Pitajte veterinara

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Prije tjedan dana sam kupila sirijskog hrčka i, naravno, ispočetka je bio poprilično nervozan i prestrašen. S vremenom se aklimatizirao i priviknuo na ukućane. Postao je živahan i povjerljiv. Međutim, odjednom je počeo čudno reagirati na zvukove u njegovoj blizini (listanje bilježnice, pucketanje prstima, pokrete i sl.), što do sad nije radio. Svaki put kad čuje neki zvuk počne se trzati. Ne u smislu da se uplaši (iznenadi), nego ima jake trzaje. Zanima me je li to zato što se možda boji ili je to neka bolest? I dali je moguće da je slijep? Hvala unaprijed, Ivona O: Na ovakav način mi je poprilično teško prepoznati o čemu se radi kod Vašeg ljubimca. Naime, mnogi uzgajivači navode da se ponekad kod hrčaka može uočiti trzanje. Isto trzanje se najčešće povezuje s njihovom pojačanom ekscitacijom, zanimanjem, iritacijom,... na različite podražaje iz njihove okoline.  Međutim, trzanje hrčaka se može javljati i u situacijama kada im je hladno ili kada su uplašeni i tjeskobni, a ponekad može biti povezano i s dijabetesom, kao i sa mnogim drugim zdravstvenim poremećajima. U svakom slučaju, radi sigurnosti i zdravlja svog ljubimac, kao i svoje sigurnosti savjetujem Vam da s ljubimcem posjetite veterinara. Isti će po pregledu ljubimca biti u mogućnosti odrediti njegovo zdravstveno stanje te Vas u skladu s njim dalje informirati, kao i savjetovati.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam pitanje u vezi ovnolikog kunića. Star je 5 mjeseci i zadnjih tjedan dana je dosta mirniji nego prije, cili dan leži, jedino je navečer malo živahniji. Znam da su oni najaktivniji ujutro i navečer, ali može li neka pretjerana lijenost biti znak nečega?Hvala, Antonio O: Duže spavanje i mirovanje ljubimca tijekom dana može biti posljedica pretople okoline, kao i porasta vanjske temperature. Naime, glodavci i dvojezupci poprilično teško podnose više temperature (više od 24-26 stupnja C). Posljedično, pokušavaju više odavati temperaturu u okolinu, a manje iste proizvoditi. Stoga, neuobičajeno više leže, spavaju, manje jedu. Iz tog razloga, kavez ili gajbica u kojoj se ljubimac drži, trebalo bi smjestiti u hladnijim prostorijama unutar stana (kupaonica, hodnik i slično). Međutim, umanjena aktivnost u kombinaciji i s drugim znakovima, kao što su gubitak apetita, probavne smetnje,... mogu biti i pokazatelj određenih zdravstvenih poremećaja. Više o nekim kliničkim znakovima prema kojima je moguće posumnjati da nešto nije u redu s ljubimcem možete saznati i u odgovoru kolegice Silvije Havrle Lovrić, dr. vet. med. ovdje.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam patuljastog kunića. Prošle godine na ljeto mu se pojavilo crvenilo oko jednog oka i bilo mu je natečeno, ali mu je prošlo nakon nekoliko tjedana, no opet mu se pojavilo. Molim vas odgovorite što mu je i kako ga liječiti. Unaprijed hvala, Liza O: "Crveno oko" obično predstavlja hiperemiju površinskih krvnih žila konjuktive, sklere i episklere, a mogu biti uzrokovane i bolestima ili poremećajima ovih struktura ili susjednih struktura koje mogu na njih utjecati izravno ili neizravno. Postoje mnogi uzroci crvenog oka, uključujući konjuktivitis, blefaritis, glaukom, ozljede, subkonjuktivalno krvarenje, prsnuće krvne žile. Ponekad se radi o iritaciji stranim tijelom, a može se raditi i o infekciji. Za detekciju stanja nužan je temeljiti pregled oka, a ovisno o utvrđenom stanju Vaš veterinar će odrediti i liječenje. Više o sličnim problemima kod kunića možete pročitati ovdje.

 Odgovara: mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imamo patuljastog ovnolikog kunića i samo me zanima je li se njih smije puštati van u dvorište ili postoji mogućnost da se prehlade? Unaprijed hvala. Srdačan pozdrav, Marina O: Kuniće kućne ljubimce možete puštati u dvorište, ali pri tome treba biti vrlo pažljiv i obratiti pozornost na nekoliko čimbenika. Kunići koje možete kupiti u trgovinama generacijama su uzgajani i držani u zatočeništvu, odnosno u kontroliranim uvjetima. Kuniće bi  na vanjske uvjete trebalo navikavati postepeno, što znači da ih ne treba izlagati većim temperaturnim razlikama. Ove životinje nešto bolje podnose niže temperature nego vrućinu pa je važno da ih se ne izlaže jačem djelovanju sunca. Površina po kojoj se životinja kreće trebala bi biti suha tako da treba izbjegavati rosu ili kišom navlaženo tlo. Kunići ne bi trebali piti vodu iz lokvica u zemlji. Izlazak na travnatu površinu za kuniće je svakako poziv na slastan obrok. Od najveće je važnosti da kuniću prije toga vrlo postepeno uvedete u prehranu svježu zelenu hranu, odnosno svježe ubranu travu s površine na koju će izlaziti jer će u suprotnom nagla promjena u prehrani izazvati ozbiljne probavne tegobe.  Nadalje, kunića svakako ne ostavljajte samog i bez nadzora jer na otvorenim površinama ga mogu napasti mačke, psi ili ptice. Onemogućite mu bijeg tako da provjerite sve moguće izlaze iz dvorišta ili ga možete voditi s hamićem za kuniće na povodcu. Ovakvi hamići su u stalnoj ponudi prodavaonica Pet centra, kao i metalne ogradice za male životinje koje možete postaviti na otvorene prostore ili terase.

Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam hrčka starog 5 mj. sirijskog mužjaka, prije se puno kretao i bio je mršaviji. Prije mjesec i pol dana neprestano samo jede i spava, više se ne kreće puno niti vrti kolut. Počeo se debljati. Šta da radim? Mario O: Pretilost u hrčaka i nije tako rijetka pojava. Do nje dolazi najčešće kao posljedica nepravilne i neprilagođene prehrane te nedovoljne aktivnosti. Posljedično, dolazi do znakova koje Vi i opisujete kod svog ljubimca - ljubimac se "povećao", djeluje lijeno, a njegova aktivnost i kretanja su svedena na minimum. Rješenje za ovaj priblem je najčešće u izbacivanju poslastica bogatih šećerima. Umjesto prije navedenih poslastica, ljubimcu možete ponuditi povrće. Također, ljubimcu bi trebalo osigurati veću količinu vježbe, a sve kako bi se postojeće zalihe energije reducirale. U tu svrhu, vlasnici najčešće uzimaju lopte (kugle) u koju se stavi hrčak i na takav način se može kretati po prostoru, a u isto vrijeme gubiti na tjelesnoj težini. Također, možete svom ljubimcu osigurati više aktivnosti izvan samog kaveza - kretanje i trčanje po sobi. Za sve prije navedene oblike vježbe, ljubimac bi trebao biti pod stalnom Vašom kontrolom kako bi se spriječile eventualne ozljede ili "nestanak" istog. Više o pravilnoj prehrani hrčaka možete saznati i u odgovoru kolegice Zdravka Rumiha, dr. vet. med. ovdje.

 Odgovara: mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imam vrtimiše, ali i malu djecu. Pročitala sam da su miševi skloni pojavi ekto- i endoparazita. Možete mi pojasniti što je to te kako na pravilan način i s pravim sredstvima čistiti, dezinfcirati njihov kavez kako bismo sigurni uživali u njima. Hvala, Tea O: Paraziti su organizmi koji se hrane na račun drugog organizma. Prema mjestu na kojem parazitiraju u domaćinu dijele se na ektoparazite, koji žive na površini tijela ili vanjskim prirodnim otvorima, i na endoparazite koji žive unutar organizma domaćina (tjelesne šupljine, tkiva i krv). O vanjskim parazitima malih glodavaca možete pročitati ovdje. Unutarnji paraziti malih glodavaca su protozoe, trakavice i gliste. Među njima su zoonoze (bolesti koje se prenose sa životinje na čovjeka) protozoarne parazitoze i trakavičavost. Osim navedenog, miševi kao i ostale vrste životinja mogu biti izvor zaraze cijelim nizom različitih bolesti. Međutim, miševi kućni ljubimci, koji su uzgojeni u izoliranim uvjetima kod uzgajivača čije su životinje pod stalnim veterinarskim nadzorom i koji generacijama nemaju kontakt s vanjskim faktorima, ne dolaze u kontakt s uzročnicima bolesti i njihova pojavnost je iznimno mala. Redovno čišćenje nastambi, kao i provjereni izvori hrane, uz uobičajene higijenske mjere, kao što je pranje ruku nakon kontakta sa životinjama, dovoljna su zaštita ukućanima. Nastambe, kao i cjelokupnu opremu u njima, potrebno je jednom tjedno temeljito oprati, a dezinfekciju provesti sredstvima za dezinfekciju namjenjenim za nastambe životinja (npr. deterdžent za čišćenje i dezinfekciju Amici e felici ili Capha desclean sprej "Canina"). Ovi pripravci su u stalnoj ponudi prodavaonica Pet centra. Ukoliko uočite promjene u izgledu i ponašanju životinjica, kao što su nevoljkost, odbijanje hrane, neuredna i nakostriješena dlaka i sl., životinjice je najbolje odnijeti veterinaru na pregled kako bi se pravovremeno provela dijagnostika te eventualna ciljana terapija.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam ženku dugodlakog kunića staru 2 godine. Prije 6-10 mjeseci imala je problema sa zatvorom, ali riješili smo problem malt pastom, probioticima i bananom. Dugo vremena je bilo sve u redu, ali u zadnje vrijeme ima jako mekanu stolicu i to ne svaki dan, nego cca svaki 3. dan, tj. kad pojede bilo što od povrća. Prehranu joj nisam mijenjala. Jako je izbirljiva u hrani i od povrća jede samo crveni radič, maslačak i lišće mlade mrkve. Kad vidim da ima mekanu stolicu stavljam je na "dijetu" i jede samo suhu hranu "Cuni Crispy" i "Prestige Cuni Nature" i domaće sijeno koje obožava i stalno ga ima u neograničenim količinama. Povremeno dajem i malo suhog kruha. Primjetila sam da pije dosta vode, možda zato jer joj je vruće, makar joj stavljam bočicu zaleđene vode u gajbu uz koju se voli leći i hladiti. U ponašanju nema promjena. Dosta je aktivna, igra se, skače i jede kao i obično. Molim vas pomozite nam. Unaprijed zahvaljujem. Karmela O: Kunići su biljojedi, imaju duga crijeva, a dominira  slijepo crijevo. Kako bi probavili složene ugljikohidrate, u njihovoj probavi sudjeluje niz saprofitskih bakterija i protozoa. Kod zdravih kunića izmet se javlja u obliku tvrdih kuglica i kao meki, neformirani izmet (caecotrophes). Produkcijom mekog izmeta bogatog vitaminima B skupine i "dobrih" bakterija, kunići održavaju ravnotežu crijevne mikroflore. Da bi iskoristili ovakav izvor nutrijenata, kunići jedu svoj izmet (koprofagija) i ponovno ga uključuju u probavu. Obje vrste stolica izlučuju se u cikličkom ritmu. Pri formiranju tvrde stolice pojačana je motorička aktivnost gornjeg dijela debelog crijeva, dok se meka stolica stvara pojačanim motilitetom donjeg dijela debelog crijeva. Meka stolica se najčešće javlja ujutro. Iako niste mijenjali hranu, vrlo vjerojatno je ona uzrok  mekim stolicama. Pažljivo operite i osušite  zelenje koje dajete ljubimici. Potičite je da uzima što više sijena, a to ćete postići tako da umanjite količinu ili pak potpuno isključite koncentrirane zrnate hrane. Potrebno je da zelena hrana uvijek bude svježa i da se ukloni ako je kunić ne pojede kroz 1 sat. Također je potrebno pažljivo birati mlade i neoštećene biljke, a ako ima oštećenih djelova, svakako ih uklonite. Promjena ishrane, stres, putovanje, svježa zelena hrana su mogući  uzroci mekane stolice. Međutim, proljev i mekana stolica mogu se javiti i kao posljedica različitih oboljenja pruzrokovanih parazitima i bakterijama. Dijagnoza se sa sigurnošću može postaviti tek poslije pregleda stolice, stoga je preporuka da potražite pomoć veterinara.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Našao sam Vašu stranicu na internetu pa me zanima da li biste mi mogli pomoći. Naime, prije 4 dana sam dobio kunića (slika u prilogu). Star je oko godine dana (ne znam točno jer smo ga dobili na poklon, odnosno udomili smo ga jer ga se vlasnik htio riješiti pošto ide na more preko ljeta). Da li biste mi mogli pomoći s nekoliko savjeta o brizi oko ove životinje. Skinuo sam s interneta koju hranu smije jesti, a koju ne; sijeno, svježe povrće, voće, te kupljena hrana DA, a mokro povrće, djetelina, kruh, itd. NE. Molim Vas, ako biste mogli savjetovati prehranu za njega te koje su najbolje poslastice za kuniće. Smjestili smo ga u kavez koji nema vrata nego otvor odozgo pa je li to razlog što djeluje preplašeno jer kada ga vadimo van moramo ga dizati, a navodno se kunići boje visine. Svaki dan ga stavimo van na travu ispred kuće, ali on uglavnom samo sjedi, ne da se dirati i dosta se boji te ignorira kada pokušavamo stupiti u kontakt s njim (okrene se od nas). Primjetio sam kada sjedim na travi dalje od njega da ipak bude u blizini, ali to je sve. Jednostavno se ne da dirati baš i ne mazi se, a navodno su to životinje koje baš to sve rade. Vrlo ga je teško pridobiti vani da jede iz ruke (maslačak uglavnom voli), a kad mu stavim u kavez onda jede, ali ne previše. I uopće ne jede sijeno, nego uglavnom zelenjavu. Zar nije sijeno glavna prehrana? Razmišljam mu napraviti kavez na kat; dolje zdjelica s pijeskom za wc, sijeno, povrće i voda, a gore mjesto za spavanje, te sam mislio napraviti nešto poput tunela jer se kunići vole zavlačiti u to. Vas molim, dakle, za savjet kako ga pridobiti da bude umiljat i da se mazi, da nam vjeruje jednom riječju. trenutno mu je taj kavez u staji pored drugih životinja, a ja sam razmišljao staviti novi kavez koji ću napraviti u podrum kuće (jako čist, pločice, izgleda kao svaka prostorija kuće- nije pojam starog vlažnog podruma). Ali me brine je li bolje ostaviti ga u kavezu u staji da ne bude sam, nego pored drugih životinja. Svaki bsmoi ga dan izvodili na par sati van pa sam nekako zamislio da bi samo otvorio kavez i vrata na podrumu pa da on ode na dvorište. Molim savjet. Hvala unaprijed. Lijepi pozdrav, Nikola O: Zahvaljujem Vam na ukazanom povjerenju i opsežnom opisu. Pošto navodite da je kunić odrastao, on ima svoje ustaljene navike i sigurno mu sada treba vremena za prilagodbu na novu sredinu. Što se tiče maženja i dodirivanja, vjerojatno Vaš kunić nije bio tako naučen kod prijašnjih vlasnika. Kunići su vrlo inteligentne životinje i ponašaju se ovisno o ophođenju sa njima. Na prvom mjestu morate biti strpljivi i pažljivi kako biste stekli njegovo povjerenje .On će se s vremenom naviknuti tražiti vašu pažnju jer i ležanje u Vašoj blizini pokazuje da Vas se ne boji. Općenito o ophođenju s kunićima i pogreškama koje vlasnici pritom znaju činiti pročitajte ovdje. Što se tiče smještaja , pošto kunići nisu penjači i boje se visine , nije mu potreban kavez na kat, nego što prostraniji kavez koji ima vrata koja mogu biti otvorena tako da on ulazi i izlazi po želji. Druge životinje ne smetaju kuniću i može živjeti u njihovoj blizini, osim ako se ne radi o onima koje ga mogu ozlijediti. O pravilnoj prehrani kunića sam pisala ovdje. Dakle, suho sijeno mora uvijek imati u dovoljnoj količini, iako će radije jesti svježu travu i zelenilo. Odraslim kunićima nije potrebno toliko zrnate hrane, da se ne udebljaju. Mogu Vam preporučiti hranu za odrasle patuljaste kuniće, kao npr. Witte Molen Meni za patuljaste kuniće ili Witte Molen  Country za patuljaste kuniće, zatim Versele laga Premium Cuni nature Re-balance, Premium Cuni nature ili Cuni crispy. O hranama za Vašeg ljubimca se možete dodatno informirati u trgovinama Pet centra. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

 Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Jež je dobar i živahan, još se malo prilagođava pa nam baš i ne da da ga ovako dižemo bez da se sklupča, a je li to normalno da još ne trči po kotaču za trčanje? Renato O: Svaka životinjica treba određeno vrijeme za adaptaciju na nove uvjete u kojima živi tako da je u prvim danima nabavke sasvim normalna pojava da se još uvijek boji i ne koristi sve pogodnosti novog stambenog prostora. Bitno je izgraditi međusobno povjerenje kako bi se životinjica osjećala sigurnom a za to je potrebno vremena i strpljenja. Preduvjet što bržeg prilagođavanja ježića je pažljivo ophođenje sa njime. Naime, većina ježića ne voli maženje ali isto takva većina dozvoljava da ih se uzme u ruke a s vremenom se bez problema penju i na rame i sl.  Svaki put kad ga uzimate u ruke činite to vrlo nježno i polako, da se ne preplaši. Naravno, u početku je normalno da se pri svakom uzimanju u ruke sklupča no ježevi se obično već nakon nekoliko minuta opuste i "odmotaju" shvaćajući da mu vlasnik ne želi načiniti ništa nažao. Ako je jež uporno nepovjerljiv možete se poslužiti ručnikom prilikom uzimanja u ruku kako bi izbjegli bilo kakvu mogućnost da se ozlijedite na njegove bodlje, iako je to vrlo rijeko. Svakako se bavite ježićem u rano večer, kad je budan jer pospani ježevi znaju biti nervozni te je pripitomljavanje znatno otežano. Ujedno, kada se odlučite uzeti ga u ruke, najprije ga pokušajte namamiti sa omiljenom poslasticom ili, za početak, hranom kojom ga inače hranite. Kada će se osjećati ugodno i prići Vam, dopustite mu da ponjuši Vaše ruke kako bi Vas mogao prepoznati i lagano ga objema rukama obuhvatite sa strane. Kada će se jež osjećati dovoljno sigurnim (neće se sklupčati ili se sakriti od Vas) podvucite ruke pod njegovo tijelo i oblikujte rukama "šalicu" oko njega. Ako se sklupča ponudite mu omiljenu poslasticu ili hranu kako bi ga privolili da se odmota a samim time ćete ga naučiti kako je uzimanje u ruku ugodno iskustvo koje će posljedično htjeti i ponavljati. I dodatan savjet, kako Vas jež prepoznaje po mirisu, izbjegavajte nositi rukavice prilikom ophođenja sa njime, a isto tako i kreme za ruke ili druge jače mirise.

 Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Zanima me je li patuljasti kunić i hrčak smiju biti zajedno u većem kavezu? Patric O: Držanje patuljastog kunića i hrčka zajedno u istom kavezu nije preporučljivo. Hrčci su po prirodi izrazito teritorijalni i u pravilu ne trpe nikakvo društvo, a ponašanje u tom slučaju im je veoma agresivno i nasilno. Osim navedenoga, hrčci su i noću aktivni, a danju uglavnom spavaju, što nije slučaj kod kunića. Sljedeće, morate  biti  svjesni  da  kunić  ima  drugačije  potrebe od hrčka što se tiče prehrane i držanja, stoga im te uvjete treba osigurati držanjem u odvojenim nastambama ili ako je kavez izrazito velik, može se pristupiti odvojenom hranjenju. Naime, navedene životinje ne spadaju evolucijski u istu skupinu, kunići nisu glodavci kao hrčci, već dvojezupci, čime je i njihova probava različita i zahtijeva drugačiji način prehrane. Također, mora se pripaziti i na davanje svježe hrane. Kuniće nije poželjno u ranijoj životnoj dobi hraniti svježim povrćem jer postoji opasnost od probavnih tegoba, tj. smetnji koje mogu rezultirati pojavom proljeva i dehidracijom, što povlači za sobom obavezan odlazak kod veterinara, liječenje i sl. Kunićima se svježa hrana može polagano početi uvoditi u prehranu u starosti oko 6 mjeseci. Ukoliko se ipak odlučite za ove vrste životinja, uživajte u njima pojedinačno i vjerujem da će Vam dati puno zauzvrat.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Dobila sam zamorca, točnije zamorčicu. Ima tek oko 2 mjeseca. Imala je neki ožiljak na tijelu, ali bili smo kod veterinara i to riješili. Sad je počelo zarastati. No, sad me brine nešto drugo, desno oko joj se malo zatvara. Možete mi molim vas reći što bi to moglo biti? Unaprijed hvala! Karla O: Pretpostavljam da se radi o konjuktivitisu. Primarno konjuktivitis - upalu spojnice mogu izazvati mehanički (prašina, dim, strano tijelo, trauma), kemijski (lužine, kiselone..), toksični uzroci, virusi, bakterije. Sekundarno je simptom nekih bolesti unutarnjih dijelova oka ili simptom organskih i infektivnih bolesti (angina, pneumonija). Najčešće je reakcija oka na senzibilizaciju organizma, odnosno posljedica alergijske reakcije. Može biti uzrokovan i nepovoljnim higijenskim uvjetima, kada je povećana koncentracija amonijaka u nedovoljno provjetrenim prostorijama u kojima borave životinje ili nedostatnom hranidbom te manjkom vitamina A i C. Najčešće obole oba oka. Spojnica je zažarena, vlažna i otečena. Istovremeno je prisutna i povećana sekrecija suza. U prvo vrijeme suze su vodenaste, da bi kasnije zbog povećanog udjela sluzi postale mukozne a životinja pokazuje i fotofobiju - žmirkanje, svrbež i nastoji češkati oči. Liječenje se provodi isperanjem konjuktive sredstvima koja ne draže (npr. Optiseptyl otopina koja sadrži bornu vodu, bakreni sulfat-adstrigens...). Adstrigensi dovode do stezanja međustanične tvari, taložeći reverzibilno bjelančevine koje su nabubrile zbog upalnog podražaja i na taj način smanjuje se osječaj boli i pečenja. Oni se upotrebljavaju kao simptomatska terapija konjuktivitisa. U većini slučajeva apliciraju se antibiotici lokalno, a po potrebi i parenteralno.

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam jedno pitanje pa bih Vas molio za pomoć. Naime, imam kućne ljubimce čileanske vjeverice - degue u velikom drvenom kavezu kućne izrade. Problem je čišćenje tih kaveza jer degui obilježavaju mokraćom dijelove polica na kojima sjede i borave. Problem nastaje kada se ta mokraća upije u drvene police jer izazivaju jak i neugodan miris, naročito tijekom ovih toplih dana. Htio bih im nabaviti neko sredstvo za dezinfekciju kaveza, ali dodatan problem je da oni ujedno i grizu to drvo, i eventualno ga malo i pojedu, pa se bojim da bi dezinficijens koji se upije u drvene police mogao biti štetan za njihovo zdravlje. Ima li ikakvo sredstvo koje bi se moglo koristiti ili možda kakva druga alternativa.Hvala Vam unaprijed na odgovoru. Srdačan pozdrav, Sven O: Čišćenje i dezinfekcija drvenih kaveza je nešto zahtjevnija nego što je to slučaj kod onih plastičnih ili metalnih, baš zbog toga što drvo upija urin i zadržava neugodne mirise. Za početak izvadite iz kaveza posudice, igračke i ostale dodatke pa pomoću strugalice ili grubog brusnog papira dobro ostružite ljuskice i drvene strugotine sa svih površina kaveza. Nakon toga možete krenuti s pranjem kaveza i to toplom vodom u koju ćete dodati malo deterdženta za suđe i oko 50 – 60 ml octa. Ocat će pomoći u dezinfekciji i riješiti će neugodan miris urina. Važno je da kavez dobro oribate, četkicom ili grubom spužvom, bez straha da ćete natopiti drvo. Nakon toga temeljito isperite sapunicu dok ne bude tekla potpuno čista voda. Kavez možete malo prebrisati ručnikom ili nekakvom krpom, ali je ipak najbolje, ako ste u mogućnosti, da ga kroz nekoliko dana ostavite da se suši vani na suncu jer je ono ipak najbolji od svih dezinficijensa. Neki vlasnici za čišćenje običavaju koristiti i sodu bikarbonu koja također uklanja neugodne mirise i sigurna je za uporabu. Kod ove metode posipate malo sode bikarbone na vlažnu spužvicu, dobro istrljate kavez i na kraju dobro isperete. Nadam se da će Vam ove informacije biti od koristi i da ćete se uspjeti riješiti neugodnih mirisa, a k tome na taj ćete način pomoći i očuvanju zdravlja svojih ljubimaca.

 Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Novi čuo sam da se afrički patuljasti ježevi smiju hraniti mačjom hranom. Je li to dobro za njih i može li se kukce uzeti iz prirode i dati im ili moram potražiti baš kukce iz prodaje? Također, u vašem prethodnom modgovoru vidio sam dsa im treba veliki kavez, bi li im ovakve veličine odgovarale ili su prevelike (66x44,5x30 cm ili 80x48,5x42 cm)? Renato O: Što se tiče prehrane afričkog patuljastog ježa držanog kao kućnog ljubimca, preporuča se prehrana gotovom hranom za mačke superpremium kvalitete jer jedino takve hrane ježu osiguravaju kvalitetan izvor bjelančevina koje njihov metabolizam zahtijeva s obzirom na njihovu prirodnu prehranu kukcima. Što se tiče žive hrane, iz prirode se savjetuje uzimanje samo onih primjeraka kukaca koji žive na nezagađenim područjima. Dakle, nikako na prostorima ili livadama uz prometnice i slično. No, kako se ježevi kao kućni ljubimci prehranjuju gotovo isključivo hranama za mačke, a prehrana se obogaćuje sa svježom hranom (povrćem i voćem), tako i Vi povremeno možete nagraditi svog ljubimca živom hranom, primjerice crvićima i/ili cvrčcima koji su u stalnoj ponudi Pet centar trgovina. Veličina kaveza za patuljastog ježa svakako ne bi smjela biti premala jer su ipak životinjice koje se u svoje aktivno vrijeme mnogo kreću, a s obzirom na činjenicu kako se vole ukopati kavez mora biti primjerene dubine. Stoga, preporučila bih Vam veličinu kaveza od 80x48,5x42cm.

 Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam degua starog 3 mj. i sve je bilo u redu dok nije dobio proljev i onda se stanje pogoršalo i sve je slabiji i slabiji. Odvela bih ga veterinaru, ali pošto živim u malom gradiću gdje jedva i postoji veterinarska stanica, koja nije opremljena za liječenje malih glodavaca pa ako mi možete nešto preporučiti da napravim, veoma mi je to važno i ako može da se što hitmije odgovori. Hvala, Marija  O: Većina oboljenja u degua predstavljaju hitnost u pružanju pomoći jer ovi maleni glodavci nemaju osobite zalihe energije pa se stanje vrlo brzo komplicira iscrpljenošću i šokom. Općenito, ukoliko se u ljubimca jave neki od neuobičajenih simptoma treba što prije posjetiti veterinarsku ambulantu a proljev, apatija, gubitak tjelesne težine su samo neki od simptoma koji upućuju na urgentnu pomoć. Vrlo čest probavni poremećaj u degua je mekana stolica ili čak proljev. Uzrokom ove pojave može biti: loša i neadekvatna prehrana, stres, invazija unutrašnjim parazitima, loša higijena okoline u kojoj degu boravi te kao simptom drugih bolesti unutarnjih organa. Uz proljev se najčešće zapaža i gubitak apetita a posljedično tome i gubitak tjelesne težine. Pri procjeni ozbiljnosti probavnog poremećaja treba razlikovati proljeve koji se naglo pojave ili pak one koji se povremeno pojave. Kod naglog pojavljivanja proljeva najbolje bi bilo odvesti degua veterinaru na pregled sa ciljem pravovremene dijagnoze i prema dijagnozi ciljane terapije. Naime, najčešće se radi o proljevima uzrokovanim ili crijevnim parazitima ili pak virusima ili bakterijama a takvi slučajevi vrlo brzo dovode do isrpljenja organizma degua. Osim navedenoga, preporučuje se odmah deguu za hranu davati isključivo sijeno i malo peletirane hrane (ne poslastice), ukinuti svježu hranu (povrće i voće) te osigurati dovoljno svježe vode. Sijeno mora biti u odvojenoj posudi tako da se ne miješa s materijalom za podlogu i osigurava higijena. Ovisno o težini proljeva, prehrani se preporučaju dodati preparati za stabilizaciju probave: Beaphar Santalina N6, Versele-Laga Pro-digest ili Supplexan Rodikolan. Radi se o preparatima koji ili vežu toksine unutar lumena crijeva i usporavaju motilitet ili pak omogućuju naseljavanje poztivne crijevne mikroflore te na taj način stabiliziraju probavne funkcije. U svrhu bržeg oporavka Vašeg ljubimca, ali i daljnje preventive zdravstvenih poremećaja, održavajte higijenu kaveza i okoline u kojoj degu boravi, izbjegavajte ga izlagati nepotrebnom stresu te hranite manjim količinama svježe hrane dva do tri puta tjedno. Više informacija možete pronaći i u našoj web rubrici Moj ljubimac/Male životinje/Degu. Svakako ljubimca, ukoliko se simptomi nisu smirili, odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu. Vrlo je malo specijaliziranih veterinarskih ambulanti za male glodavce, no svaka veterinarska ambulanta raspolaže potrebnim stručnim kadrom, ali i tehničkom opremom za osnovne kliničke pretrage te poduzimanje hitne terapije za stabilizaciju poremećenog zdravstvenog stanja.

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Kako mogu znati spol svog kućnog ljubimca miša?Hvala,Vinko O: Za utvrđivanje spola u miševa, pregledava se udaljenost između anusa i mokraćnog, odnosno spolnog otvora. Kod mužjaka je ova udaljenost i do pola veća nego kod ženki. Također, ženke imaju bradavice koje se obično vide već sa 10 dana starosti dok ih mužjaci nemaju. Kod starijih ženki bradavice su prekrivene krznom pa kod pregleda treba biti oprezan kako ih se ne bi zamijenilo za mužjake. Što se tiče odraslih mužjaka kod njih se, na bazi repa, mogu dobro napipati i testisi.  

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Trebam hitnu pomoć, imam zamorca od godinu i pol i danas sam mu primjetila da mu malo bijele tekućine izlazi iz oka. Zanima me je li to normalno ili nešto drugo? Unaprijed hvala O: Normalne, zdrave oči u zamorčića su bistre i sjajne. Lagano su izbočene i iste su veličine. Zamorčići u normalnim uvjetima izlučuju manju količinu mliječno bijele tekućine koja podmazuje oči i pomaže im u čišćenju lica. Nakon što se oko ispuni navedenom bijelom tekućinom, zamorčić njome, pomoću prednjih šapica, čisti lice. To se može dogoditi nekoliko puta dnevno iako je moguće da vlasnik to nikada i ne primijeti. Što se tiče neprirodnih, odnosno patoloških promjena na očima tu ubrajamo kraste, čireve, zamućenja, suzenje, izbočenje oka, sljepoću, ozljede i druge slične promjene. Neke od njih mogu biti urođene, a neke stečene. One stečene su najčešće posljedica traume (ubod..), infekcija (gornjih dišnih putova..), apscesa, bolesti zubi, dijabetesa, dehidracije ili neke druge bolesti u organizmu. U slučaju da primijetite neku promjenu u ponašanju (bezvoljnost, neaktivnost), gubitak apetita, promjenu u stolici ili neki drugi simptom, onda je ipak potrebno zatražiti pomoć veterinara.  Budući da neke promjene na očima mogu biti uzrokovane i nedostatkom vitamina, osobito vitamina C, svakako preporučam da svom ljubimcu redovito u prehranu dodajete neki od vitaminskih preparata poput Versele – Laga ili Beaphar multivitaminskih preparata koje možete nabaviti u trgovinama Pet centra. Nešto više o infekcijama i iscjetku oka u malih glodavaca možete pročitati i u odgovorima mojih kolegica ovdje i ovdje.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Naš patuljasti kunić je nedavno u toku igre doživio nezgodu te je došlo do povrede donje vilice, naročito donjih zuba koji su se veoma rasklimali. Imao je i veliki otok na vratu ispod donje vilice koji je sada splasnuo, ali i dalje ima taj problem što ne može ništa da grize pa mu dajemo samo mlijeko na špricu i sitne komadiće banane i jabuke, mada i to slabije jede. Bili smo kod veterinara i rekao je da nije došlo do preloma i da će se zubi oporaviti sami po sebi. Međutim, u zadnja dva dana, iako djeluje mnogo bolje, više se kreće i sve ostalo. Čuli smo da mu ponekad jako krče crijeva pa nas je to zabrinulo. Kako na internetu i po forumima postoje razna mišljenja, mi vam se obraćamo za vaše stručno mišljenje na tu temu. Zanima nas šta da radimo, je li mu to dovoljno od ishrane, trebamo li ga voditi veterinaru, je li to opasno po njega i sve drugo što nam možete reći na tu temu. Hvala unaprijed, Darja i Aleksandar O: Budući da su kunići monogastrični biljojedi, vrlo su osjetljivi na nagle promjene u prehrani. Mlijeko zbog mliječnog šećera nije preporučljivo davati jer dolazi do mliječno-kiselinskog vrenja i promjena u bakterijskoj mikroflori. Jabuke i banane su voće koje sadrži puno ugljikohidrata, tj. voćnih šećera koji također mijenjaju mikrofloru i potiču razvoj neadekvatnih bakterija. Ishrana kunića treba se sastojati od:-svježeg suhog sijena (mješavina raznih trava, lucerne i dr.) - najvećim dijelom,-svježeg povrća i bilja,-kvalitetnih peleta. Sve što ne spada u navedeno treba smatrati "poslasticama", koje se daju u ograničenim količinama. Ne treba pretjerivati ni sa svježim voćem i povrćem jer pretjerane količine mogu dovesti do mekane stolice i proljeva te dehidracije. Svježa i čista voda treba kunićima UVIJEK biti dostupna. Do tri mjeseca starosti možete im davati više žitarica ili peleta, ali najviše sijeno koje treba iznositi 70% dnevne prehrane. Kasnije smanjite količinu suhe hrane na otprilike pola šalice dnevno. No, to će ovisiti i o tome koliko je Vaš ljubimac aktivan tijekom dana, kao i o njegovoj veličini. Ako dopustite da se prekomjerno udeblja, to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema pa i smrti. Od povrća možete davati: anis, blitvu, brokulu, celer, ciklu, cikoriju, endiviju, korabu, kukuruz, matovilac, mrkvu, peršin, crveni radić, rikolu, špinat. Svo bilje kunići mogu jesti svježe ili sušeno. Najbolje je davati maslačak - i lišće i cvijet (svježi i sušeni), trputac, matičnjak  (melisa), mlada pšenica je odlična za probavu (možete je pronaći u trgovinama Pet centra u obliku sjemena koje se sije u posude). Osim toga, i boreč/boražina, crni (ljubičasti) gavez (suho), estragon, kamilica, kim, kopriva (suha), korijandar, krasuljica, lazarkinja/broćika, loboda (lobode) – cijela porodica, lucerna, ljupčac, mačja šapa, mažuran, paprena metvica, podbijel, potočarka/dragušac, stolisnik/hajdučka trava te male količine začinskog bilja: bosiljak, kadulja/žalfija, kopar, metvica i timijan. Voće spada u poslastice pa se daje povremeno, zbog veće količine ugljikohidrata i ne smije biti osnovna hrana. Može se davati banana (svježa i suha) - lagano zatvara, dobra je radi  izbacivanja dlake; zatim grožđice, jabuka - koštice ne jer je moguće otrovanje; kupina (mladi listovi), malina (i mladi listovi). Mogu grickati grančice s mladim lišćem od graba, jabuke, jasena , javora, johe, kleka, lipe, lješnjaka, smreke, vrbe. Skoro sve kupusarke mogu u većim količinama izazvati nadam i/ili proljev pa se daju malo, uz period privikavanja: karfiol, kupus, zeleni kelj - rezervoar vitamina i minerala, pogotovo u zimi. Savjetujem Vam da kuniću na prvom mjestu dajete svježu vodu špricom te sitno nasjeckano povrće i bilje. Mlijeko prestanite davati. Kad će moći  žvakati, važno je dati suhog sijena. Krčenje crijeva može ukazivati na stvaranje plinova zbog razgradnje ugljikohidrata te grčeve u crijevima. Zbog opasnosti od disbakterioze nastale od navedene ishrane preporuča se kuniću davati probiotike s vitaminima. Takve preparate možete pronaći u trgovinama Pet centra i to: VL Oropharma "Opti- vit", "Rodikolan", "Florentero" pasta i sl. Nadam se da će kuniću ubrzo biti bolje.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Čula sam da se može cijepiti kuniće. Ja bih svog cijepila protiv miskomatoze, ali možete li mi objasniti što je miskomatoza, gdje se sve može cijepiti kuniće u HR, s koliko dana starosti, i  koja sva cijepiva postoje i koliko košta. Puno hvala, Kristina O: Miksomatoza kunića je akutna kontagiozna zarazna virusna bolest kunića uzrokovana DNA virusom iz skupine boginja, Myxomvirus. Bolest se karakterizira stvaranjem miksomatoznih (želatinoznih) čvorića po glavi, koži, potkožju te angiogenitalnoj regiji. Najvažniji izvori zaraze su divlji kunić, a izuzetno i zec. Virus se izlučuje preko promjena na koži i sluznicama, a infekcija se širi direktnim ili indirektnim kontaktom. Najvažniji put širenja u prirodnim uvjetima je preko insekata koji sišu krv (hematofagni insekti) gdje se velika važnost pridodaje kunićjoj uši. Budući da su insekti glavni vektori zaraze, ona se s naročitim intenzitetom javlja u blizini rijeka i močvarnim područjima. Bolest se javlja sezonski, za toplih mjeseci. Inkubacija traje 7-10 dana. Virus se umnaža na mjestu ulaska u organizam odakle se širi limfogenim putem. Kod prirodne infekcije se na ulaznom mjestu nakon prodora virusa za 2-3 dana oblikuje mala bezbojna ili crvenkasta papula koja se ubrzo razvije u primarni miksom promjera oko 5 cm. Dan ili dva kasnije javljaju se teži oblici konjunktivitisa. Kapci se slijepe sluzavo gnojnim iscjetkom, usne oteknu, a na nosu se pojavi jaki edem (oteklina). Glava kunića poprimi izgled tzv. lavlje glave. Jaki edemi se javljaju u anogenitalnoj regiji (anus, vulva, skrotum), a izraženiji su na mjestu prelaska kože u kutanu sluznicu. Nadalje, javlja se sluzavo gnojna upala nosa, a po raznim dijelovima površine tijela uočavaju se čvorasta, okrugla, ali ne oštro ograničena zadebljanja. Većinom se nalaze na bazi uške, ušnoj školjci, donjim dijelovima nogu i koži leđa iznad zdjelice. Zbog otečenja sluznice disanje i gutanje je otežano, a temperatura iznosi 41°C. Iako za postavljanje točne dijagnoze postoje laboratorijski testovi, klinička slika i patološke promjene toliko su karakteristični i specifični da omogućuju pouzdanu dijagnozu. Unatoč brojnim nastojanjima, lijeka za sada nema. Miksomatoza kunića suzbija se primjenom veterinarsko-upravnih mjera i vakcinacijom. Najdjelotvorniji je način suzbijanja miksomatoze zaštita kaveza od insekata (komaraca, mušica i drugih letećih insekata) postavljanjem gaze ili žičane mreže na prozore, vrata i ventilacijske otvore. Isto tako, treba spriječiti kontakt s divljim kunićima i ograničiti dolazak ljudi u kunićnjak. Preventivno se može provesti i cijepljenje kunića vakcinom protiv miksomatoze koja se daje potkožno u dozi od 0,5 ccm i imunitet traje oko 6 mjeseci, ali se ne prenosi s majke na novorođenčad. Preventivno cijepljenje važno je provoditi prije sezone masovne pojave insekata i komaraca. Vakcinacija se obično provodi u uvjetima intenzivnog uzgoja kunića vakcinama kao što su Rabbit-myxo, Dermyxovax i Dervaximyxo SG 33. Više o programu cijepljenja, kao i o svim drugim informacijama vezanim za profilaksu od ove bolesti, možete saznati od svog veterinara.