*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam lijepog velikog pit bulla od punih sretnih 14 godina. Iako ga zdravlje još uvijek služi, njegova prostata je povećana i stalno se širi stoga ima problema s nekontroliranim mokrenjem, a kako živimo u stanu stvar je dosta neugodna, posebice noću. Stoga me zanimalo da li postoje pelene i za odrasle pse i da li ih je moguće nabaviti kod Vas, a u slučaju da ne postoje možete li mi preporučiti neko alternativno rješenje! Najljepše se zahvaljujem i nadam se Vašem skorom odgovoru.Lijepi pozdrav, KristinaO: Hipertrofija prostate (povećana prostata) je zapravo neizlječiva bolest kod koje se kirurški uklanja prostata, što je teško izvedivo zbog lokalizacije. Po potrebi se radi kateterizacija i pražnjenje rektuma ili se napravi kastracija psa. Što se tiče kastracije, operacija nije komplicirana, međutim, postoji veliki rizik zbog narkoze s obzirom da pas ima 14 godina. O riziku stavljanja Vašeg psa u narkozu ćete se morati posavjetovati sa svojim veterinarom. Pelene za odrasle pse za sada nemamo u prodaji u našim dućanima, međutim u Njemačkoj možete nabaviti preparat koji se zove Caniphedrin (od Selectaveta) koji se koristi za inkontinenciju kod pasa (kod nas nije registriran).
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 07.08.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Kako mi je Vaš prošli odgovor nogo pomogao, nadam se da ćete i ovoga puta savjetovati mene i moju ljubimicu. Naime, naša je kujica okotila 8 prekrasnih štenaca i to između 2.-3.8. Iako je dugo trajao, porod je prošao bez komplikacija, štenci napreduju, no primjećujem da kujica krvari od poroda pa sve do danas. Nekada je to jačeg intenziteta, nekada se gotovo ne primjeti. Iscjedak je viskozan, gušći, do sada je bio smeđe, a sada je malo crvenkastije boje. Da li je krvarenje nakon okota uobičajeno, ako da, koliko dugo? Mogu li određeni dodaci prehrani pomoći u oporavku i ako da, koji? Unaprijed Vam zahvaljujem na vremenu i stručnom savjetu! LidijaO: Porod kod domaćih životinja se dijeli u tri faze: 1) stadij otvaranja2)stadij istiskivanja ploda3)stadij poslije porođajaFaza poslije poroda se još naziva i stadij istiskivanja posteljice ili dolores postpartum i tom fazom započinje puerperij. Nakon istiskivanja ploda, nastupi period odmora, a zatim trudovi i istiskivanje posteljice. Osim posteljice izlaze i lohije-ostaci posteljice, krv, plodna voda, dlake, mekonij (izmet od plodova). Kod kuje, posteljice idu sa plodovima. Tip kujine placente je placenta zonaria (endotheliochorialis) i karakteristično je da se epitel sluznice stopi u masu koju nazivamo simplazma, a endotel koriona se sljepi i te sljepljene stanice tvore sincicij. Resice proraštaju i kroz simplazmu i kroz sincicij i razaraju ga i tvori se tzv. placentarni labirint koji po porodu izlazi zajedno s posteljicom, a korion svojim rubovima uraštava u maternicu i razara je, kao i krvne žile te na rubovima zona dolazi do hematoma. Prilikom poroda počinje izlaziti zelena boja (produkt razgradnje krvi) i zato su lohije i plodne vode zelene. Poslije istiskivanja posteljice kontrakcije maternice se stišavaju i još neko vrijeme izlaze lohije. Kod kuja je normalno da poslije poroda 2-3 dana imaju zeleno do crveno smeđi iscjedak (lohije) iz stidnice odnosno maternice i da on promijeni konzistenciju (vodenastiji) i boju (postane ružičast). Takav iscjedak vidljiv je slijedećih 4 do maksimalno 6 tjedana, a maternica kuje vraća se u svoju normalnu težinu i tonus krajem 9 tjedna poslije poroda. Ako je iscjedak i dalje prisutan, tamnije boje i neugodnog mirisa, vjerojatno je došlo do zaostajanja posteljica i posljedične upale maternice. Obratite se hitno veterinaru koji će odrediti terapiju prema zatečenom stanju i obavite prethodno UZV ili RTG pregled trbušne šupljine.Svakako bih Vam preporučila da kujicu hranite jednom od superpremium hrana koje podmiruju sve nutritivne potrebe kuja u graviditetu i laktaciji. Kuje u laktaciji trebaju neograničenu količinu hrane tzv. hranjenje ad libitum. Svježa voda mora biti dostupna u svako doba. Od Hill'sa hrana za gravidne kuje i kuje u laktaciji je zapravo Puppy mini i Puppy, od Eukanube, također Puppy small i Performance, od Royal canina bi to bio Starter i od Proplana Puppy, i još bih navela Allevu kao jednu od kvalitetnijih premium hrana koja ima High energy hranu za pse s pojačanom aktivnošću, za gravidne kuje i kuje u laktaciji.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 07.08.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam mopsa starog 3 mj. Kupila sam mu hranu Nutro Choice Puppy Lamb & rice i biskvite za nagradu istog proizvođača. Da li je to dobar izbor? Ako nije što bi mi vi preporučili? Također sve pohvale svim veterinarima Pet centra na ovoj web stranici i stručnoj pomoći! Hvala, Ines O: U Pet centru nemamo u ponudi Nutro Choice hranu. Stoga nisam upućena u koju kategoriju ta hrana pripada i jednako tako ne poznajem niti sastav, niti linije te hrane pa Vam o tome ne mogu ništa napisati. U Pet centrima je hrana podijeljena prema kvaliteti u nekoliko kategorija: superpremium (Hill's, Eukanuba, Royal Canin i Proplan Purina), premium (Alleva, Bosh, Belcando, Purina Dog Chow i K-9) i komercijalnu hranu (Pedigree Pal, Chappi, Darling, Friskies, Pet centar). Hranu možete nabaviti u konzerviranom i dehidriranom obliku. I konzerve i dehidrati su kompletne hrane, što znači da sadrže sve potrebne hranjive tvari za pseći organizam, naravno, ovisno o kvaliteti i kategoriji same hrane. Svakako bih Vam preporučila da svoje štene hranite jednom od superpremium hrana, jer su načinjene tako da zadovolje sve nutritivne potrebe štenadi u rastu i razvoju od odbića do zrelosti u dobi od 12 mjeseci. U hrani za štence malih i srednjih pasmina pasa povišena je razina energije, bjelančevina i minerala zbog rasta, a time je i snižen unos hrane. Zbog visoke energetske gustoće ("mali pas-mali želudac") pas ne može puno pojesti i zato je hrana posebno za male pasmine pasa puno kaloričnija nego za velike pse, kako bi se zasitili, a bez da se prejedu.Od Hill'sa hrana za štenad dolazi u tri okusa: Puppy mini - s najsitnijim zrnom, okus piletina, Puppy janjetina i riža i Nature's best Puppy mini/medium-piletina i puretina sa mrkvom, graškom, rižom i kukuruzom (granulice su različitog oblika i boje).Od Eukanube hrana za štenad dolazi u dva okusa: Puppy i junior small-sitna zrna, okus piletina i Puppy lamb i rice-za sve veličine pasa, okus janjetina i riža.Od Royal canina: Mini junior-hrana za male pasmine pasa, okus piletina.Od Proplan Purine: Puppy small breed - okus piletina, za male pasmine pasa i Puppy losos i riža za štenad koja ima osjetljivu kožu.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 04.08.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam ženku njemačkog ovčara staru 2 godine. Hranim je Eukanubom (maintenance-normal activity) i u principu nemamo zdravstvenih problema. Prije 8 dana (27.07.) je počelo njeno treće tjeranje. Tog dana je prije doručka povratila malo žute pjenice, što se poslije više nije ponovilo. Jutarnja stolica je bila u redu, ali je navečer već bila dosta mekana. Sljedećih dana se scenario ponavljao - jutarnja stolica formirana, ponekad malo vlažnija, a večernja po pravilu mekana, skoro kašasta. Jučer je imala stolicu samo ujutro, malo vlažniju. Jutros je tražila da ide van ranije nego obično, i čim smo izašli obavila je nuždu. Prvo je stolica bila formirana, nornalne tamnije smeđe boje, iako opet vlažna, da bi se završilo sa kašastim izmetom svijetlo smeđe boje. U narednih par minuta je još 2 puta imala napone i oba puta je to bio kašasti izmet svijetlo smeđe boje. Danas sam joj umjesto obroka (hranim je 2 puta dnevno, ujutro i uvečer) dala malo sluzave riže koju sam morala pomiješati sa par komada stucane Eukanube, jer drugačije je ne bi pojela. Inače, apetiit joj je odličan, mada je dosta mirnija, što pripisujem tjeranju i ovim vrućinama. Kod veterinara još nismo išli jer se broj stolica nije povećao, ali ako se do sutra stanje ne poboljša, obavezno ćemo otići. U međuvremenu, interesira me da li tjeranje može imati neke veze sa ovim probavnim poremećajem i molim za savjet u vezi prehrane dok ne saniramo proljev. Još bih vas molila za mišljenje vezano za promjenu boje zuba. Prije par mjeseci sam primjetila da je vrh donjeg očnjaka poprimio tamniju nijansu, i do sada su mi dva veterinara rekla da to nije ništa i da nema razloga za zabrinutost, ali mi niko nije rekao šta može biti uzrok ove promjene. Dvije trećine očnjaka, od korjena prema vrhu su normalne, bijele boje, a vrh je tamniji. Od momenta kada sam to primjetila pa do danas, nema daljih promjena boje. Unaprijed hvala na odgovoru, srdačan pozdrav. VioletaO: Razvoj kuje do spolne zrelosti ne manifestira se nikakvim posebnim znacima. Žensko se štene normalno razvija sve do dobi od oko 7 mjeseci, kad se u većine kuja javlja prvo tjeranje. Ono se u nekih kuja javlja i nešto ranije, ili, dapače, češće i nešto kasnije, kadšto je veoma slabo, jedva primjetljivo, ili, obrnuto, veoma burno i izrazito. Stidnica nabubri i otvrdne, a pojavljuje se manje ili više intenzivan crveni iscjedak osobena mirisa. Miris privlači mužjaka iz velikih udaljenosti, ali ih kuja u to vrijeme još odbija. Tek nakon nekog vremena, kad nabubrena i otvrdnuta stidnica naglo omekša, a iscjedak istovremeno prestane biti izrazito crven i poprimi blijedo crvenkastu ili smeđkastu boju i počinje se gubiti, kuja dopušta pristup mužjaku. Spolnim ciklusom nazivamo promjene koje se događaju na reproduktivnim organima ženki od jednog do drugog tjeranja. Do promjena dolazi zbog neposrednog djelovanja spolnih hormona, no na tok spolnog ciklusa utjecaj ima i okolina, zdravstveno stanje ženke, prehrana, starost i drugo. Između dva tjeranja može proteći različito dug period što opet ovisi o vrsti psa, no može i značajno varirati. Razmak između normalnih ciklusa tako može biti samo 4 mjeseca, ali i 14 mjeseci. Tjeranje u kuja je jednakomjerno tokom cijele godine, aktivnost je nešto veća u proljeće. Spolni ciklus se sastoji iz 4 faze. U svakoj fazi se mijenja koncentracija spolnih hormona i pod njihovim utjecajem se događaju promjene na spolnim organima koje se također očituju i u promijenjenom ponašanju ženke. Uzroci proljeva su mnogobrojni i raznovrsni, a nastaju uslijed dva osnovna poremećaja: ubrzanje crijevne peristaltike i pojačano lučenje tekućine u lumen crijeva. Od praktične važnosti su proljevi uzrokovani neprimjerenom hranom, alergijom ili preosjetljivosti na hranu, otrovanje hranom, nametnici (Giardia ili trichuris), virusi poput parvovirusa ili virusa štenećaka, bakterija kao iz roda Campylobacter, reakcija na lijek. Moguć razlog proljeva leži u mogućnosti da je Vaša kuja bila u inkubaciji neke od navedenih uzroka proljeva, pa je uslijed stresa koje je uzokovalo samo tjeranje došlo do manifestacije bolesti. Preporučujem Vam neku od veterinarskih dijetetskih hrana namijenjenih za regulaciju probave (Hills, Eukanuba, Royal Canin).Kod žvakanja i miješanja hrane sa slinom ostane nešto hrane u zubnim međuprostorima i uz rub desni. U usnoj šupljini prisutne su bakterije koje čekaju svoj trenutak da počnu djelovati oko zaostale hrane, te se s vremenom stvara zubni plak. To se događa češće kada životinjama dajemo mekanu hranu, te nema mehaničkog čišćenja, tj. pranja zuba. Budući da životinje ne provode zubnu higijenu i ne peru zube, na zubima se počnu pojavljivati tamne površine, prvo crnkaste, kasnije smeđe, žućkaste i vapnenaste. To je kamenac (nakupina kalcijevog karbonata i organskih tvari) koji se više ne može odstraniti kod kuće, već je potreban stručni zahvat veterinara; skidanje naslaga i kamenca ultrazvučnim aparatom i poliranja površine zuba. Psima treba redovito pregledavati zube, osobito naslage kamenca koje mogu uzrokovati upalu desni, infekcije i probleme sa žvakanjem hrane.U prodaji u našim Pet centrima mogu se naći posebne zubne paste i četkice (koje se znatno razlikuju od onih koje ljudi koriste): mogu biti uistinu učinkovite, iako se psima ne sviđaju pretjerano:- Beaphar DOG-A-DENT žvakaće tablete s klorofilom - apsorbiraju neugodne mirise u usnoj šupljini. Sadrži biljku kozji rog koja dezinficira usnu šupljinu- Beaphar DOG-A-DENT spray - koji uklanja zubni plak, sprečava nakupljanje zubnog kamenca i pomaže kod neugodnog zadaha- Beaphar DOG-A-DENT gel sa propolisom - čisti zube, jača desni i osvježava dah
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 04.08.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Može li doći do kakvih upala ako se kuja koja se tjera kupa u rijeci, jezeru, moru? Može li se čime spriječiti to? I ako dođe do upale, koji su simptomi i načini liječenja? Da li pomaže ako se kupi VMP (vitamini, minerali, proteini) za poboljšanje imuniteta kuje? Hvala, Josipa O: Estrus (tjeranje) obuhvaća promjene koje nastaju na spolnim organima, koje nastaju kao posljedica djelovanja spolnih hormona, okoline, zdrastvenog stanja ženke, prehrane, starosti i dr. Estrus protječe u četiri faze: prva faza traje 2-25 dana; manifestira se krvarenjem iz rodnice i stidnica je otečena i crvena, kujica privlači mužjake ali ne dozvoljava parenje. Druga faza traje 5-9 dana; to je razdoblje sazrijevanja jajašca i ovulacije i u tom razdoblju kujica može ostati gravidna. U prisutnosti mužjaka kujica čvrsto stoji, podiže zdjelicu, pomiče rep u stranu i dozvoljava parenje. U tom razdoblju je krvarenje bitno smanjeno pa vlasnici znaju biti u zabludi misleći da je tjeranje završilo. Treća faza je tzv. diestrus koji traje 56-67 dana i ženke tada više ne privlače mužjake, a krvarenje je potpuno prestalo. Dok je klinička slika kod spolnih zaraza karakteristična, kod nespecifičnih infekcija intenzitet promjena ovisi o nizu faktora, kao što su patogenost mikroorganizama, otpornost organizma, lokalna otpornost sluznice spolnih organa, stadij spolnog ciklusa, itd. U fazi estrusa cerviks je djelomično i otvoren što predstavlja veći rizik za ascedentne infekcije same maternice čiji klinički znakovi nekad protječu bez vidljivih vanjskih simptoma (povišena tjelesna temperatura, malaksalost, nedostatak apetita,...) uz eventualan iscjedak iz rodnice. S obzirom na lokaciju infekcije i kliničke znakove, liječenje je lokalno antibioticima (premazivanjem ili ispiranjem) ili pak sistemski i lokalno. Kupanje u vodama stajaćicama (jezera) predstavljaju potencijalnu opasnost s obzirom da je velika koncentracija i mikroorganizama i organske tvari u vodi, dok u tekućim vodama ili morima (razina soli ne predstavlja povoljan životni medij mnogim mikroorganizmima) mogućnost nastanka infekcije je svedena na minimum. No, tuširanje ne predstavlja osobitu opasnost od infekcije, stoga ga preporučujem. Osnovni preduvjet za zdravlje životinja je hranidba prilagođena svakoj vrsti i životnoj situaciji. Preci današnjih pasa su se kao zvijeri hranili mesom (bjelančevine, masti), kostima (minerali), iznutricama (npr. jetra) kao i sadržajem želuca i crijeva (vitamini, minerali i dr.). Omjer hranjivih tvari bio je optimalan i uravnotežen za tu životinjsku vrstu. Tako se u hranidbi ljubimaca mora obratiti pozornost na uravnoteženu opskrbu tim tvarima. No, hranidba ljubimaca gotovom hranom nije uvijek jamstvo potpune pravilne hranidbe. Naime, kućnim su ljubimcima, osim redovitih potreba, u mnogim okolnostima zbog metaboličkih poremećaja uvećane potrebe na vitaminima i mineralima. Uravnotežena opskrba vitaminima i mineralima, te optimalan unos bjelančevina hranom nužan je za poboljšanje općeg stanja životinja, lakše podnošenje povećanih potreba u stresnim okolnostima, optimalan rast guste, sjajne, prilegle i normalno pigmentirane dlake. Osim toga poboljšavaju zdravlje nakon preboljele bolesti, podmiruju povećane potrebe u gravidnih i dojnih kuja, te osobito u stadiju rasta mladih životinja osiguravaju optimalan razvoj, posebno izgradnju kostiju. VMP (Pfizer) tablete kao dodatak prehrani svakako je preporučljivo davati.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 04.08.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Moja sestra ima steriliziranu kuju staru 6 god. a ja štenca od 3 mj. Nikako se ne trpe, tj. kuja stalno laje i reži na njega, neda mu prići, a on bi se igrao s njom. Da li je riječ o ljubomori ili općenito odrasli psi ne vole štence? Hvala, Nataša O: Za agresivno ponašanje pasa uvijek postoji razlog koji je očigledan psu, ali vlasnicima nije uvijek jasan. Znaci agresije mogu biti različiti, a manifestiraju se kao gledanje izravno u oči (nekoliko minuta), upozoravajuće režanje, pokazivanje zubiju, griženje u prazno, lajanje i griženje, tj.napad. Agresivno ponašanje pasa može biti usmjereno prema ljudima, jedinkama iste vrste ili drugim životinjama. Jednom kada se pojavi, agresivno ponašanje nikada ne prestaje samo, te ga treba obuzdati, smanjiti i otkloniti. Odrasla kuja nije ljubomorna, već šalje poruku štencu da joj narušava integritet. U literaturi je opisano nekoliko oblika agresije, od kojih svaka ima specifičan uzrok. To su: - dominantna, koja može biti usmjerena na ljude ili druge pse. Potreba vlasnika za tješenjem inferiornog psa samo povećava problem. Isto tako, kažnjavanje dominantne životinje neće pomoći, već bi moglo imati suprotan efekt. Psi su životinje čopora i postoji stalna potreba za rangiranjem svakog pojedinog člana u grupi. Bilo bi dobro da ostavite psima neka sami razriješe ovu situaciju. Pri tome budite u blizini da nebi došlo do prave borbe. Držite oba psa na uzici (kako bi mogli intervenirati) i oni će sami razriješiti konflikt. - teritorijalna, koja je povezana s obranom određenog područja.- protektivna, usmjerena na ljude i životinje koje pas procjenjuje kao prijetnju vlastitoj grupi.- posesivna, pas brani hranu, igračke ili sl.- predatorska, predstavlja lov.- uzrokovana boli- naučena, psi izvršavaju naredbu.- uzrokovana strahom, kao obrambena reakcija na stvarne ili ponekad krivo procjenjene opasne situacije. - uvjetovana spolom, manifestira se kao borba mužjaka.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 02.08.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, koliko često bi trebao davati Banminth pastu svom psu koji ima 2.5 godine? Hvala, Ivo O: Uobičajeni postupak dehelmintizacije pasa je da se štenad prvi put tretira Banminth pastom u dobi od 10 dana. Postupak treba ponoviti u dobi od 20 i 30 dana, te u životinja starih 8 i 12 tjedana. Od 6-tog mjeseca na dalje pse valja dehelmintizirati svaka 3 mjeseca. Ukoliko se na temelju kliničkih znakova posumnja na invaziju nematodima i ankilostomima, ili se infestacija utvrdi koprološkom pretragom (pregledom uzorka izmeta pod mikroskopom), pse se treba tretirati dva puta u razmaku od 7 dana. Preporuka je da se tretiraju svi psi s kojima je invadirana životinja dolazila u dodir, odnosno u postupku držanja pasa mora se umanjiti kontaminacija njihova okoliša i mogućnost reinvazije. Uz navedene crijevne nametnike trebalo bi svakako obratiti pozornost i na trakavce. Banminth pasta ne djeluje na njih, te su u tom slučaju sredstva izbora npr. Prazinon ili Pratel tablete. Ove preparate psi dobivaju jedanput godišnje uz obavezno cijepljenje protiv bjesnoće. Preparati su širokog spektra djelovanja, što znači da suzbijaju nametničke invazije koje uzrokuju nematodi (oblići) i cestodi (trakavice). Za redovitu dehelmintizaciju preporuča se tretirati životinju svaka 3 mjeseca. U slučaju težih invazija treba ponoviti liječenje nakon 14 dana. Preporuča se izmetine životinja prva dva dana nakon terapije skupljati i neškodljivo uklanjati (zakopati, spaliti). S obzirom da su buhe međudomaćini trakavice D. caninum, potrebno je istodobno s dehelmintizacijom uništavati buhe.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 02.08.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam štence patuljastog pinča stare jedanaest dana i prije četiri dana su počeli kihati i curi im nos. Čini mi se da im je bio propuh. Zanima me šta bi im trebalo dati i da li im ja ikako mogu pomoći bez veterinara te koliko je to opasno za štence? Znate li možda i cijenu veterinara u takvim slučajevima? Unaprijed, hvala. O: Da bi postavili točnu dijagnozu dišnog sustava Vaših štenaca, potrebno je napraviti kliničku pretragu dišnih organa. Ona se sastoji od pretrage nosa i nosnih došupljina (sinusa glave), grkljana i dušnika (prednji dišni putevi), pretrage prsnog koša (bolesti bronha i pluća) i kašlja (osjetljivost na podražaj za kašalj), te bolesti porebrice odnosno poplućnice i medijastinuma. Oboljenja dišnih organa javljaju se vrlo često kod mladih životinja koje rastu i razvijaju se, te kod starijih i općenito manje otpornih životinja. Uzroci oboljenja dišnih organa su raznovrsni, no jedan od najčešćih uzroka su mikroorganizmi (bakterije i virusi). Oboljemja dišnih organa može uzrokovati i zrak onečišćen prašinom, dimom, plinovima koji draže, plijesnima, nametnicima... Važni su i pogodovni čimbenici koji mogu biti lokalne i opće naravi, a zajedničko im je da umanjuju otpornost organizma, a najviše dišnih organa pa pogoduju razvoju bolesti. Od vanjskih pogodovnih faktora važne su velike promjene temperature zraka, napose hladnoća, nepovoljni uvjeti smještaja. Loše vremenske prilike i loša ishrana također pogoduju bolestima dišnih organa. Nestašica vitamina A naročito pogoduje lokalno umanjenoj otpornosti sluznice dišnih organa, a nestašica vitamina C uvjetuje općenito smanjenju otpornosti organizma prema infekciji i hladnoći. Od unutarnjih pogodovnih faktora treba spomenuti poremetnje u funkciji srca i krvotoka. Pri nedostatnoj funkciji krvotoka koju prati zastoj krvi, dišni su organi naročito osjetljivi prema štetnim utjecajima okoline, prvenstveno prema infekciji i nametnicima. Oboljenja drugih organa utječu nepovoljno na funkciju dišnog sustava, a mogu biti i neposredan povod oboljenja dišnih prohoda i pluća, npr. zagrcnuće, nestručno ulijevanje lijekova... Funkcije dišnih organa, krvotoka i krvi međusobno su usko povezane u cilju opskrbe tkiva i organa kisikom te uklanjanja ugljične kiseline iz organizma. Zakaže li bilo koja od navedenih funkcija javlja se tzv. glad za zrakom, odnosno teško disanje ili dispneja. Ako su zahvaćeni prednji dišni putevi ili nos poremetnje se očituju pojačanim obrambenim refleksima sluznice - kihanjem i kašljem, iscjetkom i stenoznim šumovima - stridor i hropci. Ako obole pluća ili porebrica, pored teškog disanja, javljaju se promjene fizikalnog stanja prsnog koša (ustanovljujemo ih perkusijom i auskultacijom).Dišni organi se pretražuju s pomoću četiri temeljne metode kliničke pretrage (inspekcijom, palpacijom, perkusijom i auskultacijom) a prema potrebi i rentgenski i punkcijom prsnog koša. Najprije se pregledava nos i nuzšupljine (sinusi), zatim grkljan i dušnik, ocjenjuje se i kvaliteta kašlja, pa se pregledava prsni koš, odnosno organi koji u njemu leže.Hitno otiđite sa štencima do svog veterinara kako bi mogao postaviti točnu dijagnozu i započeti s pravovremenom terapijom, jer oboljenja dišnih organa u 7-10% slučajeva mogu završiti letalnim ishodom.O cijenama veterinarskih usluga ćete se morati informirati telefonski s veterinarom kojem ćete povjeriti zdravlje Vaših štenaca.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 01.08.2006.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr.vet.med., Pet centar Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam 4 i pol mjeseca staru kujicu labrador retrievera. Danas sam bila kod veterinara i rekao je da ima kilu i da će je morati kirurški odstraniti ako se ubrzo ne povuče. Imala ju je dok je bila jako mala ali sada se povećala. Zanima me: 1) da li će se dugo oporavljati od operacije? 2) koliko se otprilike kreće cijena te operacije? 3) postoji li mogućnost kakve komplikacije? Unaprijed zahvalna, Maja. O: Ukoliko ste već razgovarali s Vašim veterinarom, vjerojatno ste upoznati s pripremom psa za operaciju kile koja je vrlo bitna i jedan od preduvjeta da ne dođe do komplikacija. Prvo treba dogovoriti točan termin operacije, jer pas mora prethodno postiti (12 sati prije zahvata dobija zadnji obrok, voda se daje zadnji put 6 sati prije zahvata). Ovo je bitno kako bi se izbjegla aspiracija povraćene hrane za vrijeme kirurškog zahvata (budući da sredstva za anesteziju mogu izazvati mučninu) i spriječilo moguće gušenje, te se svakako strogo držite uputa pripreme. Operacija može potrajati i duže, ovisno o zatečenom stanju nakon otvaranja trbušne šupljine. Oporavak poslije operacije možemo podijeliti u dvije etape:- prva je odmah po dolasku psa kući: pas je vrlo mamuran, ponekad je moguće i povraćanje (žučkasta tekućina), ne jede i ne pije slijedećih 12 - 24 sata; ne treba ga tada niti nuditi hranom već pustiti da se na nekom tihom mjestu u stanu naspava i odmori, a kada bude gladan pas će to sam pokazati na svoj uobičajeni način- druga etapa odnosi se na zaraštavanje rane; slijedećih 14 dana stvara se novo tkivo koje zatvara operacionu ranu. U ovoj fazi treba paziti da se rana ne zagadi, da je pas ne otvori grickanjem, jer se 3 - 5 dana poslije operacije, zbog zaraštavanja, intenzivira svrbež. Za spriječavanje grickanja i lizanja rane psu se stavlja poseban okovratnik. U ovoj drugoj etapi ponovno treba posjetiti veterinara koji će provjeriti ranu i izvaditi konce. Cijena operacije ovisi o više faktora kao što je npr. težina psa prema kojoj se nivelira količina sredstava za sedaciju i anesteziju, utrošeni kirurški materijal (kirurški konac i drugo), količina infuzije i apliciranog antibiotika itd. Preporučujem Vam da se o cijeni ipak raspitate u veterinarskoj ambulanti za koju ste se odlučili.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 12.08.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Molim vas, je li normalno da se štene, 4 mjeseca stara kujica, ponekad po noći popiški u krevet???Sara O: Noćna enureza (mokrenje) je mokrenje u krevet koje se javlja najmanje jednom tjedno, bez dužeg suhog razdoblja. Uzroci noćnog mokrenja u mladih pasa mogu biti: smanjeno izlučivanje ADH (antidiuretskog hormona) iz još nezrele hipofize, povećana produkcija urina tijekom noći, dubok san, smanjeni kapacitet mjehura, infekcije ili blaže disfunkcije mokraćnog mjehura, te bolesti drugih sustava. Isključi li Vaš veterinar neko od stanja koje zahtjeva terapiju, noćno mokrenje će prestati spontano kada dozrije refleks prepoznavanja punog mjehura.Ako Vaša kujica normalno kontrolira dnevno mokrenje i stolicu, vjerujem da će problem ubrzo nestati. Pokušajte joj u predvečernjim satima smanjiti unos tekućine, te je izvodite u šetnju što kasnije.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 12.08.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Molim Vas objašnjenje kako je najlakše prepoznati prve simptome povišene temperature kod psa. Naime, moj maltezer (star 3,5 mj.) vrlo je razigran, normalno jede, stolica je uredna i popije oko 4 dcl vode na dan. Njuškica je sobne temperature i nije vlažna (dobila sam informaciju od jedne iskusne vlasnice pasa da njuškica mora biti vlažna i hladna, u suprotnom da je moguće rječ o povišenoj temperaturi). Molim Vaše stručno mišljenje. Srdačan pozdrav, Maja O: Temperatura tijela je jedna od najpostojanijih fizioloških konstanti organizma, što znači da se u fiziološkim uvjetima mijenja unutar uskih granica, ovisno o stupnju oksidativnih procesa u organizmu i funkciji regulacije topline. Svaku znatniju promjenu temperature tijela treba smatrati patološkom pojavom. Kao opći i nespecifični simptom bolesti, porast temperature tijela prati većinu bolesnih stanja. Zajedno s temperaturom tijela mijenja se frekvencija bila i disanja. Regulacija topline, krvotok i disanje međusobno su usko povezani, te o njime ovisi mijena tvari i homeostaza organizma, pa se tako i mijenjaju ovisno jedan o drugom, u fiziološkim i patološkim uvjetima. Povišenu temperaturu u pravilu prati frekventnije bilo i disanje. Temperatura, bilo i disanje mijenjaju se u uskoj vezi s općim stanjem organizma, pa je korisno ih odrediti usporedno u okviru opće pretrage. Temperatura se mjeri termometrom s Celzijusovom skalom koja obično obuhvaća razmak od 35-42ºC . Temperaturu kod svih domaćih sisavaca mjerimo u rektumu. Takav je način mjerenja temperature najjednostavniji i najpouzdaniji. Iznimno, kada se temperatura u rektumu zbog lokalnih promjena (otvoren anus, upala rektuma) razlikuje od temperature tijela, može se temperatura kod ženki mjeriti i u rodnici. Prije mjerenja temperature treba provjeriti da li je stupac žive u kapilari termometra stresen do dna. Ako je zaostao u kapilari, treba termometar stresti. Vrh termometra je potrebno namazati vazelinom, sapunom ili termometar jednostavno navlažiti vodom, pa ga zatim treba lagano gurnuti u rektum, malim životinjama toliko da rezervoar sa živom bude u crijevima. Mjeriti je potrebno najmanje 5 minuta. Nakon upotrebe termometar je potrebno očistiti i stresti, a u slučaju da se posumnja na zaraznu bolest, potrebno je termometar i dezinficirati. Temperaturu kod bolesne životinje je potrebno mjeriti 2 puta dnevno (ujutro i poslijepodne), a ako to nije moguće onda je potrebno izmjeriti jedan puta na dan temperaturu, i to je najbolje napraviti poslijepodne, a poželjno je da životinje prije mjerenja temperature miruje barem sat vremena, također se preporučuje da prije mjerenja temperature životinja ne jede niti ne pije. Fiziološka rektalna temperatura kod odraslog psa je 37,5-39ºC , a kod šteneta 37,5-39,5ºC. Temperatura rodnice je niža od temperature rektuma za 0,1-0,5ºC. Općenito se može reći da mlade životinje imaju višu temperaturu od odraslih životinja, tijekom estrusa i graviditeta ženke imaju nešto višu temperaturu, večernja temperatura je uvijek viša od jutarnje, hranjenje, procesi probave i mišićni napor povisuju temperaturu, također temperatura okoline i atmosferske prilike djeluju na temperaturu tijela npr. kod velikih vručina i sparina, temperatura tijela se povisuje za 0,5-2ºC. Pređe li temperatura tijela gornju fiziološku granicu i ostane povišena duže vrijeme radi se o hipertermiji. Hipertermija je najčešće popratna pojava groznice kada dolazi do poremetnje u regulaciji topline pod utjecajem pirogenih tvari (bakterije i njihovi toksini ...). Ako se temperatura tijela spusti ispod donje fiziološke granice, tada se radi o subnormalnoj temperaturi ili hipotermiji koja je najčešće posljedica zatajivanja krvotoka. Kritična granica je oko 35ºC. Sluznica nosa kod zdravih životinja uvijek je umjereno vlažna i sjajna. Suhe sluznice su bez sjaja dok se odviše vlažne cakle pa se kaže za njih da su staklaste. Vlažnost sluznica je umanjena kada organizam izgubi veću količinu tekućine tj, kad dehidrira, naročito kod oboljenja koja prate visoke groznice. Napadno vlažne sluznice staklastog sjaja prate hidremična stanja, te se javljaju kod anemije i kaheksije. Zdravlje psa se ne prosuđuje isključivo prema vlažnosti njuškice. Sa Vašim psom je sve u redu, a to najbolje možete vidjeti iz njegovog svakodnevnog života i ponašanja (veseo je, igra se, ima dobar apetit, ne pokazuje da ga nešto boli). Kod nas u Pet centrima (u ljekarnama) možete nabaviti male veterinarske toplomjere koji služe za mjerenje temperature kod pasa i mačaka i na gore opisan način možete sami izmjeriti temperaturu kod Vašeg maltezerčića.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 10.08.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Pročitala sam u Vašim savjetima da se Banminth pastom štence može tretirati već 10 dana nakon okota. Kako kuja jos uvijek čisti (liže) izmet iza štenaca, da li je sigurno i djelotvorno i nju istovremeno tretirati (zadnji put je tretirana Pratelom u 5.mj.) jer se njenim probavljanjem izmeta štenaca zatvara krug? Također bih Vas molila savjet oko njege legla što se vanjskih nametnika tiče: ima li štetnih preparata po kuju i štence, kako osim pasa tretirati i prostor u kojem borave, da li je uputno mijenjati kompletnu stelju nakon okota ili pak ostaviti koji komad radi poznatog mirisa? Najljepša Vam zahvaljujem i sa sigurnošću mogu reći da je ova rubrika veliki spas nama laicima vlasnicima i ljubiteljima životinja! LidijaO: Pod dehelmintizacijom pasa podrazumijevamo čišćenje pasa od crijevnih parazita. Crijevni paraziti koji se najčešće javljaju kod pasa su gliste i trakavice. Ti unutarnji ili endoparaziti oštećuju crijeva tako što ruju po sluznici crijeva, mogu začepiti crijevo, sele se po organizmu oštećujući druga tkiva (jetra, pluća, mišićje najčešće, ali mogu dospjeti i u oko, srce, kosti i mozak). Neki od njih su opasni i za ljude i mogu uzrokovati zoonoze (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude). Štenad se invadira glistama još kad su u majci, četiri dana prije poroda; tad se gliste koje su učahurene u majčinom mišićju djelovanjem hormona iz te dobi gravidnosti probude i majčinom krvlju krenu kroz posteljicu u tkiva štenaca. Na putovanju kroz tkivo šteneta, nakon dvadesetak dana gliste će doći u njegova pluća, kad će se očitovati klinička slika bolesti. To je, dakle, doba kad štene navršava dva tjedna života. Najjači napad glista, a posljedično i najveća smrtnost štenadi opaža se u prvim kujinim leglima. U budućim leglima već će biti istrošena zaliha glista u majčinom mišićju, pa ako kuja poslije opet ne dobije gliste, u toj dobi neće više dolaziti do bolovanja i ugibanja. Nema, na žalost, još niti prave zaštite. Jedino nam preostaje da novorođenu štenad pravilno i redovito čistimo od glista, kako bi se smanjila mogućnost da se veći broj glistinih larvi začahuri u mišićju. Isto je tako potrebno paziti na majku koja, inače, jede izmetine svoje mladunčadi za vrijeme dok su na sisi, da od četrnaestog dana života štenadi to više ne čini. Najčešće crijevne parazitoze u pasa su:Toksokaroza ili askaridoza pasa je najrasprostranjenije parazitsko oboljenje pasa. Javlja se kod gotovo svih pasa, a posebno kod pasa uzgajanih u velikim aglomeracijama, kao što su uzgajivačnice, kao i u uvjetima loše njege, držanja i ishrane. Oboljevaju prvenstveno štenci, dok su odrasli psi gotovo redovno samo izvor infekcije (skrivena - latentna infekcija, tj. infekcija bez vidljivih kliničkih simptoma). Izvor infekcije predstavljaju odrasli psi. Glavni izvor infekcije za štence su kuje. Pas se inficira kada sa hranom ili vodom u svoj organizam unese infektivna jajašca. Razvoj od unošenja infektivnog jajašca u organizam psa do razvoja odrasle gliste, naziva se prepatentni period i on traje oko 4 tjedna (28-30 dana). Uz ovaj način infekcije, preko usta, postoje još dva načina - infekcija ploda putem krvotoka majke i infekcija novorođenih štenaca putem majčinog mlijeka. U cilju sprječavanja askaridoze pasa potrebno je stalno poduzimati mjere higijene. Podove, kućice i boksove treba povremeno prati vrućom vodom ili nekim od dezinficijensa. Posude za hranjenje i vodu pasa treba redovito prati i povremeno dezinficirati. Ankilostomoza - je parazitska bolest pasa koje uzrokuju oblići - ankilostome. Oboljenje se javlja u većem obujmu u uzgajivačnicama pasa, posebno ako su uslovi njege i držanja loši, kada može predstavljati i značajan zdravstveni problem, naročito kod štenaca i mladih pasa. Izvor infekcije su inficirane životinje. Posebnu opasnost predstavljaju odrasli psi, koji su najčešće latentno inficirani. Psi se zaraze kada pojedu hranu ili popiju vodu zagađenu infektivnim jajašcima ili larvicama ankilostoma, ili pri dojenju, preko mlijeka. Do infekcije može doći i prodiranjem larvica, koje se nalaze u vanjskoj okolini, kroz kožu psa. Poligoni za obuku pasa, mjesta za istrčavanje pasa i njihovu šetnju, parkovi sa jakom vegetacijom - razgranatim drvećem, štenare i uzgajivačnice pasa, pjeskoviti i šljunkoviti podovi i sva druga mjesta gdje se duže vremena zadržava vlaga, a sunčeve zrake slabo prodiru, izuzetno su pogodni za dugo održavanje larvica u infektivnom stanju i stalni su mogući izvori infekcije. Kuja putem mlijeka inficira štenad, i to čak i u tri sljedeća okota jer se larvice učahure u potkožnom tkivu i ostaju u infektivnom stanju 2-3 godine. Profilaksa ankilostomoze pasa je usmjerena na održavanje visoke higijene držanja, njege i ishrane pasa. Podovi u boksovima i ispustima treba da budu popločani, da bi mogli redovno da se peru. Jednom mjesečno treba izvršiti dezinfekciju prostora pasa. Iz boksova i prostora gdje borave psi redovno treba uklanjati izmet, a podove povremeno oprati vrućom vodom. Trihuroza - dosta je rašireno parazitsko oboljenje, posebno mladih pasa, kao i pasa uzgajanih u velikim aglomercijama. Ehinokokoza - najčešće su inficirani odrasli psi, ali oni rijetko kada pokazuju kliničke simptome bolesti. Klinički obole prvenstveno mladi psi u lošoj kondiciji. Sasvim mladi štenci su izuzetno retko inficirani malom pasjom trakavicom. Preventiva infekcije pasa osim dehelmintizacije obuhvaća i uništavanje prijelaznih domaćina (buhe). Najznačajnija mjera preventive parazitoza je dosljedno provođenje zoohigijenskih mjera, posebno u uzgajivačnicama pasa. Posebnu pažnju treba obratiti na štence. Kućice i boksove treba redovno održavati u čistom stanju, češće ih dezinficirati i prati vrućom vodom. Hranu i vodu treba davati u čistim posudama. Prostirku treba češće mijenjati, a izmet stalno uklanjati. Iako je čulo sluha još nerazvijeno (uši su još uvijek zatvorene) štenci glasno cvile kada osjećaju glad ili hladnoću, i na taj način šalju signale da bi privukli pažnju majke. U starosti šteneta do 14 dana osjet mirisa je već razvijen, ali ne u potpunosti. Miris kujinog vimena je ono što na štene ostavlja jak utisak. S obzirom da su buhe međudomaćini trakavice D. caninum, potrebno je istodobno s dehelmintizacijom uništavati i buhe. U toj životnoj dobi preporučila bih Vam Frontline sprej od 100, 250 i 500 ml s kojima se štenad slobodno tretira, zatim biološki "Petsoft", te "Biokill" kojim se tretira i njena okolina (ležajevi, podovi, tepisi i sl.).U dobi iznad 10 tjedana možete koristiti i bilo koji preparat u obliku ampula.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 10.08.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam malog westya starog 10 mjeseci i zanima me zašto mu je dlaka na nekim mjestima žućkasta. Kupam ga sa specijalnim šamponom za njega, za bijelu dlaku, ali mu je dlaka na nekim mjestima svejedno žućkasta. Čula sam da to može biti i od hrane. Što vi mislite? Hvala, Ines O: Uzrok promjene boje dlake može se naći u hrani, ali u pitanju mogu biti i neki kvasci. Gotovo u svim superpremium hranama (Hill's, Eukanuba...) dodan je beta-karoten (karotenoid topiv u mastima) koji je biljni proizvod, provitamin koji u organizmu ima sposobnost konverzije u vitamin A. Bitan je za kožu i sluznice jer je koža najveći organ i direktna je zaštita od vanjskih utjecaja, a sluznice također imaju istu ulogu, samo što trebaju biti stalno vlažne da bi imale punu funkciju. Zaštitne funkcije kože i sluznice je nemoguće ostvariti bez vitamina A koji je najbolje uzimati u obliku beta-karotena. Također, beta-karoten pokazuje ovaj učinak i u plućima, crijevima, mokraćnim putevima, sinusima, štitnjači, žućnoj vrećici i drugdje gdje obnavlja funkcionalni epitel specifičan za te organe. Beta-karoten nalazimo u obliku biljnog pigmenta u naranči, kruški, mrkvi, špinatu, blitvi, mangu, bundevi, breskvi (narančasto, žuto, zeleno i crveno voće i povrće). Beta-karoten je antioksidans (štiti stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala), djeluje antitumorski preko T-staničnog imuniteta, sudjeluje u sintezi imunoglobulina. Čak i kod ljudi koji pretjeraju sa unosom beta-karotena moguća je pojava žutila kože. Boju dlake i kože može promijeniti i Malassezia pachydermatis (Pityrosporum canis), a to je kvasac koji je izoliran iz zdravog vanjskog slušnog kanala i kože. Malassezia pachydermatis proliferira kada se promijene mikroklimatski uvjeti i u tom slučaju može nastati kliničko oboljenje. Promjene mogu biti lokalne-interdigitalne, na njušci, ušima, peranalne ili intertrigozne ili pak promjene mogu biti generalizirane. Lezije na koži su eritematozne, često hiperpigmentirane (žute do bakrene) sa alopecijom i ljuskama. Malassezia može biti prisutna u niskom broju kod životinja bez kutanih lezija, nalaz od barem 3-5 kvasaca po polju velikog povećanja smatra se potrebnim da bi se proglasila uključenost kvasaca u nastanku lezija. Također svakodnevno pranje psećih šapica više puta na dan, a da ih niste nakon kupanja dobro posušili, stvara uvjete koji pogoduju proliferaciji kvasaca.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 09.08.2006.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr.vet.med., Pet centar Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam labradora starog 4 mjeseca, trenutno je u fazi promjene zubića pa me zanima da li mu je potrebno dodavati dodatni kalcij pored dehidrirane hrane koju jede ili je u hrani sasvim dovoljno kalcija za zube? Hvala, Tanja O: Labrador pripada u velike pasmine, jer kao odrasla jedinka postiže tjelesnu težinu 30-35 kilograma pa i više (poznati su po svom velikom apetitu). Tijekom perioda intezivnog rasta (prvih pet mjeseci života), a Vaš ljubimac upravo završava taj period, koštani sustav se gradi intezivno, štene dnevno dobiva na težini oko 130 grama i više i dosegnut će 50% težine odraslog psa. U ovom periodu njemu je potrebno dvostruko više energije nego odraslom psu i točno izbalansiran odnos kalcija i fosfora, ostalih minerala i vitamina. Probavni sustav mladog psa je vrlo osjetljiv i nedovoljno razvijen i ne može preuzeti (razgraditi) velike količine hranjivih tvari kao što su amino kiseline, vitamini, minerali, ugljikohidrati i drugo. Prekomjerno davanje hrane i dodatnih minerala i vitamina izaziva bolesti probavnog i mokraćnog sustava kao i poremetnju izgradnje koštanog dijela organizma (duge cijevaste kosti, zubi).Ako u prehrani Vašeg ljubimca koristite gotovu dehidriranu hranu poput hrane Hill's, Eukanuba i Royal Canin, tzv. super premium hrana koja je u potpunosti izbalansirana prema potrebama šteneta u razvoju ili potrebama odraslog psa, nema svrhe dodavati kalcij, jer time izbacujete iz ravnoteže već pripremljen i točan odnos kalcija i fosfora u dehidriranoj hrani, remetite resorpciju ostalih hranjivih tvari u crijevima i stvarate podlogu za razvoj nekih bolesti (nedovoljno čvrste kosti, atritis, pijesak u urinu i drugo) koje će se ispoljiti u kasnijoj dobi psa.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 09.08.2006.
Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Molim vas da mi odgovorite na sljedeće pitanje: imamo westyja, jede Royal Canine mini junior, voli tu hranu, ali smo primijetili da se dosta češe i gricka rep i noge (šapice). Redovito ga špricamo Frontline sprejem, buhe nismo našli. Možete li mi reći o čemu bi se tu moglo raditi. Star je 7 mj. Unaprijed hvala, pozdrav! Laura.O: Koža je pokrovni sloj tijela te organizam štiti od vanjskih utjecaja i kao sanzibiliziran organ mu omogućuje kontakt sa svijetom, sudjeluje u regulaciji topline, vrši sekreciju i ekskreciju, sudjeluje u prometu vode i elektrolita, sudjeluje u prijetvoru masnih tvari i nekih vitamina. Bitna je i kao organ resorpcije i sudjeluje u procesima imuniteta, te proizvodi antitijela u retikuloendotelnim stanicama korijuma. Koža je zapravo "ogledalo zdravlja" kod svih živih bića. Koža je deblja na dorzalnim dijelovima tijela i na ekstremitetima, a tanja na glavi, trbuhu, s unutrašnje strane bedara, u aksilarnim šupljinama i oko tjelesnih otvora. U zdravih pasa koža je umjereno topla, a ekstremiteti su uvijek nešto hladniji. To u prvom redu vrijedi za noge, pa za uške, vrh nosa itd. Zdrava koža je elastična i na njoj inače nema drugih promjena. Stupanj masnoće kože ovisi o lučenju žlijezda lojnica. Zdrava se koža pod prstima ne osjeća masnom, ali nije niti suha. Zdrava je koža u pasa specifičnog mirisa koji nastaje isparavanjem kože i zbog raspadanja kožnih izlučina i odljuštenog epitela. Što je bolja njega kože, to se neprirodan miris kože manje očituje. Uška i vanjski slušni kanal su često mjesta patoloških procesa koji se u suštini svode na oboljenje kože. Zbog toga se u okviru pretrage kože redovito pretražuje i uška, a po potrebi i vanjski slušni kanal. Svrbež kože i ispadanje dlake najčešći su simptomi koji ukazuju na oboljenje kože. Svrbež kože (pruritus) parestetički je osjet na površini tijela, što nastaje pod utjecajem raznovrsnih vanjskih ili unutarnjih podražaja. Svrbež se očituje češanjem, lizanjem ili nagrizanjme kože, općim nemirom i drugim simptomima. Osim toga, treba napomenuti da svrbež redovito uzrokuje sekundarna promjene na koži kojima se često pridruži i infekcija, pa prvobitna slika dermatoze bude prekrivena sporednim simptomima. Svrbež kože javlja se i neovisno o kožnim bolestima (ima svrbeža ali na koži nema promjena) i takav svrbež uzrokuju nametnici što gmižu po koži ili izlaze iz tjelesnih otvora (u tom slučaju svrbež je lokaliziran na okolinu otvora tijela). Svrbež je ponekad posljedica hormonalnih poremeća, izlučivanja autotoksičnih tvari npr. kod bolesti bubrega ili jetre, promjena u sastavu krvi, želučano-crijevnih oboljenja, primjene različitih lijekova, draženje kože sekretima tijela. Često se uzrok svrbežu i ne može pronaći. Još treba spomenuti i jedan od najčešćih problema grizenja šapica i češkanja u gradskih pasa, a to su svakako analne vrećice koje kod nekih pasa stvaraju velike probleme (čini mi se po opisanim promjenama da upravo analne vrećice muče Vašeg psa). Analne vrećice su parni organ. To su mirisne vrećice, koje su smještene kao što im i samo ime kaže, s obiju strana anusa. Tekućina koja se stvara u analnim vrećicama je puna feromona i oblaže feces. Kada su pune pas se obično vuče sa stražnjim dijelom tijela po podu ili se liže ili grize oko tog područja i po stražnjim nogama. Ako su analne vrećice pune, moraju se isprazniti. Postoji više tehnika pražnjenja analnih vrećica i ponekad ih nije dovoljno istisnuti samo izvana. Sve ovisi o sadržaju, pa ako je on gust i grudast, potrebno je analne vrećice isprati s rivanolom ili nekom sličnom tekućinom. Ponekad je potrebno cijeli postupak ponoviti nekoliko puta s razmakom od tjedan dana. Ako se analne vrećice ne isprazne, a pune se redovito, može doći do njihovog apscediranja i tada je potrebna i antibiotska terapija. Također česti uzrok češanja kože naročito kod westyja je intolerancija ili alergija na određene sastojke u hrani. Da bi otkrili uzrok češanja kod Vašeg psa, potrebno je otići veterinaru kako bi obavio određene pretrage, postavio dijagnozu (otkrio uzrok češanja) i počeo liječiti psa.
Davorka Balantin, dr.vet.med. | 08.08.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imam kujicu njemačkog ovčara staru godinu i pol. Unazad par mjeseci ima probleme sa kožom. Stalno se češe te si tako pravi rane, neke veće i neke manje. Čim zaliječimo i čini se da je u redu opet počne sve ispočetka. Bili smo kod veterinara, te je rekao da je u pitanju nekakav dermatitis, dobila je injekcije, međutim to se stalno vraća. Sve smo već probali i ne znamo što bi dalje. Usput, što se tiče anamneze normalno jede, vesela je i lijepo napreduje, jedino što ima neke svoje faze mršavljenja. Ta mjesta na koži su crvena, jako suha, na nekim dijelovima čak i plavkasto-ljubičaste boje, prekrivena malim krastama. Dosad je to imala samo po trbuhu, a sad po stražnjim nogama, i malo na kukovima. Ja sam po struci veterinarski tehničar te mi stoga nikakvi lijekovi nisu problem. Molim vas za savjet što bi trebali raditi. Unaprijed Hvala, vaš vjerni posjetitelj, DarijaO: Takve i slične promjene, tj. griženje i češanje stražnjeg dijela kod psa, često mogu biti posljedica netolerancije na hranu. Također, opisani simptomi mogu biti posljedica upalnih stanja perianalnih vrećica ili preosjetljivost na ubod buhe. Što Vam je činiti? U prvom redu, ukoliko još niste, zaštite svog psa protiv buha jednim od brojnih preparata (Frontline, Advantix...). Sljedeći korak je posjet Vašem veterinaru koji će ocijeniti radi li se možda o upali perianalnih vrećica. Ukoliko se pak radi o netoleranciji na hranu, savjetovao bih Vam da pređete na jednu od medicinskih hrana:- Royal Canin Hypoallergenic dehidrirana hrana, sadrži hidrolizirani pileći protein, odnosno protein razbijen na sitne molekule i kao takav ne može ući u alergijsku reakciju.- Royal Canin Sensitivity Control dehidrirana hrana s ribom i konzervirana hrana s piletinom i patkom.- Hill's z/d low alergen i z/d ultra allergen free, dehidrirana hrana s hidroliziranim proteinom.- Hill's d/d dehidrirana hrana koja dolazi u tri okusa, s patkom, jajima i lososom, te u konzerviranom obliku s janjetinom, lososom, patkom i divljači.- Eukanuba Dermatosis Formula u dehidriranom obliku s ribom, te u konzerviranom oblikuSve su to hrane koje se koriste kod alergijskih reakcija na hranu s dermatološkim simptomima. O alergijama na hranu i dermatološkim simptomima, kao i o načinima rješavanja takvih problema, možete pronaći vrlo opširne informacije u prijašnjim odgovorima mojih kolega u ovoj rubrici. O odabiru i prelasku na jednu od ovih hrana dodatno se možete posavjetovati kod svog veterinara. Ponekad i prelaz na drugu liniju hrane, pogotovo janjetinu s rižom, može riješiti problem.Također bi trebalo mehanički spriječiti Vašeg psa da grize to područje; u tu svrhu koriste se zaštitni okovratnici koje psi nose do nestanka svrbeža.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 08.08.2006.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, molio bih Vas malu pomoć iako znam da je teško dijagnosticirati nešto na daljinu. Ukratko, prije nekoliko dana primijetio sam da samojed (star 10 mjeseci) pojačano liže prednju lijevu nogu. Pregledao sam zašto liže i primijetio nešto nalik na plik kao kad se opeče na koprivu, ali blijede boje. Sljedeća dva dana sam mu to područje pošpricao sredstvom za dezinfekciju, ali plik se nije povukao, a pas je nastavio lizati to područje te je dlaka postala crvena od sline. Molim Vas savjet što napraviti i s čime ga liječiti jer trenutno nisam u mogućnosti otići k veterinaru na pregled. Hvala na odgovoru. O: Koža je pokrovni sloj tijela te organizam štiti od vanjskih utjecaja i kao senzibiliziran organ mu omogućuje kontakt sa svijetom, sudjeluje u regulaciji topline, vrši sekreciju i ekskreciju, sudjeluje u prometu vode i elektrolita, sudjeluje u prijetvoru masnih tvari i nekih vitamina. Bitna je i kao organ resorpcije i sudjeluje u procesima imuniteta, te proizvodi antitijela u retikuloendotelnim stanicama korijuma. Koža je zapravo "ogledalo zdravlja" kod svih živih bića. U zdravih pasa koža je umjereno topla, a ekstremiteti su uvijek nešto hladniji. To u prvom redu vrijedi za noge, pa za uške, vrh nosa itd. Zdrava koža je elastična i na njoj inače nema drugih promjena. Stupanj masnoće kože ovisi o lučenju žlijezda lojnica. Zdrava se koža pod prstima ne osjeća masnom, ali nije niti suha. Zdrava je koža u pasa specifičnog mirisa koji nastaje isparavanjem kože i zbog raspadanja kožnih izlučevina i odljuštenog epitela. Što je bolja njega kože, to se neprirodan miris kože manje očituje.Svrbež kože i ispadanje dlake najčešći su simptomi koji ukazuju na oboljenje kože. Svrbež kože (pruritus) parestetički je osjet na površini tijela, što nastaje pod utjecajem raznovrsnih vanjskih ili unutarnjih podražaja. Svrbež se očituje češanjem, lizanjem ili nagrizanjem kože, općim nemirom i drugim simptomima. Osim toga, treba napomenuti da svrbež redovito uzrokuje sekundarne promjene na koži kojima se često pridruži i infekcija, pa prvobitna slika dermatoze bude prekrivena sporednim simptomima. Uobičajeni uzroci češanja su nametnici (buhe, ušni i kožni šugarci, ubod komarca, krpelji,...), infekti (bakterije, gljivice), te alergije (preosjetljivost na ugriz buhe, preosjetljivost na hranu, atopički dermatitis, kontaktni alergijski dermatitis, ugriz pčele). Svrbež je ponekad posljedica hormonalnih poremećaja, izlučivanja autotoksičnih tvari, npr. kod bolesti bubrega ili jetre, promjena u sastavu krvi, želučano-crijevnih oboljenja, primjene različitih lijekova, draženje kože sekretima tijela. Često se uzrok svrbežu i ne može pronaći. Još treba spomenuti i jedan od najčešćih problema grizenja šapica i češkanja u gradskih pasa, a to su svakako analne vrećice koje kod nekih pasa stvaraju velike probleme. Osim navedenog spomenula bih i upalu kože s tipičnom ranom zbog lizanja (acral lick dermatitis). Uzroci su najčešće psihički, a na nastanak bolesti utječu tri čimbenika: pasminska predispozicija - emocionalnije i nervoznije pasmine mnogo prije razviju psihogeni dermatitis nego ostali, životni stil životinje - veoma je važan u nastanku bolesti. Ako je životinja neprestano u stresu, ako je izolirana, ako joj je često dosadno i danju je mnogo sama bez društva, počne učestalo lizati neko mjesto na tijelu, neke životinje neovisno o pasmini ili stilu života, mogu biti nervoznije, preosjetljive, strašljive ili sramežljive. Pas najčešće počne lizati podlakticu ili potkoljenicu. Pas obično ostaje sam u kući veći dio dana. On svoje nezadovoljstvo otpušta tako da neprestano liže svoju nogu. Lizanjem rana ne može zarasti i imamo zatvoreni krug. Lizanjem pas otpušta hormone ugode (endorfine), osjeća se bolje, nije toliko u strahu, a istodobno mu pruža i analgetski učinak na mjestu lizanja, tj. smanjenje boli. Liječenje obuhvaća kontrolu infestacije buhama (Frontline spot-on i sprej, Advantix spot-on,...), lokalnu primjenu masti (za primjenu na koži) na bazi kortikosteroida koja bi smirila upalu i smanjila svrbež (Afloderm mast, Elocon krema,...), antibiotske masti koje sprječavaju daljnje širenje infekcije i potiču zaraštavanje (Betrion mast, Garamycin mast,...). No, ukoliko se radi o gljivičnoj infekciji, koja ima vrlo slične simptome, antibiotska mast ili krema neće pokazati učinak, već treba primjenjivati lokalnu antigljivičnu terapiju (Canesten krema, Daktarin krema,..). Ako niste u mogućnosti odmah posjetiti veterinara jedini način je pokušaj lokalnim mazanjem antibiotskom masti. Ako se stanje ne bi značajno popravilo za 2-3 dana, očito je da se ne radi o bakterijskoj upali, već uzroke treba potražiti drugdje. No, u svakom slučaju, možete mehanički spriječiti Vašeg psa da grize to područje; u tu svrhu koriste se zaštitni okovratnici koje psi nose do nestanka svrbeža. Svakako bih preporučila posjet veterinaru, kad budete u mogućnosti, kako bi obavio određene pretrage, postavio dijagnozu (otkrio uzrok češanja) i počeo liječiti psa.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 17.08.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Prije svega, pohvalila bih Vašu web stranicu i asortimane u dućanima. Imam pitanje. Vlasnica sam čistokrvnog maltezera i hranim ga uglavnom domaćom hranom (no dajem mu katkad pseće konzerve i keksiće)... Da li time štetim psu? Može li imati kakve loše posljedice? Hvala,Leona O: Za razliku od uvriježenog mišljenja, psi nisu isključivi mesojedi nego svejedi i ne jedu samo meso. Hranjiv, uravnotežen obrok zdravog psa, treba sadržavati meso (dobar izvor bjelančevina) i masti koje sadrže esencijalne masne kiseline potrebne za niz tjelesnih funkcija, žitarice i povrće kao izvore uglikohidrata te topivih i netopivih vlakana. Hrana za pse mora sadržavati i dovoljno vitamina i minerala za potrebe organizma. Ovisno o dobi psa i zdravstvenom stanju organizma, mjenjaju se i hranidbene potrebe psa. Naveli ste da pas jede "domaću" hranu, što znači da kod kuće sami pripremate hranu. Ovdje nastaje problem kako složiti obrok koji će zadovoljiti sve hranidbene potrebe psa i koliko vremena imate da taj obrok svakodnevno spremate. Trebalo bi imati široko znanje o nutricionizmu pasa i sastavu svake pojedine sirovine za takav obrok, kako bi mogli sami složiti dobro izbalansiran obrok za psa. Naravno, pričamo o hrani koja se posebno kuha za psa, a ne o ostacima sa stola, jer pas nipošto ne smije jesti začinjenu hranu (sol, papar, vegeta i sl.) Neke od potencijalnih opasnosti takvog načina prehrane, ukoliko obrok nije dobro izbalansiran, bile bi npr:- veliki udio fosfora u mesu stvara nepravilnost u odnosu fosfora i kalcija - manjak kalcija kod ovog tipa prehrane vlasnici pokušavaju nadoknaditi davanjem kostiju, što predstavlja opasnost za zdravlje psa i nikako nisu poželjan dio prehrane- visok udio masti u hrani može dovesti do problema s gušteračom, jetrom itd.Danas na tržištu postoji širok izbor gotove hrane, prilagođene potrebama svakog psa. Prednosti ovog pristupa prehrani su u: jednostavnosti pripreme obroka, deklariranom sastavu koji je napravljen na osnovu analiza stručnjaka veterinara i nutricionista, gotova hrana podlježe strogoj kontroli kvalitete i zdravstvene ispravnosti. Kvalitetne gotove hrane pružaju psima potpun i izbalansiran obrok, koji će zadovoljiti sve nutricionističke potrebe.Konzervirana hrana kao i kuhana zasigurno su ukusnije, ali su sklone kvarenju ako se odmah ne potroše. Također konzumacijom mekane hrane u ustima se zadržava veća količina bakterija i povećana je mogućnost stvaranja, tj. taloženja zubnog plaka, a ujedno i stvaranje zubnog kamenca, što je preduvjet nezdrave usne šupljine i neugodnog zadaha. Uzimanjem suhe (dehidrirane) hrane takvo taloženje je smanjeno.Svaki vlasnik će odlućiti na koji način hraniti svog ljubimca. Dodavanjem "keksića" ili konzerve uz "domaću" hranu zasigurno nećete nauditi Vašem psiću.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 17.08.2006.