Pitajte veterinara

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Želim urediti akvarij sa zlatnim ribicama, tj. olakšati im život dodajući par čistača, biljaka, puževa. Pitala sam za savjet u zoo shopu, ali preporučeno mi je ne stavljati ništa s njima jer one sve pojedu, unište... Ipak, može li i vaš savjet?Hvala, GiaO: Sa zlatnim ribama možete držati sve vrste čistača koji podnose nešto niže temperature vode, a svajom konstitucijom ne predstavljaju ribu koju će zlatne ribe rado pojesti. Tako, primjerice, u akvariju s hladnovodnim ribama možete držati ribu Misgurnus anguillicaudatus.Radi se o nešto "življim" ribama, koje trebaju više prostora, ali su izvrsni čistači. Uz svoju funkciju čišćenja, izvrsni su meteorolozi pa će tako, primjerice, najaviti svaku promjenu vremena živahnim plivanjem u akvariju. Preporuča se držati ih u akvariju s poklopcem zbog njihove sklonosti iskakanju.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: U akvariju od 75 l imam 4 afrička ciklida. U posljednje vrijeme, otkako su postali odrasli, stalno se tuku, a te borbe često završavaju velikim ozljedama peraja, pa čak i ljusaka i područja oko ustiju. Molim Vas savjet kako spriječiti njihove borbe i smiriti ih. Jedna ribica već je uginula zbog tih ozljeda te su je ostale čak počele jesti. Hvala, ReneO: Poznato je da su mnogi afrički ciklidi poprilično agresivne ribe, koje trebaju puno prostora. Kako niste naveli o kojoj se vrsti radi, vrlo teško je dati precizan odgovor.Uglavnom je pravilo da se afrički ciklidi (s iznimkom nekih "miroljubivih" patuljastih vrsta) ne drže u akvarijima manjim od 120 l do 150 l. To se u praksi pokazalo kao donja granica za držanje većine ciklida čiji primjerci mogu narasti 12-15 cm pa i mnogo više. Postoje iznimke od navedenog, ali tu je uglavnom riječ o ljudima koji ulažu jako puno vremena, volje i znanja da takav akvarij opstane.Kako ste naveli da se radi o odraslim ribama, bitno je obratiti pažnju na odnos spolova. Pojedini ciklidi trebaju tri ženke na jednog mužjaka. Ukoliko se na malom prostoru nađu dva mužjaka, borbe su neizbježne.Dakle za Vaš akvarij su primjerene meke manje vrste miroljubivih ciklida, mada i kod njih treba paziti na, primjerice, omjer spolova i mjesta za skrivanje. Ponekad se znaju boriti oko dominacije za greben, kamen, špilju ili školjku, pa ovisno o vrsti ribe i njenim prirodnim potrebama, treba paziti da im se iste i osiguraju.Nažalost, ne postoji meni poznati način da se u akvariju kakav Vi imate spriječe borbe između četiri odrasla spolno zrela ciklida. Svakako bi bilo dobro kada biste mogli svoje ribe premjestiti u nešto veći akvarij. Time bi po meni glavni uzročnik Vašeg problema bio rješen, ali ni to, nažalost, nije garancija.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Ne znam da li imam smeđe alge ili nešto drugo. Naime, u mom akvariju (novouređenom) pojavljuje se kao neka prašina, niti po biljkama, smeđe točkice po ukrasima i filter se jedanput zaštopao te je voda jako zelena. Koristila sam već mnogo sredstava za uklanjanjje algi, ali nema pomoći. Ako slučajno znate o čemu je riječ molila bih vas za pomoć.Unaprijed hvala,Daniela O: Vjerojatno se radi o algama."Zelena voda" u akvariju nastaje kao posljedica razmnožavanja jednostaničnih i višestaničnih zelenih algi, kao što su Chlorella, Chlamydomonas, Closterium, Cosmarium, Volvox, Scenedesmus, Pandorina, Pediastrium). Ovaj fenomen i alge koje ga izazivaju su potpuno bezopasne za ribe i uglavnom nestaju kada se u akvariju uspostavi biološka ravnoteža.Uzrok nastanka zelene vode u akvariju je vrlo teško odrediti, kao uostalom i ostalih "nepoželjnih" algi u akvariju. Obično se radi o kombinaciji nekoliko čimbenika koji remete biološku ravnotežu, kao primjerice previše svjetla ili pregust nasad riba, a premalo biljaka, odnosno manjak hranjiva za bilje (nekog od makro i/ili mikroelementa) pa biljke usporeno rastu, poremećaj u radu biološkog filtera i slično.Kada se uspostavi biološka ravnoteža u akvariju, zelene alge vrlo brzo nestaju, a treba napomenuti da "vatrogasne mjere", poput izmjene pola vode iz akvarija, UV-sterilizatora i sličnog, samo privremeno zaustavljaju razvoj algi. Za razliku od zelenih algi, smeđe alge se obično javljaju u akvarijima sa slabom rasvjetom te u novopostavljenim akvarijima u kojima je prisutna visoka koncentracija fosfata uz nisku koncentraciju nitrata.Mislim da će u Vašem slučaju za rješavanje problema s algama biti dovoljno redovito mijenjati vodu uz pravilno održavanje filtera.To, uglavnom, znači češće izmjene manjih količina vode, s unaprijed pripremljenom vodom te redovitu izmjenu filter materijala, koji se, napominjem, ne smije ispirati kloriranom vodom, već vodom koja je neposredno prije ispiranja izvađena iz akvarija.Korištenje velikih količina algicidnih sredstava i izmjene velikih količina nepripremljene vode, kao i prečesta izmjena filter-materijala, nažalost, daju kontraefekt i to u budućnosti morate izbjegavati.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Moj som ne jede već 2 ili 3 dana hranu koju mu dajem ili ju samo ispljune. Ja mu dajem hranu za somove u tabletama, a i nekad dobije i u pahuljicama hranu koju dobiju i ostale ribe. Hvala unaprijed, BernardoO: Na osnovu navedenog u Vašem e-mailu, nije moguće postaviti preciznu dijagnozu. Postoji nebrojeno mnogo razloga zbog koji riba može odbiti hranu. Kako niste naveli vrstu ribe (latinsko ime), veličinu akvarija, temperaturu vode, kao ni ostale ključne parametre za postavljanje dijagnoze, na žalost u ovom slučaju mogu samo nabrojiti nekoliko razloga zbog kojih riba odbija hranu.To su, primjerice, depresija, parazitarna oboljenja, bakterijska oboljenja, neodgovarajući kemijsko fizikalni uvjeti u akvariju, neodgovarajuća hrana i slično.Za početak možete pokušati promjeniti hranu (drugi proizvođač, tubifex crvi i sl.)Ribe uglavnom dobro podnose i višednevna gladovanja. Preporučam Vam da i dalje posebnu pozornost posvetite Vašem somu, a ako na ribi uočite bilo kakvu promjenu na tijelu, pokušajte dijagnosticirati o čemu se radi i pristupite odgovarajućem tretmanu.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me kako često hraniti ribu borca, hoće li mu se išta dogoditi ako mu se daje previše hrane?MarkoO: Borca (betta splendes) možete hraniti svaki dan malim količinama hrane.Nepisano pravilo akvaristike je da je bolje hraniti manjim, nego većim količinama hrane. Po tom principu se može uvjetno reći kako je "gladna riba - dobra riba", naravno ova tvrdnja se ne smije uzesti doslovno.Kako su Bette u prirodi uglavnom pasivne ribe (osim kada se nađu dva mužjaka ili dok mužjak pazi na svoj harem) uglavnom se tako ponašaju i u akvariju. To znači da se vrlo malo kreću, a znači i troše manje energije. Uslijed svega navedenog, proizlazi da svakih nekoliko dana možete preskočiti jedno hranjenje.Ukoliko svoju ribu hranite većim ili velikim količinama hrane, vrlo lako može doći do opstipacija i uginuća.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam problem i molim Vas za savjet. Akvarij 120 l Juwel, hladnovodni, većinom koi šarani, imam ga 4 god. Prije mjesec dana počela mi se mutiti voda i uginule su mi dvije ribice i jedan čistač u sprkos liječenju sa baktopurom. Ribe su po sebi imale crvene mrlje, kao nekakvi podljevi i bijele kao nekakve gnojne nakupine. Tada sam izvadio sve iz akvarija i očistio ga sa otopinom hipermangana( tako mi je rečeno u trgovini). Znači, komplet sve iz akvarija (šljunak, pužve iz filtera ukrasi) preprano je u otopini hipermangana (čak sam i preostale ribice umočio na par sekundi u nju) i ponovno je sve vraćeno na svoje mjesto i još jedanput sam stavio Baktopur. Sada je 2 tjedna sve bilo u redu, ribice su ozdravile, ali nakon što sam očistio filter i zamijenio dio vode voda je postala mutna i čini mi se da se opet pojavljuju crvene i bijele mrlje po ribama. opet sam stavio baktopur, ali sad pitam i vas za savjet. Mogu li staviti par zrnaca hipermangana u akvarij, da li će to štetiti ribama? DanijelO: Vjerojatno se radi o bakterijskoj reinfekciji, kojoj svakako na ruku ide i to što ste morali rasformirati akvarij te ga ponovno formirati i naseliti ribe bez cikliranja.Sama selidba riba je veliki šok, pogotovo za ribe koje se tek završile s tretmanom. Na to se nadovezuje i šok izazvan lošijom kvalitetom vode, kao poslijedica nezacikliranog filtera.Kada su bakterijske infekcije u pitanju, treba biti uporan i strogo se pridržavati uputa proizvođača, bez obzira koji preparat koristili.Kako ste Bactopur već koristili, a niste dobili odgovarajući rezultat, preporučio bih Vam da pokušate s nekim prugim preparatom, poput primjerice JBL Furanola (ciljano na bakterije) ili Medimora (Aquarium munster) koji ima široki spektar djelovanja.Svakako je za vrijeme tretmana obavezno izvaditi ugljen iz filtera (crna spužva), a poželjno je povisiti temperaturu vode i pojačati aeraciju.Nakon završenog tretmana, treba staviti svježi ugljen kako bi na sebe vezao ostatke preparata, a filter bakterije pokušati što prije nedomjestiti nekim od mnogobrojnih proizvoda na tržištu (Dajana Biofiltr, Nutrafin Cycle, Sera Nitrivec i sl.).Doziranje hipermangana je vrlo osjetljivo te Vam tako nešto ne mogu preporučiti.Što se tiče bijele vode, ona je vrlo česta pojava kod novih akvarija, odnosno ponovno postavljenih akvarija. To je takozvani bakterijski bum (pozitivnih bakterija) i uglavnom se povlači samo od sebe, tijekom nekoliko dana. Naravno da se primjenom preparata, kojim se želi uništiti patogene bakterije, djeluje i na "pozitivne bakterije", tako da učestala uporaba preparata nije dobra. Ipak, od dva zla treba izabrati manje.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Idućeg vikenda putujemo na more i htjeli bismo povesti zlatne ribice sa sobom. Zanima me da li bi njima štetio put od 4 sata u zatvorenoj plastičnoj boci od 5 l, riječ je o 2 zlatne ribice? MartinaO: Ribe se obično transportiraju u PVC vrećicama. Takve vrećice se pune vodom do 2/3 kapaciteta. U takvim pakiranjima mogu bez problema podnijeti put od nekoliko sati.Ribe možete transportirati i u boci, ali to nije uobičajeno. Bitno je da posudu ne napunite vodom do vrha. No, moram napomenuti kako je vrećica ipak bolji izbor.Ukoliko ste zabrinuti te mislite da bi se put mogao odužiti, na raspolaganju su vam JBL Oxy tabs, tablete koje se stavljaju u vode prilikom transporta. One polagano otpuštaju kisik u vodu te na taj način omogućavaju ribama da lakše podnesu put. Naravno da je svako hvatanje mrežicom, transport i promjena ambijenta za ribe veliki stres, ali ukoliko se radi o zdravim ribama u dobroj kondiciji, ne bi smjelo biti problema.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij od 63 l. U njemu ima gupija, 2 čistača i još neke vrste  ribica. Imam i još jednu ribicu koju držim odvojeno. Nisam sigurna koje je vrste, ali mi neki kažu da je barbus. Tamnosmećkaste je boje i ima zlaćani odsjaj. Jako je otporna, podnosi sve temperature, dobro jede i živahna je.Temperatura vode u kojoj ju držim je slična onoj u akvariju. Malo je veća od ostalih. Smijem li ju staviti u akvarij s ostalim ribicama? Jedna osoba koja radi u pet shopu mi je rekla da bi ta ribica napadala druge i jela ih. Je li to istina? DajanaO: Na osnovu Vašeg e-maila je jako teško determinirati o kojoj se vrsti radi. Moguće je da se radi o ribi pod nazivom Barbus rosy (Puntius conchonius). Mužjaci i ženke su inače srebrno/zlatne boje. Kada mužjaci dostignu svoju punu veličinu poprimaju crveno/roza boju. Ženke su u pravilu nešto duže, a kada su pune ikre i nešto deblje. Društvene su ribe (jatne) te ih nije dobro držati same, a traba napomenuti kako ne vole ribe s dugim perajama, koje non-stop "gnjave" i love po akvariju te ih grickaju za peraje. Ne treba ih držati sa skalarima, gouramijama, guppyjima ili muškim betta borcima. Jako su agresivni kad je u pitanju hrana. Pojest će sve, a kako su vrlo proždrljive, često se prejedu. Kada ih se drži s drugim ribama treba obratiti pažnju da i druge ribe dođu do hrane. Svakako bi prije naseljavanja "nepoznate ribe" u akvarij bilo potrebno provjeriti o kojoj se vrsti radi te njenu eventualnu kompatibilnost s ostalim ribama.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Zdravo, go najdov latinskiot naziv za cistacite - corydoras paleatus. Kako da gi izmrestam a imam par maskoto e pomalo i ima golema grbna perka a zenkata e pogolema i se dvizat non stop zaedno. Ve molam za odgovor i najbojli ste.Pozdrav, IgorO: Kada primjetite zadebljani trbuh kod ženke, ona je spremna za mrijest. Kada mužjaci to primjete počinju se postavljati u "T" poziciju ispred ženke. Spremnu ženku je potrebno odvojiti u zaseban akvarij, koji prije toga treba očistiti i dezinficirati. Idealan omjer mužjak:ženka je 2:1. Corydorasi se u prirodi mrijeste u kišnom razdoblju pa im takve uvjete treba simulirati u akvariju. To znači da ih se u mrijesnom akvariju drži cca 7 dana na pojačanoj ishrani, a temperatura vode mora biti oko 25 stupnjeva C. Sedmi dan se iz akvarija ispumpa 1/3 vode, a osmi dan još 1/3 vode. Deveti dan navečer, prije gašenja svijetla, potrebno je u akvarij nadoliti ispumpanu vodu i to nešto niže temperature. Na taj način simuliramo kraj sušnog i početak kišnog razdoblja, što služi kao "okidač" za mrijest. Ukoliko je preko noći došlo do mrijesta, odrasle ribe treba izvaditi iz akvarija, a u samom akvariju treba pojačati aeraciju i po mogućnosti aplicirati antimikotik kako biste spriječili pojavu plijesni na ikri. Mlađ se izvali iz oplođenih jaja za cca 6-7 dana. Tada započinje i prihrana i to nekom "baby" hranom (npr. Mikron Sera), a kada mlađ malo naraste, možete prijeći na tabletiranu hranu. Bitno je napomenuti kako mrijesni akvarij ne bi trebao biti viši od 30 cm, kako bi mlađ mogla doći do površine.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a. Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imamo problem što se tiče ph vode u akvariju. Nikako ne možemo smanjiti ph vode ispod 8- 8,5. Uginule su nam ribice (hladnovodne, karasi, zlatne...), oprali smo cijeli akvarij vodom bez ikakvih dodataka i napunili, stavili potrebna sredstva, no nikako sniziti ph - konstantno je u toj vrijednosti. Akvarij ima 100 l. Ponovo smo zamijenili svu vodu i taj dan je bio ph 7, da bi drugi dan bio opet 8.5. Novi ugljen je stavljen i više ne znamo u čemu je problem. Molim Vas za pomoć. Hvala, PaulaO: Korigirati pH vrijednosti možete korištenjem gotovih kemijskih preparata i prirodnim putem. Na tržištu su dostupni gotovi proizvodi kojima se vrlo lako podešava pH vrijednost. To su, primjerice, Dajana pet Acid, Sera pH minus, Nutrafin pH adjust i slični. Uz svaki od navedenih proizvoda priložena je uputa na koji način se koristi. Bitno je napomenuti kako je potrebno polagano dodavati sredstvo u vodu, uz učestala mjerenja vrijednosti, kako ne bi došlo do naglog pada pH vrijednosti, što može biti pogubno za ribe. Prorodnim putem pH vrijednost možete sniziti koristeći Mangrov ili Mopan panj. Osim što djeluju dekorativno, u vodu otpuštaju tanine koji na prirodan način snižavaju pH vrijednost. Na žalost, tanini tamne vodu pa se u akvariju postiže efekt vode boje čaja, što se nekim akvaristima ne sviđa, a i nije uobičajeno za pojedine biotope (npr. Malawi ciklidi). Moram istaknuti kako nije dobro stalno mjenjati kompletnu vodu iz akvarija i prati ga. Na taj način ne dopuštate filter bakterijama da se razviju u dovoljnom broju, što može izazvati više problema od visokih pH vrijednosti. Kada se akvarij opere i ponovno napuni, potrebno ga je pustiti da odstoji minimalno 14 dana prije naseljavanja riba (biološko dozrijevanje). U naseljenom akvariju od 100 l, uz optimalnu gustoću nasada riba i filtraciju, potrebno je mijenjati cca 1/3 vode svakih 2-3 tjedna. Ovaj podatak morate uzesti s rezervom, budući da on ovisi o mnogo parametara, poput već nabrojane gustoće nasada, kvalitete filtracije, temperature, količine hrane, vrste riba, prisutnost pravog bilja, režima rasvjete i sl. Za kraj je bitno reći kako se sve radnje u akvariju s ribama moraju odvijati postepeno, kako bi ribe bile u mogućnosti prilagoditi se novim uvjetima. Dakle, pH vrijednost korigirajte postepeno, rasponu od nekoliko dana, kako biste ribama osigurali dovoljno vremena da se adaptiraju na novonastale uvjete.

Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Nedavno mi je jedna ženka gupija oboljela od trbušne vodenice i uginula, a trbuh joj se rasprsnuo i sad su mi se druge ribice zarazile. Svakodnevno otkrivam zaražene.  Nemam nikakve antibiotike, samo ima mjenjam vodu i stavljam vitamine. Zanima me što da napravim? Ima li spasa ribama? Imam gupije, platije i korije.  Mislila sam izvaditi sve ribice (jer i tako im se bliži kraj) i dezinficirati akvarij i opremu, ali ne znam kako i čime? Moram li dizati pjesak jer biljke su se ukorijenile već i rastu? Najradije bih očistila sve i uselila nove ribe. Unaprijed hvala, NatašaO: Liječenje trbušne vodenice je vrlo teško, a terapija ne daje dobre rezultate. Ukoliko se odlučite na lječenje, ključno je omogućiti ribama otpuštanje tekućine iz tijela. To se postiže dodavanjem gorke soli u akvarijsku vodu.  Iako na mnogim akvarističkim preparatima piše da djeluju protiv trbušne vodenice, to najčešće, nažalost, nije tako. Bolji rezultati se postižu dodavanjem humanog preparata Eritromicina (antibiotik) na hranu (ukoliko ribe još uvijek jedu). Moram naglasiti kako je doziranje vrlo teško te se na ovaj način može mapraviti više štete nego koristi. Kod sumnje na trbušnu vodenicu uobičajeno se provodi takozvana "stamping out" metoda, odnosno takve ribice se što prije vade iz akvarija. Kako liječenje najčešće ne daje dobre rezultate, takve ribice je humanije eutanazirati, nego ih pustiti da se muče i ugibaju u bolovima. Nakon što se takve ribice odstrane, potrebno je dezinficirati kompletan akvarij, uključujući i šljunak, bilje, dekor, uglavnom sve što je u akvariju. Nakon što se akvarij dezinficira i ponovno zaciklira, u trajanju od minimum 14 dana, mogu se u njega vratiti ribice koje su u međuvremenu bile u karantenskom akvariju, te za to vrijeme tretirane odgovarajućim lijekovima (Medimor, Dajana FMC, JBL Furanol, Eritromicin humani antibiotik...). Akvarijsku opremu možete dezinficirati prokuhavanjem, akvarističkim pH minusom, hipermanganom i sličnim pripravcima. Dakle, sve ono što se može prokuhati "- prokuhajte (šljunak, kamenje, dekor), bilje isperite u blagoj otopini hipermanagana, filter materijale zamjenite novima, a staklo, djelove filtera i sl isperite pH minusom, a zatim vrućom vodom.

Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Zar je moguće da teleskop ima mrenu? Jedno mu je oko unazad par dana sve bijelije, stoga sam sva zbunjena. Ima li neko objašnjenje tome? Hvala, Roberta O: Postoji nekoliko razloga zbog kojih teleskop može dobiti "mrenu". Radi se o bakterijskim infekcijama koje nastaju kao posljedica loše kvalitete vode (pop-eye) ili mehaničke ozljede, mehanička ozljeda sama po sebi (što je kod teleskopa, s obzirom na građu očiju, vrlo često), parazitarna invazija i slično. Ukoliko se radi o bakterijskoj infekciji, liječenje je poprilično dugotrajno, a provodi se ciljano baktericidnim preparatima (Bactopur, Bactopur direct, Furanol...) ili preparatima širokog spektra djelovanja (Medimor, General tonic). Parazitarne infekcije koje se manifestiraju očnom mrenom još su teže za liječenje i, nažalost, na tržištu ne postoje odgovarajući preparati kojima bi se iste tretirale. Preporučio bih Vam da u svakom slučaju odmah zamijenite trećinu vode iz akvarija te da ubuduće istu mijenjate nešto češće, kako biste otklonili sumnju na "mrenu" izazvanu lošom kvalitetom vode.

Odgovara: Marko Vincek, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Garra rufa ribice su mi se izmrijestile i u akvarijumu se vidi još ikre. Zanima me kako održati mlađ u posebnom akvarijumu (u kojoj fazi ih treba odvojiti u poseban akvarij i da li je to neophodno), mislim na temperaturu vode, vrstu hrane i koji filter mogu koristiti, s obzirom da ribice tako male da se bojim da ih filter ne povuče. Pozdrav, DamirO: Mlađ svih riba, osim živorotki, se drži u uzgojnom akvariju. U uzgojni akvarij se ne stavlja podloga ni bilje ni išta drugo, samo pumpica za zrak. Nakon mrijesta, svakodnevno se vadi sva ikra koja promijeni boju u bijelu jer nije oplođena i uzrokuje propadanje oplođene ikre (razvoj plijesni). Kada se iz ikre izlegne mlađ, hrani se usitnjenom hranom za odrasle ribe nekoliko puta dnevno. Dno akvarija se usisava barem jednom dnevno. Voda koja se dodaje u akvarij obavezno mora odstajati 24 sata i kod uzgojnog akvarija se nikada ne mijenja više od 1/5 do 1/4 vode. Filter nije nužan ako se redovito čisti, a može ići onaj spojen na pumpicu, punjen akvarijskom vatom ili obični spužveni, također spojen na pumpicu. Temperatura treba biti oko 30C, obično je oko gornje granice za odrasle ribice. Ali budući da su to ciprinidi, temperatura baš i nema preveliku ulogu jer je u ovo doba godine temperatura vode i bez grijača minimalno 25 stupnjeva. Što je temperatura viša, manja je pojava bolesti. Roditelji se odmah nakon mrijesta moraju maknuti iz uzgojnog akvarija kod svih riba, osim dvodihalica, jer bi inače pojeli svu ikru i mlađ.O ovoj temi je pisao i kolega Vladimir Kordić, dipl.ing.agr. ovdje.

Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij 30x20x20 cm i prije otprilike 3 sata su mi ribice počele plivati po površini. Čitao sam da je najčešći uzrok tome manjak kisika. Voda je zbilja malo mutna, ali nema nikakvog neugodnog mirisa. Već sam pripremio novu vodu za zamjenu pa me samo zanima kako bi se točno voda trebala promijeniti? Čitao sam da se zamjena vrši tako da se promijeni cca 1/3 vode, je li to vrijedi i za male akvarije? S obzirom da ih nemam ni tjedan dana i nov sam u svemu tome, ne bih htio da imaju nedostatne uvjete za život radi mog neznanja. Da li je filter i ona pumpica za zrak obavezna ili se to može riješiti mijenjanjem  vode?Hvala, Marko O: Trećina vode se u pravilu mjenja kod akvarija koji su kompletni, odnosno imaju filter i pumpu za zrak. Naravno, to je nepisano pravilo. Neki akvaristi mjenjaju 10% vode jednom tjedno, neki 30% jednom mjesečno i sl. Izmjene vode ovise o litraži, gustoći nasada (veličini i broju riba), kapacitetu filtracije, bilju, količini hrane, vrsti riba itd. U manjim akvarijima bez opreme, poput Vašeg, možete mjenjati 30%-50% vode jednom tjedno. Svakako prilagodite izmjene vlastitim potrebama u ovisnosti o gore navedenom. Korištenjem opreme (filter, pumpa, rasvjete) smanjujete intenzitet izmjene vode, što Vama znatno olakšava održavanje, a ribice trpe manji šok jer je svaka izmjena vode za njih stres.

Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij od 120 l, formiran od 10 mj. prošle godine i za sad imam 2 čistača, 2 botije, 2 zebre, 10 neonki i 2 puža. Molim da mi odgovorite da li smijem dodati još koju ribicu, a ako da koja bi se vrsta lijepo udomila sa ovim nastanjenim? Za sad se sve super pokazalo, nemam nikakvih problema, osim što mi pužići jabučari ponekad pojedu mladice biljka, pa Vas molim da mi kažete kako da to riješim?Unaprijed hvala,TinaO: Trenutno je Vaš akvarij nastanjen s otprilike pola mogućeg kapaciteta. Kapacitet lako možete izračunati na način da za svaki centimetar dužni odrasle ribe zaračunate 1-2 litre vode. Primjerice, zebrica od nekih 4 cm treba oko 6 litara vode. Mislim da bez problema možete dodati još 5 zebrica (ipak su one jatne ribe) i primjerice jedno jato od cca 8 kom Serpa tetri, Pristela ili primjerice Limun tetri. Navedene ribice su uglavnom tolerantne prema ostalim ribama, poprilično aktivne i otporne. Što se tiče puževa, tu na žalost nema pomoći. Mladice za njih predstavljaju pravu poslasticu i gotovo da nema načina da se to spriječi.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Da li je potrebno akvarij od 130 l čistiti u cijelosti, koliko često je to potrebno te na koji način? Pri tome mislim da se ribice, oko 30, isele u privremeni akvarij ili posudu te da se glavni potpuno isprazni i detaljno očisti? MarioO: Potreba za "generalnim" čišćenjem akvarija je individualna te za tako nešto nema pravila. Ukoliko se akvarij redovito održava, to se mora raditi iznimno rijetko (jednom u nekoliko godina) ili nikako. Redovito održavanje podrazumijeva mijenjati vodu svakih cca 14-21 dan, a to ovisi o gustoći nasada, vrsti riba, količini hrane, zastupljenosti bilja u akvariju, temperaturi vode i slično. Navedeno je individualno i kod svakog akvarija različito te isto možete prilagoditi svojim potrebama, odnosno navedenu frekvenciju izmjena vode uzmite s rezervom i razradite sustav sukladno s Vašim akvarijem.Pri svakom čišćenju akvarija mijenjajte cca 1/3 vode (ukoliko se mijenja u kraćim vremenskim intervalima, to može biti i samo 10 % vode po izmjeni), s time da vodu za izmjenu morate pripremiti na odgovarajući način, odnosno dan ranije odgovarajuću količinu vode ulijte u posudu te je tretirajte nekim od preparata za dekloriranje i vezanje teških metala, primjerice preparatom Start plus (Dajana pet), Aqua plus (Nutrafin) ili nekim sličnim.Vodu iz akvarija je najbolje izmjenjivati isisavanjem s dna pomoću gumenog crijeva (usisavača za dno) na principu podtlaka, a u našim trgovinama možete pronaći specijalizirana crijeva za izmjenu vode. Isisavanjem vode s dna pomoću usisavača odstranjujete organski otpad koji se taloži na dnu, a pritom usisavate vodu s najvećom koncentracijom toksičnih spojeva, koji su teži od vode te se talože pri dnu.Nakon što isisate vodu iz akvarija (u čistu posudu koja se koristi samo za tu namjenu), u istoj vodi isperite filter materijale (spužve iz filtera). Na taj način osiguravate da se pozitivne bakterije (odgovorne za biološku filtraciju) koje se nalaze na spužvi ne odplave, odnosno da se ne unište vodom koja je drugačijeg kemijskog i fizikalnog sastava od one koja je u Vašem akvariju.Dok je u akvariju niža razina vode, odnosno prije nadoljevanja pripremljene vode za izmjenu, počistite stakla pomoću čiste spužve, akvarističke rukavice ili nečeg sličnog, odstranite sve uvenule i oštećene listove i biljke te obavite sve radove koji se odnose na izmjenu mjesta akvarističkog dekora, kamenja i slično. Pri tome je potrebo izvaditi opremu (grijač, filter) te istu dobro oprati i eventualno natopiti pH minusom kako bi se odstranio kamenac, čime se produljava vijek trajanja opreme. Istovremeno možete zamijeniti dotrajale dijelove opreme (priljubnice, crijeva za zrak i sl).Kada se obave svi potrebni/željeni radovi unutar samog akvarija, nadolijte unaprijed pripremljenu vodu (odgovarajuće temperature) te je tretirajte odgovarajućim preparatima, primjerice tekućim bakterijama poput Biofiltra (Dajana pet), Cycle (Nutrafin), a po potrebi ph minus/plus-om (ovisno o željenoj razini kiselosti vode), provjerite tvrdoću vode i ostale parametre te ih korigirajte odgovarajućim preparatima.Održavanje akvarija na gore opisani način osigurava dugotrajnu samodostatnost akvarija i produljava period u kojemu je potrebno raditi "generalku", što ovisi o svakom pojedinom akvariju, akvaristi i načinu održavanja te na to pitanje nije moguće dati precizan, tj. univerzalan odgovor.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Želim nešto da Vas pitam i nadam se da Vam neće biti teško da mi odgovorite. Imam sina koji je kod svog druga vidio akvarijum i sad me pritiska da i ja njemu kupim jedan. Pošto bi mi to bio prvi akvarijum i nemam veze sa akvaristikom, želim da pitam koje su ribe najlakše za držanje i koje su najotpornije? Jedan moj prijatelj koji je stari "akvarista" mi kaže da su to takozvane "živorotke". Dakle, interesuje me da li su te vrste riba najotpornije i možete li mi reći nekoliko vrsta od njih koje mogu normalno živeti među sobom? Pozdrav i hvala, SrđanO: Vaše pitanje je vrlo kompleksno te je potrebno navesti "puno" detalja.Bitno je napomenuti da je svaki početak težak, ali su rezultati početnog rada kasnije oku vrlo ugodni i ne iziskuju "previše posla" oko samog akvarija.Akvaristika je vrlo zanimljih hobi, a osim što akvarij djeluje vrlo dekorativno, ima i terapeutske učinke. Velika prednost je što se stanovnike akvarija ne mora izvoditi u šetnju, a isti ne prljaju stan, ne grebu namještaj, ne žvaču papuče i sl.Prvi korak je odluka kakav akvarij želite imati. Na tržištu se nude gotovi (komplet) akvariji koji sadrže osnovnu opremu (nešto skuplja, ali, po meni,  jednostavnija i praktičnija opcija), kao i različite opcije staklenih akvarija, u kombinaciji s opremom koja se kupuje posebno (jeftinija opcija, primjerenija za akvariste s iskustvom koji znaju što im je potrebno). Pri kupnji akvarija treba voditi računa o tome da je neusporedivo lakše održavati i brinuti se za veći akvarij. To je potrebno uzeti u obzir kada se planira mjesto u stanu na kojem želite smjestiti akvarij. Moja preporuka je da se u startu odlučite za što je moguće veći akvarij, u skladu s Vašim mogućnostima (prostor, financije...).Akvarij je potrebno smjestiti u mirni dio stana koji nije izložen direktnom utjecaju sunčevih zraka. Sunčeve zrake djeluju na pojačano stvaranje algi, a osim toga, u ljetnim mjesecima mogu dovesti do pregrijavanja vode u akvariju što može biti pogubno za ribe. Akvarij se smješta na za to predviđene stalke/ormariće na visinu od cca 60-70 cm od poda. Na tržištu postoji veliki broj gotovih stalaka/ormarića rađenih po mjeri za određene akvarije, ali se isti mogu i improvizirati, bitno je da se akvarij ne postavlja direktno "krutu" podlogu poput kamena ili metala. Kamen, metal i slični materijali jako prenose vibracije, što može dovesti do pucanja akvarija. Gotovi (komplet) akvariji uglavnom imaju plastične okvire s donje strane, čime je samo dno podignuto od podloge, dok je improviziranim staklenim akvarijima potrebno na podlogu staviti akvaristički podmetač, stiropor ili nešto slično, kako bi se smanjilo prenošenje vibracija ili neutralizirale eventualne neravnine na podlozi.Nakon odabira pozicije na koju želite smjestiti akvarij, morate se odlučiti koje ribe i kakvu vrstu akvarija želite imati. Glavna podjela u akvaristici je ona na slatkovodne i morske akvarije. S obzirom na to da su morski akvariji nešto zahtjevniji za održavanje, a po pitanju opreme i organizama neusporedivo skuplji, preporučio bih izbor slatkovodnog akvarija. Slatkovodni akvariji se dijele u dvije osnovne grupe: hladnovodni i toplovodni. Oni se nadalje dijele na podvrste, kao što su primjerice akvariji s ciklidima, živorotkama, geografski biotopi i sl. Za koju god opciju da se odlučite, ukoliko se držite nekih osnovnih pravila, držanje riba ne bi smjelo biti problematično. Za početak Vam mogu preporučiti nekoliko kombinacija tropskih riba, kao što su primjerice živorotke: gupy, platy, švert i moly (južna i središnja Amerika) ili  primjerice kombinacija ciprinida: barbusi, rasbore, aymoneri, botie, zebrice (Azija). Kapacitet akvarija možete lako izračunati na način da za svaki centimetar ribe (odrasle) osigurate 1-2 litre vode.Akvarij za držanje tropskih riba mora imati filter, grijač, pumpu za zrak i rasvjetu. Navedena oprema (osim pumpe za zrak) je uglavnom uključena u kompletne akvarije.Filteri mogu biti unutarnji i vanjski (nešto skuplji, ali neusporedivo kvalitetniji po pitanju filtracije). Postoje različite kombinacije filter materijala, ali za početak je dovoljno znati da se dijele na biološke, kemijske i mehaničke materijale, a kombiniraju se u ovisnosti o Vašim zahtjevima i potrebama. Ovisno o vrsti i količini riba, protok u filteru (snaga) bi trebao biti od 2-7 puta kapacitet akvarija na sat. Uobičajeno je to 3-4 kapaciteta akvarija na sat, znači za akvarij od 100 l potreban protok u filteru je cca 300-400 l/h.Grijač osigurava konstantnu temperaturu vode koja se kreće od oko 25 stupnjeva C za većinu tropskih riba. Snaga grijača se određuje opet u ovisnosti o litraži akvarija, 1 W za 1 l vode, s time da je zbog sigurnosti potrebno imati nešto jači grijač, primjerice za 50 l vode grijač snage 75 W. Razlike u cijeni, ovisno o snazi, su minimalne te je bolje imati jači grijač.Pumpa za zrak osigurava dovoljnu količinu kisika u vodi. Ukoliko je akvarij gusto zasađen biljem nije nužna, a osim funkcionalne uloge ima i dekorativnu ulogu te je, po meni, potrebna kao sastavni dio svakog akvarija.Rasvjeta je često zanemarena prilikom "slaganja akvarija". Svjetlo je nužno za rast biljaka, životni ciklus riba kao i "vizualni identitet" akvarija, a samim time i ugodnijem promatranju akvarija. Na tržištu postoji veliki broj specijaliziranih lampi (fluo cijevi), a izbor i kombinaciju svjetla u opciji"uradi sam" je bolje prepustiti iskusnim akvaristima koji mogu pomoći savjetom. Komplet-akvariji dolaze s kompatibilnom rasvjetom. Specijalizirane lampe emitiraju odgovarajući spektar svjetla. Svjetlo mora raditi 8-12 sati dnevno, a vijek trajanja fluo cijevi je 9-12 mjeseci, nakon čega ju je potrebno zamjeniti, bez obzira da li još uvijek "radi" ili ne. Režim rasvjete se jednostavno može regulirati pomoću timera. Svjetlo je jedan od ključnih čimbenika za razvoj algi (koje su uglavnom nepoželjne) te mu je potrebno osigurati dovoljno pozornost kako bi se izbjegli problemi s algama.Budući da je voda medij u kojem ribe (i akvarističko bilje) obitavaju, samim time je i najvažniji čimbenik za život istih. Osobine vode se dijele na fizikalne i kemijske osobine (čimbenike). Fizikalna svojstva vode su između ostalog temperatura, boja, miris i slično. Kemijski parametri su primjerice kiselost (pH), količina otopljenih plinova (kisika, CO2,...), tvrdoća (karbonatna - sačinjavaju je karbonati i ukupna - uz karbonate, silikati i sl.) sadržaj nitrita, nitrata, ostalih mikro i makro elemenata i sl. Fizikalni čimbenici su u relaciji s kemijskim i obrnuto. Fizikalno-kemijski parametri se mogu kontrolirati testerima koji se mogu pronaći na tržištu.Osim navedenog, za kvalitetu života riba bitna je i podloga. Ovisno o vrsti riba za koje se eventualno odlučite možete koristiti pjesak ili šljunak (različite granulacije). Pri odabiru šljunka treba paziti da nije vapnenačkog podrijetla zbog toga što se vapnenac lako otapa u vodi, čime utječe na karbonatnu i ukupnu tvrdoću vode (što, primjerice, odgovara ciklidima, dok većini uobičajenih vrsta akvarističkih riba to ne odgovara). Zbog navedenog preporučam kupovinu specijaliziranog šljunka, a ne uzimanje šljunka iz prirode. Podloga služi i za sadnju bilja te je poželjno da se između dva sloja šljunka postavi sloj supstrata (gnojiva) za bilje. Podloga mora biti u visini od nekoliko centimetara, s time da na prednjoj strani akvarija mora biti nešto niža (2-4 cm) nego na stražnjoj (5,7 do 10 ili više cm). Na taj način se postiže i bolji vizualni dojam "dubine" akvarija.Za vizualni dojam, ali i za prirodno ponašanje riba, bitan je i dekor. On služi kao eventualno skrovište za ribe, a može utjecati i na kemijske parametre vode (primjerice, panj mangrova otpušta tanine u vodu te na taj način snižava pH vode i zatamjuje je što odgovara, primjerice, guppyjima, a pH istovremeno utječe i na tvrdoću vode). U dekor ubrajamo panjeve, kamenje, umjetne stijene, pozadinske tapete, kupljene keramičke ukrase i sve što nam još tržište nudi. Za pozadinu je bolje koristiti tapete sa jednom bojom (crna, plava, smeđa, tamnocrvena...) ili neki uzorak prirode, kao što je kamenje, stijene i slično. Na tržištu postoji i velik izbor foto tapeta, 3D pozadina i različitih ukrasa.Akvarijsko bilje ima jako važnu ulogu u akvarijskom svijetu. Zbog toga preporučam akvarije s biljem. Biljke iz vode uklanjaju nitrate, koji su u velikoj količini štetni, ne samo biljkama nego i ribama, a uz to i pospješuje rast algi. Biljke su zaslužne i za proizvodnju kisika, bez kojeg ne bi bilo života (na zemlji, pa tako ni u vodi). Prilikom sadnje akvarijskih biljaka, preporučam saditi visoke biljke u stražnjem dijelu akvarija, a na prednjoj strani akvarija one nižeg rasta (aquascaping). Bolje je kombinirati više vrsta biljaka. Kod sadnje biljaka treba uzeti u obzir da neke biljke rastu jako brzo i zauzimaju veliku površinu pa ne treba pretjerivati. Svakako se savjetujte s iskusnim akvaristima i oko izbora biljnih vrsta. Od otpornijih biljaka pogodnih za početnike mogu preporučiti cryptocorine, anubiase, javansku paprat, javansku mahovinu, echinodoruse, elodeu i sl. Nakon što pripremite mjesto za akvarij, odaberete isti, nabavite opremu i sve to očistite i sterilizirate, možete pristupiti punjenju akvarija. Akvarij možete dezinficirati akvarističkim pH minusom ili, primjerice, solnom kiselinom (treba ih dobro isprati), a nikako se ne smiju koristiti različiti deterdženti poput Domestosa, Cilita i sl. Šljunak i dekor možete sterilizirati prokuhavanjem, a bilje umakanjem u blagu otopini hipermangana (korjenov sustav se ne smije tretirati).Steriliziranu opremu i dekor posložite u akvariju. Prvo se stavlja šljunak i eventualno supstrat. Na njih se poslaži dekor. Prije punjenja vode treba dobro promisliti i vizualizirati kako ćee akvarij u konačnici izgledati. Zbog toga je potrebno i nekoliko puta premjestiti dekor unutar akvarija dok ne postavite sve na "svoje mjesto". Nakon što ste zadovoljni kako je posložen dekor u akvarij ulijete nekoliko centimetara vode te pristupite sadnji bilja na gore opisani način, a kada zasadite bilje napunite akvarij vodom (kod kompletnih akvarija do oznake, a kod običnih staklenih akvarija do nekoliko cm ispod gornjeg ruba stakla. Kada je akvarij napunjen vodom možete uključiti uređaje (grijač ni u kom slučaju ne smuje biti uključen izvan vode). Nakon što ste izvršili pripremne radnje i pustili akvarij u "pogon", potrebno je pričekati barem 14 dana prije naseljavanja riba. To se zove period biološkog dozrijevanja akvarija ili cikliranje (traje i do dva mjeseca). To je vrijeme potrebno kako bi se na filter materijalima (i šljunku) razvio dovoljan broj kolonija pozitivnih bakterija potrebnih za filtraciju. Nakon tog perioda preporučam postepeno naseljavanje riba, kako bi se filter bakterije mogle prilagoditi na pojačano stvaranje organskog otpada i njegovih nusprodukata.Nakon što se akvarij naseli ribama, biljem i ostalim stanovnicima, nakon nekog vremena javlja se i potreba za čišćenjem. Pri tome se treba držati jednostavnih pravila. Najvažnija je redovita izmjena vode. To je primjerice 30% vode jednom u dva tjedna ili 10% vode tjedno, ovisno o potrebi i Vašim afinitetima, vremenu, vrsti i broju riba, količini hrane i slično. Ne postoji pravilo koje kaže da se mora mjenjati određena količina vode u određenom periodu. To je individualno za svaki akvarij i svakog akvaristu. Bitno je da su izmjene redovite. Izmjenu vode možete vršiti pomoću običnog gumenog crijeva, isisavanjem vode na principu podtlaka. Bitno je da se voda iz akvarija isisava s dna jer su toksični spojevi, poput amonijaka, teži od vode te se u akvariju nalaze na dnu. Na tržištu postoji veliki broj "uređaja kojima se možete služiti prilikom izmjene vode (različiti usisavači za dno i sl). Nakon što se iz akvarija izvadi željena količina vode, u toj vodi, koja je neposredno izvađena iz akvarija, potrebno je isprati filter materijale. Filter materijali se ne smiju ispirati vodom iz slavine zbog toga što ona sadži klor koji je poguban za filter bakterije. Zatim je potrebno ostrugati alge sa stakla (pomoću specijaliziranih magneta, žileta i sl.), podšišati bilje i općenito obaviti sve radove u akvariju (premještanje dekora, sadnja novog bilja i sl). Filter materijali imaju svoj vijek trajanja te ih je potrebno s vremena na vrijeme zamijeniti. Bitno je napomenuti kako se nikada ne mijenja kompletan filter materijal odjednom, već se to radi postepeno. Vodu za izmjenu je potrebno pripremiti unaprijed i to na način da je se ostavi u otvorenoj posudi (kanti), kako bi ishlapio klor, čime se osigurava da vodom ne pobijemo pozitivne bakterije. U istu eventualno možete dodati i dio destilirane vode kako bi "omekšala", ali to ovisi o vrsti ribe koja je u akvariju te nije obavezno. Opremu (grijač, rotor filtera i slično) je potrebno povremeno operati pH minusom, kako bi se uklonio kamenac, čime se osigurava dugovječnost uređaja.Za kraj je potrebno napomenuti kako se nakon naseljavanja riba u akvarij treba osigurati manji karantenski akvarij (s nužnom opremom), koji služi za prihvat novih riba. To može biti obični stakleni akvarij od cca 20 l s grijačem i filterom. Prilikom kupnje i naseljavanja novih riba uvijek postoji opasnost od unosa bolesti u "glavni" akvarij. Korištenjem karantenskog akvarija, u kojem nove ribe borave dva tjedna, minimalizira se mogućnost unosa bolesti, a time i smanjuje opasnost od mogućih problema, koji se na taj način mogu izbjeći. Dakle, ukoliko se pridržavate gore navedenog, sve su ribe "otporne", iako postoje neke vrste koje su prihvatljivije za početnike, bilo da se radi o živorotkama, ciprinidima ili hladnovodnim (zlatnim) ribama.

 Odgovara: Vladimir Kordić, d.i.a., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam ribu misgurnusa koja se sada nalazi u toplovodnom akvariju već 2 tjedna. Naime, zlatne ribice sam mijenjala za toplovodne. Sada je dobio kao neku mrenu preko oka, boja mu blijedi i ima crvenu fleku na trbuhu, a trbuh mu je kao naotečen malo. Zanima me razlog i da li je to znak bolesti i što da radim?Unaprijed hvala,Ivana O: Prema opisu simptoma se može zaključiti kako se vjerojatno radi o bakterijskoj infekciji. Postoji mogućnost da se radi i o trbušnoj vodenici.Kada se radi o trbušnoj vodenici, ribice, uz napuhnut trbuh, često imaju upaljen analni otvor, što se manifestira crvenilom kod podrepne peraje u području anusa. Uz navedeno, i oči mogu biti ispupčene. Liječenje trbušne vodenice je vrlo teško te terapije ne daju dobre rezultate.Kod sumnje na trbušnu vodenicu uobičajeno se provodi takozvana "stamping out" metoda, odnosno takve ribice se što prije vade iz akvarija. Kako liječenje najčešće ne daje dobre rezultate, takve ribice je humanije eutanazirati, nego ih pustiti da se muče i ugibaju u bolovima. Nakon što se takve ribice odstrane, potrebno je dezinficirati kompletan akvarij, uključujući i šljunak, bilje, dekor, uglavnom sve što je u akvariju. Nakon što se akvarij dezinficira i ponovno zaciklira, u trajanju od minimum 14 dana, mogu se u njega vratiti ribice koje su u međuvremenu bile u karantenskom akvariju te za to vrijeme tretirane odgovarajućim lijekovima (Dajana FMC, JBL Furanol...). Akvarijsku opremu možete dezinficirati prokuhavanjem, akvarističkim pH minusom, hipermanganom i sličnim pripravcima.Ukoliko se radi o infekciji drugim sojevima bakterija, tretman je nešto lakši i to nekim od mnogobrojnh preparata koji se mogu pronaći na tržištu, poput Bactopura (Sera), Furanola (JBL) i slično, po uputi proizvođača priloženoj uz svaki preparat.