*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam vrtno jezero kapaciteta oko 500 litara i dubine na najdubljem djelu 1 metar, i u njemu imam četiri odrasle zlatne ribice (karasa). Prije 20-ak dana primjetio sam male, tek izlegle ribice. One odlično napreduju, bez obzira na to što su u jezeru zajedno s odraslim jedinkama i po mojoj procjeni ima ih više od 10 komada. Pošto dolazi zima, zanima me hoće li male ribice preživjeti zimu na dnu jezera poput odraslih? Prošle zime su odrasle ribe prezimile u jezeru bez ikakvih problema, pretpostavljam da bi i ove mlade ribice, ali ipak Vas molim za vaše stručno mišljnje... I da, živim na području Zagreba, tako da zimske temperature od -15°C nisu rijetkost! Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. S poštovanjem, MihaelO: Teško je prognozirati hoće li ribice preživjeti. Naime, mrijest karasa se u prirodi uobičajeno odvija krajem proljeća, odnosno početkom ljeta. Tako omriješćene ribe su prije dolaska zime “stare” nekoliko mjeseci, a samim time i spremnije za prezimljavanje. Mišljenja sam da će ribe vjerojatno preživjeti ukoliko se jezerce u potpunosti ne zamrzne, a ribe su prije zime bile kvalitetno hranjene te su posljedično u dobroj kondiciji. Temperatura zraka nije toliko bitna za prezimljavanje. Naime, ribe se potpuno umire (prestanu uzimati hranu) kada temperatura vode padne ispod 13-15°C. Temperatura vode ispod leda iznosi konstantnih 4°C što ribe u dobroj kondiciji bez problema podnose. Problem može nastati zbog nedostatka kisika zbog čega je potrebno napraviti „otvore“ u ledu ukoliko se jezerce zamrzne. U pravilu se jezerca dubine cca 1 m u zagrebačkoj regiji nikada ne zamrznu do dna, tako da po tom pitanju ne bi smjelo biti problema.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.09.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Lijepo bih vas molila za pomoć oko slatkovodnog akvarija od 55 l. Tijekom korištenja godišnjeg odmora ribice su se uredno hranile, ali podloga akvarija i panjevi prekrila je zelena podloga (alga). Očistila sam panjeve ukuhavanjem i maknula sam zelene kamenčiće s podloge, promjenila 1/3 vode i usisala dno. Biljke su gotovo sve istrunule. Inače, za kontrolu kemije vode koristim test 3u1 u štapićima gde vidim pH, KH i GH. Po parametrima ph je 6,8-7,2 KH između 0-3, a GH oko 16. Kupila sam nove biljke: anubias gracilis (zavezala sam je za panj), hidrcotyle leucocephali i vallisneria spiralis. Rasvjeta mi je u poklopcu, neonka 15w s reflektorom i upaljena je oko 10 h, a od riba imam dva podna čistača, jednog sklara, tri neonke, dvije zebrice i sijamac. Ribe dobro izgledaju. Akvarij sam tretirala preparatom Easy Carbo, 20 kapi na dan, nakon što sam posadila novo bilje. Sad je prošlo 5 dana i biljke su mi počele trunuti. Prekinula sam s Easy Carbom i ne znam što mi je činiti. Puno hvala unaprijed na savjetu. Nives O: Uzgoj bilja u akvariju je vrlo kompleksan „posao“. Naime, nije dovoljno pratiti samo pH, KH i GH, već je potrebno znati i ostale bitne parameter poput koncentracije fosfata, nitrita i nitrata, željeza i slićno u akvarijskoj vodi. Prvenstveno je potrebno spomenuti Zlatni trokut. Zlatni Trokut je simbol za vezu između bilja-svijetla-makrohranjiva-mikrohranjiva sa svjetlom na vrhu. Svjetlo kao čimbenik nije na vrhu bez razloga: količina svijetla određuje potrebe bilja za hranjivima, kao i brzinu absorpcije. Jasno je da uz puno svijetla bilje raste brže te zbog toga može iskoristiti više hranjiva nego u prosječno osvjetljenom akvariju. Naravno, potreba za hranjivima ovisi i o tipu bilja: brzorastuće vodeno bilje poput Vallisneria sp. može iskoristiti više nitrata i fosfata od takozvanog spororastućeg bilja (močvarno bilje) poput Anubias sp. Sva hranjiva su važna! Bilje ima potrebu za svim hranjivima. To znači da je zdrav rast, bez nastanka algi, moguć isključivo ako su svi čimbenici u skladu: svijetlo-CO2-N-P-K itd. Ukoliko jedan od čimbenika nedostaje rast bilja će se usporiti ili potpuno zaustaviti. Alge i „curenje“ šećera - Ako se rast uspori, procesi nisu završeni i bilje počinje otpuštati šećere. Otpušteni šećeri aktiviraju spore algi i potiču rast algi. Alge su manje osjetljive na deficit ili nedostatak hranjiva te je stoga potrebno osigurati sve čimbenike Zlatnog trokuta kako bi se spriječio problem s algama. Redfield-ratio: NO3 u odnosu na PO4 - novi pogledi nam govore da nitrati i fosfati nisu razlog nastanka algi. Manjak navedenih makroelemenata dovodi do nastanka algi zbog otpuštanja šečera iz bilja. Naravno da visoka koncentracija (sadržaj) fosfata (>2,0 mg/l) dovodi do problema s algama, ali vrijednosti od 0,5 - 2,0 mg/l PO4 su prihvatljive i nisu razlog nastanka algi. Bilje se uobičajeno opskrbljuje s N i P iz ostataka hrane ili ribljeg organskog otpada. Ipak, s malo riba, oskudnim hranjenjem ili puno bilja i svijetla može doći do deficita navedenih makroelemenata. Mnogi sagledavaju sadržaj NO3-PO4 pomoću omjera Redfield-ratio kako bi neutralizirali deficit. Redfield-ratio je omjer između C-N-P, u omjeru 105:16:1. U praksi koristimo omjer N i P (16 : 1) te „ugrubo“ preračunavamo vrijednosti nitrata i fosfata u vodi. Uvođenjem dodatnih nitrata (Easy-Life Nitro) i fosfata (Easy-Life Fosfo) može se postići ispravan omjer i spriječiti deficit. Ugljik / CO2 - Nedostatak ugljika (obično u obliku CO2) je također „krivac“ za nastanak algi i „loš“ rast bilja. Proces asimilacije je zbog nedostatka C također usporen, a s druge strane ponovno dolazi do otpuštanja šećera i ostalih tvari što potiče nastanak algi. Zbog navedenog je potrebno osigurati dovoljno ugljika. U dobro osvjetljenim akvarijima s brzorastućim biljem potrebe za ugljikom mogu biti velike. Kako bi se spriječio problem potrebno je osigurati CO2 iz plinskog cilindra ili tekući ugljik (EasyCarbo). Svjetlo određuje potrebe za hranjivima. Svjetlo je pokretačka sila koja određuje: a) potrebu i b) brzinu absorpcije. Utjecaj svijetla na brzinu absorpcije je posebno važan: uz puno svijetla bilje raste brže, a time i absorbira više hranjiva. Opskrba hranjivima može biti usporena pri čemu se potroše unutarnje rezerve. U ovom ključnom trenutku hranjiva se sve više absorbiraju iz vode, a potrebe snažno rastu. Makro-hranjiva: Nitro & Fosfo - Za deficit ili neodgovarajući omjer fosfata-nitrata, proizvodi Nitro ili Fosfo se mogu koristiti kako bi se postigle željene vrijednosti NO3 i/ili PO4. Mikro-hranjiva: ProFito - Potpuno profesionalno gnojivo koje između ostalog sadrži kalij i željezo. Za početak gnojidbe uvijek počnite s pola preporučene doze. Za akvarije s puno brzorastućeg bilja i snažnim osvjetljenjem doza se može povećati na 1 do 1 ½ puta više od uobičajene doze. Ferro - Ponekad se pojavi potreba za dodatnim željezom, a naročito je to vidljivo kod akvarija s brzorastućim biljem poput Glossostigma elatinoides, kada je dodatno željezo neophodno. Dodatna gnojidba željezom se provodi 1x tjedno. CO2 (ugljik dioksid) ili tekući ugljik: EasyCarbo - dobar je za bilje, a loš za alge. Biljkama je potrebno osigurati ugljik zbog procesa asimilacije. Deficit rezultira pojačanim rastom algi. EasyCarbo je zgodan i snažan izvor tekućeg ugljika koji spriječava bilje da zaustavi asimilaciju. Gnojidbu započeti s pola doze kako bi se bilje priviknulo. Može se koristiti i uz CO2 iz plinskog cilindra. Osim navedenog, vrlo važan čimbenik je i temperatura vode. Ukoliko se akvarij nalazi u neklimatiziranom prostoru temperatura vode je vjerojatno vrlo visoka što može dovesti do propadanja bilja. Kao što vidite iz gore opisanog, na žalost, usprkos Vašem opisu nemam dovoljno podataka da bih mogao utvrditi razlog propadanja Vašeg bilja, a na Vama je da provjerite sve parametre i „uskladite“ ih s biljnim vrstama u Vašem akvariju.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.09.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Odnedavno imam nekoliko gupija, 2 mužjaka i 2 ženke. Jedna ženka ima veliki trbuh. Prvo sam pomislio da je to od hrane, ali sam onda primjetio da se ostalim ribama trbuh povećava i smanjuje (baš zbog doze hrane koju su pojeli), a toj ženki ne... Usto, ona je od prije per sati jako agresivna. Što mi možete predložiti? Imam i 2. pitanje. U mom akvariju se nalaze i 2 minijaturna čistača. Ne znam koje su vrste, ali imaju uzorak leoparda i duguljaste peraje. Kako da razlikujem spol u čistača i što s mrijestom (ako ga bude bilo)? Moris O: O mrijestu guppyja možete više pročitati u istoimenim ranijim odgovorima Mrijest gupija i Mrijest gupija. Po opisu Vaših čistača ne mogu sa sigurnošću tvrditi o kojoj se vrsti radi, iako pretpostavljam da su u pitanju corydorasi. Mrijest corydorasa se odvija po“rasporedu” koji Vam navodim u nastavku. Kada primjetite zadebljani trbuh kod ženke, ona je spremna za mrijest. Kada mužjaci to primjete počinju se postavljati u "T" poziciju ispred ženke. Spremnu ženku je potrebno odvojiti u zaseban akvarij, koji prije toga treba očistiti i dezinficirati. Idealan omjer mužjak:ženka je 2:1. Corydorasi se u prirodi mrijeste u kišnom razdoblju pa im takve uvjete treba simulirati u akvariju. To znači da ih se u mrijesnom akvariju drži cca 7 dana na pojačanoj ishrani, a temperatura vode mora biti oko 25 stupnjeva C. Sedmi dan se iz akvarija ispumpa 1/3 vode, a osmi dan još 1/3 vode. Deveti dan navečer, prije gašenja svijetla, potrebno je u akvarij nadoliti ispumpanu vodu i to nešto niže temperature. Na taj način simuliramo kraj sušnog i početak kišnog razdoblja, što služi kao "okidač" za mrijest. Ukoliko je preko noći došlo do mrijesta, odrasle ribe treba izvaditi iz akvarija, a u samom akvariju treba pojačati aeraciju i po mogućnosti aplicirati antimikotik kako biste spriječili pojavu plijesni na ikri. Mlađ se izvali iz oplođenih jaja za cca 6-7 dana. Tada započinje i prihrana i to nekom "baby" hranom (npr. Mikron Sera), a kada mlađ malo naraste, možete prijeći na tabletiranu hranu. Bitno je napomenuti kako mrijesni akvarij ne bi trebao biti viši od 30 cm, kako bi mlađ mogla doći do površine.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.09.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Prije dva i pol mjeseca sam kupila akvarij, 45 L. Nakon dezinfekcije akvarija, podloge, panja i biljaka složila sam ga i ciklirala mjesec dana prije nego što sam kupila ribice. U akvariju imam tri corydorasa, jednog ancytrusa, pet crvenih neonki i dvije apostogramme (mužjak + ženka). Primjetila sam kada ugasim svjetlo da mi se na staklu pojavio bijeli crv, više ima oblik plošnjaka nego crva. Proučavajući po internetu zaključila sam da se radi o planetariji. Jesu li one opasne za ostale ribe u akvariju? Kako ih se riješiti? Jednostavno ih uhvatiti i izbaciti iz akvarija kad ih uočim ili možda kupiti neke ribice koje bi ih pojele? Ne bih htjela upotrebljavati kemikalije. Unaprijed hvala na odgovoru. Lijep pozdrav, AndreaO: Planarije su, kao što ste već vjerojatno saznali na webu, relativno bezopasni crvići kada su u pitanju ribe i biljke. Brzo razmnožavaju te ih u vrlo kratkom vremenu Vaš akvarij može biti prepun. Problem nastaje prilikom ugibanja planarija kada se u vodu otpuštaju toksini koji su štetni, a ako su u vodi nalaze u većoj količini mogu biti i letalni. Ukoliko ne želite koristiti kemikalije, preporučam mehaničko odstranjivanje. Poznati predatori su Pseudocheilinus hexataenia, Macropharyngodon meleagris i Halichoeres chrysus. Na žalost, radi se o morskim ribama tako da u Vašem slučaju neće biti od koristi.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.09.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imamo dvije zlatne ribice, otprilike godinu i pol. Zadnjih par mjeseci smo primjetili da jedna je počela plivati naopačke, ali je i dalje bila vrlo živahna i kad bismo se prebližili proplivala bi normalno. Mislili smo da joj je to neka igra jer je bila jako živahna, sve do danas kad je stalno naopačke i na dnu, ne može se dignuti niti pliva niti jede i oči su joj ispupčene. Čitala sam malo savjete pa me zanima kako da joj pomognemo. Ne bismo željeli da nam ugine pa Vas stoga molim za pomoć i neki savjet. Unaprijed vam puno hvala. ManuelaO: Plivanje u nefiziološkom položaju može biti rezultat različitih čimbenika poput primjerice prisutnosti parazita, poremećaja SŽS-a (središnjeg živčanog sustava), opstipacije i slično. Ukoliko su u pitanju endoparaziti ili poremećaj u radu SŽS-a, meni na žalost nije poznat način tretmana. Ukoliko je u pitanju opstipacija (zatvor), što bi se po opisanom u Vašem slučaju moglo naslutiti, situacija se može popraviti provodeći strogu dijetu (hraniti s odgovarajućom količinom hrane, odnosno izbjegavati prejedanje). Poželjno je ribama ponuditi oljušteni grašak (ukoliko ne odbijaju hranu). Opstipacija može biti letalna, a s druge strane riba s takvim problemima može živjeti dugi niz godina. Ispupčene oči i napuhano tijelo također mogu biti simptom koji ukazuje na opstipaciju. Naime, kod opstipacije se u tijelu ribe nakupljaju plinovi, što može rezultirati „napuhivanjem“ i ispupčenim očima. Isti simptom se javlja i kod Dropsyja (trbušna vodenica) koji je neusporedivo opasnija bolest zbog toga što je vrlo zarazna. Liječenje se provodi antibioticima, a na tržištu postoje preparati koji su deklarirani kao učinkoviti po pitanju suzbijanja trbušne vodenice poput primjerice Furanola (JBL). Budući da se radi o vrlo zaraznoj bolesti, po eventualnom uginuću ribe koje je vrlo izgledno jer se na bolest uspješno može djelovati samo u početnoj fazi, potrebno je dezinficirati akvarij i opremu. Dakle, ukoliko je u pitanju opstipacija potrebno je ribu staviti na strogu dijetu (par dana bez hrane) i nadati se najboljem. S druge strane ako je u pitanju Dropsy potrebno je provesti tretman. Kako po opisanom nisam u mogućnosti postaviti preciznu dijagnozu, ostaje na Vama da prosudite na koji način tretirati ribu.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 20.09.2011.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Nedavno mi je ženka gupija rodila 7 mladih, ali su svi bili mrtvi. Ne znam razlog i sada mi treba roditi ženka švert. Molim Vas opišite mi malo obje vrste, ako je moguće što opširnije. Hvala unaprijed, KristijanO: Guppy (Poecilia reticulata) je slatkovodna riba, a spada u živorotke. Vrlo je popularna kod akvarista početnika zbog svojih skromnih zahtjeva i jednostavnosti razmnožavanja. Potječu iz Srednje i Južne Amerike, a zbog nekontroliranog uzgoja su se poširili po svim kontinentima osim Antartike. Budući da se radi o toplovodnoj ribi temperatura u akvariju mora biti 22-26°C, a ph 6,8 do 7,5 (nešto mekša voda). Spolni dimorfizam je kod gupija jasno izražen, mužjacima je podrepna peraja duguljasta (gonopodij), a kod ženke je trokutastog oblika. Osim toga kod mužjaka je repna peraja veća i s jače izraženim bojama. Za razmnožavanje guppyja ne treba simulirati posebne uvjete, dovoljno je osigurati primjerene uvjete po pitanju temperature, pH i sl. Oplođenu ženku pred porod je lako prepoznati po gravidnoj točki (mrlja crne boje u analnom području). U akvarijima s gusto zasađenim biljem bez izrazitih predatora nije potrebno odvajati ženku pred porod (iako će i ona rado pojesti mlađ) jer se mlađ može „sakriti“ u bilju. Ukoliko se u akvariju nalaze predatori (poput skalara) ili nema dovoljno bilja ženku se može odvojiti u plastično mrjestilište i po porodu iz istog izvaditi, a mladunce pustiti u akvarij kada narastu dovoljno veliki da ih ostale ribe ne mogu progutati. Ženku je moguće odvojiti u poseban akvarij pripremljen za mrijest ali u tom slučaju je potrebno osigurati potpuno iste fizikalno kemijske parametre vode u oba akvarija. I najmanja promjena parametara vode može rezultirati mrtvorođenom mlađi. Švert (Xiphophorus helleri) također spada u porodicu slatkovodnih živorotki. Prirodno stanište su im jezera i rijeke Središnje Amerike. Poželjna temperatura vode za držanje švertova je 22-28°C, a ph 7,0 do 8,3 (nešto lužnatija i tvrđa voda nego za guppyje, iako se veliki dio odgovarajućeg raspone preklapa). Mužjaci se razlikuju od ženki po gonopodiju i izduženoj repnoj peraju koja podsjeća na mač. Mužjaci rastu do 10 cm, a ženke do 12 cm. Po pitanju razmnožavanja vrijede ista pravila kao i za guppyje, a graviditet kod obje vrste traje oko 4-6 tjedana. Potrebno je napomenuti kako je kod obje vrste poželjno u akvariju imati više ženki nego mužjaka (2-4 ženke na jednog mužjaka). Na žalost, po opisanom u Vašem e-mailu nisam u mogućnosti utvrditi razlog ugibanja mlađi. Ukoliko ribe imaju dobre uvjete u akvariju, vjerujem kako se to u budućnosti neće događati.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 08.09.2011.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Prije 2 dana kupila sam mužjaka i dvije ženke beta borca uz 2 čistača i smjestila ih u novi akvarij veličine 20l. Sve je bilo u redu nekih 2-3 sata, kada je jedna ženka bete pojčla napadati drugu ženku i mužjaka bete. Jadničak se skrivao od ženke, a kada ga je uhvatila za rep vukao ju je po cijelom akvariju. Nakon toga sam je izvadila iz akvarija i sljedeći dan vratila u trgovinu. Ali mužjak je jučer ipak uginuo. Je li to od napada ženke, stresa preseljenja? Djeca plaču, moram po novoga borca, a bojim se istog događaja. Hvala, Željana O: Ribica borac (Betta splendens) je izrazito teritorijalna i agresivna ribica, osobito prema ribicama svoje vrste, ali i prema drugim akvarijskim ribicama. Nikada se ne preporuča držati dva mužjaka zajedno. U načelu, zna se dogoditi da borac i druge akvarijske ribice imaju miran suživot. Rijetko se događa da borca napadaju druge ribice i da se nađe ugrožen. Prije svega, 5 ribica u akvariju od 20 litara je previše. Minimalni akvarij za držanje beta bi trebao imati 40-50 l zapremnine s pripadajućom opremom, znači potreban je filter, grijač i rasvjeta. Poželjno je akvarij zasaditi s puno bilja i to, primjerice, vrstama Cryptocorineae (16 podvrsta), javanska paprat, javanska mahovina i sl. Od riba s betama se mogu kombinirati sve miroljubive vrste, kao što su guppyji, neonke, platy, zebrice, cooli, corydoras, botia i slično. Budući da je Vaš akvarij kako nov tako i prepunjen (velika gustoća nasada), ribe su reagirale vrlo agresivno, pretpostavljam zbog kompeticije za prostor. Budući da bete imaju specifične, vrlo osjetljive peraje, koje uslijed napada budu i vrlo teško ozlijeđene, nerijetko ovakve ozljede dovode i do fatalnog završetka. Preporučila bih Vam da što prije nabavite veći akvarij ili da za sada ostavite postojeći broj ribica. U akvarijima s gustim nasadom, kao što je Vaš, vrlo često dolazi i do problema vezanih uz razne parazitarne i bakterijske bolesti, a kada se to dogodi najčešće dolazi do uginuća svih riba. Za sve dodatne informacije možete se obratiti našim akvaristima.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 04.08.2011.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije zlatne ribice. Znam da se ribice trebaju raznovrsno hraniti pa sam u vrtu vidio da imam glista. Smijem li ribama dati kišne gliste i kako ih pripremiti?Pozdrav! Ivan O: Općenito o prehrani zlatnih ribica opisao je Vladimir Kordić, d.i.a. u već objavljenom odgovoru Rast riba i uvjeti u akvariju / Prehrana zlatnih ribica i intenzitet boje. Živa hrana je visokovrijedna namirnica za ove ribice, a općenito je i vrlo dobro prihvaćaju. U pravilu je dovoljno jednom tjedno obogatiti prehranu i ovom vrstom hrane. Ovisno o veličini ribica, a tako i kišne gliste, dovoljno je glistu očistiti od suvišne zemlje i kao takvu staviti u akvarij. Zlatnim ribicama prosječne veličine od oko 5-7cm ne treba nuditi veće kišne gliste od duljine 2 cm. Isto tako, ove manje ribice mogu se hraniti i crvićima za pecanje i tubifeksima, ali se ovi crvići, za razliku od glista, moraju temeljito isprati u tekućoj vodi prije nego li se ponude ribicama.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 02.08.2011.
Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula P: Imamo malo jezerce sa lotusima i htio bih u njega staviti 2-3 ribice koje bi mu jele ličinke komaraca i kukaca. Koje ribice da odaberemo? Radi se o jezercu na suncu, u Dalmaciji, preko zime bi se voda možda ponekad na površini i smrznula. Jana O: Uobičajeno se u vrtne ribnjake stavljaju zlatne ribice i to najviše Karasi-Carassius auratus(comet, sarassa comet, shubunkin, calico fantalis) i Koi šarani-Cyprinus carpio(butterfly, normal fin koi) Da bi ribe dugo živjele i da bi bile zdrave svakako treba zadovoljiti određene osnovne uvjete kao što je dubina ribnjaka, koja minimalno mora iznositi jedan metar.To je nužno kako bi se ribice mogle skriti od ljetnih vrućina ali i po zimi povući na dno ribnjaka gdje temperatura vode nije niža od 4°C.Ukoliko je ribnjak plići postoji mogućnost da pri većim hladnoćama cijeli smrzne. Ribnjak bi trebao biti velik barem 10m2. Prilikom hranjenja ne bi trebalo ostavljati preveliku količinu hrane, već onoliko koliko ribe mogu pojesti za otprilike 2-3 minute.Hrana koja nakon tog vremena ostane je višak koji može svojim raspadanjem znatno zagaditi ribnjak
Franjo Hrgota, dr. med. vet. | 12.07.2012.
Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P:Imam zlatnu ribicu staru 6 godina. Inace je vrlo vesele naravi, mazi se, druzi, pliva. Unatrag 3-4 dana se ne mice s dna akvarija. Prema podacima dostupnima na internetu cini mi se da bi mogao biti zatvor. Ako je, sto mi je ciniti? Nema nikakve vidljive fleke po tijelu. Samo se ne moze pokrenuti, a kad pokusa kao da ju "baca na jedan bok" i onda opet legne i ne mrda. Cini mi se i da tesko dise. Promijenili smo joj vodu u subotu i cini mi se da uopce nema novog izmeta koliko mogu vidjeti. Mogu li ista napraviti za nju, bojim se da ne pati? Molim Vas za pomoc i hvala unaprijed. Ariana O: Uzrok opstipacije (zatvora) kod ribica se najčešće dovodi u vezu s povećanim davanjem dnevnih količina hrane. Naime, zlatne ribice nerijetko uzimaju svu hranu koja im se i stavi u akvarij. Ako su te količine veće nego što bi se ljubimcu trebalo ponuditi (prosjek koji ljubimac pojede u minuti dnevno), nerijetko može dovesti i do probavnih smetnji. Probavne smetnje kod ribica se najčešće i očituju kao što ste i naveli. Ljubimac osim opstipacije i pokazuje slabu pokretljivost te nerijetko samo leži. Naravno, povećavanje količine poluprobavljene hrane u probavnom sustavu dodatno opterećuje i druge organe i organske sustave što isto utječe na njeno ponašanje kao i manifestaciju problema. U slučajevima kada se smatra da ljubimac ima zatvor, poduzima se post, odnosno prestaje se hraniti ribica na nekoliko dana. Također, moguće je promijeniti i 50% vode akvarija s time da se promijenjena voda stavi zagrijana na cca. 20-22 °C. Na tu količinu, količinu izmijenjene zagrijane vode, moguće je dodati i žive bakterije, kao što su npr. Easy Life Easystart. Naravno, moguće je da je Vaš ljubimac i star, odnosno da je ispunio/la svoj životni vijek.
Dragan Vešović, dr. vet. med. | 02.07.2012.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Kupio bih okomiti akvarij za tropske ribice, pa me zanima da li bi takav model akvarija štetno utjecao na ribice i zbog čega? Hvala. Erik O: Smatram da pod okomitim akvarijem mislite na visoki, uski akvarij. Takvi akvariji nisu idealni zbog više razloga. Prvi razlog je otežana filtracija zbog visokog i uskog vodenog stupca (moguće je doskočiti stream pumpama koje svojim radom dodatno usmjeravaju vodu). Drugi razlog je rasvijeta. Visoke akvarije je vrlo teško pravilno osvjetliti. U praksi visina akvarija ne bi trebala biti iznad 60-ak centimetara. Osim tehničkih problema koji se javljaju zbog vanstandardnih dimenzija ni ribe se u takvim akvarijima ne osijećaju dobro. Naravno da će se nekon nekog vremena ribe priviknuti na takvo stanište ali zasigurno će biti izložene pojačanom stresu za vrijeme perioda aklimatizacije (i svim negativnim čimbenicima koji su potaknuti stresom). Ukoliko u takvom akvariju želite imati živo bilje opet se javljaju problemi. Kako osigurati dovolnjo svijetla u cijelom vodenom stupcu, te na koji naćin pravlno održavati bilje i podlogu (pogotovo ako je takav akvarij “ugrađen” u zid)? Kada ste postavili pitanje o lošem utjecaju na ribe odgovorje jednostavan. Kvaliteta vode visokih akvarija je uslijed gore navedenog lošija od akvarija iste litraže s istom opremom u standardnim dimenzijama. Osobno sam viđao takve akvarije i to u rasponu od katastrofalno loših pa sve do vrlo lijepih. Naravno za ove posljednje je potrebno uložiti puno više sredstava, volje i znanja ali je moguće.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 16.06.2012.
: ., Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Kupili smo u pet centru akvarij od 54 l sa grijačem, lampom i filterom. Kako smo početnici u akvaristici kupili smo, u pet centru razne ukrase za akvarij. 23.4. smo ulili u akvarij Aguasafe i Safestart od Tetre i 2.5.2012 smo nabavili Corydorase. Nakon dva dana smo kupili prve ribice, 6 Neonki i toliko Molija i Gupija. Nakon pola sata stavili ribice u akvarij Moliji su počeli napadati jednu Neonku i za sat vremena nije više bilo nijedne žive. Dva tjedna kasnije uginula je jedna crna Moli, par dana nakon nje Gupi nestala i još dvije Gupi ribice su kasnije uginule. Dobila sam informacije da mi akvrij nije dovoljno cikliran i da zato ribice ugibaju. Danas sam dobila jednu biljku i nabavila pumpu za zrak te počistila akvarij. Ulila san i pozitivne bakterije, i rečeno mi je da mijenjam vodu svaki drugi, treći dan. Da li bi trebala kupiti još kakav preparat da mi ribice prestanu ugibati? Razmišljala sam o tome da kupim od JBL-a Ektol Cristal jer sam dobila informacije da obnavlja sluznicu riba. Hvala. MajaO: Uginuće riba nažalost je čest slučaj u novim akvarijima (do 2 mjeseca starosti) pa ga akvaristi popularno i zovu "sindromom novog akvarija". Uzroci uginuća u ovakvom slučaju mogu zaista biti mnogobrojni počevši od trovanja pa do različitih bolesti, neadekvatne kvalitete vode ili prenapučenosti. Ukoliko biološki filter nije spreman to znači da će dolaziti do nakupljanja otpadnih tvari odnosno da će trebati ciklirati akvarij do okoliš rik biološki filter ne počne u potpunosti obavljati svoju funkciju. Tek kada se bakterije razmože i nasele filter tek će tada početi razgrađivati amonijak na relativno bezopasne nitrate koje ćete vi onda uklanjati redovnom izmjenom vode (10 – 15 % vode, jednom tjedno). Općenito povećana količina amonijaka u vodi vrlo je stresna za ribe, a i otežava im disanje jer smanjuje dostupnost kiska. Također može uzrokovati i različite zdravstvene probleme pa su stoga potrebne dodatne izmjene vode dokle gode se akvarij ciklira. Povećana količina otpadne tvari, budući da je vrlo stresna, može također biti jedan od uzroka agresivnosti među ribicama iako Moli znaju ponekad biti agresivne i same po sebi, osobito mužjaci i velike ženke. Osim toga, dodatni problem može biti i greška u hranjenju odnosno davanje prevelikih količina hrane koja će također pridonijeti lošoj kvaliteti vode odnosno nakupljanju otpadnih tvari. Vrlo važno je pripaziti i na temperaturu vode, naravno ovisno o vrsti ribica, što će u Vašem slučaju biti negdje 22 – 25° C. U svakom slučaju kako bi se izbjegli gore navedeni problemi vrlo je važno pustiti akvarij da se ciklira te redovito mijenjati vodu dokle god proces cikliranja traje (od nekoliko dana do nekoliko tjedana). Preporuka je također da se drži manji broj ribica dok cikliranje nije gotovo te da se prouče potrebe određenih vrsta ribica prije negoli se one nasele. Svakako pripazite i na hranjenje te na redovito održavanje akvarija. Prije dodavanja bilo kakvih pripravaka ja bi Vam savjetovala da najprije utvrdite u čemu je bio točan problem odnosno da napravite test vode i utvrdite barem razinu amonijaka, pH, nitrata i nitrita, a onda da se eventualno konzultirate s našim akvaristima o mogućim izmjenama ili dodacima. Više informacija o cikliranju akvarija te općenito njegovu održavanju možete detaljno pročitati u sljedećim naslovima: Cikliranje akvarija i razvoj pozitivnih bakterija/ preporuka sredstava za bistrenje vode, Održavanje akvarija izmjena vode i čišćenje, Akvaristika za početnike osnove o slaganju i održavanju akvarija.Što se konkretno tiče Ektol cristala, to je sredstvo koje djeluje protiv parazita i gljivičnih oboljenja pa ukoliko problem nije u tome ja ga za sada ipak ne bi koristila, već bi najprije obavila gore navedena testiranja.
Elena Tijan, dr. vet. med. | 28.05.2012.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: U vrtnom jezercu imam već treću godinu za redom KOI šarane i zlatne karase, koji i prezime u jezercu, do sada bez gubitaka. Ovo proljeće na ribama vidim tvorevine kao vatu, iz tijela riba. Ribe se usporeno kreću, bezvoljne su. (jedna je uginula do sada) Kojim sredstvom da tretiram, u jezercu je oko 5 kubnih metara vode? Hvala. Vladimir O: Promjene koje opisujete u Vaših ribica upućuju na gljivičnu infekciju. Više o problematici već je ranije pisala Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med. u tekstu Gljivična infekcija u vanjskom bazenu. No, ograničavajući je čimbenik za sredstva koja mi imamo u ponudi veličina Vašeg jezerca. Naime, osim od kolegice spomenutog preparata od JBL-a Fungol, u ponudi Pet centar trgovina imamo TetraMedica Fungistop (jedno pakiranje od 100ml je dostatno za 400 litara) i Sera Mycopur (jedno pakiranje od 50ml je dostatno za 800 litara vode). Kod ovakvih infekcija nije na odmet uzeti u obzir i mogućnost izdvajanja riba iz jezerca i smještanja u karantenski akvarij gdje bi se poduzelo potrebno liječenje, spriječile komplikacije zdravlja a ujedno i Vama olakšala izmjena vode i provjera kvalitete vode. Svakako vodite računa i o jačanju imuniteta ribica vitaminskim dodacima a za sve dodatne informacije možete se obratiti našim akvaristima prilikom dolaska u neke od Pet centar trgovina
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 17.05.2012.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Zanima me da li postoji nešto za hlađenje akvarijske vode? Imam akvarij 30L,filter i grijač ali preko ljeta temperatura vode u akvariju raste pa me zanima jel takvo što postoji? Već sam sada ugasila grijac jer stvarno nema potrebe da je upaljen. Hvala. Ivana O: Suočavate se s problemom na koji nailaze svi akvaristi koji akvarije drže u neklimatiziranim prostorima. Rješenje postoji i to u vidu akvarističkih “chillera” čije se cijene kreću od 100 € na više te nisu dostupni na našem tržištu. Na žalost ne postoji neki pametniji način hlađenja malih akvarija. Više o priručnim metodama hlađenja akvarija možete pročitati u odgovoru kolegice dragice Nemeš dr.med.vet na Previsoka temperatura vode u akvariju hladnokrvnih ribica te kako je smanjiti
Vladimir Kordić, d.i.a. | 12.05.2012.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam 4 corydorasa u jednom akvariumu (3 mužjaka i 1 ženka koja je skoro duplo veća od njih). Stavio sam ih u poseban akvarium sa ciljem da se mrijeste. Stavio sam im hladnu vodu jer sam tako pročitao da se mrijeste (ali jer je vrijeme toplo sada i voda nije bas hladna)U tom su akvariumu već 10ak dana pa hoću pitati kako primjetiti da su prije mrijestili ? Hvala. Alen O: Mrijest corydorasa se odvija na slijedeći način: Kada primjetite zadebljani trbuh kod ženke, ona je spremna za mrijest. Kada mužjaci to primjete počinju se postavljati u "T" poziciju ispred ženke. Spremnu ženku je potrebno odvojiti u zaseban akvarij, koji prije toga treba očistiti i dezinficirati. Idealan omjer mužjak: ženka je 2:1. Corydorasi se u prirodi mrijeste u kišnom razdoblju pa im takve uvjete treba simulirati u akvariju. To znači da ih se u mrijesnom akvariju drži cca 7 dana na pojačanoj ishrani, a temperatura vode mora biti oko 25 stupnjeva C. Sedmi dan se iz akvarija ispumpa 1/3 vode, a osmi dan još 1/3 vode. Deveti dan navečer, prije gašenja svijetla, potrebno je u akvarij nadoliti ispumpanu vodu i to nešto niže temperature. Na taj način simuliramo kraj sušnog i početak kišnog razdoblja, što služi kao "okidač" za mrijest. Ukoliko je preko noći došlo do mrijesta, odrasle ribe treba izvaditi iz akvarija, a u samom akvariju treba pojačati aeraciju i po mogućnosti aplicirati antimikotik kako biste spriječili pojavu plijesni na ikri. Mlađ se izvali iz oplođenih jaja za cca 6-7 dana. Tada započinje i prihrana i to nekom "baby" hranom (npr. Mikron Sera), a kada mlađ malo naraste, možete prijeći na tabletiranu hranu. Bitno je napomenuti kako mrijesni akvarij ne bi trebao biti viši od 30 cm, kako bi mlađ mogla doći do površine.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 12.05.2012.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Već dugi niz godina imam akvarij od 150 l, a u njemu samo jednu vrstu ribica, Poecilia sphenpos (crne molije). Isto toliko dugo nisam kupovala, tj. unosila u akvarij ribice izvana, dakle održavaju se međusobnim razmnožavanjem. Nikad nije bilo nikakvih zdravstvenih problema i uvijek je sve funkcioniralo besprijekorno, uz napomenu da nikad nisam mijenjala uvjete, kao npr. temperaturu vode, niti sam dodavala ikakve kemikalije, npr. gnojiva itd., a filter je vanjski u koji nikad nisam stavljala aktivni ugljen, pošto smatram da to nije potrebno. Međutim, zadnjih par mjeseci bi, s vremena na vrijeme, uginula pokoja ribica, bez ikakvih vanjskih (vidljivih) znakova bolesti, ali nisam to pripisala nečem ozbiljnijem, s obzirom na to da su to bile uglavnom starije ribe. Ipak, preventivno sam tretirala akvarij sera bactopur kapima i nakon toga sam u filter ubacila ugljen da se kemijski pročisti voda od ostatka lijeka. Odlučila sam ga ostaviti unutra do idućeg čišćenja. U početku je sve bilo u redu, no u zadnja tri dana je uginulo 13 ribica, uglavnom mlađih. Nikakvih simptoma bolesti nije bilo, pratila sam prilikom hranjenja i sve su djelovale zdravo i veselo su plivale, a nakon samo par sati pronašla bih po nekoliko mrtvih. pH vode je nešto kiseliji nego prije (uvijek je bio oko 8- 8.5), a zadnjih mjeseci do godine dana je 7.0- 7.5. Molim za savjet. Dina O: Po opisanom bi se dalo zakljućiti kako se vrlo dobro brinete za svoj akvarij. Na žalost nisam u mogućnosti izvući neki pouzdani zaključak te postaviti konkretnu diagnozu. Pad vrijednosti pH od jednog stupnja u nekoliko mjeseci ne bi trebao biti problem za Molije (poželjne vrijednosti pH su 7,5 – 8,2). Jako bitni parametri koje bi trebalo provjeriti su amonijak i „njegovi“ spojevi (nitriti i nitrati). Nitriti i nitrati su toksični spojivi, a ribe relativno dobro podnose kratkotrajno povišene koncentracije. Međutim, dugotrajno izlaganje riba povišenim kocentracijama nitrita, a posebice nitrata može izazvati pomor u akvariju. Najčešći uzrok uginuća riba u „stabilnim“ akvarijima (akvarijima u kojima nema unosa novih riba, a time i rizika od unosa bolesti) je kvaliteta vode. Pod tim pojmom se podrazumjevaju različiti fizikalno kemijski čimbenici od kojih sam već spomenuo nitrite i nitrate (po meni za ovu situaciju najvažnije). Čak i u stabilnim akvarijima ponekad dođe (iz neobjašnjivih razloga) do pomora bakterijske mikroflore koja je iznimno važna za filtraciju. U tom slučaju dolazi do nakupljanja toksičnih spojeva u akvariju uslijed smanjenog kapaciteta filtracije. Simptomatično je da su prvo ugibale starije ribe (dugotrajna izloženost toksičnim spojvima), a zatim mlađe ribe koje su toksičnim spojevima izložene relativno kraći vremenski rok. Tretiranje akvarija Bactopurom zasigurno nije pomoglo već je (po mom mišljenju) samo pogoršalo situaciju budući da se primjenom preparata djeluje i na pozitivne bakterije koje su ključne za filtraciju. Koliko sam uspio shvatiti iz Vašeg maila niste neki pobornik korištenja „kemije“ u akvariju. To ne mora biti loše ali je zasigurno bolje koristiti kvalitetne preparate za pripremu vode nego koristiti Bactopur bez sigurne indikacije na bakterijska oboljenja. Nakon primjene Bactopura, a uz sumnju da već i prije primjene nešto nije bilo u redu s filtracijom, potrebno je što prije utvrditi koncentraciju nitrita i nitrata (možda ćak i amonijaka) kako bi se dobio uvid u „rad“ filtera. Ukoliko je bakterijska mikroflora zdrava i dovoljno „jaka“, a uz redovite izmjene vode (što Vi i radite svakih 3-4 tjedna) koncentracija navedenih spojeva bi trebala biti u prihvatljivim koncentracijama (nitrati 0, nitriti manje od 15 ppm-a). Ukoliko je došlo do poremećaja u radu filtera (ugibanja bakterijskih kolonija) koncentracije navedenih spojeva će biti znatno više. Ukoliko utvrdite povišene koncentracije hitno izmjenite dio vode (po potrebi i preko 50% uz dodatne izjnene od 10-ak % dnevno sve dok se koncentracije ne svedu na prihvatljivu razinu). Svakako bi preporućio da „pomognete“ svom akvariju dodavanjem bakterijskih kultura u tekućem obliku ili u tabletama (Easy life FFM, Tetra Bactozym i sl.). Osim navedenog moguće je da je došlo do prirodne smrti starijih jedinki, a da mlađe jedinke imaju problema koji su piosljedica parenja u srodstvu. To je ćest slućaj kod akvarija u koji se rijetko unose nove jedinke. Ukoliko želite obnoviti svoj riblji „stock“, a posebice kada su u pitanju „stare“ zajednice preporučam Vam da obavezno provedete karantenu novih riba u trajanju od minimalno 14-21 dan.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 07.05.2012.
Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam akvarij od 270 litara. Pri vrhu kada je filter uključen (viseći filter sa tri kommore) iz filtera izlaze neke jako sitne i sjajne čestice. Kada ugasim filter sve je OK. Filter sam mijenjao prije 10 dana. U prvu komoru najprije vatu zatim keramiku,u drugi kanistar vata pa spužva Juwel plava fina,a u treći kanistar samo vata. Da li vata dolazi prva pa onda medij ili obrnuto? Što se tiče filtera, kanistar je oko 20x10x5 prilično ima mjesta ali nema visine. Zato mi je problem staviti vatu pri vrhu i na dno kanistra.Imam još jedno pitanje kako znam da se stvaraju od viška hrane, nastaju infuzije koji stvaraju bijelu vodu, kako se suočiti s tom pojavom. Hvala. ToniO: U filtraciji vode koja se odvija pomoću filtera s tri komore, redoslijed posloženih stvari (filter materijala) je iznimno bitan. Naime, na takav način je jedino moguće osigurati prikladnu biološku i mehaničku filtraciju s posljedičnom čistom i zdravom vodom. Tako, u svim filterima na prvom mjestu se nalazi vata. Njena funkcija je da mehanički opstruira prolazak nečistoća (višak hrane, otpad, trulo bilje,...). Na drugom mjestu se nalazi gruba ili fina spužva (npr. sintetička spužva). Njena funkcija je da mehanički čiste akvarijsku vodu. Ako se ona i čisti (najčešće u intervalima jednom mjesečno), onda se to obavlja isključivo u postojećoj akvarijskoj vodi. Na drugom/trećem mjestu se nalazi keramika. Ona ima svrhu da na biološki način očišćenu vodu profiltrira, i to predstavlja najvažniji oblik filtracije. Tako, potreban je medij sa što većom površinom na koju će se naseliti bakterije kao što su keramički prstenovi. Na njima se nalaze bakterije (nitrosomonas i nitrobacter). U slučaju čišćenja/mijenjanja granula, što se preporučuje jednom godišnje, potrebno bi bilo zamijeniti 50% granula novijim, a sve kako bi ostalo što veći broj navedenih bakterija. Na kraju je moguće staviti spužvu. Prilikom slaganja filter medija u kućište filtera trebalo bi obratiti posebnu pozornost na količinu svakog. Naime, prilikom slaganja trebalo bi maksimalno popuniti svaki prostor i na takav način spriječiti da prljava voda ne prolazi i na takav način sam filter ne čini ono za što je i postavljen. Ako se svemu prije navedenom pristupi na gore opisani način, mala je vjerojatnost da je problem, koji i navodite u pitanju, do filtera. Stoga, ponovno provjerite stanje svog filtera kao i sadržaj i raspored filter medija u njemu. Osim filtera, uputno bi bilo i da provjerite raspršenost i obogaćenost vode s kisikom te da postojeću hranu zamijenite s nekom drugom. Razlog leži u činjenici da i povećane količine kisika mogu promijeniti izgled vode. U filtraciji i određivanju pojedinih filter medija, uputno je pridržavati se svih naputaka proizvođača filter uređaja. Pod tim se i podrazumijeva da se koriste isključivo filter mediji namijenjeni za korištenje u tu svrhu. Svi drugi mediji, uključujući i vatu za nape, nisu prilagođeni za takav oblik filtracije, za držanje u vodi te bi mogli dovesti do stvaranja nepovoljnih uvjeta u akvariju, bilo kao posljedica nepravilne filtracije ili oslobađanja nepovoljnih elemenata u vodu. U vezi bilo kojih drugih problema ili dodatnih informacija vezanih uz ovu temu, savjetujem Vam da se obratite na adresu Pet Centra. U sklopu naših trgovina, nalazi se odjel akvaristike s kolegama akvaristima koji ovakve i mnoge druge probleme vezane uz držanje, hranjenje,... rješavaju s velikim uspjehom.
Dragan Vešović, dr. vet. med. | 19.04.2012.
Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam ribicu ona boravi u malom akvariju, vodu sam joj mijenjala svaki dan, hranila sam je i brinula sam se o njoj kako mi je preporučila prijateljica.Onda se desilo ono čega sam se najviše bojala postala je previše slaba, boja joj se promijenila za 2-3 nijanse postala je previše bijela izgubila je svoju lijepu ljubičastu boju, ne kreće se previše.Mislim da je u pitanju bolest bijelih mrlja, ali ona nema točkice po sebi nego joj se promijenila boja. Ne znam što ću molim vas recite mi što je u pitanju,da li je opasno i da li se moze izliječiti. Amina O: Ukoliko na ribici nema sitnih bijelih točkica definitivno se ne radi o Ichtiu (bolest bijelih točkica). Promjena boje kod riba je česta i javlja se kao posljedica stresa, bilo da je u pitanju jednostavna stvar poput primjerice transporta ili nešto kompliciranija poput različitih bolesti. Svi simptomi koje ste naveli u mailu su vrlo općeniti te nisu karakteristični za određenu bolest. Bezvoljnost, “gubitak” boje, odbijanje hrane i slično ukazuju na činjenicu da s ribom nešto nije u redu ali na žalost ne opisuju pobliže što nije u redu. Uzročnik može biti metabolička bolest, parazitarno ili bakterijsko oboljenje, odnosno različiti endogeni (unutarnji) ili egzogeni (vanjski) čimbenici. Obzirom da se na osnovu opisanog ne može postaviti precizna diagnoza (nemam čak ni podatak o volumenu akvarija) mogu Vam preporučiti isključivo preparate širokog spektra djelovanja poput Multicure (Easy life) ili primjerice General tonica (Tetra medica). Ukoliko se odlučite za treman jednim od navedenih sredstava nema garancije da će tretman dati rezultata iz jednostavnog razloga, ne znamo što je uzročnik. Ukoliko su u pitanju neodgovarajući fizikalno kemijski parametri vode (npr previsoka koncentracija amonijaka i “njegovih” spojeva) tretman neće dati rezultata već naprotiv, može polučiti suprotan efekt.
Vladimir Kordić, d.i.a. | 14.04.2012.