Pitajte veterinara

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a. Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Planiram nabaviti skalarije. Zanima me da li svi narastu veliki ili ima i tzv. manjih skalarija. Koliko ih otprilike stane u 200l da ne moram tražiti veći? Koja im je prehrana i životni vijek? Matea O: Skalar (Pterophyllum scalare) spada u najzastupljenije ciklide u akvaristici. Svojim elegantnim tijelom, prekrasnom perajama i gracilnim ponašanjem plijeni pažnju u svakom akvariju. Postojbina su mu rijeke sporog toka i jezera područja Amazonije u Brazilu, Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu te obalne rijeke Gvajane. Imaju poprilično dug životni vijek (nekoliko godina, ovisno o uvjetima u kojima žive).U prirodi postoje dva varijeteta, srebrni i crno-bijeli (mramorni). Dugotrajnim selekcijskim naporom uzgajivači tijekom godina selektirali mnogo različitih varijeteta skalara. Mnogi akvaristi početnici kupuju mlade skalare i ne sluteći koliko će oni narasti. Skalari ne podnose agresivne ribe poput barbusa, a ni brze plivače, u istom životnom prostoru. Takve ribe kod njih izazivaju stres od kojeg u krajnjem slučaju mogu i uginuti. Dobro se slažu s većinom živorotki, iako često reduciraju njihovu mlađ koju vole pojesti.Zbog izrazite visine tijela skalara (30 cm) treba im osigurati akvarij od najmanje 150 l volumena visine 50 cm. U akvarij je potrebno zasaditi visoko bilje poput Echinodorusa, Vallisneriae, Hygrophilae, ali ne pregusto kako bi ostalo prostora za plivanje. Preferiraju meku i kiselu vodu.Skalari preferiraju raznoliku hranu, a na tržištu postoji veliki broj gotovih hrana koje rado prihvaćaju, primjerice Tetra min (Tetra), Vipan (Sera), Tropica (Dajana), Novo bel (JBL) te raznih drugih hrana. Rado prihvaćaju i živu hranu (mlađ živorotki), odnosno svu živu hranu koju mogu progutati.Pterophyllum scalare je najzastupljeniji i najčešći pripadnik roda Pterophyllum. Pterophyllum altum je njegov bliski rođak. Nešto je viši (do 38 cm), a peraje su mu još rastegnutije nego kod skalara. Pterophyllum leopoldi živi u području istočne Amazonije oko rijeke Rio Essequibo. Tjelo mu je kraće od altuma i scalara. O njemu postoji vrlo malo podataka.U akvariju od 200 l možete držati 2-3 para, uz nekoliko manjih jata drugih riba, poput neonki ili različitih živorotki.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Nedavno sam nabavila akvarij i nakon par dana na jednom se paru pojavili mali bijeli balončići. Molim vas za savjet što učiniti i treba li ih izolirati od ostalih ribica? Da napomenem, ribice su toplovodne i u akvariju od 50 l. Ima ih oko 20 komada, sve su u paru, ali različite vrste. JulijaO: Sitni bijeli "mjehurići" ukazuju na invaziju parazita i to Ichthyopthirius multifiliis.Potrebno je što prije povisiti temperaturu vode, do cca 30 stupnjeva Celzijusa te pristupiti liječenju.Ichtio (Ich) je uobičajena bolest u akvaristici, a vrlo je česta kod novih akvarija. Bolest se aktivira prilikom stresa kada ribi opada imunitet, što olakšava djelovanje uzročniku.Jedina faza bolesti u kojoj je moguć tretman je faza bijelih točkica, budući da preparati djeluju isključivo na tomite (razvojni oblik ichtia) koji izlaze prilikom pucanja ciste (bijele točkice), a ne na odrasle parazite. Liječenje je uglavnom uspješno ukoliko se s tretmanom započne na vrijeme.Od mnogobrojnih preparata na tržištu izdvojio bih Punktol (JBL), Costapur (Sera), Bioicht (Dajana) i Contraspot (Tetra medica).Za vrijeme tretmana potrebno je izvaditi ugljen iz filtera i po mogućnosti ugasiti rasvjetu u akvariju jer je preparat (aktivna tvar) fotosenzibilna, tako da rasvjeta smanjuje djelotvornost preparata.Prilikom tretmana potrebno se strogo pridržavati uputa proizvođača priloženih uz svaki preparat.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Već druga ribica ima kvrgu na tijelu iza škrga. Prva ribica mi je zbog toga uginula te  me zanima što je to i da li mogu kako pomoći?AndreaO: Na osnovu opisanog, nažalost, nije moguće postaviti preciznu dijagnozu."Kvrge" na tijelu mogu biti posljedica mehaničkih oštećenja tkiva (hematomi), tumorozne promjene, različiti apscesi i slično. Osim navedenog, slične simptome mogu izazvati i pojedini paraziti.Nažalost, po informacijama koje imam nisam u mogućnosti precizno odrediti o čemu se uistinu radi, a posljedično ne mogu ponuditi niti rješenje problema.Ukoliko se riba ponaša "normalno", odnosno jede, pliva, ima uspravne peraje i nema nikakvih drugih neuobičajenih problema, mislim da niste u mogućnosti pomoći ribi na nijedan način osim osiguravanjem kvalitetnih uvjeta za život, a to je čista voda, redovito hranjenje i konstantna temperatura vode.Ukoliko ribica ipak pokazuje i neke druge simptome, možete pokušati tretman nekim od preparata širokog spektra djelovanja, kao što su Tetra Medica Gold Med ili General tonic.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Moja gupica ima potpuno crne oči, dok ostale tri imaju srebrni obrub oko crnog dijela oka. Da li je bolesna i što mi je činiti, budući da mi je skotna i ne bih htio da joj se nešto desi. Unaprijed zahvaljujem na pomoći,GianniO: "Crno oko" kod riba može ukazivati na nekoliko stvari, među koje se ubrajaju bakterijske infekcije oka, invadiranost nekim vrstama parazita, pojačanu pigmentaciju oka i slično. Potpuno crno oko je karakteristično za, primjerice, Calico varijetete Carassius auratusa (Zlatne ribice).Na osnovu opisanog u Vašem e-mailu nije moguće postaviti preciznu dijagnozu. Ukoliko se riba "normalno" ponaša, odnosno "veselo" pliva, ne leži na dnu ili pluta mirno na površini, ne zadržava se u blizini grijača, ako prihvaća hranu, ima uspravne i raširene peraje, mislim da nemate razloga za zabrinutost.Ako riba postane pasivna i primjerice odbija hranu, radi se o težem obliku nekog oboljenja (na žalost, nemoguće je postaviti preciznu dijagnozu) i potrebno ju je što prije ukloniti iz akarija, a u karantenskom akvariju (za tu priliku posebno pripremljenom akvariju) treba pozorno pratiti daljnji razvoj situacije i eventualno pristupiti tretiranju nekim od preparata širokog spektra djelovanja, poput primjerice Medimora (Aquarium munster) ili FMC-a (Dajana pet).

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam kućnog ljubimca, ribicu crvenkapicu i sve je bilo normalno do neki dan, kada sam zamjetila da na glavi ima crvenu ranu koja se lagano širi. Ne znam kako je ta rana nastala, da li postoji neki lijek ili je to neka bolest? Hvala, DianaO: Vjerojatno je u pitanju bakterijska infekcija.Bakterijske infekcije su često posljedica loše higijene u malim akvarijima bez filtera. U takvim akvarijima postoje velike reazlike u "kvaliteti vode", što je posljedica učestalih izmjena kompletne količine vode. Velike razlike po pitanju parametara vode uzrokuju stres kod riba, a kao posljedica dolazi do opadanja imuniteta riba, što omogućava različitim uzročnicima bolesti da lakše djeluju. Specifičan oblik glave crvenkapica, nažalost, olakšava djelovanje patogenima.Preporučio bih Vam tretman nekim od mnogobrojnih preparata koji se mogu pronaći na tržištu, poput Bactopura (Sera) ili Furanola (JBL). Prilikom primjene preparata treba se strogo pridržavati uputa proizvođača vezanih uz doziranje i primjenu.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam jednog plechostomusa u akvariju od 60 litara, skupa sa 7 neonki, 4 crvenooke tetre, 3 guppyja i jednim Corydorasom. Zanima me koja je razlika imeđu mužjaka i ženke plechostomusa, mogu li unutra staviti još jednog, ako ne koliku bi litražu trebala imati za mužjaka i ženku, koliko veliki narastu te ponešto o mrijestu. Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru, KatarinaO: Plechostomus (Hypostomus plechostomus) je tropska riba iz porodice Loricariidae.  Hypostomus plechostomus je samo jedna od vrsta koja se uobičajeno u akvaristici naziva Plechostomus. Noćne su ribe, tako da se po danu uglavnom skrivaju u sjeni.Plechstomusi se u trgovinama uglavnom prodaju kao vrlo mlade ribe dužine 5-7 cm. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju da Plechostomus u prirodi (i velikim akvarijima) može narasti do 50 cm pa čak i više. Zbog navedenog, ne bih Vam preporučio naseljavanje još jednog u Vaš akvarij.Spolni dimorfizam kod Plechostomusa nije izražen, a koliko je meni poznato nije uspješno ni razmnožavanje u akvarijskim uvjetima.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam dvije zlatne ribice (karas) u akvariju od 20 L. Kod jedne sam prije dva dana primjetio natečene oči. Zanima me šta bi moglo biti i na koji način bi joj pomogao. Lijep pozdrav,DomagojO: Vjerojatno se radi o simptomu poznatom pod nazivom pop-eye. Pop-eye, dakle, nije bolest, nego simptom koji ukazuje na infekciju. Ispupčene oči su rezultat nakupljanja tekućine u očnoj šupljini ili čak unutar oka. Ispupčene oči ponekad imaju "kožnu presvlaku" mutno bijele do mliječno bijele boje, koja je rezultat rastezanja kože koja inače "drži" oko unutar očne šupljine. Riba kod koje su izraženi navedeni simptomi može biti nezaiteresirana, neaktivna pa čak može i odbijati hranu. Vrlo često dolazi i do sekundarnih komplikacija, kao što su primjerice gljivična oboljenja.Ukoliko se bolest ne uoči na vrijeme, riba može "izgubiti" jedno ili oba oka.Bolest mogu uzrokovati različite mehaničke traume (udarci), ali je u tom slučaju ograničena na jedno oko, dok se kod pojave simptoma na oba oka uglavnom radi o bakterijskim infekcijama. Loša kvaliteta vode je vrlo često glavni uzrok pojave bolesti. Mogu je uzrokovati visoka koncentracija nitrita/nitrata, amonijaka te različitih otrova, kao i neodgovarajući salinitet vode.Najčešći uzroci su bakterijske infekcije, ozljede i loša kvaliteta vode dok su nedostatak vitamina A, tumori i plinska embolija nešto rjeđi uzroci koji izazivaju pop-eye.Oboljelu ribu treba hitno izdvojiti u karantenu. Teško je navesti specifičan tretman ukoliko uzročnik nije sa sigurnošću utvrđen. Učestale izmjene vode i primjena soli (izvlači tekućinu iz tijela) pomažu u svakom slučaju. Ukoliko problem izaziva loša kvaliteta vode, potrebno je odmah zamjeniti minimalno 50% vode.Ukoliko ste u akvarij nedavno stavili novi ukras ili nešto slično, potrebno je provjeriti da li možda otpušta otrove u vodu. Preporuča se takav predmet izvaditi iz akvarija. Ukoliko je u akvariju visoka razina nitrata potrebno je odmah zamjeniti 50% vode, a sljedećih nekoliko tjedana 2-5 puta tjedno 10-15°% vode dok se potpuno ne snizi koncentracija istih. Vrlo često je uzrok loše kvalitete vode i prenapučenost akvarija te velika količina hrane koja ostaje nepojedena u akvariju. Ukoliko je uzrok bakterijska infekcija, potrebno je pristupiti tretamu nekim od mnogobrojnih preparata na tržištu, kao što su primjerice Furanol ili Bactopur direct i to strogo po uputama proizvođača priloženim uz svaki preparat.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Dobila sam 3 zlatne ribice prije 2 mjeseca. Nažalost, dvije su umrle, a sada se jedna od zlatnih ribica počinje čudno ponašati. Došla sam pogledati kako mi je moja riba, a onda sam vidjela da je ostala bez leđne peraje, ne znam kako se to dogodilo. Počela je slabo plivati i filter je vuče prema sebi, više nema dovoljno snage i stalno odlazi na dno jer se umori od plivanja, to se nikad prije nije dogodilo. Jedva jede i kada je ja malo pogurnem da pliva, ona uopće ne reagira. Akvarij je dosta velik za nju i čist je, dovoljno je hranim. Mislim da neće preživjeti. Još ne razumijem kako joj je peraja otpala, nema nikoga osim nje u akvariju, što da učinim? Molim vas pomozite mi i odgovorite na pitanja što prije!  Hvala, LoraO: Vjerojatno se radi o bakterijskom raspadanju peraja. To je uobičajena bolest kod riba, koja se uglavnom lako liječi ukoliko se sa tretmanom krene na vrijeme. Budući da ste naveli kako su dvije ribice, nažalost, uginule, vrlo vjerojatno je bolest već dugo prisutna.Svako uginuće ribe u akvariju je znak za uzbunu. Kada se to dogodi, potrebno je pažljivo promatrati ostale ribe u akvariju i brzo reagirati na sve eventualne promjene koje uočite na ribamam bilo da se radi o oštećenju peraja, krvavim podljevima, otvorenim ranama (sve navedeno izazivaju bakterije), bijelim ili crnim točkicama po tijelu (paraziti), bijelim paučinastim naslagama (gljivice) i sl. Kad riba odbija hranu, miruje na dnu ili površini te ima skupljene peraje, to je također znak da nešto nije u redu.U Vašem slučaju bih preporučio tretman Bactopurom (Sera) ili Furanolom (JBL), koji su ciljani preparati kojima se tretiraju ribe kada su u pitanju bakterijske infekcije. Nažalost, po simptomima koje ste opisali smatram da tretman neće dati odgovarajuće rezultate zbog toga što je bolest već uznapredovala te je imunitet i opće stanje ribe vrlo loše. U svakom slučaju, možete pokušati tretman te na taj način eventualno popraviti zdravstveno stanje Vaše ribe. Uz tretman navedenim preparatima možete u vodu dodavati vitamine, primjerice Fishtamin (Sera) te koristiti hranu koja podiže imunitet, poput Imunala (Dajana).

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam pitanje u vezi pajčolanke. Kad sam je kupio bila je zlatna sa crnim perajama te mrljom na glavi. Imam je već oko 5-6 mjeseci. Sada su te "točkice" crne boje nestale pa ribica više nije lijepa kao što je bila. Možete li mi odgovoriti zašto se to desilo? U akvariju je s teleskopom, borcem, karasom te baloon mollyem te nekoliko puževa. Hvala unaprijed i sve pohvale u vezi ove Vaše stranice, Stvarno dobro radite posao te ste mi već puno puta pomogli. Hvala! ManuelO: Promjena boje kod pajčolanki nije rijetka pojava. Događa se u relativno velikom postotku, a djelomično je posljedica nestabilne genetske strukture koja je nastala pojačanim selekcijskim. Kao što joj i latinsko ime kaže (Carassius auratus) pajčolanke su u davna vremena selekcionirane od divljeg karasa koji je sive boje. Geni za sivu boju divljeg karasa su dominantni te vrlo često "isplivaju" čak i mnogo generacija nakon započete selekcije.Naravno, promjena boje može ukazivati na čitav niz problema kao što su stres, bakterijske infekcije i sl. Ukoliko se Vaša riba "normalno" ponaša, pliva, jede, ne "gubi" ljuske i slično, mislim da nemate razlog za zabrinutost.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: U toplovodni slatkovodni 120 l akvarij prije cca tjedan dana stigao je par Colisa, mužijak i ženka. Nakon početnih problema oko upoznavanja, lijepo su se snašli. Srećko (mužjak) je čak dobio ime po svojoj vedroj naravi. Međutim, u nekoliko navrata primjetio sam da Serpe (pogotovo dvije najkrupnije), iako sitne napadaju Srećka. Zadnjih nekoliko dana on provodi sakriven u jednom ili tek ponekad u drugom kutu iza lišća. Ne jede i čini mi se da ima oteklinu u predjelu peraja (oblika kugle), također plavu leđnu peraju drži nekeko nakostriješeno. Zanim me da li je to u pitanju trbušna vodenica ili, nadam se, samo stres i što uraditi?Hvala, TomislavO: Serpe (potječu iz Južne Amerike) su vrlo lijepe ribe, ali ponekad mogu biti agresivne, pogotovo za vrijeme parenja. Vrlo je teško pronaći jato serpi u kojem sve ribice imaju čitave peraje. Dapače, veći broj ih ima oštećene peraje zbog međusobnog grickanja. Naravno da serpe nisu agresivne poput, primjerice, nekih vrsta ciklida, ali čak i manja razina agresije može biti previše za nježne colise (Jugoistočna Azija).Te mirne dvodihalice potrebno je držati u akvariju s jednako tako mirnim sustanarima jer se u suprotnom uglavnom skrivaju te nerijetko ugibaju od stresa ukoliko su duže podvrgnute maltretiranju od strane većih i agresivnijih riba. Također, preporučam držati parove jer među mužjacima također može doći do agresivnosti. Svakako treba izbjegavati ribice koje vole gristi peraje, poput Barbusa (Puntius tetrazona) , ali i agresivnije dvodihalice, kao što su primjerice Trichogasteri (Trichogaster leeri). Neki od mogućih sustanara mogu biti Zebrice (Danio rerio) ili Barbus titeja (Puntius titteya). Svakako bi bilo dobro kada bismo stanovnike akvarija mogli grupirati po geografskom predznaku, odnosno slagati takozvane biotopske akvarije te pri tom u startu paziti na kompatibilnost riba. U tom slučaju bi zasigurno izbjegli probleme poput opisanog u Vašem e-mailu.Po opisu ne bih rekao da se radi o trbušnoj vodenici, iako na osnovu Vašeg maila nisam u mogućnosti postaviti preciznu dijagnozu. Jedini način da sada popravite nastalu situaciju je da se odlučite koju od te dvije vrste želite imati u akvariju te po svojoj odluci drugu vrstu sretno udomite u nekom akvariju koji će joj po svajoj strukturi bolje odgovarati.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Odlučila sam nabaviti beta borce. Imam akvarij od kakvih 25 litara (sa svom opremom) i zanima me koliko ih mogu smjestiti u njega. Čitala sam da za 1 cm ribe treba biti 1 l vode pa iz toga proizlazi da u taj akvarij mogu smjestiti 4 takve ribe. Je li u redu da kupim jednog mužjaka i tri ženke ili je to ipak premaleni akvarij? Ukoliko ću ih uzgajati, koliki broj malih ribica mogu očekivati, koliko dugo ih moram držati odvojene od roditelja i moram li tada kupiti još jedan akvarij (ako da, od koliko litara)? DoraO: Akvarij od 25 l je na donjoj granici za držanje navedenog broja riba. Svakako bih Vam preporučio nabavku većeg akvarija, posebice ukoliko želite uzgajati Bette, naime, u tom slučaju ionako trebate još jedan akvarij, a navadeni od 25 l bi trebao biti dovoljan za mrijest.Kombinacija jedan mužjak i tri ženke je sasvim u redu, čak je i poželjna.Razmnožavanje betta nije pretjerano zahtjevno. Ipak, potrebno se pridržavati jednostavnih pravila.Prvo je potrebno pripremiti mrijesni akvarij (najbolje ga je napuniti vodom iz "glavnog" akvarija kako bi kavaliteta vode bila jednaka onoj na koju su ribe navikle). U pripremljeni akvarij stavljate mužjaka koji je spolno zreo. U akvariju ne smiju biti uključeni nikakvi uređaji koji izazivaju strujanje vode (pumpa za zrak, filter i sl.) kako bi površina vode bila potpuno mirna i bez "valova". U akvarij je potrebno staviti neku plutajući biljku (npr. javanska mahovina) ispod koje će mužjak napraviti gnjezdo. Na dno mrijesnog akvarija se ne smije postaviti podloga. Na taj način osiguravate bolju higijenu, a mužjak će lakše pokupiti mlađ koja ispadne iz gnjezda.Temperatura vode u mrijesnom akvariju mora biti oko 28 stupnjeva C. Temperaturu je potrebno postepeno pidizati nakon što se ribe stave u akvarij kako ne bi doživjele šok.Ženku je potrebno staviti u primjerice staklenu čašu ili prozirnu mrijestilicu kako bi je mužjak mogao uočiti, a ključno je da ne može doći do nje. Nakon što uoči ženku mužjak počinje s gradnjom gnijezda (od mjehurića zraka) koje pozicionira ispod primjerice gore opisane plutajuće biljke. Kada je gnjezdo duboko oko 1 cm, a ženka uzduž tijela izrazi bijele pruge vrijeme je da se ženku pusti iz čaše. Mužjaci su uglavnom odmah spremni za parenje dok se ženke znaju nećkati. Zbog toga je dobro da je u akvariju nekoliko biljki kako bi se ženka mogla privremeno sakriti od nasrtljivog mužjaka. Nakon što ženka odluči da je spremna za parenje, ona izlazi iz skloništa. Mužjak i ženka se omotaju jedan oko drugog pri čemu ženka ispušta ikru, a mužjak je pri tom oplodi. Nakon oplodnje oba partnera nakratko gube "svijest". Mužjak obično povrati prije nego ženka te odmah krene sakupljati jajašca ustima te ih nakon toga ubacuje u gnjezdo.Opisani scenarij se ponavlja više puta. Kada primjetite da ženka više ne izbacuje ikru potrebno je izvaditi i vratiti u "glavni akvarij". Mužjak i dalje mora ostati u mrjesnom akvariju kako bi mogao popravljati gnjezdo. Istovremeno će pojesti sva neoplođena jajašca što doprinosi higijeni, odnosno sprječava pojavu saprolegnije (plijesni). Zbog plijesnivosti akvarij možete tretirati antimikoticima (npr. Mycopur, Sera).Nakon 48 sati od mrijesta mlađ počinje izlaziti iz gnjezda. Mužjak može ostati u akvariju još cca 2 dana jer još uvije pomaže "mladcima" te ih vraća u gnjezdo kad se "umore". Nakon toga i mužjaka treba izvaditi, a mlađ pustiti da se razvije do veličine kada ih ni jedna riba u glavnom akvariju ne može pojesti.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Jučer sam kupila mali akvarij od 7 l, s 1 zlatnom ribicom. Sljedeće sam pročitala među vašim odgovorima: "Akvarijske ribe moraju imati vodu pravilnog pH, jer se inače neće moći razmnožavati, a ako je vrijednost pH preniska, mogu i uginuti. Idealan pH bi trebao biti između 6,8-7,5." Kako mogu saznati pH u svom akvariju? Koliko dugo može zlatna ribica živjeti u tako malom akvariju? Da li je potrebno s vremenom premjestiti ju u veći akvarij?Hvala, SarahO: Akvarij od 7 l je dovoljan za manju ribu.Naravno, kako Vaša riba s vremenom bude rasla bilo bi dobro da njen rast prati i povećanje životnog prostora. Noram napomenuti i kako je rast donekle uvjetovan okolišnim čimbenicima. To znači da će riba sporije rasti u malom akvariju, a brže u većem.pH vrijednost nam govori kolika je "kiselost" vode. Što je niži, voda je kiselija. Vrijednosti pH se kreću od 0-14. Poželjne vrijednosti za većinu tropskih riba su navedenih 6,8-7,5 iako postoji veliki broj vrsta koji vole kiseliju ili lužnatiju vodu. Potrebno je navesti da pH ovisi i o tvrdoći vode (karbonati djeluju kao puferi). Kako je voda u Hrvatskoj uglavnom tvrda, tako su i pH vrijednosti uglavnom nešto više (iznad 8), što znači da je voda iz slavine blago lužnata. Vodu možete testirati na pH vrijednost pomoću jednostavni lakmus papira ili test tekućina, kao što je primjerice Dajana Test 3 u 1 (pH, Kh, Gh), koji sadrži 25 listića, a dostupan je i u našim trgovinama.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Nekoliko dana imam hladnovodnog čistača u akvariju sa zlatnim ribicama. Prije no što sam stigla kupiti poklopac za akvarij da spriječim njegovo iskakanje, ujutro sam ga našla pored akvarija, ne znam koliko dugo je bio vani. Pokazao je znakove života te sam ga vratila odmah u vodu. Ostao je u neprirodnom položaju, naopako, ali se iz par pokušaja uspravio, vrlo usporeno. Trenutno miruje, jedva primjetljivo diše i nije reagirao na ostatke hrane koji su pali na dno. Zanima me što mogu poduzeti i da li ima šanse za oporavak? Hvala, HelenaO: Vjerojatno se radi o misgurnusu. Poznato je da oni vole iskakati iz akvarija, tako  da Vaš slučaj nije usamljen. Općenito su misgurnusi nešto aktivniji prilikom promjene vremenskih prilika, kada je i pojačana opasnost od iskakanja. U Americi su dobili nadimak "weather loach" baš zbog te osobine da pojačanom aktivnošću "najave" promjenu vremena.Ukoliko se riba prilikom povratka u akvarij postavila u fiziološki položaj, velike su šanse da je sve u redu. Naravno, za to nema garancije, tim više što i sami kažete da ne znate koliko je dugo riba bila na suhom. Poznati su slučajevi da su misgurnusi preživjeli i nekoliko sati na "suhom" (u vlažnim i hladnim uvjetima).Nadam se da je izlet Vaše ribe sretno završio, nažalost, nema načina da se takvoj ribi pomogne ukoliko je ipak predugo bila izvan vode.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam zlatnu ribicu staru 11 godina. Prije deset dana preselila sam je iz vrtnog jezerca od 80 litara u akvarij od 60 litara koji ima filter i zračnu pumpicu. Nemam nikakve biljke u akvariju. Riba izgleda potpuno zdrava, pliva normalno i ponaša se kao obično, ali odbija hranu, jednako i granule i listiće. U deset dana jela je tek dva puta iako sam mijenjala vrste hrane, dodavala vitamine koje su mi vaši djelatnici preporučili, davala prokuhanu salatu, mrkvu i oljušteni grašak. Čak izgleda kao da bježi od hrane. Riba nije napuhnuta. Jedna mi je riba uginula (imala je trbušnu vodenicu pa smo je eutanizirali) prije tri mjeseca, ali ova nije nikada pokazivala nikakve znakove bolesti. Bi li pomoglo da kupimo još jednu ribicu da se ne osjeća usmljenom? Ima li neki lijek koji je univerzalan u slučaju da postoji neka prikrivena bakterijska infekcija, a koji ne može naštetit ribi ako joj nije ništa. Lijepo vas molim za savjet što mi je činiti da ribica opet počne jesti. Također, povremeno se u akvariju pojave neke paučinaste niti, po nekoliko njih, budu duge od 2 do 8 cm. Kad ih izvadim, one su bezbojne i kao gel. Jesu li to nekakve alge i kako to spriječiti? LidijaO: Radi se o poprilično "staroj" ribi (iako su poznati primjerci koji su živjeli više od 40 godina, prosječni životni vijek je 3-5 godina).Budući da ste tek nedavno ribu iz jezera preselili u akvarij, moguće je da se radi o stresu, odnosno periodu aklimatizacije te da riba zbog toga odbija hranu. U akvariju je kemijsko fizikalni sastav vode zasigurno drugačiji od onog u jezercu. Osim toga, radi se nešto manjem prostoru. Navedeno bi mogao biti uzrok problema, iako to ne mogu sa sigurnošću tvrditi.Osim navedenog, problem može uzrokovati i temperatura vode (ribe u glavnom ne jedu kada se temperatura spusti ispod cca 10°C, što je normalno), kao i u skraćivanju dana (ribe su fotosenzibilne).Ukoliko riba nema kliničkih simptoma (što se može zaključiti iz Vašeg e-maila), ne bih preporučio tretman, iako na tržištu postoji nekoliko preparata širokog spektra djelovanja poput primjerice Medimora ili General tonica. Napominjem da je svaki preparat potencijalno štetan i ponekad može napraviti više štete nego koristi.S unošenjem novih riba također treba biti jako oprezan jer se nikada ne zna kako će "stara" dominantna riba reagirati na "potencijalnog uljeza" na svom teritoriju. Onos nove ribe zna završiti kobno po jednu ili čak obe ribe. Osim toga, sa svakom novom ribom se riskira i unos bolesti koje mogu uzrokovati probleme.Kada su u pitanju nitaste tvorbe uglavnom se radi o algama, što je poprilično kompleksan problem za koji je potrebno poznavati različite parametre u svrhu dijagnoze (kemijska analiza vode s naglaskom na mikroelemente i različite spojeve, silicij, željezo, fosfor, mangan, amonijakovi spojevi i sl., količina i vrsta osvjetljenja itd). Budući da mi navedeni parametri nisu poznati, ne mogu dati precizan odgovor na ovaj dio Vašeg upita.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam dugorepe zlatne ribice, sve je u redu s njima, osim jedne anomalije koju sam vidjela dok sam čistila akvarij. Naime, jedna ribica mi je ostala bez komada repa. Uslijed čega dolazi do toga i da li je to normalno? Što bi trebala uraditi po Vašem mišljenju?BernyO: "Oštećenje" koje ste primjetili može nastati iz nekoliko razloga. Najvjerovatnije se radi o mehaničkoj ozljedi, odnosno posljedici ugriza druge ribe. Moguće je i da je riba zapela za nešto i pri tome otrgnula komad repa.Osim toga, postoji i mogućnost da se radi o bakterijskom raspadanju peraja, ali u tom slučaju bi i ostale ribe u akvariju vjerojatno imale iste ili slične simptome.Ukoliko se radi o mehaničkoj ozljedi, što je po opisanom vrlo vjerojatno, preporučam Vam da akvarij (ribe) ipak tretirate baktericidnim preparatima kako biste spriječili razvoj sekundarnih bakterijskih infekcija na oštećenom tkivu repa. Osim sekundarnih bakteriijskih infekcija, moguća je i pojava gljivičnih oboljenja.Ukoliko ste u mogućnosti, ribu odvojite u karantenski akvarij te je tamo i tretirajte. U Vašem slučaju nije potrebno tretirati sve ribe pa bi to bilo najbolje rješenje.Također, potrebno je pratiti ponašanje riba u akvariju. Ukoliko uočite da druge ribe napadaju ozlijeđenu, potrebno je istu odvojiti što prije kako ne bi došlo do većih problema.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam diskuse te su se počeli čudno ponašati. Skrivaju se po akvariju, neki ni ne jedu, te su 2 ribe potamnile, a primjetio sam da su se koji put češale od bilje. Simptomi su se počeli pojavljivati par dana nakon što sam dobio novog discusa. Znate li o kojoj se bolesti radi i imali kakav lijek za kupiti?MarkoO: Simptomi koje ste opisali su poprilično općeniti, a mogu ukazivati na potpuno bezopasnu situaciju poput pripreme za mrijest pa sve do, primjerice, "Discus plague" bolesti.Za vrijeme mrijesta (odnosno neposredno nakon) diskusi luče hranjivu sluz koju mlađ koristi za prehranu. Istovremeno potamne (par koji se mrijesti), ubrzano mašu perajama, odbijaju hranu i slično. Diskusi su vrlo brižni roditelji koji paze na svoje potomstvo. Mlađ polažu na, primjerice, biljke širokih listova, visoko glatko kamenje ili na keramički Discus cone (posebnu mrijestilicu koja se može kupiti u dućanima).Ukoliko je u pitanju, primjerice, "Discus plague" (diskusi mogu potamniti i od nekih drugih bolesti), što se po opisanom nažalost ne može sa sigurnošću utvrditi, imate veliki problem. Bolest se prvi put pojavila 1986. godine u SAD-u na uzgajalištima diskusa i skalara, a izazvala je pomor gotovo svih riba u zaraženim uzgajalištima. Vrlo je kontagiozna, lako se širi pa je ukoliko se pojavi u akvariju potrebno provoditi strogu higijenu (dezinfekcija opreme i ruke koja je dirala vodu/opremu je obavezna).  Bolest u akvarij unose nove ribe ili bilje, a prvi simptomi se javljaju 3-5 dana nakon unosa u akvarij. Karakteristični simptomi su ubrzano disanje, tamna boja ribe, raspadanje peraja, velika količina sluzi, neugodan miris vode i sl. Ribe uglavnom ugibaju već nakon par dana od pojave prvih simptoma. Ukoliko riba preživi bolest, postaje imuna na istu (aktivni imunitet). Bolest se lječi Hipermanganom (KMn O4), ali, nažalost, doziranje mi nije poznato. Neki uzgajivači preporučaju samo svakodnevne izmjene vode (50%) bez korištenja preparata i tretiranja riba. Preživjeli primjerci su uglavnom sterilni ili s drugim trajnim posljedicama.Moram napomenuti da su diskusi vrlo osjetljive ribe. Vrlo često im zbog stresa opada imunitet što pogoduje razvoju bolesti. Najednostavniji postupci su kod diskusa okidač za stres. Primjerice, stres izazivaju promjena vode u akvariju, neodgovarajuće osvjetljenje (previše svjetla), snažno strujanje vode, povišene razine amonijaka, nitrata i nitrita, povišena razina CO2, agresivne ribe u akvariju, teritorijalne ribe, dominantni mužjaci (koji stalno natjeravaju i tuku ostale), nagla promjena ph vode i kemizma vode općenito, temperatura vode niža od 28°C i drugo (lista bi bila beskonačna kada bismo nastavili).Gotovo svi diskusi su domaćini raznim protozoama i nematodama, koji se aktiviraju kada ribi zbog stresa padne imunitet, što se, kao što je gore opisano, vrlo lako dogodi. Vrlo je teško na osnovu ponašanja i vanjskih obilježja, a bez mikroskopskog pregleda, kod diskusa odrediti o kojem se točno parazitu radi.Primjerice, kod hexamitoze (protozoi) riba može potamniti, a karakterističan je bjelkasti proziran, sluzav izmet, riba ne jede, mršavi i sl. Gotovo isti su simptomi kad je riba invadirana različitim nematodama, samo što je u tom slučaju izmet malo drugačije nijanse bijele boje.Poanta je da se uvijek mora postaviti precizna i 100% pouzdana dijagnoza, a tek nakon toga pristupiti tretmanu s odgovarajućim preparatima. Korištenjem neodgovarajućih preparata, a posebice antibiotika, može napraviti više štete nego koristi.U Vašem slučaju je potrebno provjeriti sve ključne parametre kemizma vode, a tek ukoliko su isti u optimalnim razinama, tražiti "druge" uzroke problema.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Bubble eye ribici se oštetio balončić, nije puknuo, nego se površinski sloj kože ogulio. Što da napravim?KlaudijaO: Nažalost, nema puno mogućnosti koje su Vam na raspolaganju. Većina oštećenja balončića na Bubble eye ribama su ireverzibilna (nepopravljiva). Samo po sebi, oštećenje balončića nije prijetnja po život ribe, ali razne sekundarne bakterijske ili gljivične bolesti, koje se mogu razviti na oštećenim mjestima, mogu uzrokovati popriličan broj neugodnih problema.Preporučio bih Vam da akvarij preventivno tretirate FMC-om, Bactopurom, General tonicom ili nekim sličnim preparatom, kako biste spriječili pojavu sekundarnih oboljenja, a po završetku tretmana možete koristiti primjerice vitaminske preparate poput Fishtamin (Sera) ili specijelne hrane Immunal (Dajana) kako bi ribi ojačali imunitet.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarijum cca 25 litara, imam 12 zlatnih ribica u njemu. Kupio sam beta ribu kod vas (crvenu) jer su mi rekli da bez problema mogu zlatne ribe i beta. Kad sam ga stavio s mojim ribicama, za oko 8 sati beta riba je bila mrtva, sa skroz pojedenim perajama (i bočnim i repnim). Da li je moguće da su ga moje zlatne ribice ubile i pojele mu peraja? Zaboravio sam reći da imam i 3 čistača misgurnusa jos u akvarijumu. Možete li mi to pojasniti?Hvala unaprijed, DaliborO: 12 riba u akvariju od 25 l je zaista previše.Za jednu zlatnu ribu potrebno je osigurati minimalno 10 l vode, što u Vašem slučaju znači akvarij od minimalno 100 l (a možda je i takav premalen).Budući da je Vaš akvarij prepunjen (velika gustoća nasada), ribe su reagirale vrlo agresivno, pretpostavljam zbog kompeticije za prostor. Budući da bete imaju specifične, vrlo osjetljive peraje, koje često predstavljaju izazov drugim ribama, došlo je do napada "starih" riba na novu, koje je za novu ribu završilo kobno.Bete zaista bez problema mogu živjeti sa zlatnim ribama, ali samo ukoliko im se osigura dovoljno prostora.Preporučio bih Vam da što prije nabavite veći akvarij ili udomite veći dio riba. U akvarijima s gustim nasadom, kao što je Vaš, vrlo često dolazi do problema vezanih uz razne parazitarne i bakterijske bolesti, a kada se to dogodi najčešće dolazi do uginuća svih riba.