*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Kupio sam kod vas Balloon Dwarf Cichlida. Da li on spada u Ramirezi skupinu? Mikrogeophagus ramirezi? Imam akvarij od 250 l s biljem i trenutno je on jedini stanovnik, a brine me da li mu odgovara ph8 jer vidim po internetu da bi trebalo biti 6.5? Isto tako bih vas molio da mi podarite kakav savjet oko ishrane i općenito, ako štogod moram znati o brizi za njega. Planiram staviti još 2 diskusa idući mjesec i to će biti jedini stanovnici akvarija. Srdačan pozdrav, TomicaO: Mikrogeophagus ramirezi (Balloon dwarf cichlida) spada u porodicu endemskih patuljastih ciklida rijeke Orinoco (Venezuela i Kolumbija).Mogu narasti do 7-8 cm duljine.Budući da se radi miroljubivim ribama, vrlo često se mogu vidjeti u akvariju zajedno s diskusima.Kako su poprilično osjetljivi na bakterijske infekcije, higijena akvarija mora biti na visokoj razini. Osim toga, jako teško podnose čak i blago povišene koncentracije nitrita i nitrata, stoga se preporuča držanje u većim akvarijima (poput Vašeg).Preferiraju meku vodu niže pH vrijednosti, od cca 6,0-6,5 (po nekim izvorima čak pH 5,0-6,5). Monogamni su pa bi stoga bilo dobro da nabavite par svojoj ribi (možda i nekoliko parova), budući da imate relativno veliki akvarij u kojem planirate još samo dva diskusa. Pri "uparivanju" treba biti oprezan jer znaju biti vrlo agresivni prema primjercima svoje vrste.Omnivori su, vole raznoliku hranu, a bez problema prihvaćaju većinu hrana u listićima koje se može pronaći na tržištu.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.07.2010.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Dobio sam par ciklida Hemichromis lifalili. Zanima me na koliko se kote? Koja temperatura i sve ostalo o njima.Hvala, StefanO: Hemichromis je rod raznolikih manjih i većih afričkih ciklida. Predatori su i imaju zajedničku karakteristiku izvlačenja čeljusti koja im omogućava lakše hvatanje plijena. Spolni diformizam (tjelesna razlika između mužjaka i ženke iste vrste) je vrlo slabo uočljiv. Ženke su obično manje i sa slabije izraženim perajama, ali to ne mora biti pravilo.Tvrdoća vode kao i njezin pH za njih ne predstavljaju neki problem, poželjna temperatura je cca 25 stupnjeva C pa žive normalno u svim tipovima vode. Jedino o čemu je potrebno voditi brigu je da im se omogući dovoljno prostora.Ovo su vrlo lijepi ciklidi, ali narastu prilično veliki. Kako su po prirodi predatori i krasi ih izuzetna inteligencija, ukoliko se drže u zajedničkim akvarijima ubrzo dolazi do problema.Svi Hemichromisi su monogamni, mrijeste se na podlozi "- leglo u špilji. Legla su prilično velika i sadrže 150 "- 1000 jajašaca. Mlade ribice se liježu nakon 3 dana i tada ih roditelji sele u prethodno iskopane rupe gdje ostaju sljedećih 5 "- 6 dana, nakon čega počnu slobodno plivati. Sve mlade ribe posjeduju crnu bočnu prugu i još jednu prugu na početku leđne peraje. Nakon što narastu do 2 cm, te pruge se gube.Hemichromis lifalili (Loiselle, 1979) nastanjuju područja Centralno Afričke Republike, Demokratske Republike Kongo i Republike Kongo. Može ih se pronaći i u savanama i u šumskim područjima, uvijek u plitkim i mirnijim vodama. Narastu do 10 cm. Centralna crna točka je razvijena, često okrugla i oko nje je boja tijela svjetlija. Kod mladih riba ističe se i repna crna točka, ali ona kod odraslih riba obično nestaje. Tijelo im je ružičaste boje, koja vuče prema crvenkastoj. Iako je Hemichromis lifalili prilično rijedak ciklid u akvaristici, često se druge vrste Hemichromisa nude pod njegovim imenom "- najčešće Hemichromis guttatus. U biti je prilično sličan Hemichromis letourneauxiu, a od njega se razlikuje po tome što posjeduje više irodofora.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.07.2010.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me može li promjena vode iz vodovodne u kišnicu u akvariju na bilo koji način utjecati na zdravlje riba? Šteti li hrana za tropske ribice hladnovodnim ribicama? Kako je najbolje osigurati ribu prilikom transporta? Molim vas, što prije odgovorite. Unaprijed puno hvala, NikaO: Svaka izmjena vode (i ona redovna, uobičajena izmjena) predstavlja stres za ribe. Kako će Vaše ribe reagirati na promjenu kvalitete vode ovisi o svakoj jedinki i njenoj kondiciji, odnosno sposobnosti prilagodbe. Osim toga, to ovisi i o kvaliteti kišnice i njenim fizikalno-kemijskim parametrima (tvrdoća, pH i sl.). Zlatne ribe su u principu biljojedi, iako neće odbiti ni hranu bogatu proteinima (animalnog podrijetla). Budući da im je probavni trakt prilagođen probavi hrane biljnog podrijetla, a niste naveli koja hrana za tropske ribe je u pitanju, nisam Vam u mogućnosti dati odgovor na to pitanje. Moje osobno mišljenje je da ne bi smjelo biti problema, iako bih, u svakom slučaju, preporučio korištenje hrane prilagođene zlatnim ribama. Naime, sama tehnologija proizvodnje, sastojci, analitički sastav i slično se uvelike razlikuju kada su u pitanju hladnovodne i tropske ribe, a na tržištu postoji veliki broj hrana (ne znam o kojoj hrani je riječ u Vašem slučaju), stoga ne mogu dati odgovor na ovaj dio upita.Ribe se transportiraju u posebnim vrećicama zaobljenih uglova, koje se do 1/3 pune vodom, a ostatak kisikom. U vodu se mogu dodati sredstva za reduciranje stresa poput, primjerice, preparata Aqua Plus (Nutrafin), Aqutan (Sera), Start plus (Dajana). U slučaju duljeg putovanja, u vodu se mogu dodati Oxy tabs, tablete koje polagano otpuštaju kisik u vodu, kao i primjerice amirid koji na sebe veže amonijak i njegove spojeve. Svakako je potrebno paziti i na temperaturu vode (posebice ljeti), a transportne vrećice se mogu smjestiti u kutije izolirane stiroporom kako bi što duže zadržale optimalnu temperaturu.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 16.07.2010.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam jedan mali problem što se tiče hladnovodnih ribica. Temperatura im je stalno oko 26 stupnjeva i ne pada pa bih vas molio da mi preporučite kako i na koji način da smanjim temperaturu vode jer znam da je njihova optimalna temperatura 18-23 stupnjeva! Da li će njima naškoditi takva temperatura?Hvala, IvanO: Kod hladnovodnih ribica, optimalna temperatura vode u akvarijima je 18-23°C, dok u prirodi podnose i mnogo niže temperature pa su tako moguće varijacije od 4 do 40°C.Visoke temperature nisu preporučljive jer se na taj način ubrzava metabolizam ribica i skraćuje se njihov životni vijek. Treba imati na umu i da je voda povećane temperature siromašnija kisikom.Kako temperatura okoline utječe na temperaturu vode, najbolje rješenje je imati ujednačenu temperaturu okoline, tj. klimatizaciju. Ukoliko to nije moguće, akvarij možete hladiti s plastičnom bocom napunjenom s vodom koju ste prethodno zamrznuli. Takvu bocu uranjate u akvarij u području najjačeg protoka vode, kako bi se temperatura spuštala što ujednačenije jer je potrebno da pad temparature bude postepen. Nagle promjene izazivaju šok i uginuće. Promjena temperature mora ostati u granicama od pola stupnja na sat i ne više od dva stupnja na dan.Ako posjedujete grijač, nije ga potrebno isključivati jer on na sebi ima ugrađen regulator koji ga isključuje kada je temperatura viša od podešene.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 15.06.2010.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Oko 4 mjeseca imam dvije zlatne ribice, kako sam ih ja nazvala Moci i Gudi. Do prije par dana, Moci je bila ok, ali odjednom na njenoj glavi se pojavile neke izrasline bijele boje, koje su baš primijetne na njenoj zlatno-narančastoj boji. Ribica normalno jede, pliva, peraja joj nisu spuštena i uobičajeno je živahna. U pet shopu su mi preporučili Fungol od JBL-a, mada meni ova izraslina na ribici ne izgleda kao "vata" za šta služi Fungol, već izgleda kao plik uslijed opekotine kod čovjeka. Molim Vas pomozite mi, koji lijek da kupim i da li uopšte ima lijek Hvala,AdisaO: Vanjske površine, tj. koža, škrge, sluznice osjetnih organa i probavnog sustava odijeljuju organizam od okoliša. Normalno stanje tih površina osnovni je uvjet za dobro zdravlje. To uključuje i prisutnost normalne količine i vrste mikroorganizama na koži, škrgama i u probavnom sustavu. Sluz na vanjskim površinama sprječava ulazak uzročnika bolesti u tijelo. Ona je ne samo fizička, nego i kemijska prepreka jer sadrži i sastojke obrambenog sustava koji ulaze u nju i iz krvotoka. Gubitak sluzi i oštećenja vanjskih površina otežavaju ribi održavanje normalnog omjera vode i soli u tijelu (osmoregulaciju). U slatkovodnih riba to povećava ulazak vode u tijelo, dodatno opterećuje bubrege, povećava gubitak minarala i uzrokuje prekomjerno nakupljanje vode u tijelu.O promjenama na koži u zlatnih ribica pisala je kolegica Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet. med. ovdje, a o izraslinama na koži kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet. med. ovdje.Zdravstveno stanje ribica u akvariju ovisi o tome da svi parametri (toplina, kisik...), budu u najboljem redu i da su uređaji koji to omogućuju u redu. Detaljno o držanju zlatnih ribica pisala je kolegica Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med. ovdje.Glavni vidljivi znak bolesti su promjene u ponašanju i građi pojedinih dijelova ili cijele ribe.Mjehuri mogu biti posljedica rana, kada se stvaraju mjehuri ispunjeni tekućinom ili mjehuri ispunjeni zrakom. Mjehurić je početni stadij bolesti "rupe u glavi", bolesti koja uzrokuje ozljede koje se javljaju iznad očiju u obliku rupa. Zna se javiti u kombinaciji s parazitom hexamita. Glavni uzrok je nedostatak vitamina C i D, kalcija i fosfora i stres. U vodu je potrebno staviti antibakterijski lijek da ranice što prije zarastu i da ne dođe do sekundarne bakterijske infekcije.Mjehurićavost je pojava koja zahvaća ribe u slatkoj, boćatoj i morskoj vodi. Manifestira se pojavom mjehurića po cijelom tijelu, a naročito u kasnijem periodu na glavi, pogotovo u vezivnom i masnom tkivu očne duplje. Stanje se brzo popravi regulacijom zasićenosti plinova.Akvariji ne smiju biti izloženi na suncu jer pri dužoj intenzivnoj sintezi dolazi do prezasićenosti kisikom.Kao posljedica života u neadekvatnim uvjetima na tijelu ribe se mogu javiti opekline tamne boje, koje mogu djelovati kao da ribe mijenjaju boju u tamnu, što je posljedica povećane koncentracije amonijaka.Savjetujem Vam da provjerite da li je sve u redu s kvalitetom vode, hranom i imunitetom ribice te da ribicu tretirate nekim sredstvom širokog spektra protiv bakterijskih infekcija (npr. Tetra Medica Goldmed - visokoučinkovito sredstvo protiv infekcija kod zlatnih hladnovodnih ribica) i sredstvima za poboljšanje imuniteta. Za savjet o preparatima možete se obratiti akvaristima Pet centra.
Tanja Krulc, dr. vet. med. | 14.05.2010.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Za pripremu vode za akvarij koristim proizvod zvan (Sera) Bio Nitrivec. Pripremio sam zdjelu za zamjenu 30% vode i izračunao koliko treba ukapati. Sačekao sam 24 h (tako piše na ambalaži) i zamjenio vodu. Kada sam ulio vodu u akvarij, primjetio sam da je voda prljavija nego prije, a na dnu zdjele (koja je neprozirna) se zadržala nekakva narančasta tekućina. Već mjesec dana koristim taj proizvod i nikad se nije to desilo. Držim ga u hladnjaku (također piše na ambalaži) i zanima me ako mogu to ukapati direktno u akvarij s ribicama. Hvala unaprijed, IvanO: Prozirnost i boja vode u akvariju su indikatori kemijske i biološke stabilnosti.Mutna voda je znak da su u akvariju nastupili takvi procesi koji dovode do anaerobnog raspadanja organskih tvari, nestašice kisika, poremećaja fotosinteze biljaka i konačno do uginuća riba. Voda akvarija mora biti sasvim prozirna i bistra, što se može postići biološkom ravnotežom u akvariju ili pak određenim postupcima filtriranja. Boja vode ovisi o kemijskom sastavu vode.Kako niste naveli kakav akvarij imate (toplovodni ili hladnovodni, koje zapremine, broj i vrstu ribica, imat eli biljke u akvariju, koja je podloga i sl.) osvrnut ću se općenito na upotrebu preparata poput Sera Bio Nitriveca.Sera Bio Nitrivec je tekući biološki filter koji razlaže amonijak i nitrite pomoću bakterija koje sadrži. Uklanja zagađenja, učinkovito veže zamućenja i osigurava uvjete za naseljavanje korisnih bakterija. Kod upotrebe ovog preparata u akvariju poželjno je kratkotrajno zamućenje koje, ovisno o koncentraciji zagađenja, nestaje u roku od 4 do 24 sata.Kod promjene vode preporuka je koristiti već pripremljenu vodu sa sredstvima Aquatan, Aqua safe i sl., a za poticanje i umnožavanje korisnih filterskih bakterija, nakon svake zamjene vode i preparate poput Sera Bio Nitriveca. Preporuka je da se kod korištenja sredstava za pripremu vode pusti da voda odstoji 10-tak minuta ili jedan do dva sata, nije potrebno 24 sata, dok se kod biloških filtera voda može upotrijebiti i odmah nakon umješavanja.Ukoliko imate hladnovodni akvarij, bolji odabir preparata kod zamjene vode je Aquatan, a ukoliko imate filter u Vašem akvariju Sera Bio Nitrivec možete nanijeti direktno u filter materijal, a ne u samu vodu.Ako je zamućenje Vašeg akvarija još uvijek prisutno, izvadite trećinu vode, dodajte sredstvo za pripremu vode (Sera Aquatan, Aqua Safe,...) u nadomjestnu trećinu vode. Očistite i prokuhajte sav dekor u akvariju koji se može prokuhavati, a stakla možete očistiti akvarijskim magnetima za staklo. Filter po potrebi očistite u pripremljenoj vodi.Što se tiče pojave taloga narančaste boje na dnu staklene zdjele gdje ste pripremili vodu za izmjenu, moguće se ona javila zbog promjene u samom sastavu Nitriveca. Naime, pod istim nazivom na tržište je stigla nova poboljšana formula koja u sebi sadrži vulkanski pijesak i stoga i promijenjenu boju (nije više proziran nego mliječne boje) pa je moglo doći do taloženja pijeska kroz vremenski period od 24 sata stajanja te promjene boje u narančastu uslijed kemijskih reakcija sa samom vodom iz slavine vezano, uz moguće oscilacije kemijskog sastava.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 28.04.2010.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Unazad mjesec dana primjetila sam nekakve izrasline na glavi moje zlatne ribice koja živi u vrtnom jezercu. Izraslina je karfijolastog oblika i svijetlije boje. Molim da mi pomognete, o kakvoj bolesti je riječ i na koji način da izoliram bolest? Zahvaljujem, DavorkaO: O izraslinama na koži u ribica pisala je kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet.med. ovdje.Ono što bi po Vašem opisu odgovaralo, bila bi limfocistoza.To je bolest koja je preko 100 godina poznata kao dobroćudna virusna zarazna bolest kože. Bolest uzrokuje limfocistis virus iz skupine iridovirusa. Umnaža se samo u stanicama vezivnog tkiva. Bolest je rasprostranjena po cijelom svijetu. Javlja se u akvarijima, pri uzgoju morskih riba, a rasprostranjena je i u prirodi.Smrtnost je redovito niska. Inkubacija je oko 10 dana na 25°C pa i duža. Virus ulazi u tijelo i preko najmanjih ozljeda kože i škrga te kroz probavni sustav. Pri gustom smještaju i stresu obolijeva veći broj riba. Učestalost bolesti može biti povišena i kad su prisutni nametnici koji sele s jedne ribe na drugu i tako prenose uzročnika.Limfocistis virus napada stanice vezivnog tkiva i izaziva njihovo jedinstveno i izuzetno povećavanje. Promjer takve stanice može doseći i do 2 mm. Infekcija virusom ne izaziva upalnu reakciju. U koži, perajama i škrgama, a ponekad i u unutarnjim organima, nastaju nakupine sivo-bijelih ili svjetlo-crvenkastih do smeđih čvorića, koji se spajaju u izrasline s neravnom površinom. S vremenom izrasline mogu poprimiti izgled maline pa i minijaturne cvjetače. Bolest može polagano napredovati čak i tri godine, ali i spontano nestati nakon nekoliko mjeseci. Kad povećane stanice otpadnu, iz njih se oslobađa velika količina virusa. To se događa za otprilike 4 tjedna. Nakon što lezije nestanu, zahvaćeno tkivo ozdravi. Većina riba ozdravi ako ne dođe do sekundarnih infekcija. Promjene usporavaju rast i dovode do mršavljenja. Ako su na škrgama izrasline ometaju disanje, a na ustima uzimanje hrane. Druge ribe napadaju i grizu čvoriće na koži i perajama pa nastaju male rane i sekundarne infekcije s bakterijama i plijesnima.Naravno, točna dijagnoza se može postaviti histopatološki nalazom gigantskih stanica.Lijeka za virusnu bolest nema. Treba pažljivo rukovati s bolesnom ribicom. Sprječavanje bolesti u ribogojstvu i akvaristici se provodi tako da se primjerke s prvim znacima bolesti odmah odstrani i smanji gustoća smještaja. Pojavu širenja bolesti treba spriječiti higijenskim i sanitarnim mjerama te redukcijom stresa. U posebno vrijednih primjeraka akvarijskih riba primjenjuje se kirurško odstranjivanje izraslina.Bakterijske i gljivične infekcije koje se sekundarno javljaju na izraslinama tretiraju se pripravcima koje možete nabaviti u našim trgovinama pa Vas pozivam da se za savjet obratite našim akvaristima.
Tanja Krulc, dr. vet. med. | 27.04.2010.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Kako da odredim spol kod japanki? Na internetu uvijek isto piše, ali ja sam primjetio i jednu drugu razliku: ispod repnog peraja im se nalaze male peraje, kod jednih ribica ima jedna, a kod drugih imaju dvije te peraje. Ne znam da li im se može i prema tome prepoznati spol. Na internetu nisam ništa našao o tome pa ako mi vi možete pomoći, bio bih vam zahvalan.SergejO: Razlikovanje spola u ribica japanki ili zlatnih ribica može biti prilično teško, a ponekad i čak nemoguće.Ovo potonje ponajviše ovisi o dobi u kojoj je ribica nabavljena. Ako ste vlasnik mlade ribice (što je i preporučljivo), morat ćete pričekati do vremena kada dosegne spolnu zrelost koja u njih nastupa u dobi od oko jedne godine.Ženke obično imaju puniji trbuh. Ako pogledate ribice s gornje strane, u ženki se uočava kako je jedna strana tijela deblja od druge, dok je u mužjaka oblik približno sličan.Gledano izbliza, u mužjaka se pojavljuju, s razvojem, sitne bijele točkice koje izgledom podsjećaju na prištiće na škržnom pokrovu i duž prednjeg ruba prednjih peraja. Za uočavanje ovog detalja je potrebno pomno promatranje, s time da uvijek treba uzeti u obzir da se u nekih mužjaka mogu javiti točkice na navedenim mjestima, dok kod drugih to nije slučaj.Sljedeće, oblik izlaznog otvora koji je u ženki okruglast i konveksan dok mužjaci imaju tanji i konkavniji otvor.I posljednje, karakteristično je za mužjake da love ženke u akvariju pa obratite pozornost i na njihovo ponašanje jer je ovo nekako najsigurniji pokazatelj spola u zlatnih ribica.Što se tiče peraja u zlatnih ribica, poznato mi je jedino podatak da su u mužjaka prsne peraje ukočenije, deblje i usmjerene prema van u usporedbi sa onima u ženki. Neki smatraju da su prsne peraje u mužjaka dulje nego u ženki.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 19.04.2010.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam ribicu, vrsta teleskop koje se nedavno počela ponašati drukčije no inače. U akvariju ima dvorac s rupom te je ona stalno u toj rupi u dvorcu. Postoji li mogućnost da leže jaja? Hvala, Mirna O: Teleskop je ribica crne baršunaste boje, velikih izbočenih očiju, svih dvostrukih peraja osim ledne,raskošnog repa, jajolikog oblika s poželjnom dubinom tijela od 2/3 dužine. Moguće su varijacije s jednostrukim repnim perajama, dužeg tijela, kao i različite mješance drugih boja.Upravo zbog svojih očiju, po kojima je dobio ime, teleskop je izuzetno osjetljiva vrsta. U akvariju treba izbjegavati bilo kakve dekoracije na koje bi mogao ozljediti oči, posebno plastično bilje, ako se već stavlja umjetno bilje s njima onda je puno bolje nabaviti svileno. Kvaliteta vode i kod teleskopa mora biti posebno visoka i to zbog njihovih osjetljivih očiju. Dobra filtracija i još bolje prozracenost vode vrlo su važni. Kao i ostale zlatne ribice i teleskopi se razmnožavaju polaganjem jaja. Mužjaci u doba parenja dobivaju sitne bijele točkice na škrgama što je lako uočljivo na crnoj boji. Ženka koja nosi jaja će postati okruglija. Prije mrijesta razliku između mužjaka i ženke je jako teško uočiti zbog specifičnog oblika tijelaPri pravilnoj i raznovrsnoj ishrani, zlatne ribe se mrijeste po nekoliko puta godišnje. Mrijeste se u grupama, najbolje dva do tri mužjaka na jednu ženku, kako bi sva ikra bila oplođena. Ženka će juriti i izbacivati ikru, koja se lijepi za vodeno bilje na dnu, a mužjaci prelaze preko nje izbacujući mliječ i oplođujući je. Mrijest traje otprilike tri do četiri sata. Odrasla, debela ženka u jednom mrijestu daje od 2000 do 3000 komada žutobjeličaste, ljepljive ikre. Roditelji su izraziti kanibali i proždirat će svoju ikru i mlađ.Jaja se izlegu za dva do tri dana, te se pojavljuju sićušne ličinke. Prva dva dana hrane se sadržajem svoje žumanjčane kesice, a trećeg dana počinju se hraniti rotatonijama. Puno bolje će se osjećati u društvu drugog teleskopa i čak će biti i nesretni ako u akvariju ne postoji bar još jedan teleskop.Vaša ribica ne "leže jaja" već je vjerojatno poremećeno zdravstveno stanje.Zdravstveno stanje ribica neovisno o vrsti je izraženo kroz njeno plivanje koje je kod zdravih ribica energično i po cijelom prostoru akvarija. Svako zavlačenje i zadržavanje na jednom mjestu znak je bolesti koja može biti uvjetna tj. uvjetovana kvalitetom vode. Preporučljivo je da ribici onemogućite skrivanje i dobro promotrite da li su prisutne promjene po tijelu koje bi onda upućivale na bakterijske ili gljivična oboljenja. Za sve informacije obratite se akvaristima u Pet Centru.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 08.04.2010.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije ribice vrste gambusia affinis i sada je jedna rodila. Ne znam kako da hranim ovu malenu ribicu niti s čim. Ja sam ju odvojila od drugih ribica jer sam čula da ju mogu odrasli pojesti. Molim vas odgovorite. BugaO: Gambusia affinis ili mosquito-riba slatkovodna je vrsta ribica. Pripada obitelji Poeciliidae reda Cyprinodontiformes. Ove ribice prirodno potječu iz Meksičkog zaljeva gdje su dobro poznate po tome što se hrane vodenim stadijem larve i kukuljice moskito komaraca.Vrlo su otporne ribice, preživljavaju u vodama sa vrlo niskom razinom kisika pa čak i slanim vodama i visokim temperaturama (mogu preživjeti i 42 °C kratko vrijeme). Zbog ovih razloga smatra se kako je ovo jedna od najzastupljenijih vrsta riba u svijetu.Ženke su obično veličine oko 7 cm, dok su mužjaci mnogo manji, narastu do veličine oko 4 cm. Spolno su zreli u dobi oko 2 mjeseca, a njihovo razmnožavanje je vrlo brzo.Gambuzije spadaju u živorotke. Kod prvih okota obično je broj potomaka manji (desetak) dok kasnije imaju sve više potomaka, i do stotinjak u jednom okotu.S obzirom na njihovu veliku agresivnost po prirodi (često napadaju, trgaju dijelove tijela pa i ubijaju pripadnike drugih vrsta i mnogo većih od vlastite), dobro ih je odvojiti od potomaka.Hranjenje mlađi je najbolje činiti nekoliko puta dnevno, 4-5 puta, sa živim račićima Artemije (Dajana Artemia eggs profi, Sera Artemia-mix, Sera Vipan Baby), a smatra se da količina koju mlađ može pojesti u nekoliko minuta zadovoljava potrebe. Dobro je odmah maknuti nepojedene račiće iz vode kako bi se onemogućilo daljnje prljanje vode.U starosti tjedan do dva, možete uvesti hranu u listićima, primjerenu za vrstu, koju je u početku potrebno usitniti.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 24.03.2010.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Treba mi savjet kako ću uzgajati artemije za prehranu mojih ribica. Imam dvije ribice, jednog mužjaka teleskopa koji je star oko 5 mjeseci i pajčolanku koja je nešto starija. Znam da se ribice trebaju raznovrsno hraniti pa sam u jednom dućanu kupila ta jajašca artemije. Sutra bi se trebala izleći, ali me zanima proces hranjenja. Ubacuju li se svi račići ubacuju akvarij ili se ribice njima hrane dva puta dnevno, kao sa običnom hranom? Josipa O: Postupak hranjenja uzgojenom artemijom je potpuno isti kao i s ostalom hranom, dakle ribe je potrebno hraniti nekoliko puta dnevno s malim količinama hrane koje mogu pojesti u kratkom roku (1-2 minute). Uzgoj artemije je vrlo jednostavan, a način i tip uzgoja se razlikuju (u nijansama) ovisno o proizvođaču. Ključno je da se jajašca stavljaju u slanu vodu (količina soli ovisi o proizvođaču) te da je vodu potrebno umjereno “vrtložiti” kako ne bi došlo do pojave plijesni. Dakle, praznoj plastičnoj boci treba odrezati dno. Zatvarač (čep) treba probušiti svrdlom malo manjeg promjera od promjera plastičnog crijeva za zrak kojeg je potrebno provući kroz izbušenu rupu. Pripremljenu bocu (najbolje od 2 l) napunite do maksimalno 2/3 kapaciteta, postavite grijač (25-26°C) te uključite zračnu pumpu koja je spojena na crijevo provučeno kroz zatvarač boce, dodajte sol (po uputama proizvođača) te jajašca artemije. Jajašca se uglavnom izvale unutar 24-36 sati.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 11.07.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Posjedujem dvije crvenkapice, stare do 6 mj. Molim odgovor na nekoliko pitanja. Kako prepoznati spol? Možda po obliku repa, pošto jedna ima rep u "jednoj ravnini", dok je drugoj (ili drugome) rep raskošniji, širi se u tri smjera? Držim ih u akvariju od (samo) 10 L, te mijenjam vodu svakih 4-5 dana. Koliko biste najduže preporučili da ih se može ostaviti u istoj vodi, za vrijeme godišnjeg odmora, uz hranjenje izvjesnom tabletiranom hranom? Koju biste tabletiranu hranu preporučili za period od 2 tjedna? Hvala lijepo, Ivan O: Spolni dimorfizam kod “zlatnih ribica” gotovo da i nije izražen, a o tome možete više pročitati ovdje. Što se tiče kapaciteta akvarija, moram primjetiti da nije dostatan za dvije ribice pa Vam iz istog razloga ne mogu preporučiti da ih u istom ostavite dulje vrijeme. Naime, za svaku zlatnu ribicu je potrebno osigurati minimalno 2 l vode po centimetru duljine tijela. U praksi to za dvije malene ribe znači barem 15-ak litara za početak, a nakon toga postepeno povećavanje kapaciteta akvarija (što prije to bolje). Zlatne ribice mogu narasti poprilično velike, 10 i više centimetara, te se zbog toga preporučuje odmah nabaviti veći akvarij kako bi se izbjegli problemi koji se mogu javiti držanjem riba u akvariju premalog kapaciteta. Osim toga, na ljetnim temperaturama voda jako hlapi, što znači da će se korisni kapacitet akvarija od 10-ak litara u primjerice 2 tjedna smanjiti za barem 15-ak posto. Ribe mogu preživjeti u takvim uvjetima, ali to nije nešto što bih preporučio. Korištenjem višednevne hrane zbog postepenog otapanja takve hrane kvaliteta vode se dodatno pogoršava, što je posebice opasno za male akvarije.Ukoliko koristite takvu hranu ostatak je potrebno izvaditi iz akvarija odmah po povratku, a također je potrebno što prije izmjeniti dio vode. Na tržištu postoji nekoliko različitih višednevnih obroka, od kojih bih iz naše aktualne ponude izdvojio sljedeće: Tetra Min Holiday - Hrana za 7-14 dana 36 g, JBL Holiday - hrana za ribice tijekom praznika 33 g, JBL Holiday Red - hrana za zlatne ribice tijekom praznika 26 g, Karlie Holiday hrana za ribe, Dajana Holiday block hrana za 14 dana.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.06.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam akvarij od 270 l te ima povišen pH, GH, KH. Kupio sam u Pet centru TETRA pH/KH minus, ali ne znam kako ga koristiti. Je li to dobar izbor te kako se dozira, je li štetan za ribice i koliko dugo ga treba koristiti? Unaprijed hvala, Toni O: Ukoliko se pravilno koristi, preparat definitivno “radi” i nije štetan za ribice, a potrebno ga je koristiti toliko dugo dok pH vrijednost u akvariju ne bude zadovoljavajuća. Naime, svakom izmjenom vode pH vrijednost vode će se promjeniti pa je posljedično potrebno koristiti odgovarajuće preparate. Vodu za izmjenu je najbolje unaprijed pripremiti, odnosno „poravnati“ sve parametre da budu odgovarajući, odnosno isti kao u akvariju. Preparat pouzdano, dugoročno i precizno omogućava nadziranje i održavanje ispod 7,5 pH i 4 KH. Za kontroliranje vrijednosti pH i snižavanje KH dodajte u akvarij svaka 2 - 3 dana maksimalno 25 ml (dozator je vrh poklopca bočice, pola je 5 ml, a pun poklopac je 10 ml) na svakih 100 litara akvarijske vode. Kao rezultat KH će se spustiti za otprilike 2 stupnja. Ukoliko imate dodatni CO2 uređaj, vodu redovito testirajte kako primjenom preparata KH ne bi pao ispod 2-4 stupnja. Ukoliko dođe do akutnog povećanja koncentracije amonijaka (otprilike 1,5 mg/l Nh3), dodajte 25 ml Tetra pH/KH Minus na svakih 100 litara akvarijske vode. U nekoliko sekundi razina će biti neutralizirana. Za opće poboljšanje, doziranje od 5 ml svaka 2-3 dana snižava vrijednost KH za otprilike 0,4 stupnja. Dakle, za primjenu navedenog preparata potrebno je imati relevantne testove (pH, KH, NH3 i sl.). Vodu je potrebno testirati prije, a za usporedbu i 24 h nakon primjene preparata, a doziranje treba provoditi strogo po uputama proizvođača (gore navedeno).
Vladimir Kordić, d.i.a. | 21.06.2011.
Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek P: Imam novi akvarij od 60l, koji upravo prolazi ciklus 'prilagodbe' (od tri tjedna), temperaturu sam ustabilio na 25-26 stupnjeva, a pH vrijednost na 6.6-6.8. Planirao sam u akvarij staviti prvo 6 harlequin rasbora, zatim 5 rhodostomusa i na kraju 7 neonki pa me zanima mislite li da je to previše ribica za akvarij te zapremnine? Znam za ono (nepisano) pravilo od 1-2 l po cm dužine ribe, ali sam po forumima i raznim stranicama na internetu vidio i puno puno prenapučenije akvarije pa se nadam da bi i moj akvarij mogao bez problema primiti ovih 18 ribica. Drugo pitanje se tiče čistača – je li mi dovoljan jedan ancistrus ili bih trebao dva ili možda preporučujete nešto drugo? Unaprijed hvala na odgovorima. Srdačan pozdrav, Marko O: Preporučam Vam da prvo u akvarij zasadite biljke. Biljke u akvariju imaju višestruku ulogu zaštite: mnogobrojnim vrstama riba služe kao mrijestilište, ali i kao skrovište, a ribe se pomalo njima i hrane. Višak hrane u vodi, biljke iskoriste za svoj rast, a na taj način umnogome pridonose održavanju čistoće akvarija. Najvažnija uloga im je proizvodnja kisika u procesu fotosinteze,ali samo tijekom izlaganja dnevnom svjetlu ili umjetnoj svjetlosti. Zbog toga bi akvarij trebao biti umjetno osvjetljen, između 12 i 14 sati dnevno. Noću biljke potroše dio kisika , a ostatak kisika je na raspolaganju ribama za disanje. Vodene biljke izabirete prema veličini i tako ih sadite u akvarij - prednji dio ili ostavite prazan ili zasadite niske biljke. Također nije dobro prenapučiti akvarij biljkama jer će one kad narastu zauzimati više prostora. Osim toga, možda bi bilo bolje da se odlučite za dvije vrste riba jatašica i to 10-ak komada. Čistače bi bilo dobro staviti prve - može to biti jedan ancistrus i 2-3 Corydorasa. Kad je akvarij prenapučen, ribe su stalno pod stresom, a stres uzrokuje opće slabljenje imuniteta pa ribe postaju boležljive. Ancistrusi imaju usta poput sisaljke, smještena s donje strane glave. Specifični su radi mesnatih čekinja koje su kod mužjaka izraženije i nalaze se oko brade i po sredini glave. Optimalna temperatura im je 22-26°C i pH 6,8 do 7,5. Harlekin rasbora (Rasbora heteromorpha) su najbolje u jatu od 10 do 12 riba jer su sigurnije u društvu. Potječu iz Azije. Optimalna temperatura vode za njih je 22-26° C te pH 6,8 do 7,5 (neutralan). Vole kad u akvariju ima mnogo biljaka finih listova među kojima se mogu skrivati. Odrasle ribe, i mužjaci i ženke, dosegnu 4,5 cm . Hemigrammus rhodostomus ili Crvenonosa tetra potječe iz Južne Amerike, točnije iz donjeg toka rijeke Amazone (Venezuela i Brazil). Prekrasna je riba izduženog srebrnog tijela, repa s crno-bijelom "šahovnicom" te crveno obojene glave/nosa po čemu je i dobila ime. Osjetljiva je po pitanju kvalitete vode, ne podnosi najbolje dodatak soli i ostalih kemijskih aditiva, a velika ph variranja za nju mogu biti pogubna. Preferira vodu koja je u njenom prirodnom okruženju tamnija zbog raspadanja organskog materijala te samim time i kisela. Takav efekt u akvariju postiže se dodavanjem treseta u filter te postavljenjem panjeva i granja u akvarij. Također, preferira mekšu vodu, temperaturu u rasponu od 23-29°C te tamniju podlogu i slabije osvijetljen akvarij. Kad je pod stresom, bolesna ili kad kvaliteta vode nije na potrebnoj razini, crvena boja na glavi će izblijediti u bljedunjavo rozu i time nam signalizirati da nešto nije u redu . Zato se često koristi kao indikator kakvoće vode u akvariju. Ova tetra je miroljubiva, aktivna riba koja se odlično uklapa u mješoviti akvarij s drugim miroljubivim ribama. Potrebno ju je držati u jatu od minimalno 5-6 komada, što više to bolje, u protivnom će se povući u jedan kutak akvarija te pokazivati znakove stresa. Aktivan je plivač te, iako voli zabiljene akvarije, također zahtjeva otvoreni prostor za plivanje što ćemo postići ako je držimo u dužim akvarijima. Neonka (Neonska tetra - Pracheirodon innesi) potječe također iz južne Amerike. Optimalna temperatura vode je 22-26°C i pH 6,8 do 7, 5. Najbolje ih je držati u jatima od 10 ili više i lijepo ih je vidjeti kako plivaju sve zajedno. Veličina odraslih neonki je 4 cm. Nemojte ih stavljati u novi akvarij, već pričekajte 10 do 12 tjedana dok bakterije u filterima ne počnu djelovati. Mogu biti osjetljive kad ih se prvi put seli, dobro ih njegujte jer su nešto osjetljivije. Dobro je da u akvariju ima dovoljno visokih, nježnih biljaka (Cabomba ili Elodeja) tako da se mogu sakriti ako se osjete ugroženima. Dodatne informacije možete pronaći ovdje.
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med. | 21.06.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Danas sam kupila borca, sama je u akvariju. Prilično je mala, ali mi se čini da joj je rep opušten i na vrhovima svake peraje je “ofucana”, kao da je sudjelovala u borbi. Kad sam je kupila bila je jedina u akvariju s čistačima. Promatram ju kako pliva i kada ide prema dnu, pliva normalno, kada se okreće također je normalno, ali kada ide prema površini teže joj ide. Zanima me postoji li nešto kako bi joj se peraje obnovile jer ona normalno jede i ponaša se. Unaprijed hvala! Doris O: Bete imaju vrlo nježne peraje koje vrlo često izgledaju ofucano. Osim toga i nisu baš osobiti plivači što je i razumljivo ako se uzme u obzir građa tijela. Mužjaci borca se odvajaju u zasebne akvarije što je prije moguće, odnosno čim spolni dimorfizam postane izražen, a transportiraju se u odvojenim vrećicama. Zbog navedenog ne vjerujem da je Vaša riba sudjelovala u borbama. Čistači su uglavnom miroljubive prirode, tako da je malo vjerojatno da su oni oštetili peraje borca. Na žalost, jednom oštećene peraje se više ne mogu obnoviti. Problem je što na oštećenim perajama vrlo često dolazi do nastanka sekundarnih bakterijskih infekcija koje u nekim slučajevima mogu biti fatalne. Problem mogu stvarati i gljivične infekcije, ali one su relativno bezopasne, odnosno ribe rijetko ugibaju zbog gljivičnih oboljenja. Do oštećenja peraja može doći uslijed bakterijskih infekcija koje nastaju kao posljedica uzgoja u vodi loše kvalitete (neodgovarajući fizikalno-kemijski uvjeti) kada ribama opada imunitet te zbog toga bolesti lakše uzmaju maha. Ako se riba kao što ste naveli normalno ponaša i jede mislim da nemate razloga za zabrinutost. Svakako je potrebno pratiti razvoj događaja te ukoliko se stanje pogorša ribu tretirati baktericidnim sredstvima (Furanol JBL, Bactopur Sera) ili sredstvima širokog spektra djelovanja (Multicura Easy life).
Vladimir Kordić, d.i.a. | 09.06.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam zlatnu ribicu i neku crnu s velikim očima, ali ne znam kako se zove. Oni su se mrijestili i ja sam jajašca stavila u drugi akvarij i prošlo je već 4 dana i ništa. Zašto se još nisu izlegli? Karla Katarina O: Uzgoj zlatnih ribica (crna riba s velikim očima također spada u „zlatne ribe“, a pretpostavljam da je u pitanju varijetet poznat pod nazivom Teleskop ili Black moor) je relativno jednostavan ako se ispuni nekoliko uvjeta. Matične ribe od kojih želite dobiti potomstvo moraju biti zdrave i živahne. Akvarij za mrijest mora biti veličine od 80l do 120l (iako u dobrim uvjetima može biti i manji). Priprema je jednostavna: akvarije je potrebno dezinficirati, dobro isprati sredstvo za dezinfekciju te na uobičajen način prirediti vodu i na dno staviti "gnijezdo". Gnijezdo može biti mahovina, iako će nju rado pojesti, a odličan je izbor i plastična mrežica za pranje posuđa (poput one žičane za struganje posuda) koju je također potrebno dobro dezinficirati i isprati. Temperatura vode u mrijesnom akvariju treba biti jednaka onoj u akvariju gdje su budući roditelji. Mužjaci se stavljaju u mrijesni akvarij navečer dok se ženke ubacuju sutra ujutro. Kad mužjak počne ganjati ženku po akvariju, potrebno je polako podići temperaturu sa 18 do 22 stupnja te pažljivo pratiti što se zbiva. ženka će, u pravilu ujutro, ispustiti jajašca na mrežicu, a mužjak će ih žurno oploditi. Jajašca će propasti na dno pa ih roditelji neće moći pojesti. Oplođena jajašca imaju glatku ovojnicu, a neoplođena po sebi imaju sitne dlačice, a takva jajašca je najbolje odmah izdvojiti. Nakon dva dana na oplođenim jajašcima se primjećuju dva malena oka i zakrivljena crna crta koja je, u stvari, tjelešce. Ispuštanje i oplodnja jajašaca traje, u pravilu, jedan do dva dana. Nakon toga, roditelje je potrebno vratiti u njihov akvarij, a mlađ će se u roku od 3 do 5 dana izleći. Prva dva dana mlade nije potrebno hraniti, nakon toga možete im postepeno davati posebnu hranu za mlade ribice, sitnu artemiju ili jako usitnjenu hranu za zlatne ribice, a osobito je potrebno paziti na čistoću vode. Dok je mlađ još mala, poželjno je u vrlo blagom mlazu dodavati zrak u vodu. Dva dana nakon izlijeganja mladih, mrežicu treba pažljivo i nježno izvaditi iz akvarija. Cijelo je vrijeme potrebno pratiti zdravstveno stanje ribica te izdvojiti one deformirane ili bolesne. Mrijest se može dogoditi i spontano u akvariju, no tada postoji velika mogućnost da odrasle ribe pojedu jajašca ili mlade. Obzirom da se kod Vas mrijest odvio spontano pitanje je da li su ajašca zaista oplođena, a čak i ako jesu pitanje je kakvi su uvjeti u akvariju gdje ste premjestili jajašca. Naime, čak i najmanje odstupanje po pitanju fizikalno kemijskih parametara vode može dovesti do zastoja u razvoju jajašca, odnosno do njihovog propadanja. Mlađ se iz jajašca uglavnom izvali do 5. dana, ali poznati su slučajevi da kada se mlađ izvalila tek 7. dan, a ipak dobro napredovala. Mislim da još uvijek nemate razloga za zabrinutost, a uvjeren sam (ako su svi parametri ispunjeni) da će se mlađ izvaliti danas ili sutra.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 18.05.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: U velikom akvariju od 400 litara imali smo dosta hladnovodnih riba (šarane, teleskop, lavlju glavu) i lavlja glava je iznenada počela plutati na boku uz površinu vode. Ubrzo smo je prebacili u karantenu, u mali akvarij gdje je sad sama već nekoliko mjeseci. Pokušali smo razne savjete s interneta (solili smo joj vodu, davali joj grašak), ali ništa od toga nije pomoglo. Riba i dalje pliva na boku. Ona normalno živi, ali to joj je velika gnjavaža jer kad hoće zaroniti dugo se priprema i maše perajama ko mahnita. Kad uspije zaroniti vrlo brzo je voda baci van na površinu. Vodu mijenjamo svakih 1-2 dana jer se jako zamuti. Može li joj se nekako pomoći da se ne muči tako? Riba je već dosta stara (nismo 100% sigurni, ali ima preko 5 godina). Lijep pozdrav, Tomislav O: Na žalost, opisano je vrlo čest slučaj kod lavljih glava. Naime, radi se o varijetetu vrste Carassius auratus koji je nastao vrlo intenzivnim selekcijskim naporima. Iako je varijetet prisutan već dugi niz godina te poprilično stabilno prenosi gene na nove generacije, intenziviranjem uzgoja (čime opada selekcija) više se ne radi na uklanjanju nepoželjnih gena, odnosno ispravljanju mana postojećeg varijeteta. Kao što i sami vidite, radi se o poprilično “zbijenoj” ribici kod koje se raspored i položaj unutarnjih organa uvelike razlikuje od „originala“, odnosno od karasa (Carassius carassius) koji je predak svih „zlatnih ribica“. Problem koji ste opisali je vezan uz kompenzaciju plovnosti, odnosno ispravno funkcioniranje ribljeg (plivaćeg) mjehura koji ribama omogućava promjenu dubine plivanja i položaja tijela. U nekim slučajevima simptomi nestaju nakon hranjenja graškom, ali isključivo onda kada je došlo do opstipacije koja dovodi do nakupljanja plinova u crijevima koji onda „pritišću“ plivaći mjehur. Grašak uglavnom pomogne kod opstipacije, čime se oslobode plinovi iz crijeva nakon čega ribica opet normalno pliva. Jedna od metoda, koju pretpostavljam niste pokušali, je ta da ribu ostavite u plitkoj vodi (tek toliko da može plivati) nekoliko sati, smanjeni pritisak vode ponekad omogući da se tlakovi „iskompenziraju“ te plivaći mjehur opet „profunkcionira“. Na žalost, radi se o metodi koja može pomoći, iako je to „hitac na daljinu“ jer se ipak radi o takvom varijetetu kod kojeg je teško nešto napraviti. Po pitanju dobi Vaše ribice, ona je u najboljim godinama, u dobrim uvjetima može poživjeti još dugi niz godina, čak i u sadašnjem stanju.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 16.05.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Ribica mi živi već 3 godine. Bila je vrlo zdrava. Prije 2 dana počela je ležati na dnu. Neće se hraniti (hranim je listićima za zlatne ribice). Akvarij ima 30 litara i sama je. Također joj ide nekakva paučina iz škrga. Imam filter. Zanima me kako joj mogu pomoći? Unaprijed hvala, Ante O: Promjene koje opisujete na Vašoj ribici mogu biti različite etiologije. Ipak, promjene nalik na paučinu najčešće su uzrokovane fungima, odnosno gljivicama. Bolesti koje uzrokuju gljvice nazivaju se mikoze. Mikoze ili gljivične infekcije mogu zahvatiti površinske slojeve epiderma te dublje dijelove. Simptomi se pojavljuju na koži i perajama, u slučaju oštećenja ili kao sekundarana infekcija nakon bakterijskih infekcija. Zaražena mjesta izgledaju kao prekrivena vatom. Ovakve promjene su najčešće lokalizirane, a mogu se i generalizirati, no tada najčešće zahvaćaju i unutrašnje organe pa nastaju tzv. sustavne mikoze. Jako zaražene ribe se obično ne mogu izliječiti jer sporangije rastu u tkivo ribe i ošetećuju organe. Velike štete čini kod uzgajivača, jer zahvaćaju i ikru i mlađ. Gljivice najčešće zahvaćaju oštećene dijelove tijela, a njihovo prisustvo u akvariju je sasvim uobičajena pojava, jer se tu nalazi izobilje organskih materijala kojima se oni hrane. Ribice imaju prirodni mehanizam zaštite, no problem nastaje kada se ribice ozlijede te je na taj način pristup gljivicama ili sporama slobodan. Što je zapravo uzrok ovakvih promjena na Vašoj ribici, teško je reći. Za sada Vam savjetujem da provjerite kemijski sastav vode, osvijetljenje, filtraciju, te tretirate akvarij jednim od preparata sa širokim spektrom djelovanja, koji djeluje na gljivične, parazitarne i bakterijske infekcije poput npr. Multicure (Easy life). Osim lijeka, preporučam i vitaminske preparate, koji će ojačati imunološki odgovor ribe.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 11.05.2011.