godine. Sve do sada je bilo u redu što se tiče zdravlja, ali muškoj je prije tjedan dana između nosa i oka narasla kao nekakva kvrga, ali nije kvrga, nego nekakav mjehur. Pretražio sam sve, ali nigdje nisam mogao naći ništa, nakon dva tri dana to je splasnulo i ja sam mislio da je to samo prolazno, ali danas je to naraslo ogromno, to je počelo krvariti i sve više raste taj mjehur. Odveo sam ga kod veterinara, ali su mi dali antibiotik, ništa više, ne znaju kako to zaustaviti ni sa čime. Ako je ikako moguće, što prije mi probajte dati nekakav savjet, bilo što.Hvala! Daniel O: Mjehurići (vezikule) nastaju kada se uzdigne površinski sloj kože, a šupljinu ispuni tekućina. Mjehur (bula) razlikuje se od mjehurića samo veličinom; mjehurić postaje mjehur kada prelazi veličinu zrna graška. Sadržaj mjehurića i mjehura najčešće je bistra tekućina, koja se postepeno zamućuje, može biti sukrvava ili krvava; kada su mjehurići ispunjeni gnojem nazivaju se pustule. Mjehurići su popratna pojava zaraznih bolesti i mogu nastati zbog preosjetljivosti na tvari koje dolaze u kožu direktnim dodirom ili su u tijelo unijete probavnim ili dišnim sustavom; mogu biti posljedica djelovanja različitih otrova, fizikalnih i kemijskih utjecaja, gljivica i drugih parazita. Povoljno je ako je uz pojavu navedenih znakova opće stanje nepromijenjeno odnosno ako tigrica normalno leti, jede i pije vodu. Kod promjena na koži također se često koriste antibiotske terapije koje daju dobre rezultate. Preporuka je i da dodajete vitamine u vodu (npr. Vita-vet C, Omni-vit). Samo veterinar na temelju pretraga može točno dijagnosticirati bolest. Savjetujem Vam da se javite u Ambulantu za ukrasne ptice na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak 9-11h te utorak i četvrtak 16-18h, a također im se možete obratiti za savjet telefonom, na tel. broj: 01/2390-410.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam prekrasnog plavog pauna, ali zadnjih 4-5 dana mu drhti glava, ne može ustati na noge, čak mislim da je i oslijepio, ne znam što mu je, star je oko 3 godine. Imam njega i još dvije paunice koje su zdrave, njega sam odvojila da se paunice ne zaraze, ne znam što da radim pa ako mi možete pomoći i  reći što mu je i kakvo mu treba liječenje. Srdačan pozdrav, Laura O: Paunovi su relativno zdrave i čvrste ptice, koje ne obolijevaju često. Generalno, najsličniji su purama, a moguće bolesti dijele s brojnim drugim vrstama peradi.   Vaš opis pobuđuje sumnju na Marekovu bolest, poznatu i raširenu virusnu bolest peradi, prvenstveno kokoši, od koje mogu rijetko oboljeti i paunovi. Ova bolest ima različite kliničke forme, a jedna od njih zahvaća i oči, na kojima se može uočiti promjena boje i nejednaka veličina zjenica, ali i razvoj sljepila. Osim toga, kao jedan od dominantnih simptoma Marekove bolesti je i asimetrična paraliza krila, odnosno nogu koje se nalaze u položaju tako da je jedna naprijed a druga nazad, a ptica se ne može kretati, gubi na težini i ugiba. Bolest je kontagiozna i u njenom nastanku veliku ulogu imaju stresni faktori. Liječenje nije moguće, ali ukoliko se dokaže bolest, potrebno je provesti temeljitu dezinfekciju. Dijagnozu nije moguće postaviti na temelju kliničkih manifestacija, nužne su dodatne laboratorijske pretrage. Preporučujem da kontaktirate svojeg veterinara radi pregleda ptica. Iz ove perspektive, nije moguće kvalificirano tvrditi o čemu se radi kod Vaših paunova. S obzirom na to da paunovi nisu česti kućni ljubimci, preporučujem i da kontaktirate Veterinarski fakultet, Zavod za bolesti peradi, gdje će Vam moći pružiti više informacija.