Pitajte veterinara

 Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Molim Vas da mi pomognete riješiti problem s gljivicama; imam farmu činčila i pojavljuju mi se problemi s gljivicama u vidu opadanja dlake i crvenila na dijelu gde su otpale dlake, a nerijetko i do uginuća životinje. Hvala,Velja O: Uzročnik gljivičnih  infekcija u činčila najčešće je Trichophyton mentagrophytes. Javljaju se, ali vrlo rijetko, i infekcije uzročnicima vrste Microsporum. Bolest se širi direktnim ili indirektnim kontaktom. Pretragama kože zdravih činčila utvrđeno je da su mnoge od njih latentni nosioci uzročnika T.mentagrophites. Postoji i dobna predispozicija za razvoj ove infekcije, pa su tako mlađe jedinke prijemljivije od starijih. Ova bolest može prijeći sa životinje na čovjeka.  Tipični klinički znakovi su ispadanje dlake u okolini nosa, očiju, te oko usana. Kod uznapredovalih slučajeva promjene zahvaćaju cijelo tijelo.Dijagnoza se postavlja na temelju mikroskopskog nalaza uzročnika.  Lijekovi preporučeni u literaturi su: antimikotici za lokalnu primjenu - Clotrimazol ("Canesten") i Miconazol ("Daktar").Težište iskorijenjivanja ove bolesti je u preventivi, a ta se svodi na stvaranje optimalnih zoohigijenskih uvjeta u proizvodnji. Jednako važna je i dezinfekcija nastambi i opreme koja treba biti planska i temeljita. Jedno od sredstava za dezinfekciju nastambi (djeluje na bakterije, viruse, spore i gljivice) je Virkon S  - kojim možete uz dodatne upute vašeg veterinara, pokušati zaustaviti ovu bolest.

Odgovara: Davorka Balantin, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Pozdrav! Imam činčilu staru skoro 4 mjeseca. Nedavno sam primjetila da joj je jedna strana glave (između ušiju) malo ispupčenija od druge. Kad sam malo razmaknula krzno vidjela sam da tamo ima nekakvu izraslinu, ali samo oko 3mm višu od kože. Iste je boje kao krzno - siva, i malo podsjeća na krasticu, ali mislim da nije. Inače, činčila je živahna, normalno jede i pije, ima normalnu stolicu, skakuće.... Stvarno neznam o čemu se radi!? Hvala, Jana O: Bilo bi dobro da posjetite veterinara kako bi pogledao tu izbočinu. Ne mora biti ništa strašno, možda se činčila prilikom skakanja ozlijedila udarivši o nekakav tvrdi predmet, pa je na tome mjestu sada krasta. Budući da se radi o kvrzi, treba isključiti hematom i apsces. Možda se radi o bakterijskoj ili gljivičnoj infekciji, što je malo vjerovatno, jer bi se infekcija proširila sa zaraženog područja na druge dijelove tijela i to bi područje bilo bezdlačno, oštro obrubljeno-ako se radi o gljivicama. Kožne infekcije također mogu uzrokovati i virusi, rikecije te alge, a mogu biti i posljedica ektoparazita (buhe, grinje, uši...).Kako ovako preko Interneta ne mogu postaviti točnu dijagnozu, trebate svakako posjetiti svog veterinara kako bi obavio opći pregled i mogao postaviti točnu dijagnozu, a prema potrebi, uzeti i bris kože.

Odgovara: Silvija Havrle, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imamo malog patuljastog kunića. Intresira nas koliko dugo žive?Hvala na odgovoru,Sanjin   O: Kunići općenito žive 8 do 10 godina, maksimalno 12. Europski kunić ili lat. Orcyctolagus cunniculus vuče podrijetlo iz jugozapadne Europe i sjeverozapadne Afrike. Spada u grupu sisavaca. Ne spada u red glodavaca kako je uvriježeno mišljenje, nego u red dvojezubaca (eng.Lagomorpha), porodica zečevi u koju se ubrajaju zečevi i kunići. Dvojezupci imaju četiri sjekutića u gornjoj čeljusti (2 reda po 2 sjekutića), dok glodavci imaju samo dva sjekutića.   Kunići dolaze u velikom broju različitih pasmina, veličina, boja i oblika. Najmanje pasmine teže manje od 1 kg dok kod najvećih, težina može doseći i preko 9 kg. Ženke su obično veće od mužjaka.   Patuljasti kunići se dijele na: hermelin kunić, patuljasti obojeni kunić, patuljasti ovnoliki kunić, patuljasti rex kunić i patuljasti lisičasti kunić. Razlikuju se po boji i teksturi krzna, a težina im varira do 2 kg. Oni su vrlo pitomi, dragi, veseli, inteligentni i vole društvo ljudi te kao i sve druge životinje zahtjevaju u određenoj mjeri brigu i njegu i ne mogu samostalno preživjeti u prirodi.

Odgovara: Ivan Marić, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Zamorac nam ima proljev već dva dana, nije jako, ali ne znamo što bi ga moglo uzrokovati. Jede samo suhu hranu i sijeno (prošli zamorac nam je uginuo isto tako od proljeva, pa smo posumnjali na svježe voće). Da li bismo mu mogli dati aktivnog ugljena da zaustavimo proljev i koju količinu? Hvala, Ana O: Zamorci su biljožderi i mogu se hraniti većinom vrsta voća i povrća koje jedu ljudi. Ukoliko hranite zamorca gotovom suhom hranom za zamorce, to je potpuna izbalansirana hrana i nije neophodno davati voće ili povrće (bitni kao izvor vitamina C). Proljev kod zamorca, bez obzira na uzrok, jako je ozbiljan zdravstveni problem, jer zamorac može u kratkom roku dehidrirati i uginuti. Moja preporuka je da se što prije obratite veterinaru. Nikako Vam ne savjetujem da pokušavate sami liječiti Vašeg zamorca, jer zamorci imaju izuzetno osjetljivu probavu, a neki antibiotici mogu i pogoršati stanje (unište korisne bakterije u probavnom sustavu), pa čak i biti toksični za zamorce.

Odgovara: Silvija Havrle, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, zamorac je upravo pogrickao pola manjeg lista kućne biljke filodendron (monstera). Negdje sam pročitala da je to otrovna biljka, pa vas molim ako je moguće nešto učiniti da se mom zamorcu ne dogodi najgore (naravno ako ne bude kasno). Unaprijed zahvaljujem! Suzana O: Preporučujem hitni odlazak veterinaru pošto je filodendron  potencijalno opasan za kućne ljubimce. Kućne biljke su važan dio pri uređenju domova, koje kućni ljubimci često žvaču,  što može rezultirati trovanjima. Otrovnost kućnih biljaka je malo istražena, jer su većinom hibridi pa su im prirodne osobine promijenjene radi prilagodbe na uvjete različite njihovom prirodnom okolišu. To također može imati i utjecaj na njihov stupanj otrovnosti.  Philodendron (spp), Araceae je penjačica s velikim, "narezanim", srcolikim listovima koja rijetko cvate. Cijela biljka je prekrivena s kalcij oksalatnim kristalima i neindentificiranim proteinima. Ovisno o količini koju je životinja pojela, znaci trovanja mogu biti vrlo blagi do izrazito teški. Prilikom žvakanja i probave biljke može nastati trenutačna bol, lokalno draženje sluznica, obilno slinjenje, oteklina jezika i ždrijela, dispneja (teško disanje) i zatajenje bubrega. Kod mačaka  su npr. česti živčani simptomi-grčevi, konvulzije i eventualni encefalitis. Za zamorčiće postoji vrlo malo podataka o trovanju ukrasnim biljem pa je radi toga važno da veterinar utvrdi eventualna odstupanja od fizioloških vrijednosti.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr.vet.med., Pet centar Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Evo javljam se ponovno u vezi sirijske hrčice. Već par dana joj se zatvaraju oči naizmjenično, jedan dan joj je ljevo zatvoreno drugi dan desno i tako već par dana. Molim Vas dali je to povezano sa ispadanjem dlaka iznad repa i kao rašireno mi hoda sa zadnjim nogama. Jako je draga od malih nogu pa bi joj htjela pomoći uz naravno Vaš savjet, ako znate o čemu se radi? Unaprijed hvala, Vesna O: Naveli ste da je Vaša mala ljubimica s vama od malih nogu zato pretpostavljam da je stara više od jedne godine i teška srca moram podsjetiti da životni vijek naših malih sirijskih hrčaka nije velik. Žive uglavnom do dvije godine, a ženkice su nešto veće i dominatnije od mužjaka. Da li ste znali da okolna temperatura od 5 stupnjeva C inicira odnosno dovodi hrčka u stanje lažne hibernacije (zimski san), a povećanje vanjske temperature za par stupnjeva vraća ih u normalno stanje budnosti?Kod Vaše ljubimice ispoljilo se više simptoma koji su posljedica nekih kroničnih problema kod malih glodavaca. Problemi s očima vjerojatno su sekundarne prirode dok glavni uzrok je ili trauma i ozljeda zadobivena kretanjem i igranjem u kavezu ili preveliki zubići i njihov korijen koji je vršio pritisak na okolno tkivo i omogućio ulazak bakterija, corona virusa (najčešći uzročnik u malih glodavaca) i prašine u suzne žljezde i kanaliće i posljedični razvoj apscesa (gnojne upale) u području korijena zuba. Tada se javljaju "crvene suzice", upalne promjene na području oka poput konjuktivitisa i blefaritisa i "žmirkanja". Preporučila bih da očice perete toplom vodom ili otopinom acidi borici ili fiziloškom otopinom uz lokanu primjenu antibiotika (cloramphenicol mast za oči).Ispadanje dlake oko repića može biti posljedica opet više činbenika kao što je nedostatak određenih proteina u ishrani, paraziti, tumori žljezdi s untarnjim lučenjem, umanjena funkcija štitnjače ili kronične bubrežne bolesti. Nedostatak vitamina E kroz duži period kod malih glodavaca dovodi do krvarenja i nekroze (propadanja) u centralnom živčanom sustavu, CNS, s posljedičnim miopatijama i paralizama, hodaju poput vaše ljubimice. Trebalo bi joj pomoći da se vrati u bolju kondiciju s balansiranom hranom za male glodavce i vitaminima (E vitamin). Posjetite naš PC gdje će Vam veterinari stručnim savjetom pomoći u odabiru potrebnih preparata i hrane.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam sirijskog hrčka, ženka, stara 2 godine. Prije mjesec dana joj je počela otpadati dlaka iznad repa, oko 1,5 cm. Dala sam joj Gervivet vitamine i mazala Canesten cremom. Sada na tom mjestu ima dlake, ali je prorjeđena. Recite mi o kakvoj bolesti se radi i da li će proći do kraja, ako je sada bolje. Hvala, Vesna O: Gubitak dlake na ograničenoj površini karakterističan je za infekcije (bakterijske i gljivične). Kako je oporavak nastupio nakon mazanja antibikotikom, najvjerojatnije se radi o gljivicama. Deficit vitamina ili drugih nutrijenata manifestirao bi se lošim stanjem kože i dlake koja bi bila prorijeđena na cijelom tijelu. Dodatak vitamina svakako je pomogao oporavku kože i regeneraciji dlake. Bilo bi dobro kada bi Vašeg hrčka odnijeli na Veterinarski fakultet, te nakon mikrobiološke obrade (za pretragu se uzima bris kože) dobili točnu dijagnozu. Terapija gljivičnih infekcija često je dugotrajna, pa bi je trebalo nastaviti (oko sedam dana) i nakon povlačenja znakova oboljenja.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam ženku zamorca staru 6 godina i nedavno sam primijetila da kod lijeve bradavice mogu napipati tvrdu kvržicu. Ponekad je veća, ponekad manja. što bi to moglo biti? Hvala, Lana O: Kvržice mogu biti nakupine gnoja (apsces), krvni podlijevi (hematom), reaktivna upala nakon uboda ili ogrebotine, te kila (hernija). Promjene u veličini navode da je u pitanju reponibilna hernija. To znači da se dio trbušne maramice ili dio crijeva spuštaju kroz mišični otvor u potkožje. Ovakva stanja javljaju se s rođenjem kao pupčane ili skrotalne. Tijekom života može se dogoditi da uslijed traume (udarac, pad, naprezanje) dođe do oštećenja i razdvajanja trbušnih mišića koji za posljedicu imaju nastanak hernije.Obzirom da je kvržica tvrda postoji mogućnost da se radi i o posljedici mastitisa (upala mliječne žlijezde). Međutim, takva tvorba je nakon upale prožeta vezivnim tkivom koje nema tendenciju povremene izmjene veličine.Savjetujem Vam da Vašu ljubimicu odnesete na pregled koji će riješiti ovu dilemu.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Što se dešava ako ne kastriram kunića. Ima li on u tom slučaju kakve posljedice i je li to neophodno? Znate li možda cijenu tog postupka i koje ambulante to rade?Hvala, Vesna O: Kunići postaju spolno zreli u dobi od 3-6 mjeseci. Prehrana, uvjeti držanja i pasmina, glavni su čimbenici o kojima ovisi kada će nastupiti spolna zrelost. Manje pasmine postaju spolno zrele ranije od velikih pasmina. Ovulacija (izbacivanje zrelih jajnih stanica) inducirana je samim aktom parenja, a nastupa 10 sati nakon parenja. Do parenja dolazi samo ako je ženka u estrusu, odnosno ako se ženka "tjera". Kastracija podrazumjeva uklanjanje testisa kod mužjaka i jajnika kod ženki (ovariotomija) ili i jajnika i maternice (ovariohisterektomija). Kastracija se preporuča u slučajevima ako vlasnici ne žele podmladak svojih ljubimaca, te u slučajevima eventualnih agresija i nepodopština. Kastracijom smanjujemo mogućnost pojave tumorskih oboljenja, osobito tumora koji zahvaćaju reproduktivne organe. Mužjaci se kastriraju u dobi od 3 - 4 mjeseca, jer upravo u toj životnoj dobi dolazi do spuštanja testisa u skrotum.Operacija se izvodi u narkozi (općoj anesteziji), te se životinji 12 sati prije mora uskratiti hrana i voda. Rana se ne šiva i vrlo brzo zaraste. Kod ženki samo izvođenje operativnog zahvata je nešto zahtjevnije, jer se otvara trbušna šupljina kako bi se odstranili jajnici i maternica. Kastraciona rana se šiva, a konci se odstranjuju nakon 7 dana od operativnog zahvata.Ako se ipak odlučite ne kastrirati svoga ljubimca ništa se loše neće desiti, a ako se odlučite za kastraciju - kao što sam Vam već navela - Vaš ljubimac neće oboliti od tuzmoroznih oboljenja reproduktivnih organa. Osim izostanka takvih oboljenja, kod ženki izostaje i pojava gnojnih upalnih procesa na maternici kao i pojava lažne trudnoće.Prema svemu navedenome odluku prepuštam Vama. Savjetujem Vam da se, ako se odlučite na ovakav zahvat, obratite timu stručnjaka na Veterinarskom fakultetu. Tamo ćete dobiti i informacije o cijeni (ili u ambulanti za koju se odlučite).Za sve dodatne informacije možete se obratiti veterinarima u Pet Centru.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam kunića starog oko 2 godine koji se u zadnje vrijeme čudno ponaša. Skače kad god netko od ukućana prode pored njega i diže se na prednje noge kao da očekuje da mu nosimo nesto za jesti. Zna se zabuljiti u jednu točku i ne pomaknuti neko vrijeme ili kunja sjedečki. Izgleda mi kao da nije normalan, pogotovo kada se zabulji u jednu točku. Možete li mi reči koji bi mogao biti uzrok takvog ponašanja? Meni jedino pada na pamet da mu je možda vrijeme parenja pa je zato čudan. I mozete li mi reči par riječi o kastriranju kunića? Zahvaljujem!! Davor O: Spolna zrelost kod kunića nastupa obično u dobi od 3 - 6 mjeseci. Kunići većih pasmina kasnije sazrijevaju nego oni manjih pasmina. Divlji se kunići pare od veljače do svibnja, dok su domaći kunići spremni za parenje u svako godišnje doba ako su uvjeti prehrane i držanja povoljni. Ako osim navedenih znakova Vaš kunić ne pokazuje smetnje od strane probavnog, urogenitalnog ili dišnog sustava, vjerojatno se radi o prolaznim promjenama. Moguće je da Vaš, već spolno sazrio kunić, pod utjecajem hormona mijenja ponašanje. Isto tako moguće je da su se dogodile neke promjene u njegovoj okolini koje ga zbunjuju ili ekscitiraju. No ipak Vam savjetujem da ga odvedete na pregled u veterinarsku abmbulantu kako bi se isključila neka od oboljenja vezana uz deficit vitamina ili mikroelemenata u prehrani.Kastracija kunića provodi se u općoj narkozi, ambulantno. Testisi se podvezuju i odstranjuju. Kunić po zahvatu dobiva antibiotik kako bi se izbjegle bakterijske infekcije. Oporavak u pravilu teče bez komplikacija.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Moj hrčak već nekoliko dana štuca bez prestanka. Je li to normalno ili što mi je činiti? Hvala unaprijed. Matija O: Uzrok štucanju je spazam (grč) dijafragme. Dijafragma je "pregrada" koja dijeli grudnu od trbušne šupljine. Njeno pomicanje ovisi o disanju, tj. punjenosti pluća zrakom. Štucanje nasaje nakon naglog udisaja, što rezultira jačom kontrakcijom dijafragme. Zajedno sa zatvaranjem glotisa u ždrijelu javlja se karakterističan zvuk štucanja. Uzroci mogu biti različiti - od naglog uzimanja hrane, prejedanja, hladne vode, do bolesti želuca, crijeva ili unutarnjih organa. Uzrok mogu biti i paraziti u probavnom traktu. Štucanje koje traje kratko ne predstavlja ozbiljnu smetnju. Višednevno štucanje je stanje koje svakako opterećuje Vašeg ljubimca. Ujedno, to je i znak da treba potražiti uzrok koji trajno podražuje organizam na ovakvu reakciju.Zato Vam preporučam da ga odnesete na veterinarski pregled.

Odgovara: Silvija Havrle, dr.vet.med., Pet centar Ulica kralja P. Svačića 61, Osijek P: Pozdrav! Imam činčile kao kućne ljubimce i zanima me koliko im puta treba u pijesak stavljati sredstvo protiv gljivica?? Ima li u Vašim prodavaonicama za kupiti taj Fungistop?Hvala, Megy  O: Činčile su glodavci iz porodice miševa krznaša i uglavnom su aktivne noću. Velike su poput vjeverica i slične su im radi kitnjastog repa. Krzno im je svijetlo do tamno sive boje, a po trbuhu bijelo, iako su križanjem i mutacijama nastale i neke druge kombinacije boja. Činčile u uzgoju su krotke, mirne životinje bez neugodnog mirisa.Pradomovina činčila (chinchilla) su Kordiljeri u Peruu, Boliviji i Čileu. Suvremeni čovjek ih je, spoznavši jedinstvenu ljepotu krzna činčila, gotovo u potpunosti istrijebio sve dok nije, nakon prvog svjetskog rata, prihvaćen strogi zakon o očuvanju prirode i zabranjen lov na činčile. Nakon toga, uhvaćeno je 17 slobodnoživućih činčila od kojih je započet umjetni uzgoj.Uzgajivači činčila savjetuju, radi očuvanja dobrog zdrastvenog stanja životinja, da se redovito čiste njihove podloge, minimalno svakih 7 dana. Za stelju se preporuča koristiti piljevinu koja se može kupiti u svim Pet centrima. Činčile moraju imati i pijesak za kupanje koji treba biti isključivo vulkanskog podrijetla, te posebno voditi računa o higijeni - ne dozvoliti da se u pijesku nagomila njihov izmet i mokraća, jer vlažna podloga pogoduje razvoju gljivica. Hrana i voda moraju biti svaki dan svježe (jednom tjedno im ponuditi suho sijeno ili svježu jabuku ). Sijeno također možete pronaći u našim trgovinama, kao i razne vrste kvalitetne, izbalansirane hrane za činčile. U uzgoju je jako važno voditi računa o temperaturi i vlažnosti zraka. Preporuča se jednom mjesečno činčilama davati AD3EC kompleks vitamina koje možete pronaći u našim veterinarskim ljekarnama.Što se tiče Fungistop praška, na žalost ne držimo takav preparat, ali u veterinarskim ljekarnama imamo druge preparate protiv gljivica pa se slobodno konzultirajte s našim veterinarima.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam divljeg zeca o kojem sam već pisala. Zanima me još jedna stvar koju je počeo raditi nedavno: skoro svaki put kada obavi nuždu, poliže ili pojede svoj izmet. Zanima me smije li to raditi i zašto to radi? Hvala. Ana, Valpovo O: Divlji i pitomi kunići, najčešće noću, jedu dio vlastitog izmeta kako bi sačuvali i obnovili mikrofloru crijeva. Riječ je o bakterijama koje su naseljene u probavnom traktu kunića, a sudjeluju u samom procesu probave. Na ovaj način životinja se opskrbljuje i vitaminima B skupine koji djelomično ostaju neresorbirani. Kako bi Vaš kunić imao što uredniju probavu, važno je da mu u prehranu ne uvodite naglo tj. u većoj količini, hranu koju do tada nije jeo (naročito voće koje zbog više razine jednostavnih šećera mijenja milje u crijevima). Tako će upravo fiziološka mikroflora ostati sačuvana, a prilagodba će teći postepeno. Još želim naglasiti da je osnovna hrana kunića zelena krma ili sijeno koje oni kao biljojedi i najbolje iskorištavaju.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, imam patuljastog kunića starog godinu dana. Prije tri dana pao je niz stepenice i od tada je izgubio apetit (manje jede nego inaće, znaći samo maslačak, a ne i dehidriranu hranu), manje se kreće i mislim da mu je ravnoteža poremećena. Možete li mi savjetovati kako mu pomoći i radi li se o potresu mozga (koje su posljedice)? Unaprijed zahvaljujem!Katarina O: Česta su oštećenja kralježnice i drugih dijelova lokomotornog sustava u kućnih ljubimaca, uzrokovana padom, odnosno mahaničkim oštećenjima. Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje tvore kralježnički kanal. Upravo su kralješci ti koji stradavaju kod različitih padova, pa nastaju frakture. Frakturirani i napuknuti kralješci dovode nerijetko do kompresije živaca. Kako se unutar kanala kralježnice nalazi leđna moždina, a od leđne moždine se odvajaju pojedinačni živci koji izlaze iz kanala, pri frakturama kralješaka dolazi do ozlijeda leđne moždine što može dovesti do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta. Leđna moždina može biti oštećena u trenutku ozljede ili kasnije prilikom pomicanja ozlijeđenoga dijela. Sljedeća ozlijeda koja je česta je potres mozga. Potres mozga je funkcionalni poremećaj koji može imati za posljedicu gubitak svijesti. Potres mozga najčešće nije praćen strukturnim ozljedama mozga, pa su posljedice u smislu neuroloških poremećaja vrlo rijetke. Poremećaj ravnoteže može ukazivati i na neurološka oštećenja, odnosno povredu centra za ravnotežu.Svakako ne treba isključiti ni unutrašnja krvarenja, pa ni mikrotraume unutrašnjih organa. Vrlo je teško reći postoji li ozlijeda ovakvog tipa kod Vašeg ljubimca. Gubitak apetita može biti posljedica šoka, pa čak i ozbiljnih unutrašnjih ozlijeda. Svakako Vam preporučujem da posjetite svojeg veterinara, kako bi se napravio RTG i po potrebi druge dijagnostičke pretrage.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam 2 godine starog patuljastog kunića. Prije par dana je navečer odjednom klonuo. Primjetili smo da nešto nije u redu jer nije skakao, trčkarao, već je samo bespomoćno ležao. Ujutro smo ga odveli kod veterinarke koja mu je popipala trbuh i bez ikakvih pretraga zaključila da ima parazita i da će uginuti ako se ne uspije izliječiti (plinovi će mu ići prema plućima i srcu i ugušit će se - tako nam je slikovito objasnila). Morao je 5 dana piti neki lijek (u 1 dcl vode). Odmah nakon što je isti dan popio malo vode, živnuo je i navečer imao normalnu probavu. Zatim smo trebali napraviti pauzu 7 dana, no u  meduvremenu je dobio proljev. Odveli smo ga kod novog veterinara koji mu je dao 2 injekcije. I tako 3 puta. S obzirom da ga posjeti veterinaru jako plaše odlučili smo mu umjesto inekcija dati lijek jos 5 dana (koji nam je dala stara veterinarka i novi se složio da to tako napravimo). Ali pije jako malo vode (svega nekih 30 ml dnevno, a trebao bi 1 dcl pa ne znam koliko je to efikasno). U međuvremenu je novi veterinar provjerio stolicu i nije ništa našao (možda nikad nije ni bilo parazita, a mozda su s lijekovima nestali). Zbunjeni smo količinom lijekova koju moramo dati kuniću i čestim posjetima veterinaru koji njega jako plaše, a nitko nam točno ne zna reći što mu je. Izgleda mi kao da ni oni ne znaju. Treba li mu prestati davati voće i povrće ako poslije toga ima mekanu stolicu (u obliku pletenice) ili se to samo odnosi na proljev? Koji može biti razlog što odbija da ga nosimo u rukama (jednostavno mu ne paše). Dobili smo ga kad je imao 10 mj. Ne zatvaramo ga u kavez (cijeli dan može slobodno šetati) i ima kavez (samo donji dio) u kojem mu stoji hrana, voda, sijeno, piljevina. Koje se sve voće i povrće može davati kunićima? Jako mi se sviđa vaša stranica i mogućnost postavljanja pitanja. Unaprijed zahvaljujem!IvaO: Osnovu prehrane kunića čine zelena krma (trave ili korovi kao trputac i maslačak), sijeno, povrće (korjenasto i list), koncentrirana peletirana hrana, manje količine voća (jabuka, grožđe, banana - povremeno i u vrlo malim količinama), te na posljetku orašasto voće. Nikada im ne treba dati čokoladu, kolače, krekere, mliječne proizvode, tjesteninu ili kruh.Kunić prosječno popije dnevno 10 ml vode / 100g tjelesne težine. Ova količina može varirati, već prema načinu hranidbe.Probavni sustav kunića vrlo je osjetljiv na nagle promjene hrane, obzirom da u procesu probave sudjeluju njihove vlastite "dobre" bakterije. U slučajevima kada se njihova ravnoteža poremeti, dolazi do poremetnji različitog stupnja. Javljaju se proljevi, životinja može biti naduta, opće stanje promjenjeno... U periodu kada kunić ima meku stolicu ili proljev svakako treba prestati davati voće. Važno je da uvijek ima na raspolaganju dovoljno kvalitetnog sijena.Vezano uz dosadašnje dijagnoze i terapiju kunića, mogu Vam samo preporučiti da Vašeg ljubimca odnesete na Internu kliniku Veterinarskog fakulteta i zatražite još jedno, vjerujem najpouzdanije mišljenje.

Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Kupila sam zamorca prije 2 tjedna i primjetila sam da ima žutkaste crviće i bijele točkice na koži i na dlaci. Zanima me kako ih ukloniti? Zamorac se često češe i 'rita'. Molim Vas pomozite! Unaprijed hvala! Hela O: Zamorčići često oboljevaju od kožnih bolesti, uzrokovanih bakterijama, gljivicama i ektoparazitima. Prema navedenim promjenama kod Vašeg zamorčića najvjerojatnije se radi o ektoparazitima. Ektoparaziti su paraziti koji žive na koži ili u epidermalnom sloju kože, a hrane se njenim derivatima, detritusom ili sisanjem krvlju domaćina. Najčešći ektoparaziti koji parazitiraju na koži zamorčića su šugarci i buhe.Kožne promjene koje nastaju kao posljedica invazije parazita mogu biti banalne, ali i opasne po život. Neke od njih su morfološki jasne, te mogu biti odmah prepoznate po kliničkoj slici. Ostale mogu biti i nespecifične i mogu se dijagnosticirati jedino identifikacijom parazita. Metode dijagnostike su relativno jednostavne, a najčešće se uzima bris ili strugotina kože.Infestacije šugarcima najčešće se prenose direktnim kontaktom s oboljelom životinjom ili indirektno predmetima. Vrlo je kontagiozna parazitoza (lako prenosiva), a njenom nastanku pogoduje i loš imunološki status životinje, te loši zoohigijenski uvjeti. Kožne erupcije izazvane larvama ovih parazita mogu poprimiti takve razmjere da alopecije (bezdlačna područja) se generaliziraju i zahvate čitavu površinu kože. Čest uzročnik kožnih promjena je i parazit Demodex koji se lokalizira u dlačnim folikulima i lojnim žlijezdama. Demodikoza se može očitovati u skvamoznom i pustoloznom obliku, pustolozni oblik najčešće se nadovezuje na skvamozni.Ektoparaziti uzrokuju velike štete domaćinu, ugrožavaju zdravlje domaćina, a njihovo štetno djelovanje može biti direktno ili indirektno. Ektoparaziti ne samo da su uzročnici različitih oboljenja, već mogu biti i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti. Ektoparaziti mogu dovesti i do različitih organskih oboljenja, kao što su anemija koja je posljedica sisanja krvi. Nadalje, boraveći na životinji, stalno uznemiruju životinju, te dovode do poremećaja normalnih funkcija kože, a lezije koje nastaju predstavljaju idealno mjesto za ulaz bakterija, te nastanak sekundarnih bakterijskih infekcija. Sekundarne bakterijske infekcije još će više oslabiti organizam, te ga tako učiniti podložnijim drugim oboljenjima.Vrlo je teško iz navedenih podataka reći o čemu bi se moglo raditi kod Vašeg ljubimca. Svakako se može zaključiti da je riječ o parazitu, a da bi se izvršila točna determinacija uzročnika, preporučujem Vam da posjetite Veterinarski fakultet, parazitološku ambulantu, kako bi Vaš ljubimac što prije započeo s terapijom.

Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Evo par pitanja. Imala sam kunića godinu dana. Na donjoj čeljusti napravio mu se tumor, osteom, te mi je veterinar rekao kako ću ga s vremenom morati dati uspavati jer će mu postajati sve teže živjeti, što sam pred par dana i morala učiniti. Bilo mi je vrlo teško, ali tumor se već proširio na usta, pao mu je zub, nije se mogao hraniti, a stolica mu je bila vrlo rijetka i ljepila se za dlaku jer se nije mogao čistiti. Iako je bio još uvijek koliko toliko živahan, nisam htjela da više pati jer pomoći nije bilo. Moje pitanje je: koliko su česti tumori kod kunića? Znam da do toga dolazi zbog forsiranja vrsti. Kupila sam tog kunića u dućanu za životinje. Spremam se na kupnju novog jer smatram da su to najslađa i najzanimiljivija stvorenja, a i previše mi ovaj fali, i namjeravam ga kupiti u Pet centru. Koliko ste sigurni u vaše uzgajivače? Unaprijed hvala na odgovoru. ManuelaO: Žao mi je čuti da ste ostali bez svog ljubimca. Istina je da su kunići izrazito umiljati i dragi kućni ljubimci te svakako morate kupiti novog kunića.Nažalost, kunići kao i druge životinje i ljudi, podložni su različitim bolestima i novotvorevinama (tumoroznim tvorbama). Kunići za razliku od pasa i mačaka su tek odnedavno počeli držati kao kućni ljubimci te je i njihova posjeta veterinaru manja, tako da je nezahvalno govoriti o učestalosti pojedinih bolesti, pogotovo podložnost tumoroznim tvorbama.Kao i kod drugih vrsta životinja, na nastanak tumora utječu faktori kao što su dob, spol ili pasminska predispozicija. Uzročnici nastanka tumora su i onkogeni virusi pa se izloženost takvim uzročnicima treba smanjiti na najveću moguću mjeru (dezinfekcija nastambi, kontakt samo sa zdravim životinjama i dr.). Pojedine pasmine - kao što je novozelandski kunić - sklonije su nastanku adenokarcinoma, ali isti je zabilježen i u ostalih pasmina kunića. Vrlo slični su podaci i za ostale neoplazme, te se sa sigurnošću ne mogu izdvojiti pasmine kod kojih bi isključili ova oboljenja. Najčešća vrsta tumora u kunića je adenokarcinom maternice. Bolest se javlja u obliku multiplih tumora koji često metastaziraju u jetru, pluća i druge organe. Najčešće se javlja u ženki koje nisu imale leglo. Sljedeći po učestalosti su maligni limfomi(lymphosarcoma), a javljaju se u kunića starijih od 2god. Bolest se manifestira promjenama na bubrezima, jetri i slezeni. Činjenica je da križanjem dvije jedinke sa "lošim" genetskim kodom može rezultirati davanjem potomaka sa sličnim osobinama. Međutim, nitko ne može tvrditi i znati da li će se kod takve jedinke koja ima genetsku predispoziciju, uistinu manifestirati loše osobine ili mane. Svaki imalo ozbiljan uzgajivač će nastojati uzgojiti što kvalitetnije potomke, tj.izabrati najboljeg mužjaka i ženku za rasplod te neće dozvoliti, odnosno spriječiti će uzgoj u krvnom srodstvu i uvoditi će tzv. svježu krv u uzgoj. Naravno, govorimo o živom biću i nitko ne može davati garanciju da pojedina životinja neće oboljevati.Prema svemu navedenom, ne postoje znanstvene osnove prema kojima bi selektirali više ili manje rizične skupine životinja.Sve životinje koje dođu u naš dućan posjeduju svedodžbu o zdravstvenom stanju koju izdaju ovlaštene veterinarske organizacije. Nitko od nas ne zna kako će životinjica reagirati na promjenu sredine, koliki će to biti stres za nju i koliko će se brzo adaptirati na novu sredinu. Smatram da uzgajivači od kojih dobavljamo životinje vode o tome računa jer se uzgojem bave dugi niz godina.

Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Molim Vas odgovor: može li patuljasti kunić živjeti na balkonu u kavezu, u Zagrebu, preko cijele godine? Hvala,Marina O: Kunići u našim krajevima mogu živjeti na otvorenom kroz cijelu godinu. Trebalo bi ih smjestiti u poluotvorene stajice koje su dobro zaštićene od vlage i propuha. Najvažnije bi bilo osigurati suh ležaj. Kunići zbog svog krzna teško podnose vrućinu, dok im suhi mraz ne škodi. Ulaz u nastambu ne smije biti izložen direktnom sunčevom zagrijavanju, kako ne bi došlo do pregrijavanja životinje. Obzirom da su patuljasti kunići, okoćeni u zatočeništvu, generacijama najčešće držani na sobnim temperaturama potrebno im je duže vrijeme prilagodbe na nove uvjete. Divlji kunići u prirodi prave podzemne rupe i u njima zaštićeno gnijezdo. Kako su od malena izloženi vanjskim utjecajima, prilagodba na njih teče postepeno. Tako se npr. krzno životinja u jesen, s padom temperatura, mijenja i postaje vrlo gusto i toplo. Ako biste željeli Vašeg kunića držati u nastambi na otvorenom, svakako biste to trebali započeti s toplim proljetnim danima. Takve životinje ne bi trebalo vraćati u stanove, kako bi se u potpunosti prilagodile životu u poluotvorenoj nastambi.Ipak, moja preporuka je da kunića držite u stanu, ako je ikako moguće.