Pitajte veterinara

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Prije godinu i pol dana, kupila sam dvije ribice, vrsta pajčolanke. Smještene su u akvariju s filterom, voda im se mijenja svakog 4. dana. Hranim ih jednom dnevno, plivaju, živahne su. No, u zadnje vrijeme probava srebrne ribice je nikakva. Nije klasična, da izmet padne na dno, već gotovo prozirne boje, kao prozirni mjehurići/kuglice koji cijeli izmet drže na površini vode. Primijetila sam da je ta srebrna ribica gotovo za trećinu manja od zlatne, manje jede jer je zlatna zainteresirana za hranu kao i prije, dok je srebrna zaobiđe. Nikakav stres nije nedavno imala osim kraćeg putovanja u srpnju, a ovaj problem je nastao prije mjesec i po, dva. I više zbilja ne znam što da uradim jer ona tu sluz i niz peraje pušta, i kroz probavu kao kuglice, mjehuriće... Drugo pitanje vezano je za transport, kako ribice najbolje opremit za put Zagreb - Split? Selidba je u pitanju. Doista puno hvala za izdvojeno vrijeme i unaprijed hvala na odgovoru, Jelena O: Prema opisanome bih rekao da su u pitanju endoparaziti (gastrointestinalni trakt). Kada spominjemo endoparazite učestalo je nekoliko vrsta nekoliko vrsta, a ribe na svaku vrstu parazita reagiraju izmetom drugačije boje i konzistencije. Kada se radi o infestaciji Hexamitom, ribe (najčešće ciklidi) ispuštaju srednje debel sluzavi izmet, dug po nekoliko centimetara. Bitno je napomenuti da ribe infestirane Hexamitom odbijaju hranu, za razliku od primjerice infestacija parazitskim crvima i nekim protozoaka kod kojih je karakterističan tanak mlječno bijeli izmet, a ribe uzimaju hranu, no s vremenom vidno mršave i propadaju. Treća vrsta parazita su također crvi, čiji prednji krajevi vire iz anusa i vidljivi su golim okom. Također, promjene u konzistenciji izmeta su moguće kada je riba pod stresom, ali to vjerojatno nije slučaj kod Vas jer ste i sami naveli da u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih značajnih promjena u držanju riba. Budući da ste naveli da ribica pojačano luči sluz, postoji i sumnja da su u pitanju bakterijske infekcije. Ukoliko je riba u lošijoj kondiciji te pod stresom zbog parazita, lako je moguće da zbog pada imuniteta dođe do bakterijskih infekcija. Bakterijske infekcije su često posljedica loše kvalitete vode, što uzrokuje stres kod riba, a kao posljedica dolazi do opadanja imuniteta, što omogućava različitim uzročnicima bolesti da lakše djeluju. Kako ste naveli nekoliko simptoma koji su vrlo kompleksne prirode, teško je postaviti preciznu dijagnozu i odrediti tretman. Ono što mogu preporučiti (s obzirom na to da ne znamo točan uzrok promjena) jesu preparati širokog spektra djelovanja poput Multicure (Easy life) i sličnih preparata. Po pitanju selidbe na relaciji Zagreb – Split,  smatram da zdrava riba u dobroj kondiciji može bez ikakvih problema podnijeti takav transport (najviše 6 h od vrata do vrata ne bi trebao biti problem). Ribe je najbolje transportirati u plastičnim vrećicama sa zaobljenim rubovima. Bitno je paziti da se za vrijeme transporta voda previše ne ohladi ili zagrije pa je dobro vrećicu staviti u kutiju izoliranu primjerice stiroporom. Ukoliko se radi o dužem transportu, u vrećicu se može staviti malo zeolita koji će vezati amonijak, a mogu se dodati i oxytilen tablete koje će postepeno obogaćivati vodu kisikom.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam dvije zlatne ribice u akvariju od oko 12 litara. Nedavno sam primjetila da obje imaju "ispupčene" oči i hranu uzmu u usta pa ispljunu. Htjela bih znati koji je mogući razlog tomu. Unaprijed hvala, Vedrana O: "Izbuljene oči" su simptom koji može ukazivati na nekoliko problema, kao što su, primjerice, neke parazitarne bolesti, bakterijska oboljenja ili metabolički problemi uzrokovani lošom kvalitetom vode u akvariju. Ukoliko su u pitanju paraziti (malo vjerojatno), na tržištu ne postoje preparati koji učinkovito djeluju protiv unutarnjih parazita (barem ne lako dostupni preparati primjenjivi u akvaristici), a u tom slučaju riba vjerojatno ne bi odbijala hranu. Kvaliteta vode u „malom akvariju“ od 12 l sigurno nije „školski primjer“, iako se i u takvom akvariju može održavati zadovoljavajuća kvaliteta uz malo truda i dobre volje. Amonijak, koji nastaje iz organskog otpada, i njegovi nusprodukti mogu uzrokovati veliki broj simptoma, a među ostalima je i navedeno u Vašem e-mailu. Ispravljanjem nepovoljnih čimbenika kvalitete vode stanje bi se trebalo popraviti, iako sam sklon vjerovati kako je u Vašem slučaju stvar ipak nešto kompliciranija. Kvaliteta vode bi se uvelike popravila korištenjem filtera. Za male akvarije poput Vašeg mogu preporučiti primjerice Aqua Szut unutrašnji filter Mini N 250l/h, 5-20 L. Ispupčene oči (pop-eye) same po sebi nisu bolest, već simptom, u najvećem broju slučajeva bakterijskih infekcija. Oči se ispupče zbog vode koja se nakuplja u očnim dupljama ili u samim očima. Bolesnu ribu treba odmah odvojiti u zaseban akvarij (u Vašem slučaju to nije potrebno jer su obje ribe obolile). Tretman je teško odrediti dok se ne zna „konkretan“ uzročnik. S obzirom na sve navedeno, mogu Vam preporučiti preparat širokog spektra djelovanja Multicura (Easy life), iako se bojim da u ovoj fazi bolesti (kada su oči već jako ispupčene) tretman neće biti učinkovit.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Kupujem kod vas ribice već par puta i nikako da otkrijem rješenje zašto nakon nekog vremena uginu. Naime, zanima me koliko se često hrane tropske ribice i koja im je idealna temperatura. Trenutno imam Juwel 60 akvarij i držim ih na temperaturi oko 26-28 stupnjeva i hranim ih u 8h ujutro i u 20h navečer. Da li je to dovoljno za osnovnu prehranu ribe i što bi ušlo u obzir za prehranu da malo više narastu, tj. da im se ubrza razvoj, da postanu malo veće. Hvala unaprijed na što konkretnijem i detaljnijem odgovoru. Lijepi pozdrav, Dino O: Postoji nebrojeno mnogo razloga zbog kojih dolazi do ugibanja akvarijskih riba. Nažalost, većina razloga je povezana s neodgovarajućim uvjetima držanja, odnosno kvalitetom vode. Tropske ribe je dovoljno hraniti jednom dnevno. Ista količina hrane se može podijeliti na nekoliko (2-3) obroka dnevno. Bitno je napomenuti da se kod višekratnih obroka količina hrane po jednom hranjenju mora proporcionalno smanjiti u odnosu na jednokratno hranjenje. Ribice moraju pojesti svu ponuđenu hranu unutar jedne do najviše dvije minute nakon ubacivanja hrane u akvarij. Ukoliko nakon dvije minute od hranjenja u akvariju ima nepojedene hrane, sljedeći obrok treba za toliko umanjiti dok se ne dođe do količine hrane koja je u potpunosti konzumirana u navedenom vremenskom periodu. Nepojedena hrana (višak) predstavlja veliki problem. Naime, zbog raspada organske tvari (hrane, izmeta riba, trulog lišća i sl.) dolazi do nakupljanja toksičnih amonijakovih spojeva i njihovih produkata (nitriti i nitrati), kao i ostalih spojeva koji su štetni za ribe. Povišene koncentracije amonijaka truju ribe, a dugoročno i visoke koncentracije nitrita i nitrata (koji su nešto „manje“ toksični od amonijaka). Kako bi se kvaliteta vode, koja ovisi o mnogim fizikalno-kemijskim i biološkim faktorima, održavala u prihvatljivim okvirima, nužno je održavati akvarij na pravilan način (redovite izmjene vode, čišćenje filtera itd). Više o tome možete pročitati ovdje. Temperatura vode za tropski akvarij se kreće u granicama od 24°C pa sve do 30°C, ovisno o vrsti ribe. Po pitanju rasta i razvoja riba, najvažniji čimbenik ponovno predstavlja kvaliteta vode, odnosno parametri vode koji su karakteristični za svaku vrstu (pH, GH, KH, temperatura, koncentracija toksičnih spojeva koja mora biti vrlo niska i sl.). Kada se osiguraju odgovarajući uvjeti za pojedinu vrstu, ista se uglavnom dobro razvija i raste. Na tržištu postoji vrlo široki asortiman hrane za akvarijske ribe. Budući da ne znam koje ribe imate, ne mogu Vam preporučiti određenu hranu, ali mogu izdvojiti nekoliko njih iz aktualne ponude Pet centra kako bih ilustrirao širinu ponude: Dajana Tablete Bottom hrana u tabletama za čistačeDajana Carasius Gold hrana u granulama za hladnovodne ribice Dajana Gold Colour hrana za izraženiju boju hladnovodnih ribica JBL Spirulina - hrana za biljojedne akvarijske ribice JBL NovoGranoColor - hrana u listićima za intenzivniju boju ribica JBL NovoBetta - hrana za sijamske ribe borce i ostale ribe borce JBL NovoGuppy - hrana za guppyje i ostale male akvarijske ribice JBL NovoRed - osnovna hrana u listićima za zlatne akvarijske ribice JBL NovoFex - sušene kockice tubifexa smrznute u vakumu – sušeneNutrafin Hrana za ribice Max Mikro granuleNutrafin Hrana za ribice Max Shrimp granuleNutrafin Hrana za ribice Max Listići tubifeks Tetra Fresh Delica Daphnies - Nagrada za ribe u gel formiTetra Wafer Mini Mix - Tabletirana hrana za ribe čistače i rakove U tom „moru“ hrane Vi morate izabrati hranu koja je odgovarajuća za vrste riba koje imate.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me zašto mi ribe imaju izmet u obliku konca dužine 3 do 5 cm, što prije nisu imale. Da li je u pitanju hrana ili bolest? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru, BecirO: Opisani simptomi ukazuju na invadiranost parazitima, iako su slični simptomi mogući uslijed probavnih poremećaja izazvanih primjerice promjenom hrane. Končasti izmet (uglavnom blijede boje) nije siguran simptom invadiranosti. Navedeni simptom je moguće uočiti i nakon hranjenja riba koje su neko (kraće) vrijeme bile izgladnjivane. Opisani izmet je karakterističan za Hexamitu, ali se kod navedene bolesti pojavljuju još neki karakteristični simptomi (primjerice rupe u glavi). U novije vrijeme "rupe u glavi" se povezuju uz lošu kvalitetu vode koja pogoduje ekspanziji Hexamite, a ne samoj Hexamiti kao takvoj, iako se simptomi vrlo često pojavljuju simultano. Kako na tržištu nema kvalitetnih preparata za crijevne parazite, mogu Vam samo preporučiti neke od preparata širokog spektra djelovanja: Tetra General Tonic, Tetra Gold Med ili Aquarium munster Medimor.Crijevni paraziti se mogu tretirati Medazolom (humani preparat) u dozi od 250 mg na 50 l vode uz ponovnu primjenu nakon 3 - 4 dana. Moram napomenuti kako pri takvom tretmanu nema garancije jer se ne radi o specijaliziranom preparatu, odnosno taj preparat nije namjenjen ribama, a budući da se radi o antibiotskom preparatu teško je doći do njega bez potrebnog recepta.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Trenutno moj prijatelji ima akvarij litraze oko 300 l i u njemu ima kojih 12-ak zlatnih ribica različitih vrsta. Pa me zamolio da vam se javim,posto on to nemoze. Nadam se da ćete naći problem, kod njega se to događa već duže vrijeme, voda je jako mutna, zućkaste boje. Kupovao je preparate za bistrenje vode, ali to nije ništa promjenilo, bilo je čisto kojih 2 dana, ali voda opet dođe na isto. Unutra, naravno, ima ukrasno bilje i poneke ukrasne dvorce itd. Ima orginal filter od akvarija, ali u njega ubacuje ugljen, tj. mijenja ga nakon nekog vremena pa da li možda to razmućuje vodu ili što točno jest problem u tom akvariju? Čak je nakon nekog vremena mislio da je možda riječ u hrani pa je smanjio s davanjem hrane, ali i dalje je kako je i bilo. Ako možete štogod odgovoriti na ova pitanja, bio bih vam zahvalan. I samo još malo pitanje u vezi kraljevskog raka - zanima me da li se može kombinirati s ciklidima u akvariju od 150 l? U akvariju su za sada nigrići, trenutno su još malci oko 1 cm pa dok narastu oko 3,4 cm, razmišljao sam udomiti raka i staviti ga s njima. Svaki vaš odgovor mi dobro dođe. Hvala, AlenO: Voda se može zamutiti zbog nebrojeno mnogo razloga. Na žalost, po opisanom nije moguće sa sigurnošću utvrditi o čemu se radi.Akvarij u principu predstavlja "jezero/rijeku u malom". Radi se o zatvorenom biološkom sustavu koji se sastoji od riba, bilja i eventualno ostalih organizama koji mogu biti naseljeni u akvariju. U akvariju se odvijaju različiti biološki i kemijski procesi, a cilj svakog akvariste je da u svom akvariju postigne biološku ravnotežu.Ribe i biljke u akvariju zahtijevaju određene kemijsko-fizikalne te biološke uvjete. Kemijski sastav vode, temperatura, svjetlost i okoliš moraju odgovarati svim vrstama zastupljenim u akvariju, odnosno moraju "imitirati" uvjete kakve bi stanovnici akvarija imali u prirodi. U biološkim procesima vode akvarija vrlo značajnu ulogu imaju bakterije koje razlažu i mineraliziraju životinjske i biljne ostatke. Prozirnost i boja vode u akvariju su indikatori kemijske i biološke stabilnosti. Mutna voda je znak da su u akvariju nastupili takvi procesi koji dovode do anaerobnog raspadanja organske materije, nestašice kisika, poremećaja fotosinteze biljaka i konačno do uginuća riba. Voda akvarija mora biti sasvim prozirna i bistra što se može postići biološkom ravnotežom u akvariju ili pak određenim postupcima filtriranja. Boja vode ovisi o kemijskom sastavu vode.Osim navedenog, šljunak, dekor, ukrasi i slično mogu biti uzročnik problema. Ukoliko se u akvarij ubaci mangrov kao dekoracija voda će zasigurno postati tamna poput čaja budući da mangrov u vodu otpušta tanine što zatamnjuje vodu i snižava njen pH. Pravilno održavanje filtera je od presudne važnosti, a više o tome možete pročitati ovdje.Kraljevskog raka može se držati s ciklidima, pod uvjetom da mu osigurate dovoljno mjesta za skrivanje. Rakovi su za vrijeme presvlačenja vrlo ranjivi, a uvjeren sam da bi "nigrići" vrlo rado prihvatili poslasticu kakvu za njih predstavlja mekani zadak kraljevskog raka.

Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Da li botia jede male ribice? Imamo akvarij 20 l u kojem pokušavamo uzgojiti ribice. Već drugi put su ribice nestale, a u akvariju je samo botia, majku sam izvadila odmah nakon okota. SandraO: Postoji nekoliko vrsta botia koje su zastupljene u akvaristici, od kojih su neke više, a neke manje "agresivne".Budući da niste naveli o kojoj se vrsti radi mogu samo načelno odgovoriti da će većina botia rado pojesti ribice. Primjerice Botia macrachanta je omnivor, a u prirodi se hrani puževima, malim beskičmenjacima, larvama insekata, crvićima, slatkovodnim račićima i biljnom hranom. U akvariju joj je omiljena hrana namijenjenja mesojedima i razne vrste sušenih crvića, iako sam uvjeren da se rado "osladi" ribljom mlađi ako do nje može doći.Preporučio bih Vam da po sljedećem mrijestu svakako mlađ odvojite u zaseban akvarij kako biste osigurali optimalne uvjete za rast i razvoj.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij od 5 l i u njemu sam do jučer imala borca koji je nažalost uginuo. Kad sam ga nabavila, jedno vrijeme je sve bilo u redu, a onda sam primijetila da mu na repu i tijelu neke smećkaste fleke. Na internetu sam pronašla o čemu bi se odprilike moglo raditi pa sam mu ubacila malo soli, no to nije pomoglo. Peraje su mu postale ofucane, ponekad je mahnito plivao po akvariju, a te fleke su sve više rasle i zadnji dan borac više nije ni jeo. Tek kad je uginuo primijetila sam da se fleke miču i za par minuta su sa borca počeli silaziti neki prozirni plosnati paraziti. Imaju male nogice, veličine par mm, rombastog oblika i sad ih je već pun akvarij. Zanima me što je to i kako ih se mogu riješiti ako se to ponovi? Hvala, NinaO: Vrlo vjerojatno su u pitanju riblje uši. To su paraziti iz roda Argulus spp. (niži rakovi), veličine do 8 milimetara, prozirno blijede boje.   Usni organi Argulusa su modificirani u rilo kojim probada kožu i s četiri para nogu se prihvaća, te siše krv. Oštećena mjesta su izvor sekundarne infekcije, od kojih su najčešće gljivice i bakterije. Ako je akvarij prenapučen, odnosno ako ima previše ribica, bolest se brzo širi, prelazeći s ribice na ribicu. Uzročnik može preživjeti bez domaćina oko 3 tjedna.Riblju uš je svakako preporučljivo mehanički odstraniti s ribice, a od velike je važnosti redovno čišćenje i dezinfekcija akvarija kako bi se uništila njihova jaja. Također je potrebno pojačati filtraciju i aeraciju akvarija te provjeriti kemijski sastav vode i korigirati eventualna odstupanja od normalnih vrijednosti.Akvarij možete dezinficirati na način da ga ispraznite i operete akvarističkim pH minus preparatom (kiselina) te nakon toga dobro isperete vrućom vodom. Opremu i dekor koji se eventualno nalaze u akvariju možete prokuhati kako bi uništili različite razvojne oblike parazita te na taj način osigurali "siguran" smještaj za novu ribu.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imamo 160-litarsli akvarij. Planiramo uzeti 10 malih čistača, 10 malih neonkica i 6 skalara. Da li je to ok ili previše? MateaO: Postoje različite "formule" za računanje kapaciteta akvarija. Naravno da gotovo svaka vrsta ima neke svoje "posebne" zahtjeve i "različitosti" po pitanju prostornih potreba.Jednostavna formula u koju se može uklopiti većina uobičajenih vrsta u akvaristici je da se za svaki centimetar dužni ribe osigura minimalno 1-2 litre vode. Pojednostavnjeno, skalari rastu do 15 cm u promjeru, što znači da im treba barem 25-30 litara vode da bi narasli do svog punog genetskog potencijala i doživjeli "sretnu" starost. Neonke rastu do cca 3 cm, što znači da svaka neonka treba 3-5 l vode.U Vašem slučaju 6 skalara treba barem 150 l vode, a neonke 30-ak litara. Teoretski, u dobro održavanom akvariju možete imati navedene ribe te, uz Vaš lagano pojačani angažman, iste mogu "sretno" živjeti.Čistači su posebna kategorija te se za njih ne primjenjuje navedena formula, a preporučio bih Vam 6-8 corydorasa, 4-6 coolia, 2-4 ancistrusa, 2 botie i sl.Svakako bih Vam preporučio da umjesto 6 skalara ubacite 4 komada, što Vam otvara prostor za čitavo jato (cca 6 kom) različitih riba poput različitih tetri.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Već mjesec dana imam kod kuće skupinu gupija. Svi su se navikli, no jedan se stalno skriva. Ne vjerujem da ga drugi gupiji napadaju jer je najveći. I još nešto: ima crnu mrljicu ispod oka. Da nije možda bolestan?MorisO:  Kada se ribe skrivaju uglavnom postoji nekakav problem, ali ja ga, na žalost, na osnovu opisanog ne mogu prepoznati.Ribe se skrivaju kada su bolesne ili ih druge ribe "maltretiraju".Gupiji su "haremske" ribe, što u praksi znači da bi na svakog mužjaka trebalo osigurati 3-4 ženke. Budući da niste naveli omjer spolova mogu pretpostaviti da u akvariju imate nepovoljan odnos (nedovoljan broj ženki). Ako je riba koja se skriva ženka, a u akvariju je veći broj mužjaka vrlo vjerojatno mužjaci konstantno "naganjaju" ženku, što bi mogao biti uzrok problema.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Platika mi je trudna, da li mogu da stavim par plutajućih biljki da bi mladunci mogli da se sakrivaju jer nemam drugi akvarijum. Da li mogu da ih hranim isitnjenim listićima. Koliko traje trudnoća platike i koliko se platike često pare. Saša O: Platy (Xiphophorus maculatus) potjeće iz centralne Amerike, a spade u slatkovodne toplovodne ribe. Preferira temperaturu od 24-25°C (podnosi 20-26°C), pH 6,8-7,5 (po nekim podacima 7,0-8,2) te vodu tvrdoće od 10-20 dH. Ribe uglavnom slabije napreduju u mekšoj i kiselijoj vodi od navedenog. Radi se o poprilično miroljubivoj ribice. Kod platyja nije uočena veća agresivnost prema drugim ribama kao primjerice kod mollyja i švertova. Mužjaci rastu do cca 5 cm (TL), a ženke do cca 7,5 cm (TL). Po pitanju hrane su vrlo nezahtjevne te rado prihvaćaju sve oblike hrane. Spolni dimorfizam je vrlo izražen, mužjacima je podrepna peraja modificirana u gonopodij (spolni organ) te su nešto manji od ženki. Razmnožavanje platyja je poprilično jednostavno, a ako u akvariju za to postoje uvjeti (fizikalno kemijski čimbenici) pitanje je samo "kad", a ne "kako" će do njega doći. Radi se o "haremskim" ribicama što znači da je za jednog mužjaka u akvariju potrebno osigurati nekoliko ženki. Poželjno je da akvarij bude gusto zasađen biljem. Trudnoća uglavnom traje od 4-6 tjedana (period uglavnom ovisi o temperaturi), a veće ženke mogu bez problema okotiti i preko 80 mladih. Pare se tijekom cijele godine, a broj parenja ovisi o više čimbenika poput kompatibilnosti matica, fizikalno kemijskog sastava vode, kvalitete hrane i sl. te varira od 0-8 parenja (okota) godišnje. Odrasle ribe neće dirati (pojesti mlađ), ali je ipak preporučljivo odvojiti ženku u poseban mrijesni akvarij. Kako ste naveli da to u Vašem slučaju nije moguće možete pokušati s plastičnim mrijestilištima koja plutaju u akvariju iako zbog njihove "veličine" to baš i nije najbolja opcija. Akvarij gusto zasađen biljem bi zasigurno pomogao da dio mlađi preživi (uspije se skrivati među biljem) dok ne odrastu dovoljno veliki da ih druge ribe ne mogu pojesti. Plutajuće bilje nije opcija za koju Vam mogu "garantirati", ali ako drugog rješenja nemate nije na odmet pokušati. Kako niste naveli koje još vrste imate u akvariju nezahvalno je davati prognoze po tom pitanju. Mlađ rado prihvaća nauplije Brine račića, a možete ih hraniti usitnjenom (prah) hranom u listićima iako na tržištu postoji i posebna hrana za mlađ (bolji analitički sastav) poput primjerice Micropana (Sera).

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Kupio sam neki dan ribicu colossoma pacu (pirana) u vašem Pet centru. I sad me zanima hranjenje. Gledam po internetu i tražim, ali malo ljudi to ima i skromni su s podacima o držanju hranjenju. Zanima me što vole jesti  koliko puta dnevno? Ubacio sam mu živu ribicu, ali neće, možda je još mala da jede  zlatne ribice (pacu ima oko 8-9 cm, a zlatna oko 3-4 cm)? Čuo sam za goveđe srce, s time ću je najvjerojatnije hraniti pa bih volio neki savjet u vezi hranjenja.Unaprijed hvala, GoranO: Pacui (kojima pripada i Colossoma pacu) je ime koje se često upotrebljava kako bi se označili različiti rodovi omnivornih riba koje su u “srodstvu” s piranama, a potječu iz Južne Amerike. Riba koju Vi imate nije “prava” pirana, već njen rođak koji je uz to i svejed, a ne isključivi karnivor. Za razliku od pirana koje imaju vrlo oštre zube i donju vilicu dužu od gornje, pacuima su zubi manje zašiljeni, a donja vilica je gotovo jednake duljine kao i gornja. Colossoma pacu je jatna riba zbog čega nije dobro da je sama u akvariju. Rastu jako velike (poznati su primjerci od čak 75 cm u duljinu) te su vrlo proždrljive. Rado prihvaćaju različitu hranu, kao primjerice gotovu (komercijalnu) granuliranu hranu za ciklide, tablete za čistače, mljeveno goveđe srce (kao što ste i sami naveli), a veći primjerci (pogotovo ako su u jatu) mogu napasti i pojesti manje ribe poput guppyja. Iako nisu agresivne poput svojih mesojednih rođaka, svojim snažnim čeljustima koji uglavnom služe za drobljenje sjemenki, orašastih plodova i slično, mogu biti vrlo opasne. Veći primjerci mogu ozlijediti dijete ako primjerice stavi prst u akvarij budući da će rado prihvatiti svaku hranu, a “migoljavi” dječji prst im izgleda kao prava poslastica. Dakle, iako se ne radi o “pravoj” pirani, imate vrlo dugovječnog ljubimca (žive i do 20 godina) kojem što prije morate osigurati društvo i veliki akvarij (500 i više litara) kako bi se mogao razviti do svog punog potencijala.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam zlatnu ribicu bijele boje, starosti oko 1 godine i u posljednje vrijeme mi se čini da baš ništa ne jede. To sam zaključio kada joj mijenjam vodu, već određen period joj ne vidim izmet, a hrana sva ostane. Ako je u pitanju neka bolest molim hitan odgovor. Hvala, Dragan O: Izmet riba se u nekim slučajevima može potpuno “izgubiti” u vodi. Ukoliko se riba “normalno” ponaša, odnosno pliva, ima uspravne peraje, jede neposredno po ubacivanju hrane, nema vidljivih promjena na tijelu (bijele točkice, krvavi podljevi...) i sl. mislim da nemate razloga za zabrinutost. Kako ste naveli da opisana situacija traje “već neko vrijeme” moram Vas upozoriti na činjenicu da ribe moraju pojesti svu ponuđenu hranu unutar jedne do dvije minute od samog čina “hranjenja“, odnosno ubacivanja hrane u akvarij.  Dakle nakon dvije minute u akvariju ne bi smjelo biti ostataka hrane. “Zlatne ribice” su u pravilu vrlo proždrljive tako da uglavnom “navale” na hranu čim je ubacite u akvarij. Ukoliko Vaša riba odbija hranu, odnosno ne jede nakon ubacivanja hrane, zasigurno postoji problem, ali ga ja na žalost po opisanom u Vašem mailu ne mogu dijagnosticirati. Čini mi se da Vi svojoj ribici dajete previše hrane, što nikako nije dobro. Višak hrane narušava kvalitetu vode, a kod jako proždrljivih riba zbog viška hrane može doći do opstipacije što opet može dovesti do uginuća ukoliko se ne tretira. Opstipaciju u blažim slučajevima možete rješiti strogom dijetom (nekoliko dana bez hrane) i hranjenjem oljuštenim graškom iz konzerve. Vlasnici vrlo često ubacuju previše hrane u akvarij, a ostatke hrane protumače kao da riba ne jede. To uglavnom nije slučaj jer je prosječnoj “zlatnoj ribici” dovoljno nekoliko (5-7) listića hrane dnevno, sve ostalo je višak. U Vašem slučaju je bitno da se uvjerite da riba jede nakon ubacivanja hrane. Ukoliko riba prihvaća hranu, znači da je ostatak hrane u akvariju višak. Ukoliko odbija hranu probem postoji, ali kao što sam Već naveo nemam dovoljno informacija za postavljanje ispravne dijagnoze.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Par mjeseci imamo žensku ribicu beta borca. Sama je u akvariju, redovito mijenjamo vodu jer imamo akvarij za hladnu vodu. Jutros sam primjetila da joj je jedno oko veće od drugog, kao da je prevučeno još jednom prozirnom opnom. Normalno uzima hranu i kreće se, dok se hrani, a tada se skriva u kamenčiće na dnu akvarija. Molim vas pomozite nam sa  savjetom! Unaprijed zahvalni mali i veliki Klarići O: Promjene na očima poput opisanih, mogu biti rezultat nekoliko različitih čimbenika. Najgora opcija je takozvani “pop eye”, što je zapravo simptom bakterijske infekcije koja dovodi do zatajenja bubrega i posljedično nakupljanja tekućine u tijelu ribe, zbog čega se ribe potpuno “napušu”, a oči im pri tom mogu iskočiti. Bolest je poprilično opasna i teško se tretira. Bolje opcije su primjerice mehanička ozljeda oka (tu nema pomoći, ali ni daljnje opasnosti) te problemi s očima izazvani neadekvatnim fiziološko-kemijskim sastavom vode. Poznato je da višak amonijaka i “njegovih” spojeva može izazvati slične probleme. S obzirom na to da riba normalno pliva i prihvaća hranu, sklon sam vjerovati da je problem izazvan bilo mehaničkom ozljedom ili kvalitetom vode. Postoji i opcija da je problem uzrokovan invadiranošću metiljima koji ribu koriste kao međudomaćina, a jedan od razvojnih stadija metilja se odvija u oku ribe. Kako na osnovu Vašeg opisa nisam u mogućnosti postaviti preciznu dijagnozu, na Vama je da prosudite o čemu je zaista riječ.  U ranije objavljenom odgovoru Akvaristika za početnike - osnove o "slaganju" i održavanju akvarija možete pronaći detaljnije informacije o pravilnom održavanju akvarija, kako biste sa sigurnošću mogli otkloniti sumnju na bolest izazvanu neadekvatnim fizikalno-kemijskim uvjetima u akvariju.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam akvarij od 270 litara i pomoću test listića sam provjeravao ispravnost vode koja je pokazivala sve parametre u normalnim okvirima. Prije mjesec dana nestalo mi je test listića TETRA 5 in 1. I dogodilo se to da neonke tetre, koje su se većinom skrivale na dnu, dobile natečena usta (polovica od 8 kom.).  Je li to zarazna bolest, prelazi li na ostale tetre ili ostale ribice i ima li im spasa? Ukratko, šta da radim? Toni O: „Natečena usta” nisu tipičan simptom koji bi sa sigurnošću ukazivao na određenu bolest. S obzirom na to da se pojava manifestira kod polovice jata, postoji mogućnost da je u pitanju zarazna bolest. Bakterije (Flexibacter columnaris  – gram negativne bakterije) mogu izazvati  promjene na ustima koje se u početku očituju kao bijela paučina (usta izdaleka izgledaju kao natečena), a naknadno dolazi do pojave otvorenih rana (raspadanja tkiva). Bolest se naziva Columnaris, a vrlo često je se zamjeni za gljivično oboljenje. Bakterije vrlo često napadaju ribu koja je pod stresom, odnosno ribe koje žive u lošim uvjetima, iako to nije pravilo. Columnaris se može manifestirati unutrašnjim ili vanjskim oblikom te može biti akutan ili kroničan.  Ukoliko je zaista u pitanju Columnaris (nije mi poznata ni jedna druga bolest koja se manifestira natečenim ustima), potrebno je što prije zamjeniti dio vode, a akvarij tretirati preparatima na bazi bakar sulfata, acriflavina, teramicina i sl. Na tržištu postoji nekoliko kvalitetnih preparata poput primjerice Furanola (JBL) ili Multicure (Easy life). Preparate je potrebno dozirati isključivo po uputama proizvođača priloženim uz svaki preparat.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam akvarij od 270 litara i testerom sam ustanovio da ima viška nitrata. Kako da ustanovim višak nitrata? Da to uradim  mijenjanjem vode ili preparatom Tetra nitrate minus ili možda postoji neki drugi način? ToniO: Nitriti i nitrati su raspadni produkti amonijaka koji se iz tijela ribe izlučuje organskim otpadom. Nitriti i nitrati su krajnji produkt raspada amonijka. Kako je njihova relativna masa veća od relativne mase vode koncentracija je najviša na dnu akvarija. Zbog toga je potrebno vršiti redovitu izmjenu vode u akvariju i to usisavanjem vode s dna. U akvarijima koji su gusto zasađeni biljem „problem“ s navedenom spojevima nije toliko izražen budući da bilje troši dio dušika („N“) za svoje potrebe. Redovnom izmjenom vode i pravilnim održavanjem filtera koncentracija NO2 i NO3 se može držati pod kontrolom. U praksi koncentracija nitrata nikada ne bi smjela prijeći 50 ppm, a nitriti su nepoželjni i u najmanjoj koncentraciji. Dakle, osim bilja i redovnog održavanja akvarija, na tržištu postoji veliki broj preparata koji su deklarirani kao „ubojice“ nitrita i nitrata poput navedenog Tetra nitrate minusa. Različiti preparati imaju svoje prednosti i nedostatke, ali ni jedan od njih Vas ne „oslobađa“ od obaveze redovne izmjene vode. Korištenjem kemijskih preparata možete popraviti kvalitetu vode i produljiti interval između redovnih izmjena, ali u principu su one i dalje nužne.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d. i. a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam ajkulicu - pangasius sutchi već nekih 6 godina. U akvariju je zapremine oko 100 l i dijeli ga sa čistačem jedino. U zadnjih 5-6 dana ne jede uopće i počela je dobivati bijele fleke po tijelu. Oči su joj malo kao ispupčene i mutne. Molim Vas savjet što raditi, u čemu je problem s ribicom. Unaprijed hvala, srdačan pozdrav! MirelaO: Bijele “fleke” po tijelu mogu biti početni simptom bakterijske infekcije (Body roth). Bakterijsko raspadanje (peraja, usta, tijela...) je bolest koja je usko povezana s kvalitetom vode u akvariju. Bakterije različitih sojeva (Aeromonas, Pseudomonas, vibrio...) uobičajeno žive u akvarijskoj vodi. Ukoliko je kvaliteta vode zadovoljavajuća, a riba nije pod stresom, odnosno ima dobar imunitet, a navedene bakterije se u vodi nalaze u „normalnom“ broju uglavnom ne izazivaju probleme. Kada se kvaliteta vode iz bilo kojeg razloga „pokvari“, odnosno dođe do opadanja imuniteta kod riba može doći (dolazi) do pojave bolesti bilo bakterijske, virusne ili neke druge bolesti. U početnom stadiju bolesti javljaju se bijele mrlje s jedva vidljivim upalnim rubom po perajama, ustima tijelu... Nakon toga dolazi do propadanja peraja, odnosno bijele mrlje po tijelu postaju krvavo crvene. Kod stadija ubrzanog raspadanja dolazi do propadanja tkiva. S liječenjem je potrebno početi što prije (čim se primjete prvi simptomi). Svakako je potrebno zamjeniti dio vode iz akvarija i na pravilan način isprati filter materijale. Obavezno se iz filtera mora izvaditi ugljen. Preporučam i upotrebu Easy life FFM pri izmjeni vode kako bi što prije došlo do uspostave „balansa“ u akvariju. Od preparata koje možete koristiti bih spomenuo Sera Bactopur i Bactopur Direct, JBL Furanol, Easy life Multicura i slične preparate. Preparate teba koristiti isključivo po uputi proizvođača priloženoj uz svaki preparat. Budući da ste spomenuli i zamućene oči, preporučio bih da prije izmjene vode testirate amonijak i „njegove“ spojeve (nitrite i nitrate) budući da dugotrajno povišena koncentracija navedenih spojeva u akvarijskoj vodi može rezultirati navedenim simptomom.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Molio bih vas za savjet u vezi s problemom rasta algi. Na kamenoj pećini koju imam u akvariju, ali i na komadu mangrova, su se pojavile neke zelene alge. Svjetlo u akvariju nije prejako (samo jedna lampa od mislim 15W) i gori 10-11 sati dnevno, koliko sam čitao da je najbolje. Postoji li neko sredstvo kojim bih mogao uništiti te alge? Ili mi preporučujete da uzmem neku ribu algojeda? Od čistača u akvariju imam samo ancistruse koji mi ne izgledaju zainteresirano za jesti te alge. Unaprijed hvala i pozdrav, MarkoO: Problemi s algama su vrlo kompleksne prirode. Mehanizam nastanka algi je vezan uz „režim“ osvjetljenja i eventualni višak „hranjiva“, odnosno različite disbalanse u kvaliteti (kemijsko-fizikalnom sastavu) vode. Najbolji „borac“ protiv algi su biljke. Ukoliko u akvariju imate živo bilje alge se ne bi trebale pojavljivati iz jednostavnog razloga – biljke i alge su u kompeticiji za hranu. Redoslijed najvažnijih elemenata u akvariju (kada su u pitanju biljke/alge) se može lako opisati na sljedeći način: svjetlost – CO2 – makroelementi – mikroelementi. Ukoliko su gore navedeni elementi u odgovarajućem balansu, alge se ne bi trebale pojavljivati. Većina zelenih alga (oko 90%) živi u slatkoj vodi. Obuhvaćaju vrste od mikroskopski malenih jednostaničnih oblika (pokretni i nepokretni) do višestaničnih kolonija, ali i nerazgranjene ili razgranjene nitaste oblike, kao i alge složenije građe, koje vanjskim izgledom – jer  im je steljka često nalik na list – donekle podsjećaju na više biljke (npr. morska salata Ulva lactuca). Samo točna identifikacija algi nam može pomoći prepoznati moguće uzroke nastanka algi, a time i djelotvornu terapiju (uglavnom se to može postići ispravljanjem neodgovarajućih čimbenika). Gotovo je nemoguće jednoznačno odrediti uzrok pojave algi u akvariju. Uglavnom se radi o „nesretnoj“ kombinaciji različitih čimbenika koji poremete biološku ravnotežu bilo da je u pitanju rasvjeta (previše ili premalo svijetla ili svijetlo neodgovarajućeg intenziteta), previše riba, poremećaj u radu biološkog filtera, višak ili manjak mikro/makrohranjiva i sl. Dakle, problemi s algama se mogu suzbiti uspostavljanjem biološke ravnoteže u akvariju, ali za to je potrebno nešto više znanja, vremena i volje. Biološkim putem se alge mogu suzbijati pomoću živih organizama (algojedi) poput ancistrusa (njih već imate), sijamskog algojeda, puževa (jabučari, nerite i sl.), plechostomusa, kozica itd. Od mnogobrojnih preparata dostupnih na tržištu izdvojio bih primjerice Algexit (Easy life) ili primjerice Algo stop depo tablete (Tetra).

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a.,  Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam male betta borce stare 10 dana. Do sada sam ih hranila pripremljenom infusoriom. Prije oko dva dana pokušala sam napraviti Serinu artemiju koja je kupljena kod vas, no nije mi uspjela. Zanima me da li je dovoljno da ih i dalje hranim infusoriom ili da ih hranim nekom drugom hranom? Unaprijed hvala, Lea O: Betta splendens spade u mesojede.  Na tržištu postoji nekoliko hrana koje su  deklarirane (isključivo) kao hrana za npr. Tetra Betta, a rado će pojesti tubifexe, bloodwormse, smrznutu hranu (poput smrznute artemije, krvavih crvića...) itd. Bette možete hraniti i s malo povrća (oljušteni grašak, ali obzirom da su po prirodi mesojedi s biljnom hranom treba biti oprezan (ponuditi primjerice svakih desetak dana). Za mlade bette, u prvim tjednima života, najbolja je svježe pripremljena artemija. Prva dva – tri dana nakon mrijesta mlađ se hrani infuzorijem, nakon čega je potrebno početi dohranu sa svježe pripremljenom artemijom. Mlađ bi rebalo hraniti artemijom do dobi od oko dva mjeseca nakon čega možete postepeno prijeći na hranu za odrasle bette.