Pitajte veterinara

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam engleskog koker španijela starog pet mjeseci te imam problem s hranjenjem, tj. s njegovom halapljivošću pri svakom hranjenju. Moje pitanje za Vas glasi: kako mu pomoći?MarijaO: Općenito su psi skloni brzom jedenju svojih obroka hrane. Preci domesticiranih pasa su se trebali boriti za svaki zalogaj hrane, koje je bilo relativno u oskudnim količinama. Stoga su mnogi psi današnjice sačuvali ovu karakteristiku svojih predaka. Evolucijski, ovakvo ponašanje se može protumačiti samo kao metoda preživljavanja, s obzirom da nisu mogli znati kada će imati sljedeći obrok pa su jeli što više u što kraćem vremenu. Također, kako su psi životinje čopora, lovina je uvijek prije pojedena od dominantnijih pasa pa su oni slabiji bili osuđeni na gladovanje pa i uginuće. Tako se pojava halapljivog jedenja u pasa može povezati sa starim navikama svojih predaka. Usto, ne trebamo zaboraviti činjenicu kako i u današnjih pasa postoji kompeticija za hranu, što psi mogu iskusiti već u štenećem dobu dok su još u leglu.No, u današnje vrijeme prebrzo jedenje hrane ima i neke nepoželjne posljedice: povraćanje, zaostajanje hrane u jednjaku pa i aspiracijske upale pluća.Iako se u ljubimaca ova loša navika gubi kroz nekoliko mjeseci boravka u novom domu, može potrajati i dulje vremena, kao što je to slučaj sa Vašim ljubimcem, a naročito ako je u kućanstvu prisutan još koji ljubimac. Kako biste psića odučili od brzog i halapljivog uzimanja hrane pokušajte sljedeće: u njegovu posudu sa hranom stavite veći nejestivi predmet (kamen, loptu, konzervu i sl.) ili hranu posipajte po podlozi gdje inače jede. Na ove načine on neće tako brzo moći uhvatiti veće zalogaje hrane, već će ih trebati tražiti pa će sa vremenom obroci sve dulje trajati, čime neće ugrožavati svoje zdravlje.Također, Vašeg psa možete naučiti kako i kada je vrijeme obroka. Možete ga ograničiti stavljanjem povodca pa ga polako privoditi posudi s hranom, a ne da on pojuri do nje. Isto tako, naučite ga da bude poslušan i krene za obrokom kada Vi to dozvolite. Kao donosioc hrane, Vi ste u snažnoj poziciji pokazati tko je glavni.

Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam kujicu, udomljenu, stara je oko 7 god i teška ispod 10 kg, neka mješavina šnaucera i terijera. Odnedavo je počela šepati na prednju lijevu šapu, ali ne stalno, a naročito nakon ležanja, kad počinje hodati. Međutim, i u šetnji se dešava da odjednom počne hodati na tri šape, par sekundi, a onda nastavi normalno. Veterinar ju je pregledao i nema vidljivih povreda, a rtg snimka je pokazala na toj šapi sraštenje 3 metakarpalne kosti (napominjem da joj je ta šapa od kad je znamo malo veća od ostalih). Također nam je rečeno da se to treba svakih 6-8 mjeseci kontrolirati - slikati jer da te deformacije mogu dovesti do karcinoma. Zaista sam se zabrinula. Koliko je to učestala pojava, ako je ta tvrdnja točna?Napominjem da su ostali nalazi stanja i kondicije odlični. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru, DubravkaO: Bolesti lokomotorna sustava obuhvaćaju patološke promjene na zglobovima, kostima, tetivama, ligamentima i mišićima. Hromost ili claudicatio je svaka smetnja u normalnoj upotrebi ekstremiteta, a očituje se raznim protuprirodnim pojavama kod kretanja ili stajanja životinje.Ossa metacarpalia ili kosti pesti su kosti prednjih ekstremiteta, koje su ovisno o položaju i životinjskoj vrsti nazvane os metacarpalia primum, secundum, tertium, quartum, quintum (lateralno). U mesojeda nalazimo 5 metakarpalnih kostiju te im je funkcija u osiguravanju normalne pokretljivost donjeg dijela prednjih ekstremiteta.Problemi vezani za ovu anatomsku regiju uzrokuju bol kod ljubimaca te posljedičnu hromost različita intenziteta i tijeka. Također, ovisno o samom procesu, njegovoj lokalizaciji, uzroku i vremenu djelovanja, problemi se mogu širiti i uzrokovati i druge zdravstvene poremećaje. Tako, ako ljubimac zbog boli štedi jedan ekstremitet, nakon nekog vremena doći će i do atrofije ostalog mišičja tog ekstremiteta.Stanje se dijagnosticira na temelju kliničke slike te rentgenom. Po potrebi se može učiniti i CT te druge pretrage, kako bi se dobio što bolji uvid u stanje.U skladu s dijagnozom te trenutnim stanjem ljubimca, veterinar-ortoped će Vas dalje savjetovati.Također, savjetujem Vam da se i posavjetujete s veterinarima i stručnjacima na području ortopedije na Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Isti će biti u mogućnosti procijeniti trenutno stanje ljubimca te Vam, u skladu s njim, dalje odgovoriti, odnosno, dalje Vas savjetovati. Također, oni će Vam moći i odgovoriti na pitanje o učestalosti pojave tumoroznih tvorbi te svih drugih mogućih komplikacija gore navedena stanja ljubimca.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Molim vas za pomoć. Naime, imam psića mješanca starog 4 i pol mjeseca, muško je. Kad izađem s njim na pasje igralište među ostale pse, dva dominantna psa, tj. najdominantniji pas ga ponjuši i poludi, želi se pariti s njim premda je muško i ne da ostalim psima da mu se približe. I to se događa zadnjih 3-4 dana, dok ranije nije bilo tako. Molim za pomoć. Možda ja radim ili dajem psu nešto što bi moglo natjerati ostale pse da tako reagiraju na njega? To nije pokazivanje dominacije, to je nevjerojatno, želi se pariti s njim. I k tome još, moj pas je mali (7 kg), a ovo su 2 psa sa po 40 kg. Hvala, ZlatkoO: U ranoj dobi, ovisno o pasminskim osobinama brzine razvoja, mladi pas počinje pokazivati interes za svoje spolovilo koje učestalije nabrekne, a koje tada liže. To se uglavnom događa u vrijeme kada pas počinje mokriti dižući jednu nogu uvis. Neki psi u to vrijeme pokazuju veoma jaki spolni nagon prema svemu što im je u kući blisko i drago. Događa se da napastuju nogu svoga gospodara, svoj jastuk ili neki drugi predmet. Tu pojavu, kao i pretjerano lizanje nabreklog spolovila valja sprječavati jer se mogu pretvoriti u neugodnu i neukusnu naviku.Razvojna faza spolnog dozrijevanja traje različito dugo, ovisno o pasmini, no u prosjeku s 15 do 16 mjeseci mladi je pas spolno zreo i sposoban imati potomstvo.Mužjak nije podložan cikličkim promjenama kao kuja. Čak i spolni nagon spolno zrelog odraslog psa budi se tek na mirisni podražaj iscjetka kuje koja se tjera. Ako, dakle, u okolici nema kuja, s ponašanjem mužjaka nema problema. Ako u blizini živi više kuja koje se tjeraju jedna za drugom, pas će biti stalno nervozan, plah, neposlušan.Pas je životinja koja pripada čoporu, koji ima urođenu potrebu za životom u sustavu hijerarhije. Već sa 4 do 5 tjedana očigledno je koji dio legla je dominantniji i kako se ta dominacija iskazuje. Dominacija je ustvari opomena ili upozorenje drugim psima ili novim pridošlicama da se nalaze na njegovom teritoriju. Vaše štene ima 4 mjeseca i nije spolno zrelo te je očito da nije problem u štenetu nego u odraslim psima koji uz dominaciju imaju problema sa spolnošću. Vjerojatno se u blizini tjera neka ženka koja ih mirisom uzbuđuje, a oni to uzbuđenje iskazuju u ovom slučaju na Vašem štenetu.Svakako izbjegavajte te pse i mjesta na kojima se pojavljuju barem neko vrijeme, kako se njihovo ponašanje ne bi loše odrazilo na psihičko stanje Vašeg psa.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam kujicu maltezera, staru 2 g. i 9 mj. i kod nje je nastao problem mokrenja. To se prvi put dogodilo poslije jednog šišanja prije 6 mjeseci, bila je na šišanju i valjda je doživjela nekakav stres. Napominjem da je prje toga jednom bila na šišanju kod drugog frizera i bilo je sve u redu, no nakon ovog, čim smo došli kući otišla je spavati na svoje mjesto i nakon nekog vremena digla se mokra na onoj strani na kojoj je ležala. To se ponovilo taj dan još jednom, a i inače je bila drugačija nakon tog šišanja, kao da je bila utučena i neraspoložena, a inače je jako vesela. I nakon par dana se opet dogodilo isto te se ponavljalo svakih desetak dana do  prije  mjesec i pol.  No, u proteklih mjesec do dva,  to  je  postalo svakodnevno, i po dva do tri puta dnevno. Počela sam je izvoditi po 5-6 puta van, ali se isto popiški bar jednom, najčešće noću. Bili smo kod veterinara i dao je D.A.P. Zatim je dao i antibiotik, u slučaju upale mjehura. Deset dana je bilo ok, da bi onda sve opet bilo isto, tj. svaki dan se popiši bar jednom po sebi dok spava. Ponovno smo otišli veterinaru, koji ju je pregledao ultrazvukom i rekao da ima upalu mjehura i dao je opet antibiotik, ovaj put jači. Terapija je trajala sedam dana, a ona je i dalje piškila isto. Terapija antibioticima je nastavljena još sedam dana i opet ništa bolje. Ultrazvuk je pokazao da nema više upalu, a ona i dalje tako piški u snu po sebi. I sada najnovije, iz mokraće joj je radio analizu na trakicu i tu je pokazalo da ima šećer u mokraći i to maksimalno koliko trakica može pokazati. Zatim je rekao da za dva dana opet donesem urin, ali da ne jede 15 sati i tako sam napravila i opet je imala isti šećer. I još joj je izvadio krv pa sam ja kod kuće na aparatiću za mjerenje šećera izmjerila i nije bio povišen šećer. I sada, kako to u urinu ima šećer, a u krvi nema? I onda nam je veterinar preporučio dijetnu hranu za dijabetičare i sterilizirane, Hill's "w/d". Ona je sterilizirana prije godinu i dva mjeseca te nije bilo nikakvih problema do tog šišanja. Da li mi vi možete možda reći, na osnovu ovoga, što bi to moglo biti kod mog psa i da li je možda u pitanju šećer ili inkontinencija? Njen veterinar govori i ovo i ono i ne znam više što da radim, a problem je još uvijek tu. Molim vas vaše mišljenje i savjet.Srdačan pozdrav, SlavicaO: Urinarna inkontinencija je gubitak kontrole nad mokrenjem. Najčešće je riječ o poremetnji zadržavanja urina u mokraćnom mjehuru zbog poremećaja u mehanizmu mokraćne cijevi ili anatomske strukture. Djelomičan začep izlaza i drugi uzroci rastezanja mokraćnog mjehura također mogu biti uzrok.Zahvaćeni sustavi su bubrežni i mokraćni, živčani te koža zbog dermatitisa izazvanog iritacijom urina.Javlja se u mladih i srednje starih kastriranih kuja, također opaženo u mladih kujica i rjeđe kastriranih pasa.Uzroci urinarne inkontinencije mogu biti različiti.Neurološki uzroci se javljaju kod ozljede križnih kralježaka, perifernih živaca.Kada postoji problem u uretri, koja vodi mokraću iz mokraćnog mjehura, uzroci su prirođena hipoplazija uretre (mokraćnice), stečena uretralna inkompetencija (na primjer zbog reproduktivnih hormona), upala mokraćnog sustava, a kod mužjaka i bolesti prostate i operacije prostate. Ukoliko je prisutna poliurija (povećano uzimanje tekućine), ona može pojačati inkontinenciju i voditi u nocturiu (noćno mokrenje). Psi s poremetnjom u uretri pokazuju tipično povremene pojave inkontinencije koje se zapažaju najčešće po noći ili kada životinje spavaju. Pregledom nalazimo samo mali mokraćni mjehur bez drugih znakova.Kliničkim pregledom možemo naći i bolnost u slabinsko-križnom području ili slabost stražnjih ekstremiteta koji mogu uzrokovati inkontinenciju. Hematološkom pretragom možemo dobiti nalaz karakterističan za pacijente koji mokre velike količine mokraće (hipernatrijemija) ili piju povećane količine vode (hiponatrijemija), zatim povećane biokemijskom pretragom enzime jetre zbog poremetnje rada nadbubrežne žlijezde, štitnjače, hiperglikemiju kod diabetesa mellitusa, te stanje bubrega...U kastriranih kujica može se javiti inkontinencija vezana uz estrogen. Iz nekog razloga, mokraćni mjehur treba određenu dozu estrogena da održi svoj tonus. Kod tog stanja kujama često curi urin kada spavaju ili se odmaraju. Terapija se provodi estrogenom u tabletama. No, češće se koristi fenilpropanalamin (Propalin) o kojem je pisala kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med. ovdje.Glikozurija (pojava glukoze u mokraći) može se javiti i bez hiperglikemije (povećane koncentracije glukoze u krvi) kod poremećene reapsorpcije u tubulima bubrega.Za liječenje upale mokraćnog mjehura potrebno je ponekad i više od dva tjedna. Detaljnije informacije o ovoj temi možete pročitati ovdje.Vrlo je važno otkriti primarni uzrok inkontinencije Vašeg psa pa Vas upućujem na Kliniku za internu Veterinarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Moguće je da se slučajno poklopilo početak simptoma sa šišanjem ili je ono djelovalo kao stres na psića pa je potaknulo razvoj bolesti.Poremetnje mokrenja na psihogenoj bazi mogu se početi ustanovljavati tek kada su svi organski uzroci eliminirani.Zbog razloga što pas ne može noću izdržati da se ne pomokri možda bi bilo dobro joj u neki kutak stavite pelenu (jednokratnu prostirku), gdje bi to mogla obaviti i preko noći. Također, trebalo bi je i češće izvesti van ili zadnju šetnju obaviti što kasnije navečer.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imamo kujicu, mješanac Shar Peia i Chow Chowa, stara godinu dana. Prvo parenje je bilo sredinom desetog mjeseca, s mješancem vučjaka i haskija te će imati male. Zanima me kako će se ošteniti, da li je u redu držati u kući nju i psiće te briga o njoj i o psićima. Unaprijed hvala, KlavdijaO: Odluka vezano za smještaj kuje i štenaca, prije svega, je na Vama, ne postoje objektivni razlozi koji bi priječili da smjestite kuju i štence negdje u Vašoj kući. Dapače, s obzirom da se radi o prvom štenjenju, kada kuje znaju biti posebno uznemirene, zapravo je dobro da Vi budete u blizini.Za početak, osigurajte mjesto u kući koje će omogućiti mir budućoj mami i štencima. Pripremite joj udobnu ležaljku, koja će biti dovoljno prostrana i za štence. Kada se približi vrijeme poroda dobro bi bilo staviti ispod podmetače, odnosno pelene koje upijaju. Znake, na temelju kojih se može očekivati skori porod, možemo uočiti dan-dva prije, a radi se o mliječnoj žlijezdi koja naočogled nabubri, a cijeli trbuh se objesi dole. Jedan dan prije poroda tjelesna temperatura se snizi za jedan stupanj. Osim toga, kuja postane nemirna, ponekad zna cviliti i intenzivno se namješta u ležaljci. Vaš zadatak je da svakako kuji date podršku i da je smirite, nemojte paničariti, budite diskretni. Priroda je uredila da kuja zna sama sve što je potrebno. Sam porod traje različito dugo ovisno o veličini legla, obično oko šest sati ali i duže. Nakon stadija otvaranja, slijedi stadij istiskivanja ploda i kada prvi štenac izađe kuja će pregristi pupkovinu, pojesti posteljicu i oblizati štene. Novorođeno štene će samo pronaći sisu, a Vi mu možete očistiti nosnice od plodnih ovojnica i lagano ga obrisati, pri tome nikad nemojte prekidati kuju u njenom bavljenju sa štencima. Vaša briga polako će se tada koncentrirati na štence. Prije svega, od presudne važnosti je da posisaju kolostrum ili mljezivo, tj. mlijeko koje se luči prvih 24 sata nakon poroda jer im ono omogućuje pasivnu zaštitu, sve dok ne steknu vlastitu zaštitu u kasnijoj dobi. Zdravi štenci su debeljuškasti, čvrsti, tihi i veći dio vremena spavaju. Period sisanja treba biti oko 4 tjedna, a s tri tjedna štencima treba uvoditi čvrstu hranu.Ako to već niste u međuvremenu učinili, sada je vrijeme je da posjetite veterinara i porazgovarate s njim o svemu što slijedi u životu Vaših štenaca.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Moja kuja maltezera je prije tjedan dana imala jako težak porod. Rađala je od 2 do 5 ujutro, a razmaci između štenaca su bili preveliki pa smo zvali veterinara koji je rekao da čekamo, da će nekako izaći. Od 4, dva su preživjela, s tim da je prvi izašao na noge, drugi je imao prekratku pupčanu vrpcu, treći je uginuo odmah, a četvrti je bio prevelik pa smo opet zvali veterinara, koji je rekao da moramo ući s tri prsta u rodnicu i kad ona tiska, vući maloga. On je, naravno, uginuo. Sljedeći dan odmah smo je vodili veterinaru jer jedna posteljica nije izašla. Ona je gledala na ultrazvuk i rekla da nama ništa, ali da će joj, za svaki slučaj, dati oksidacin. Sljedeći dan joj je bilo još gore. Nije mogla disati, jesti, čak ni vodu piti i samo je povraćala. Opet smo je odveli veterinaru, ovaj put je bio drugi, koji je rekao da je samo iscrpljena. Sljedeći dan joj je bilo još gore pa smo je opet odveli i onda nas je poslao specijalist koji je ultrazvukom otkrio da je posteljica ostala. Morala je na operaciju. Nakon toga joj nije ništa bolje, možda malo, još uvijek teško diše, tek je danas spustila glavu, hranimo je tako da joj guramo hranu na nepce, a vodu joj dajemo preko injekcije. Veterinar kaže da je to zbog kalcija koji joj se jako smanjio jer nije ništa jela danima. Svaki dan ide na terapiju kalcijem, a mi joj još pokušavamo davati tablete kalcija. Danas je povratila 4 puta žuč. Štence hranimo mi na bočicu jer je ona preiscrpljena. A i oni se nekad zagrcnu jer valjda mlijeko ima previše mjehurića. Veterinar kaže da bi nas trenutno ne bi trebalo biti briga za njih jer je ona najbitnija. Naravno da nam je najbitnija, ali ne bih mogla podnijeti da još i oni uginu. Što da radimo? I što sa štencima? Molim vas, probajte pomoći. IvanaO: Zaostajanje posteljice kod kuja smatra se veoma rijetkim. Javlja se u situacijama kada je leglo preveliko, tj. kada dolazi do teškog poroda i smatra se da su patuljaste pasmine više sklone nastanku ovog problema.Uobičajeno posteljica izlazi van u roku od petnaest minuta nakon rođenja šteneta. Posteljica koja zaostane praktično gnjili u maternici, zbog čega dolazi do stvaranja toksičnih produkata, koji su veoma štetni ako se resorbiraju, a svakako dolazi i do upale maternice. Znaci koji bi upućivali na zaostajanje su, prije svega, iscjedak iz vagine, koji je u normalnim okolnostima prvih 24 sata nakon poroda tamnozelenkast, a u roku 48 sati postaje crveno-smeđ, a ako je posteljica zaostala u maternici iscjedak ostaje zelen i jako zaudara. Osim toga, razvije se i povišena temperatura, gubitak apetita i životinja postaje letargična...Tretman uključuje aplikaciju oksitocina, koji izaziva kontrakcije maternice i pomaže evakuaciju posteljice. Ukoliko se razvije infekcija maternice, kirurški zahvat je indiciran (ovariohisterektomija). Prognoza za oporavak kuje smatra se povoljnom.Što se tiče odgoja štenaca, od presudne važnosti je da posisaju kolostrum, tj. mlijeko od kuje koje se luči samo u prvih 24 sata nakon poroda. Sadržaj kolostruma je neponovljiv. Naime, štenci su sposobni resorbirati sadržaj kolostruma samo odmah nakon rođenja jer samo tada je stijenka crijeva propusna za velike proteinske molekule iz kolostruma. Kolostrum je, pak, značajan jer daje štencima neophodnu pasivnu zaštitu dok ne razviju vlastitu u kasnijoj dobi. Nakon ingestije kolostruma, preporučam Vam da štence hranite gotovim kujinim mlijekom u prahu (u Pet centru možete ga nabaviti od različitih proizvođača - Royal Canin, Canina, Brit Care, Beaphar, Gimborn), koje je u nutritivnom smislu potpuna zamjena za kujino mlijeko.U odgoju štenaca prvi dani života su kritični i neophodna je posebna pažnja i briga da bi preživjeli. Prehrana je od iznimne važnosti. Prva tri dana štence bi trebalo hraniti svakih dva sata, nakon toga svaka tri sata, a u drugom tjednu života svakih četiri sata, s nešto dužim razmacima po noći. Trećeg tjedna života dovoljno ih je hraniti 3-4 puta na dan. Zdravi štenci su debeljuškasti, tihi, čvrsti, topli i veći dio dana spavaju.

Odgovara: Biljana Brzać, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam pitanje o odabiru pravog štenca za obitelj. Spremni smo dati bilo koliko novaca, sav svoj trud i ljubav za novo štene, malog psa. Živimo u trokatnici, samo jedan kat je naš i dosta je velik za malog psa. Pas bi imalo svoj mir u bilo koje doba dana, naravno s nadzorom. U našoj kući živi četvero djece, ali s najmlađima (starima 5 i 2 godine)  bi bio u kontaktu samo nakratko vikendom. Već imamo velikog psa ovčara vani u dvorištu, koji vrijedno i poslušno čuva kuću, ali htjeli bismo i jednog malog za u kuću. Znači, treba nam pas male rase, dlaka nije problem, da voli djecu i lako se nauči poslušnosti. Možete li mi predložiti par malih pasmina? Tražeći nalazim uvijek iste pasmine (maltezer, pekinezer i jork). GloriaO: Pošto udvorištu već imate odraslog psa, a u kući dvoje male djece, predložit ću pasmine malih pasa koji su vrlo socijalizirani, brzo uče, dobro se uklapaju u obitelj, druželjubivi su te nisu agresivni prema ljudima i drugim psima.Chihuahua (čivava)Potječe iz Meksika i ubraja se u najmanje pse. Visine je 15-20 cm, težine 2-3 kg, a prosječna životna dob im je do 14 godina. Postoje kratkodlaki i dugodlaki primjerci. Vrlo su živahni, okretni, a s obzirom na veličinu mogu biti plašljivi u prisutnosti drugih pasa. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje i ovdje.Škotski terijerImpozantan mali pas, jak, miran i staložen, mišićave građe, neovisan i odličan čuvar. Služio je za lov na štakore i lisice. Visok je između 25-28 cm, težine do 10 kg, a živi oko 14 god. Dlaka mu je oštra, gusta, kruta, s mekom poddlakom. Uglavnom je crne boje, a može biti pšenično žuti ili tigrasti. Zapadnoškotski bijeli terijer (West Highland White Terrier)Vrlo je privržen i odan, živahan, voli ljude, a posebno djecu i dobar je čuvar. Visok je 25-28 cm, težine 7-10 kg, a životni vijek mu je oko 14 god. Bijele je boje. Dlaka je duga, oštra i potrebno ju je redovito četkati. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje i ovdje.Lhasa ApsoUbraja se u skupinu minijaturnih terijera, a potječe iz Tibeta, gdje su i uzgojeni u budističkom hramu. Vesele je naravi, ponaša se zaštitnički prema obitelji i nepovjerljiv je prema strancima. Naraste do 28 cm visine, teži 6-7 kg, a prosječna životna dob mu je 12-14 godina. Karakteristična je duga dlaka koja pada preko cijelog lica, a na tijelu dopire do tla i zahtjeva redovito četkanje. Više o ovoj pasmini možete pročitati ovdje.Francuski buldogVrlo je temperamentan, snažne, mišićave građe, brz, uvijek u pokretu, odvažan i vrlo privržan vlasniku. Visine su između 24-34 cm, težine 8-12 kg. Dlaka je mekana, glatka, sjajna, gusta i prilegla uz tijelo. Boje su obično tigraste ili s bijelim mrljama. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje.Jack Russel terijerNeustrašiv, zaigran, odan obitelji, hrabar lovac, neustrašiv čuvar u manjim prostorima i traži redovito kretanje. Naraste do 26 cm, teži 4-7 kg, a očekivana životna dob mu je 13-14 god. Može biti kratkodlaki i oštrodlaki, s čvrstom i gustom dlakom. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje i ovdje.Patuljasti njemački špicJak, srčan, odan, idealan za društvo. Naraste 22-28 cm, teži 2-3 kg, a očekivana životna dob mu je oko 15 godina. Poddlaka je gusta i duga, a ravna gornja dlaka bujna i kitnjasta. Dlaka može biti bijela, crna, smeđa, narančasta i siva, a mora se redovito četkati i održavati. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje.MopsVrlo je uporan, tvrdoglav, odlučan i odan svojoj obitelji, a posebno djeci. Potječe iz Kine i služio je kao pratnja budističkim svećenicima. Naraste od 25-28 cm. Tijelo mu je snažno i zbijeno i teži 6-8 kg, a očekivana životna dob mu je 13-15 godina. Dlaka je ravna, kratka i mekana. Može biti crna, srebrna ili žuto smeđa. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje.Kavlirski španijel kralja Charlesa (Cavalier King Charles Spaniel)Vrlo simpatičan, blag i osjaćajan pas, skladne građe tijela. Potječe iz Velike Britanije. Naraste do 33 cm, teži od 5-8 kg, a očekivana životna dob mu je 9-14 godina. Dlaka je duga, svilena, lagano valovita te crna, crvena ili trobojna. Deatljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje i ovdje.BišonVrlo veseo i prilagodljiv pas, atraktivnog izgleda. Dobro se slaže sa strancima i drugim životinjama. Visok je 23-29 cm, teži 3-6 kg, a očekivana životna dob mu je oko 15 godina. Gornji sloj dlake je kovrčav, a poddlaka je gusta i mekana, bijele boje i iziskuje redovito četkanje.Shih-tzu (Ši-cu)Potječe iz Kine i vrlo je popularan pas za društvo jer je otvoren, pun povjerenja, prijateljski se ponaša prema okolini, a vrlo je osjećajan prema obitelji. Naraste do 27 cm, težine 5-7 kg, a očekivani životni vijek mu je 12-14 godina. Dlaka je ravna, gusta, duga i zahtjeva redovito četkanje. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje i ovdje.Patuljasti pudlPrivržan pas, dobre naravi, zaigran, ali može biti i posesivan prema vlasniku. Visok je 20-25 cm, teži 6-8 kg, a životna dob 14-16 godina. Pudli ne otpada dlaka, tj. ne linja se pa ih treba redovito šišati,  ali su popularni za obitelji gdje su članovi alergični na životinjsku dlaku. Dlaka je duga, gusta, može se oblikovati i šišati na razne načine. Detaljnije informacije o ovoj pasmini možete pročitati ovdje.Nadam se da ćete među ovim pasminama pronaći ljubimca koji će po temprtamentu i karakteristikama odgovarati Vama i ukućanima. Nisam spomenula pasmine koje ste Vi naveli jer ste se o njima, pretpostavljam, već informirali.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Štovani, već sam vam se obraćala za pomoć, no moji problemi s psom traju već mjesec dana. Psu je pretragom krvi ustanovljeno zatajenje bubrega, imao je 4 puta povećane pokazatelje zatajenja/oštećenja. Tjedan dana je primao Cefadroksil (nije htio jesti i povraćao je bio je tjedan dana na infuziji), kako bi nakon tjedan dana počeo ponovno povraćati i odbijati hranu, zatim smo mu još tri dana davali antibiotik Endroksil ili tako nešto, bilo bi sve dobro dok ga je primao, no onda ponovno problemi, mokri pod sobom, non stop liže bubrege, spava previjen, to je jednostavno grozno. Sada je ok, ali mu mokraća pobjegne svako drugi dan pod njega, jede, ali ne s veseljem kao prije (dajemo mu samo lešo meso  s  Impaktine praškom). Sve nas je to financijski jako iscrpilo, veterinar je razmišljao o nekakvoj pretrazi na bakteriju jer dok pije antibiotike mu je super, a poslije ne. Da li postoji mogućnost da njemu možda zbog prejake upale traba još jedna doza ili uistinu nije to to? Ako mi možete pomoći, bila bi vam zahvalna. Pas ima 3 godine, do sada hiperaktivan mješanac.MarinaO: Bubrežnim zatajenjem ukratko smatramo stanje u kojem bubrezi nisu u stanju filtrirati štetne produkte iz krvi. To je teško  bolesno stanje koje iziskuje obimnu terapiju i veliko strpljenje vlasnika kućnog ljubimca. Provođenje liječenja ovisi o tome da li se radi o akutnom ili kroničnom obliku bolesti, kao i o individualnim specifičnostima bolesne životinje. Kronični oblik najčešće pogađa starije pse i, u svom temelju, to je prolongirani i progresivni gubitak funkcionalnog tkiva bubrega. Akutni oblik nastaje kada su bubrezi izloženi nagloj i jakoj noksi, npr. teški metali, aminoglikozidni antibiotici, bakterijski endokarditis, hemoglobinurija, mioglobinurija, hiperkalcemija i dr.Rani klinički znaci zatajenja bubrega su povećana konzumacija vode i povećano stvaranje mokraće, a kod uznapredovale bolesti: gubitak apetita, depresija, povraćanje, proljev, veoma neugodan zadah, ulceracije u usnoj šupljini. Provođenje liječenja uvjetno se može podijeliti u dvije faze. U prvoj fazi važno je "pokrenuti" bubrege i to velikom količinom infuzijske tekućine, koja bi trebala "ispirati" bubrege i potaknuti funkciju bubrežnih stanica, važna je i adekvatna prehrana. Osim toga, daju se lijekovi za kontrolu povraćanja i proljeva, kao i drugi lijekovi, ovisno o tome da li je poznat uzrok zatajenja. Ova prva faza u terapiji bubrežnog zatajenja ima nekoliko mogućih ishoda:  prva mogućnost je povratak bubrega u funkciju u toku nekoliko tjedana ili više mjeseci; druga mogućnost je da bubrezi funkcioniraju samo u vrijeme provođenja terapije, a kada terapija prestane, bubrezi ponovo gube funkciju; treća mogućnost je da je bubrežna funkcija nepovratno izgubljena.Druga faza u provođenju liječenja je koncentrirana na održavanje rada bubrega koliko god je to moguće duže.U tom smislu, veoma važno je provođenje adekvatne dijete koja je bazirana na niskoj razini proteina i fosfora. Redovne kontrole krvi su neophodne, osobito s obzirom na razinu fosfora jer njegove visoke koncentracije će izazvati letargiju i gubitak apetita te brže propadanje preostalog bubrežnog tkiva. Indicirana je zamjena za eritropoetin, hormon koji proizvode bubrezi, a koji stimulira produkciju eritrocita. Upravo zbog nedostatka eritropoetina, životinje s bubrežnim zatajenjem često budu anemične. Daljnje mjere ovise o dominantnim znacima. Često posjećivanje i suradnja sa veterinarom su od prvorazredne važnosti.

Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Mogu li psi i mačke oboliti od virusa H1N1? Kako spriječiti širenje zaraze s oboljelih ukućana na kućne ljubimce i što poduzeti ako oni obole? Hvala, SnježanaO: Pojava i širenje H1N1 gripe (humani oblik "svinjske gripe") ne samo da uzrokuje strah kod ljudi i njihovih bližnjih, nego postavlja pitanje o njegovoj mogućnosti širenja i na kućne ljubimce. Ovdje bi trebalo odmah naglasiti da do danas, a sve prema ekspertima i stručnjacima na području zaraznih bolesti, nije potvrđen prijenos uzročnika s ljudi na pse ili mačke, odnosno, s psa i mačke na ljude. Naravno, to ne isključuje mogućnost da se te činjenice u bližoj ili daljoj budućnosti ne promjene. Stoga, potrebno bi bilo pridržavati se svih mjera sanitacije i osobne higijene, pogotovo u slučajevima ovog oboljenja kod ljudi, ali i svih drugih oboljenja ljudi.Virusi koji uzrokuju influenzu pripadaju porodici Orthomyxoviridae. Postoje tri tipa influenza virusa: tip A, tip B i tip C. Tip A virusi su utvrđeni kod ljudi i različitih vrsta životinja te su posebnim oznakama specifični za svaku vrstu. Tip B i tip C virusi cirkuliraju prvenstveno među ljudima.Psi i mačke imaju svoje "verzije" influenza virusa. Influenza pasa je bolest uzrokovana virusom tip A H3N8 influenza virusa, a kod mačaka je uzročnik tip A H5N1 influenza virus.Prošli mjesec (10/2009 godine) je u SAD-u, savezna država Iowa, utvrđen jedan slučaj pojave virusa H1N1 kod mačke stare 13. godina. To je prvi slučaj ovakve vrste u svijetu te još uvijek predstavlja predmet istraživanja.Do danas ASPCA (American Society for the Prevention of Cruelty to Animals) negira pojavu ovog uzročnika kod kućnih ljubimca. Međutim, isto udruženje naglašava da do danas nisu utvrđeni slučajevi kod pasa i mačaka, što čini ovu skupinu nisko rizičnom.Također, Američko veterinarsko udruženje (American Veterinary Medical Association) tvrdi da do danas nisu potvrđeni slučajevi H1N1 virusa "svinjske gripe" kod kućnih ljubimaca. Međutim, isto udruženje ne potvrđuje da se uzročnik prenosi isključivo između ljudi.U isto vrijeme, predstavnici američkog centra za kontrolu bolesti i njihovu prevenciju ne navode mogućnost prijenosa ovog uzročnika na kućne ljubimce.U svakom slučaju, do daljnjih informacija od strane državnih ustanova ili veterinarskih agencija, savjetuju se vlasnici kućnih ljubimaca da se pridržavaju svih mjera o držanju ljubimaca i održavanju njihova zdravlja i kvalitete života kao i do sada. Kao i uvijek, ako primijetite da je Vaš ljubimac bolestan ili pokazuje neke od znakova poremećaja zdravlja, obratite se svom veterinaru. Ist će biti u mogućnosti utvrditi njegovo zdravstveno stanje te Vas dalje, u skladu s postavljenom dijagnozom, savjetovati.U svrhu prevencije širenja ovog uzročnika koriste se sve mjere koje i savjetuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo - Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, a sve u skladu s naputcima i savjetima Europskog centra za nadzor nad zaraznim bolestima (ECDC). One podrazumijevaju pridržavanje pravila prilikom kihanja i kašljanja ljudi, održavanje higijene i reduciranje kontakta bolesnih ljudi s drugim ljudima i životinjama, održavanje higijene prostora u kojem se živi,... Više korisnih savjeta možete pronaći  na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Našao sam psa za kojeg mislim da je šarplaninac ili ukrižan s tornjakom. Na koji način mogu provjeriti da li je to ta rasa psa i šta treba da uradim da bude kako treba zdravo, da napreduje itd.? I kako da znam koliko mu je mjeseci, pošto je malo štene, žensko je. Unapred hvala, SinišaO: Ne postoji metoda ili način kako bi razlučili o kojim se križanim pasminama radi odnosno koje će osobine i izgled štene "povući" od svojih roditelja i da li su majčini geni jači te štenad više sliči njoj.Ponekad prvo leglo kuje, ako se parila s drugom pasminom, uglavnom poprimi izgled i karakteristike mame kuje. Čak i dugogodišnji uzgajivači, kada žele nabaviti novog psa za svoju uzgajivačnicu, biraju mlade pse tek kada navrše šest mjeseci jer se tada ispoljavaju pozitivne ili negativne osobine vezano uz određenu pasminu. Svoje štene odvedite na pregled kod veterinara, koji će poslije pregleda ustanoviti približnu starost (po izgledu mliječnih zuba, istrošenost, izbijanje stalnih zubiju) i pasminu prema vanjskim vidljivim znakovima (veličina šape, dužina bedrene kosti, dužina glave, položaj ušiju, boja dlake). Ako je štene približno staro oko dva mjeseca, mora se započeti s čišćenjem od crijevnih parazita, a nakon 5-7 dana potom štene treba dobiti prvu vakcinu, odnsono biti cijepljeno protiv psećih zaraznih bolesti. Slijedi revakcinacija za četiri tjedna te čipiranje (obavezno za svakog mladog psa nakon navršena tri mjeseca) i cijepljenje protiv bjesnoće. Prema Vašim navodima najvjerojatnije se radi o psu velike pasmine (križanac tornjaka i šarplaninca) te bi bilo poželjno da ga hranite gotovom suhom hranom za štenad velikih pasmina u rastu. Kod odrastanja velikih pasmina mora se paziti na odnos vitamina i minerala u obroku, udio bjelančevina, masti i ugljikohidrata, na postepeni rast i povećanje tjelesne težine (koja mora biti u razmjeru s rastom kostiju u duljinu) i formiranju zglobova da ne bi došlo do prevelikog opterećenja i posljedične šepavosti. Velike pasmine u periodu rasta mogu imati i probleme vezane uz probavu (kašasta stolica), a uzrok je duljina probave (crijeva) i formiranje "dobre flore" unutar istih. Izbalansiranom gotovom hranom za rast velikih pasmina trebali biste Vašu ljubimicu hraniti barem do 12 ili 15 mjeseci starosti.

Odgovara: Biljana Brzać, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Vidjela sam da ste iimali dosta upita i puno odgovarali na ovu temu, ali mislim da je ipak možda ovo drugačija situacija pa Vas ipak molim za odgovor. Prije tjedan dana moj pas je završio s antibiotskom terapijom, koja je trajala 10 dana, jer je imao razrezotinu koju je trebalo zašiti. Od tada je bezvoljan, što tumačim skoro svakodnevnim odlascima veterinaru u roku od 14 dana. No, unazad 4 dana ima proljev (kontrolirani, svijetlo smeđi, bez krvi) i ponaša se kao da ga boli anus, budući da teško sjeda i kada ga brišem nakon izlaska cvili na dodir bilo gdje oko anusa, uključujući i leđa iznad anusa. Da li to može biti samo posljedica proljeva? Pisali ste o bakterijskim infekcijama, ali obzirom da je 10 dana bio na antibioticimaSynulox, možda to ipak nije u pitanju. Zanima me da li postoji neki lijek ili pripravak koji mu ja mogu dati, budući je 10-ak dana redovito bio kod veterinara i odlazak kod veterinara mu stvarno stvara šok, a taman je počeo biti veseliji. Inače, apetit mu se nije promijenio. Star je 3 i pol godine. Hvala puno, VinkaO: Na osnovu simptoma koje ste opisali kod Vašeg ljubimca, moglo bi se raditi o nekoliko uzroka pa ću pokušati opisati neke od njih.Pošto je Vaš pas bio tretiran antibiotskom terapijom, to bi mogao biti prvi razlog proljeva. Poznato je da antibiotici uništavaju crijevnu mikrofloru. Da da bi se to izbjeglo, daju se probiotici, kao što je Diarsanyl pasta, Florentero pasta i tablete, Canizime prah, Floryboost pasta. Svi ti pripravci lako se apliciraju i primjenjuju se oko 5 dana. Životinja bi trebala promjeniti i ishranu. Hrana mora biti lako probavljiva, raspoređena u manje, ali češće obroke (npr. kuhano pileće ili pureće meso, kuhana riža i rižina sluz). Uz to se daje i medicinska hrana u varijanti "Intestinal" za poremećenu probavu (Royal Canin, Hill's, Eukanuba...). Preporuča se da pas jede prvih 2-3 dana intestinal konzerve jer su lakše probavljive, a kasnije može jesti i suhu intestinal hranu.Sljedeći uzrok proljeva može biti upala tankog ili debelog crijeva. Razlog su specifične bakterijske ili virusne infekcije crijeva, otrovanja (pesticidi, insekticidi, otrovi za štakore, svi mineralni i biljni otrovi). Ali ove bolesti obično, uz proljev, prate i teški opći simptomi (povišena temperatura, ubrzano bilo i disanje, nečiste sluznice). Kod Vašeg ljubimca u obzir može doći i upala rektuma. Obično se javlja kao samostalna bolest, ali može biti posljedica bolesti drugih organa (želudac tanko i debelo crijevo), dugotrajni proljevi, česte rektalne pretrage ili parazitarne infekcije. Tada je sluznica rektuma natečena, bolna na opip, može se pojaviti sluz sa ili bez primjese krvi.Napisali ste da je Vaš ljubimac veseo i ima uredan apetit pa mu, za početak, možete ponuditi medicinsku hranu i probiotik.Ako se stanje ne popravi kroz 4-5 dana, savjetujem Vam da ipak potražite pomoć veterinara.  Naime, dugotrajni proljev može prouzročiti dehidraciju organizma, elektrolitsku neuravnoteženost i gubitak bjelančevina, što može pogoršati kliničku sliku.

Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: U posljednja tri dana naš pas ujutro dobije nekakav kratkotrajni napadaj, kao da ne može do zraka, slično kao napadaj astme kod ljudi. To se događa samo ujutro te traje minutu-dvije, a tijekom dana ništa. Zanimljivo je i to da zrak pokušava uvući kroz nos tijekom napadaja te se ukoči, ali čini mi se da je to više od panike. Inače, radi se o labradoru starom 10 mjeseci, vrlo razigranom i koji je takav i dalje, jako pohlepan pri hranjenju te mu se zna dogoditi s vremena na vrijeme da povrati jedan dio obroka. Krokete guta bez da ih žvače pa ih ponekad takve i povrati. Do sada je imao probleme s alergijom koje smo uspješno izlječili antibioticima, a radilo se crvenilu kože s gubitkom dlaka oko spolnog organa, gdje se stalno lizao.Također, napominjem da živi s nama u stanu. Molim Vas da mi odgovorite da li je moguće da se radi o astmi kod psa ili je ipak nekakva alergija? Unaprijed zahvalan, MarioO: Dispneja ili otežano disanje ponekad može ukazivati na ozbiljan znak poremećaja zdravlja. Njegovi uzroci se mogu nalaziti u zatajenju srca, teškim slučajevima astme, alergijskim reakcijama, bronhitisu, upali pluća, paralizi ili opstrukciji dušnika, ... U svakom slučaju, mnoštvo različitih uzroka, govori o važnosti pregleda od strane veterinara i postavljanja dijagnoze.I u kućnih ljubimaca se također može javiti astma. U takvom slučaju, psi mogu ostati bez daha već i nakon malog napora, kao što je penjanje uz stepenice ili naglo podizanje iz ležećeg položaja. Tijekom napada astme vidi se borba za zrakom. Još se sa sigurnošću ne zna točno što uzrokuje astmu, ali se smatra kako nastaje uslijed alergijske reakcije na tvari poput peludi, parfema, prašine i slično, što uzrokuje upalu gornjih dišnih prohoda te oteknuće istih, tako da je reduciran protok kisika do pluća.Također, mogli bi se izdvojiti i neki od drugih poremećaja u disanju, kao što su strana tijela u nosu, upala grkljana, upala pluća, alergijska reakcija,...Kod prisustva stranog tijela, stalni podražaj na sluznicu uzrokuje pojavu dišnih poremećaja. Naime, ta strana nosa, u kojoj se nalazi strano tijelo, je začepljena, disanje i njušenje je otežano, a sve to skupa može dovesti do dublje infekcije pa i do sepse.Upala pluća najčešće je nastavak upale grkljana i dušnika. Naravno, uzročnici  mogu doći u pluća i izravnim udisanjem zagađenog zraka ili hematogeno (krvlju) iz bilo kojeg drugog organa. Posljedično, smanjena je površina tkiva u kojem se izmjenjuju plinovi iz zraka i krvi što posljedično dovodi do poremećaja u normalnom disanju. Samo disanje je otežano, kašalj bolan i tih te je opće stanje organizma uvijek slabo (povišena temperatura, smanjen apetit...).Zbog svega gore navedenog, savjetujem Vam da svog ljubimca odvedete kod veterinara koji će nakon pregleda ljubimca biti u mogućnosti odrediti njegov zdravstveni status te Vas, u skladu s njim, dalje savjetovati.Za to vrijeme, izbjegavajte svome psu davati za piće prehladnu vodu ili hranu direktno iz hladnjaka. Također, razmislite i o prelasku na neku od hrana s većim zrncima, kako biste spriječili samo gutanje zrnaca bez prethodnog žvakanja te posljedično povraćanje sadržaja želuca.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam ženku westija, stara je 4 godine i primjetila sam da joj krulji u želucu. 28.8.2009. je rodila štence carskim rezom. Sve je bilo u redu do sada, kada sam primjetila da joj krulji u želucu, kao da je gladna. To jutro je sve pojela, čak dvije zdjelice od moguće jedne. Inače, štenci su zdravi, dobro jedu, zaigrani su. Unaprijed hvala, LillyO: Takvu mišićnu aktivnost nazivamo peristaltika. Peristaltički valovi su rezultat ritmičnih fluktuacija električnog potencijala u glatkim mišićnim stanicama. Te fluktuacije nazivamo bazičnim električnim ritmom (BER), a on je rezultat inherentne aktivnosti crijevnog živčanog sustava. BER uzrokuje rimične kontrakcije želuca i crijeva, frekvencije 3 do 12 puta u minuti. Na sličan način, samo brže, kontrahira se srčani mišić. Vegetativni živčani sustav (parasimpatikus koji ubrzava i simpatikus koji usporava prolaz hrane) i hormoni (primjerice motilin) mogu utjecati na BER. U prisutstvu hrane peristaltička aktivnost se povećava, ali ona također raste i nakon što su želudac i crijeva prazni oko dva sata. Naime, u stijenci želuca postoje osjetni receptori koji reagiraju na odsustvo hrane te izazivaju refleksno generiranje valova električne aktivnosti, (nazvanih migrirajući mioelektrični kompleks, MMCs) u crijevnom živčanom sustavu. MMCs putuju kroz želudac i crijeva te izazivaju tzv. kontrakcije zbog gladi, koje mi čujemo kao kruljenje. Kontrakcije njima izazvane čiste želudac i crijeva od ostataka hrane, bakterija i mukoze (zaštitnog sloja koji luče stanice želučane i crijevne stijenke) te ujedno sprječavaju akumuliranje. Kontrakcije obično traju 10 do 20 min, a ponavljaju se ciklički, svakih sat-dva, sve dok životinja nešto ne pojede. Nakon obroka, MMCs e smanjuje pa slabe i kontrakcije za koje je on odgovoran.O kruljenju u želucu kod pasa pisale su i moje kolegice mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje i Zdravka Rumiha, dr.vet.med. ovdje.Niste mi naveli kakva je stolica Vaše ljubimice, koliko puta na dan ju hranite te, da li ste ju čistili od parazita te da li joj je i inače dobar apetit. U svakom slučaju, zbog mogućnosti da se radi o bakterijama u probavi ili o crijevnim parazitima, preporučujem  Vam da ljubimicu očistite od crijevnih parazita (ukoliko to već niste učinili) ili da napravite koprološku pretragu kako biste bili sigurni.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam newfoundlandera starog 4 mjeseca. Informirala sam se dosta o pasmini i dobila savjet da ne bi smjeli jesti sa iz zdjelice na podu, nego bi zdjelica trebala biti uzvišena barem do visine prednjih nogu. Je li to istina? Bih li trebala to primjenjivati na svome psu?Zahvaljujem, KarlaO: Činjenica koju ste naveli je točna. Naime, newfoundland pasmina pasa izrazito je visoka u grebenu pa se naročito za njih savjetuje odizanje posuda za hranu i vodu od podloge.Također, isto je primjenjivo i za većinu ostalih pasa velikih pasmina.Psi vjerojatno provode više vremena uz posude za hranu i vodu, nego s bilo kojim drugim stvarima. Stoga bi i njihove posude za hranu i vodu trebale biti birane pomnije, osim samo po dizajnu i boji , s obzirom da neke njihove karakteristike mogu rezultirati zdravstvenim problemima. Često se smatra kako je izbor posude jednako važan kao i izbor hrane za psa.Kod odabira posude za hranu i vodu treba pripaziti na sljedeće: ravno široko dno prevenira prevrtanje posuda i prolijevanje sadržaja, dno obrubljeno gumom spriječava klizanje po podu, materijali koji su otporni na visoke temperature u perilici suđa omogućuju uništavanje bakterija i drugih mikroorganizama te izgled koji omogućava lako održavanje i čišćenje, a u slučaju da imate ljubimca s dugim i spuštenim ušima, treba birati veličinu i oblik posude koja neće dozvoliti da mu uši padaju u posudu.Ukoliko su u kućanstvu dva ili više pasa, svaki bi pas trebao imati svoj set posuda za hranu i vodu kako ne bi dolazilo do kompeticije i posljedično gladovanja. Zatim, svaki pas treba imati jednu posudu za hranu, a drugu za vodu, u svrhu boljih higijenskih uvjeta.Odabir posude prvenstveno ovisi o pasmini i temperamentu psa. Naime, plastične posude dolaze u raznim bojama, lagane su, nisu lako lomljive i ekonomične su, no nisu primjerene za one pse koji žvaču svoje posude za hranu jer odgrizeni dio mogu progutati. Kod takvih pasa bolji su odabir posude od nehrđajućeg čelika, keramičke ili porculanske, a ujedno su i lakše za održavanje higijene.Što se tiče pasmina pasa, male, plitke posude najprikladnije su za pse malih pasmina. Većim pasminama više odgovaraju široke i duboke posude. Isto tako, psi velikih pasmina pasa izrazito su visoki u grebenu pa se naročito za njih savjetuje odizanje posuda za hranu i vodu od podloge. To se prvenstveno preporučuje zbog položaja psa dok uzima hranu ili vodu. Naime, medicinska istraživanja su pokazala kako je podobnije izbjegavati snižavanje glave pasa velikih pasmina dok uzimaju hranu ili vodu jer je tada glava u nižoj razini od želuca, što otežava samo uzimanje hrane, ali i probavu. Zatim, sama činjenica njihova delikatnog rasta koštano-zglobnog sustava iziskuje olakšavanje pojedinih segmenata rasta i razvoja takvog ljubimca, kao što je , primjerice, olakšavanje uzimanja hrane i vode. Također, na ovaj način se smanjuje mogućnost prevrtanja posuda te time bolje održava higijena prostora u kojem pas boravi.U Pet centru možete pronaći posude sa stalkom ili poseban nastavak koji služi kao držač posuda, a koji se učvrsti na neku rešetkastu podlogu.U svakom slučaju, vodite računa da se svakodnevno održava higijena posuda za hranu i vodu te da pas ima uvijek svježu vodu za piće.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imamo pinča starog 1 godinu i 8 mjeseci. Unazad par mjeseci se stalno češe - gricka butinu ili nogom češe njušku. S jedne i druge strane njuške mu je koža nadražena pa ju mažemo maslinovim uljem. Napravili smo test kože koji je negativan. Probali mijenjati hranu, ali ništa ne pomaže. Čistili smo prošli tjedan analke, ali on se i dalje češe. Šta da radimo? Unaprijed hvala, TanjaO: Svrbež kože i ispadanje dlake najčešće su pojave koje ukazuju na bolesti kože. Svrbež (pruritus) kože parastetički je osjet na površini tijela, koji nastaje pod utjecajem raznovrsnih vanjskih ili unutarnjih podražaja. Od posebnog je značenja kao simptom kožnih bolesti. U tom slučaju svrbež redovito prate promjenena koži.Već prema stupnju, svrbež kože se očituje češanjem, lizanjem, gickanjem, općim nemirom i drugim simptomima. Noću je uglavnom jače izražen. Kada je svrbež neznatan, pa se spontano i ne očituje, može se izazvati tako da životinju lagano počešemo rukom, štapićem ili kojim drugim prikladnim pregledom i to na mjestima gdje je koža promijenjena ili gdje se može očekivati da postoji svrbež. Pritom životinja pokazuje znakove ugodnosti, naslanja se na ruku, umiri se, oblizuje.Od češanja, ako je svrbež jak, na koži ostaju tragovi u vidu prorijeđene i izlomljene dlake, ogrebotina i drugih promjena. Svrbež redovito uzrokuje sekundarne promjene na koži kojima se često pridruži i infekcija.Svrbež kože javlja se i neovisno o kožnim bolestima. U tom slučaju, iako postoji svrbež, na koži nema promjena izuzev onih što nastaju kao posljedica češanja. Takav svrbež uzrokuju nametnici što gmižu po koži ili izlaze iz tjelesnih otvora.Svrbež je katkad posljedica hormonalnih poremećaja izlučivanja autotoksičnih tvari i kod bolesti jetre i bubrega, alergijske preosjetljivosti, promjena u sastavu krvi ili želučano-crijevnih bolesti.O dijagnosticiranju uzroka svrbeža opširno sam pisala ovdje.Vrlo je važno i pravilna dijagnoza te terapija upaljenih ili stalno punih analnih vrećica, o čemu možete pročitati ovdje.Najvažnije je da ste dosljedni u hranjenju ljubimca hipoalergenim hranama i da pratite da pas ne pojede nešto sa strane te da ga pratite kako reagira u pojedinim situacijama (da li se svrbež javlja više npr. nakon posjeta nekoj livadi ili ležanja na određenom materijalu, izbacivanja određene vrste mesa iz hrane...).

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam maltezera, oči mu ispiremo mlakom vodom ili kamilicom. Primjetila sam zadnja dva dana crvenilo oko lijevog oka, tj. oko ruba oka. Desno oko mu je normalne smećkaste boje. Da li to znači neku upalu ili nešto? Koje kapi da kupim za njegu očiju i da se smanji crvenilo?Hvala i pozdrav od maltezera, DorisO: Iritacija je reakcija konjuktiva na neke  štetne faktore. Uklanjanjem iritativnog faktora prestaje i reakcija sluznice. Dugotrajna iritacija, međutim, može dovesti do trajne reakcije sluznice pa onda govorimo o kroničnoj upali. Iritaciju izazivaju različiti fizički i kemijski agensi, kao što su prašina, vjetar, hladnoća, oštri mirisi, prejako i neprikladno svjetlo, različita isparavanja, trljanje oka, itd.Iritirano oko se crveni, suzi ili svrbi. Iritacija konjunktive se ne liječi, nego se moraju izbjeći ili umanjiti iritativni faktori.Konjuktivitis je vrlo čest problem koji se javlja kod pasa. Sluznica oka koja prijanja uz rožnicu može se nadražiti. Sluznica oka proizvodi sluz koja se prevlači preko rožnice, čisti je i čuva, a sadrži i antibakterijska svojstva. Uzroci iritacije sluznice mogu biti različiti, a stanje koje izazovu naziva se konjuktivitis. Do njega može doći uslijed prisutnosti stranih tijela u oku (prašina, prljavština...), virusa koji izazivaju suhoću sluznice ili naglog porasta bakterija u oku. Terapija ovisi o uzroku, a najčešće se kod akutnog konjuktivitisa tretira antibioticima kao i većina upala. Kod kroničnog konjuktivitisa simptomi su blaži (crvenilo i umjereno naoticanje sluznice), a uz preporuku veterinara i odgovarajuće kapi za oči može ga se držati pod kontrolom.Blefaritis je očna bolest obilježena upalom očnih kapaka, najčešće njihova ruba. Blefaritis se može manifestirati crvenilom oka, svrbežom te bolnim nadražajem jednog ili oba kapka. Zbog sličnosti simptomatologije, blefaritis se često zabunom proglašava konjuktivitisom. Temeljni princip u liječenju blefaritisa jest pažljiva i adekvatna higijena ruba vjeđe.Oko je osjetljiv organ, što znači da i mala upala može dovesti od ozbiljnih stanja i posljedica pa svakakao preporučujem da odete veterinaru kako bi se utvrdila točna dijagnoza i prema tome provela terapija.Korisne informacije o higijeni i njezi oka kod maltezera možete pročitati ovdje i ovdje.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Prije nekoliko dana na ulici sam pronašlo predivno štene, staro oko mjesec. Mamu mu je udario auto pa sa ga zato uzela sebi na skrb. Moje se iskustvo sa psima uglavnom ograničava na odrasle pse, o štencima znam jako malo. Očišćeno je od unutarnjih parazita, kojih je bilo mnogo, ali i dalje ima proljev žute boje. Inače je veselo, igra se i spava. Dajem mu pileće bijelo meso skroz usitnjeno, kozje mlijeko i jogurt, jaje. Htio je piti i malo supice. Ono što mene brine, iako ga nigdje na izvodim van, jesu zarazne bolesti. Naime, ja volontiram sa psima, odnosno u njihovom zbrinjavanju, pa se plašim da nisam slučajno prenosnik nekih virusa. Hvala, JasnaO: Vaša briga je opravdana, naime štenci mogu oboljeti od više zaraznih bolesti. Neke bolesti im možete Vi lako prenijeti, a za neke je obično potreban izravan kontakt sa bolesnom životinjom, ali nikad ne treba zanemariti opasnost od neizravnog prijenosa.Štenećak je bolest koju poznaje svaki vlasnik psa. Mogu oboljeti štenci stari nekoliko mjeseci, ali i stariji psi. Uzročnik bolesti je kontagiozni virus koji se prenosi izravno i neizravno, najčešće se prenosi zrakom ili preko izlučevina, kao i hranom i vodom. Pojedini psi mogu izlučivati virus mjesecima. Obični dezinficijensi ga uništavaju, smatra se da je nestabilan izvan domaćina.Parvoviroza je, također, virusna bolest, koja se ispoljava u srčanoj formi dosta rijetko i u crijevnoj formi daleko češće. Glavni način širenja bolesti je preko fecesa bolesnih životinja, koje izlučuju virus oko dva tjedna. Virus je veoma postojan i može preživjeti u okolišu godinama. Najbolji dezinficijens za pseći parvovirus je natrijev hipoklorit (varikina).Koronavirusni gastroenteritis je kontagiozna bolest pasa različite starosti, koja se ispoljava povraćanjem i proljevom. Bolest je naročito opasna za štence. Glavni izvor infekcije je feces zaraženih životinja, a virus je osjetljiv na uobičajene dezinficijense.Zarazna upala jetre je bolest koju uzrokuje pseći adenovirus. Pogađa različite dobne skupine i ima veoma visoku smrtnost kod štenaca. Bolest ima raznolike, ali teške kliničke znake: od visoke temperature do mnogobrojnih krvarenja i potkožnih edema. Bolest se prenosi fecesom, urinom i slinom bolesnih životinja, a urinom se virus može izlučivati i do šest mjeseci. Izvan organizma virus može preživjeti i mjesecima. Efikasno dezinfekcijsko sredstvo je natrijev hipoklorit.Zarazni laringotraheitis (zarazni kašalj) nije tako teška bolest, iako štenci mogu teže oboljeti od odraslih pasa. Bolest nastaje često kao sekundarna, nakon primarnih virusnih infekcija dišnog sustava, a najčešće se radi o bakteriji Bordetela bronchiseptica. Bolest je veoma kontagiozna u uzgajivačnicama, gdje se eksplozivno širi.Zbog svega navedenog, preporučujem Vam da u dogovoru sa Vašim veterinarom započnete vakcinaciju Vašeg štenca već u dobi od šest tjedana.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Moj pas u zadnje vrijeme povraća/ iskašljava bijelu sluz. Vodu mu uvijek mijenjam i uvijek mu je čista, ali on kad god popije imalo vode napne se sav i iskašlje bijelu, ponekad pjenastu sluz. Danas je malo iskašljao i žućkastu sluz, ali češće iskašljava bijelu sluz. O čemu se radi? Molim pomoć! Hvala, HelenaO: Kašalj može biti znak različitih stanja, od blagih, prolaznih upala gornjih dišnih puteva do srčanih bolesti visokog stupnja. To je refleksna zaštitna akcija organizma kojom se štite donje partije dišnog sustava, a nastaje zbog iritacije specifičnih receptora koji se nalaze u grkljanu, traheji, mekom nepcu, ždrijelu.Uobičajeno se kašalj dijeli na suhi i vlažni. Suhi kašalj nastaje najčešće zbog iritacije gornjih dijelova dišnog sustava i najčešće je snažan i eksplozivan,bez iskašljavanja sadržaja i prati ga bolnost. Karakteristika vlažnog kašlja je iskašljavanje sekreta koji je sluzav.Zarazni traheobronhitis prati suhi kašalj, a bolest je obično blaga, osim kod štenaca i pasa sa narušenim imunim sustavom. Traje oko dva tjedna, a u nastanku bolesti sudjeluju virusi i bakterije. Osim kašlja, rijetko se javljaju drugi znaci bolest. Prisutnost unutrašnjih parazita također može biti praćena kašljem. Radi se o crijevnim parazitima, koji u toku svog razvoja u organizmu vrše migraciju, koja uključuje pluća i dušnik pa njihova prisutnost može biti praćena kašljem. Štenci mogu biti invadirani još od svoje majke, tijekom gravidnosti.Dirofilarioza je rjeđa bolest, ali veoma opasna. Izaziva ju srčani crv, a prenose komarci. Bolest ima nekoliko faza u svom razvoju, a odrasli nitasti crvi parazitiraju uglavnom u plućnioj arteriji i desnoj klijetki, a kod teških invazija i u desnoj pretklijetki te velikim šupljim venama. Bolest je progresivna pa oboljeli psi mogu znatno izmršaviti.Kronični bronhitis najčešće prati iskašljavanje sluzi, a uzrok je ponekad teško utvrditi. Ovaj kašalj može kroz duži period dovesti do zatajenja srca jer nastaju nepovratne patološke promjene na bronhima.Degenerativne promjene na srčanim zaliscima imaju za posljedicu zatajenje srca i plućni edem, što bude praćeno mekim kašljem koji se javlja noću. Bolest je progresivna, a kašalj će se ispoljavati pri svakom naporu.Upale pluća različite etiologije također su praćene kašljem.Smatram da trebate posjetiti svog veterinara koji će izvršiti kliničku pretragu i utvrditi o čemu se točno radi kod Vašeg ljubimca.