Pitajte veterinara

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam papigu tigricu, mužjak je, star je nekih 8-9 mjeseci,ima veliki kavez i igračke u njemu, sipinu kost,hranu i vodu. Svaki dan se igra i pjeva po cijeli dan. Puštam ga svaki dan da se izleta po dnevnom boravku,kada mu bude dosta sam se vrati u kavez,i kada je u kavezu ja ga pokušam podragati i on neda,kao da ču me nešto napraviti,jako se boji. I ja ga onda pustim neču ga tjerati na nešto što ne želi.Ali ja kada njemu zatvorim kavez pustim svoga psa u kuću. Zlatni retriver ako to išta znači, i on odma ode do njegova kaveza i počne mu se približavati i papigica se odma njemu približi,samo što mu na njuškicu nestane. Da li da ubuduće puštam i dalje psa ili to nije pametno? I sada me zanima da li će on uvijek biti takav, da se svega boji, ili ima neki način da ga pripitomim. Ivona O: Papigice su izrazito druželjubivi ljubimci. Naime, oni u prirodi žive u većim skupinama koje mogu brojati i po nekoliko stotina ili tisuća jedinki.  Stoga, kada se i drže u "kućnim uvjetima" za osiguravanje njihove optimalne kvalitete života potrebno bi bilo osigurati određenu interakciju ili s drugim papigicama ili s ljudima. Tako, one se najčešće kupuju u parovima (radi društva) ili pojedinačno ako im je moguće osigurati dovoljno interakcije s ljudima, životinjama i okolinom. Sam period kao i vrijeme adaptacije i prilagodbe na "ljudsku obitelj" traje različito dugo, odnosno varira od jedinke do jedinke. Tako, on se može kretati od nekoliko tjedana pa sve do nekoliko mjeseci. Za to vrijeme najbolje je pustiti da sam ljubimac diktira tempo kojim će se navikavati na okolinu. Pod time se podrazumijeva da je najpametnije ne forsirati ljubimca na nekakvu interakciju nego, kao što to mnogi uzgasjivači navode, pobati nekako zadobiti pažnju samoga ljubimca. U tu svrhu, najčešće se koriste neke od poslastica koje bi mogli koristiti u "zbližavanju" s ljubimcem. Što se tiče ponašanja ljubimca prema drugom ljubimcu (psu) postoje mnogi evidentirani primjeri razvoja izrazitog kvalitetnog prijateljstva. Naime, kada se jedan na drugoga ljubimca naviknu nerijetko postoja neraskidivi dobri prijatelji. Iz tog razloga, potrebno bi bilo u prvo vrijeme samo nadzirati međusobno ponašanje ljubimaca kako jedan drugoga, najčešće nehotično, nebi ozljedio. Ponašanje ljubimca za vrijeme kada je u kavezu, koje i Vi navodite, nerijetko predstavlja normalno ponašanje. Naime, kavez i igračke koje ste pozicionirali u kavezu predstavljaju njegovu/njenu "imovinu" te se uz njih osjećaju sigutno. Bilo kakva manipulacija "u njihovom prostor" može isprovocirati njihovo ponašanje, koje se može odraziti ili u vidu agresivnosti (teritorijalni stav ljubimca) ili bježanjem u udaljeniji dio kaveza (posljedica straha). I u jednom i i u drugom slučaju trebalo bi takvo ponašanje maksimalno reducirati jer svi oblici stresa mogu predstavjati osnovu za razvoj različitih oblika kasnijih komplikacija.Više o ovoj temi kao i rješavanju sličnih problema kod tigrica možete saznati u odgovoru kolegice Elena Tijan, dr. vet. med., na sljedećoj stranici Tigrica i strah od mobitela postupno privikavanje ptice na nove predmete

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam papigu Agapornis Fisher, ženka je i ima dvije i pol godine. Ovaj tjedan je iznesla 2 jaja, a uz to ima obilan kašast izmet. One tjedne-mjesece kada ne nese jaja, izmet je normalan. Da li je normalno kada liježe jaja da ima kašast i obilan izmet? Ili je nešto drugo?  Da li ima proljev, bolesna je ili ima kakve bakterije? Hvala. Antonela O: Kod ptica je teže odrediti što se događa, da li ima bakteriju ili ne možemo samo znati pomoću koprološke analize(izmeta). Kašast izmet nije uobičajen popratni simptom kod nešenja jaja, da li je dio kod analnog otvora zaprljan u zadnje vrijeme od kada ste zamijetili,ili je takva stolica prisutna od prije? Sličnom izgledu stolice doprinosi povečan volumen mokraće (kod ptica se zajedno i istovremeno izlučuje), navedeno može biti simptom neke bolesti (dijabetes, klamidioza), ali najčešće je posljedica uzrokovana promjenama u ishrani (povećani udio voća), uplašenosti ptice ili stresom (nesenje jaja). Ptice treba tada držati na toplom i mirnom mjestu, ne mijenjati poziciju krletke, smanjiti eventualni povećani unos voća ili svježe hrane, krletku sa posudama držati čistom uz redovito čišćenje, u hranu dodati tjedno prstohvat drvenog ugljena (Vitakraft). U slučaju pravog proljeva, nabaviti preparat Santalina K3 i davati tri dana jednu kap crvene i nerazrijeđene otopine direktno u kljun.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imam pitanje vezano uz starost tigrice kod kupovine. Koja je minimalna dob za tigrice da se ona može kupiti (udomiti u novom domu) Da li je 30 dana starosti dovoljno dana? Hvala. Damir O: Leglo se sastoji od 4-6 jaja. Na jajaima sjedi u pravilu ženka ,a mladi se izlegu nakon 18 dana. Kod brojnijih legala u prvim danima velika je razlika između rasta mladunaca. Nakon mjesec dana kad izlječu iz gnijezda, gotovo su izjednačeni u rastu jer je primječeno da jači mladunci višak hrane daju slabijima. Sve vrijeme se mužjak brine o hranjenju. Nakon izljetanja mladunaca iz gnijezda mužjak ih hrani još desetak dana. Nakon toga vremenskog perioda potrebno ih je odvojiti od roditelja. U pravilu, tada je i najpogodnije da mlada tigrica dođe u novi dom, znači 1,5-2 mjeseca starosti.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam mušku papigu tigricu, kod mene je cca 11 g. Udomila sam je jer je nekome pobjegla, a vlasnik nije pronađen. U zadnje vrijeme oko guze joj se nakupljao izmet kojeg sam redovno čistila. Primjetila sam danas da joj od guze prema trbuhu nedostaje perja, čisti se svakodnevno, i nisam uočila da si ga pri tome sama čupa. Molim Vas za pomoć, kako da joj pomognem, pretpostavljam da joj perje više neće izrasti, ali bih htjela izbjeći daljnje opadanje. Ima dovoljno hrane, koja je kupljena u Pet centru, kao i svježe voće i povrće. Kao i poslastica, bara i sipine kosti. Isto tako sam primjetila da se u večernjim satima, kada se popne na svoju ljuljačku, kada ide spavati, zna stresti po nekoliko puta. Inače svaki dan je puštena, te sama odlazi u krletku kad joj dosadi. Za vrijeme kad je kod mene, nije doživjela nikakve stresove. To se do sada nije događalo i nije na propuhu, a i normalno se ponaša. Sam je u velikoj krletki, nije u skučenom.Unaprijed zahvaljujem na pomoći. S poštovanjem, Kristina O: Razloga gubitka perja u okolini anusa i donjem dijelu trbuha kod Vaše papigice može biti više. Moguće je da zbog učestalog pranja odnosno čišćenja tog perja u okolini došlo do gubitka perja, zbog gubitka zaštitnog voštanog filma, voštane izlučevine iz specijalizirane žlijezde koji pomaže u održanju savitljivosti, a također ima i ulogu zaštite protiv mikroba, čime se zaustavljaju bakterije koje uzrokuju raspadanje perja. Odnosno vrlo vjerojatno je ptica u pokušaju da isčisti slijepljeni izmet počupkala i perje. No, najviše se treba usredotočiti na to zašto se izmet lijepi na perje ptice. Kod zdrave ptice izmet se ne bi trebao lijepiti na perje odnosno moguće je da se to događa zbog toga što je izmet suviše tekuć, tj. vodenast, kašast. Vodenasti izmet može se pojaviti zbog crijevnih disbakterioza, upale crijeva te kod bolesti bubrega. Bolesti obično prati i slabost životinje, nakostriješenost perja i slabiji apetit, no ne mora nužno. Sve ovisi o boji samih ekskremenata da li su kašasto zelenkasti, smeđkasti ili sa više vodenaste bijelkaste primjese. Da bi se točno otkrilo uzrok najbolje je uvijek ptičicu podvrgnuti kompletnom kliničkom pregledu kod veterinara te izmet odnijeti na pretragu u laboratorij da se vidi koje bakterije su potencijalni uzročnici ili pak jesu li u pitanju crijevni nametnici. Kako je ptičica starija, definitivno odlazak veterinaru može biti šok za nju pa bi moj savjet bio da ptičicu sami doma promatrate, pojavljuje li se mekši izmet cijelo vrijeme kroz dan ili samo nakon uzimanja nekog od dodataka tipa voća, povrća (rekli ste da jede dosta svježe hrane)? Bude li ona i napuhnuta nakon uzimanja takve hrane ili ne? Koliko često joj na tjednoj bazi nudite svježe, ako je to više od 2-3 puta, probajte smanjiti. Ujedno za regulaciju izmeta dostupan je u ponudi našeg dućana aktivni ugljen u drobljenom obliku kojeg možete pričici posuti po smjesi sjemenja kojeg joj dajete na dnevnoj bazi, kroz 4-5 dana da ga kljuca pomalo pa probajte vidjeti da li se štogod promjenilo. Ako mislite da ga pVaša ptičica neće htjeti takvog uzimati, postoje i kapi koje se primjenjuju u vodu za piće Santalina K3, koja je indicirana kod svih stanja slabosti odnosno, crijevnih problema. U slučaju da se u izmetu ništa ne promjeni nakon davanja navedenih preparata, pokušajte sa dodavanjem vitaminskih kapi za nadopunu vitamina kojih vrlo lako može biti u nedostatku bez obzira što ptičici redovito dajete voće i povrće, ptičica je starija i može imati povećane potrebe pogotovo za vitaminom A i B- kompleksom. Preparati Seravitamin plus te Versele- laga Omni-vit dostupni su i u našim Pet centar dućanima u obliku kapljica koje se svakodnevno daju u vodu za piće. Vitamini bi također trebali pomoći osim u kondiciji i kod ponovnog opernaćivanja dijela na kojem je papigica izgubila perje. Ukoliko ništa od navedenog ne pokaže rezultate, s minimalno prouzročenog stresa pticu odvedite veterinaru, specijalisti za ptice, možda ptica mora biti stavljena na antibiotik naravno uz prethodno obavljen pregled i dijagnostiku o čemu se doista radi. Vaša zabrinutost oko toga što se navečer ptica par puta kompletno strese je bezrazložna, naime ptice se na taj način opuštaju i često to znaju raditi i nakon dnevne higijene, tj. čišćenja. To je prirodni oblik njihovog ponašanja i ne ukazuje na patologiju osim ako se ptica ne trese cijelo vrijeme i ne vidite da je našušurenog perja što može biti iz razloga što joj je hladno.

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Molim Vas da mi pomognete. Jučer sam pronašla pticu koja je pala na leđa dok sam pila kafu. Donijela sam je kući i stavila joj hranu svojih zebica, naravno ona je u zasebnom kavezu. Ptica je naravno preplašena, a kada sam je pustila da vidim može li letjeti, ona malo poleti i padne. Krilo joj ostane rašireno i postepeno ga uvlači. Možete li mi dati neke informacije kako da joj pomognem? Puno pozdrava! O: Prema slici koju ste poslali, pretpostavljam da se radi o običnoj crvenperki (Phoenicurus ochruros).  Crvenperka je manje ili više pepeljastosiva, na trbuhu bjeličasta,a repna pera su joj izuzevši srednjih, tamnosmeđa ili žućkastocrvena. Ženke i jednogodišnji mužjaci uglavnom su jednolično tamnosivi. Odrasla crvenperka je dugačka 16 cm,a raspon krila iznosi 26 cm. Crvenperka je jako živa ptica, aktivna, nemirna i nestašna, pa je u pokretu od zore do zalaska sunca. Vrlo je hitra i spretna pa isto tako skače i leti, saginje se i trza repom pri svakom povodu. Osjetila kod crvenperke su jako dobro razvijena. Vrlo dobro raspoznaje neprijatelja, a zna biti nepovjerljiva i prema istoj vrsti. Redovno nema povjerenja u čovjeka kojem je došla u goste pa se radije drži malo podalje od njega. Nije društvena ptica. Hrani se insektima (muhama i leptirima). Na zemlju rijetko sljeće i kad sleti tada se zadržava veoma kratko. Hranu većinom hvata u letu. Pari se u svibnju. Ženka nosi od 5 do 7 bijelih jaja, a oba roditelja leže na jajima, zajedno hrane mlade i oboje se podjednako brinu za sudbinu podmlatka. Mlade crvenperke većinom prerano napuštaju svoje gnjezdo pa lako postaju pljen grabežljivaca. Moguće je da je ova ptičica isto tako rano napustila gnijezdo i bila meta neke veće ptice koja ju je napala pa je pritom ozljedila krilo. Ne bih rekla da je krilo slomljeno jer tada ptica nebi bila sposobna niti pomaknuti ga, a kažete da ga ipak skupi nakon nekog vremena. Vjerojatno je samo bolno i natučeno. Niste napisali je li prihvatila hranu od zebica? U svakom slučaju bilo bi dobro  osigurati joj hranu proteinskog porijekla, npr. Recovery konzerva za mačke, a naravno najbolje bi bilo hraniti njenom prirodnom hranom. Također bi bilo dobro dodavati u vodu za piće vitamine kako bi ubrzali oporavak. Malo pratite stanje, polako je puštajte da proba letjeti. Smatram da bi se trebala oporaviti za 1-2 tjedna ukoliko se ne radi o težim ozljedama. Naravno, znajte da je za samu pticu ovo sve izrazito veliki stres jer pored ozljede, našla se u prostoru kojeg ne poznaje, a naravno da ne zna da joj želite pomoći. Zato savjetujem da je probate staviti u neko prostoriju u kući gdje je mirno i što manji promet ljudi. Nadam se da sam Vam pomogla savjetima.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam problem s jednom tigricom te Vas molim za savjet jer ovdje veterinari nisu, po njihovim riječima, stručni za ptice. Živim u Vinkovcima. Imam dvije tigrice, no jedna od njih zadnjih nekoliko dana ima proljev odnosno izmet izgleda kao da urinira (proziran sa nešto bijeloga ). Za sada mi normalno jede jučer sam kupila hranu - novo pakovanje koje inače kupujem u DM-u jer tu vrstu najviše vole pregledala sam hranu i mislim da je u redu . Jedna tigrica ima normalan izmet, normalno jede i ponaša se uobičajeno, a druga za sada jede normalno, širi krila pa pretpostavljam da ima temperaturu, ima proljevasti izmet odbija kupanje (no i druga zdrava u zadnje vrijeme se ne želi kupati)  i stalno se češka po guzi. Koliko golim okom mogu uočiti, nema parazita na pozadini, no ipak me brine. Stalno su otvorene osim što spavaju u krletki, ali kako nemam cvijeća u stanu isključujem mogućnost da je nešto pojeo, a i s voćem i povrćem sam oprezna, tj. jedu mi zadnjih nekoliko tjedana samo cvijet maslačka, ništa drugo ne žele.Stavila sam Andol u vodu pa ću ga pokušati pridobiti da malo popije, ali me zanima što da radim jer veterinar ga ne želi pregledati da bi ustanovio  radi li se o parazitima ili ne. Napominjem da je njihov kavez kao i područje gdje se kreću čisto i uredno i ne čistim kuću agresivnim sredstvima baš zbog ptica. Hvala na odgovoru, Nina O: Izgled izmeta može biti pokazatelj zdravstvenog stanja ptice, a  izgled normalnog izmeta varira ovisno o prehrani. Razlikuje se u boji i konzistenciji,  jer ako se prehrana bazira na sjemenju , izmet će biti crn ili tamno zelen. Urin je prozirna tekućina uz kozistentni dio izmeta. Hrana s više voća i povrća te pojačano pijenje vode može povećati količinu urina. Urati (kremasta bijela izlučevina iz bubrega) obično su otopljeni u tekućem urinu ili djeluju kao omot oko izmeta. Znakovi koji ukazuju na promjene su smanjenje sveukupnog broja ili količine izmeta, promjena boje urata ili urina u žutu ili zelenu, povećanje vodenastog sadržaja izmeta (proljev), povećanje količine urina (poliurija) sa smanjenjem volumena izmeta te prisutnost krvi. Pošto ptice imaju instinkt da skrivaju znakove bolesti od drugih pripadnika jata, znakovi bolesti mogu ostati neprimjećeni dok nije kasno. Znakovi koji ukazuju na ozbiljnu bolest su znatne promjene u količini ili izgledu izmeta, smanjeno ili pojačano pijenje vode i uzimanje hrane, promjena u vladanju te našušuren stav.Obično bolesne ptice nemaju snage za letenje  nego uglavnom stoje na prečki, našušurenog perja , slabije jedu i piju. Visoke temperature zraka,  koje su nam  trenutno u ljetnim mjesecima svakodnevne, također mogu kod ptica izazvati takve promjene. Ptice imaju visoku tjelesnu temperaturu 42°C pa visoka temperatura okoline može dovesti do  pregrijavanja tijela, u ekstremnim situacijama i do toplotog udara. Ptice odaju višak tjelesne temperature širenjem krila, dahtanjem , pojačanim pijenjem vode, a slabijim uzimanjem hrane.Vi navodite da ptice jedu cvijet maslačka, što može dovesti do promjene konzistencije izmeta. Kloaka mora biti čista i suha i  ne smije prominirati. Eventualna zaprljanost izmetom, upućuje da ptica ima proljev. Češkanje po anusu može ukazivati na crijevne parazite ili tekuti. O crijevnim parazitima kod ptica možete više pročitati u prijašnjim odgovorima Proljev kod nimfe i Tigrica s proljevom. Preporučila bih Vam da se  obratite  u vet. ambulante u Osijeku, kako biste dogovorili pregled. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Možete li mi, molim vas, odrediti približnu starost tigrice? Sliku Vam šaljem u privitku. Čitala sam o određivanju starosti kod tigrica po prugama na glavi, no moja nema te prugice u širini ušiju koje bi potvrdile da je između 4 i 6 mjeseci stara (ili ih ja dobro ne vidim), već od joj od očiju prema natrag počinju neke sitne šare... Zanima me je li starija od 6 mjeseci? Hvala Vam! Dina O: Kod većine varieteta tigrica u dobi do 4 mjeseca starosti jasno su vidljive crne prugice koje se protežu od jedne  do druge strane glave skroz do kraja vrata. S otprilike 3-4 mjeseca starosti tigrice se prvi puta mitare i nakon toga gube poprečne prugice na glavi. Čelo tada postaje jednobojno, a prugice samo naznačene u području iza očiju.  Izuzetak su albino i lutino tigrice koje su potpuno bijele ili žute. Još jedan način određivanja starosti je na temelju boje očiju. Kod mladih tigrica oči su u potpunosti crne. Kako ptičice stare tako iris (šarenica) postaje postupno svjetlija. Tigrica sa potpuno crnim očima je mlađa od 4 mjeseca. Tamno sive šarenice imaju tigrice starosti 4-8 mjeseca. Tigrica sa svjetlo sivim ili smeđim očima je starija od 8 mjeseci. Izuzetak su naravno lutino, albino tigrice, koje u bilo kojoj dobi imaju ružičaste šarenice. Također postoji i nekoliko varieteta tigrica koje cijeli život imaju tamnu boju očiju. Prema slici, rekla bih da je Vaša tigrica prošla prvo mitarenje, izgubila se prugavost glave, dakle starija je od 4 mjeseci, no ne vidi se izrazito boja očiju jer je slika malo mutna. Dob se također može otprilike odrediti po boji voštanice (pokljunice) koja je u spolno zrelih mužjaka (osam mjeseci) izrazito plave boje, a kod ženki može biti bijele, roza do smeđe boje i hrapavije površine. Kod Vaše tigrice je već dobro izražena plava boja voštanice pa pretpostavljam da je tigrica stara otprilike 8 mjeseci.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam 4 papigice tigrice kod kuće. Prve dvije sam kupila prije 5 mjeseci kod privatnih uzgajivača i onda sam prije 2 mjeseca opet kod istih ljudi kupila još dvije papigice. Ono što me muči je to da smo ja i moj suprug došli do zaključka da jedna naša papigica, za koju nam je rečeno da je ženka, nekako premršava. Ona jede normalno i leti, aktivna je. Kupa se, ali ima čak i neke kao fleke oko kljuna. Ne znam kako bih to opisala. Inače, ptičica se izlegla iz jaja 15.3.2013. Tako bar piše u papirima koje smo dobili kad smo je uzeli. Jako sam zabrinuta jer ne znam što je. Uslikala sam par slika, ako nije problem, pa da vidite po njima ima li eventualno problema. Inače je vrlo nježna i stalno dođe meni i suprugu i mazi se. Kao pahuljica je. Molim vas za odgovor jer sam već zabrinuta. Unaprijed vam hvala. Daliborka O: Koliko mogu vidjeti iz slika, u pitanju je mladi mužjak, koji  trenutno mijenja perje po glavi, tj. mitari se prvi put. Zbog mijenjanja perja, perje je prorijeđeno pa se vidi crvenkasta koža oko kljuna. Za vrijeme mitarenja papigama je preporučljivo davati jaču, kaloričniju hranu uz dodatak vitamina i minerala. Može se davati kuhano jaje, voće i povrće ili gotova mljevena hrana, npr. VL Orlux Forti patee ili Frutti patee. U vrijeme mitarenja, ali i kasnije  je preporučljivo da se ptica kupa, pošto ima suhu i ljuskavu kožu. Tako u trgovinama Pet centra možete ponaći kupaonice za ptice, koje se zakače na vrata kaveza, kad je ptica u kavezu. Papige tigrice pokazuju znakove  bolesti ako više miruju i spavaju, nakostriješenog perja, ne pokazuju volju za letenjem, imaju proljev ili teško dišu. Opširnije o papigama tigricama možete pročitati u našoj web rubrici Moj ljubimac/Ptice/Tigrica.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam problem s mojom tigricom, napuhnula se ispod vrata, ne znam kako se to zove – neki kažu volja ili voljka, mislim da je to kao kod kokoši kad skupljaju hranu (kukuruz) u onoj svojoj koži prije nego im dođe do želuca, e tako i moja tigrica. Bili smo na moru i bake i dede su nam ih čuvali i jučer smo ih pokupili i odveli doma. Primjetila sam da im je posudica za hranu skoro prazna pa, rekoh, napunit ću im kad dođemo doma, očistiti kavez itd., ali kako smo došli doma, vidjela sam da stalno čeprkaju po posudici kao da su gladne pa sam im nasula punu posudu. Naravno da su navalile pa, rekoh, nije valjda da ih nisu hranili, ali rekoh nema veze, sada smo doma i bit će pod nadzorom i dobit će sve što im treba, ali onda mi je cura počela dobivati taj podvoljak ili kako se to već zove i sve je veći - izgleda kao da će eksplodirati - mislim neće, ali stvarno je veliko, kao da je progutala orah. Tako sam se ja prepala i izvadila posudicu s hranom, nisam znala šta drugo i brzo na internet, a kad tamo ništa, osim proljeva, povraćanja, otpadanja perja i slično. Nadam se da imate odgovor za mene, bila bih Vam jako zahvalna. Pozdrav, Petra O: Voljka je organ koji je dio probavnog sustava ptica, tanke i rastezljive stijenke. Oblikom, veličinom i smještajem se razlikuje kod različitih vrsta ptica. Kod papige leži na desnoj strani vrata, povezuje jednjak i proventrikulus, rastegnuta je iznad prsne kosti. Nakon što ptica proguta hranu, ona kroz jednjak dolazi u voljku. Voljka ima dvije funkcije: omekšavanje hrane i privremeno skladištenje hrane. To je važno jer  ptice nemaju zube kojima bi hranu usitnile, a jednjak i voljka proizvode sluz koja omekšava hranu za daljnju probavu, a taj sekret omogućuje i hranjenje mladunaca.  U prirodi ptica brzo kljuca hranu i skladišti je u voljci, kako bi je mogla probavljati na sigurnom, gdje nema prirodnih neprijatelja ili kako bi odjednom mogla više hrane odnijeti mladuncima. Voljka ima važnu ulogu i kod udvaranja, kada dolazi do regurgitacije (vraćanja) sadržaja voljke i hranjenja partnera. To se posebno ističe kod tigrica i nimfi. Kontrakcijom mišića voljke hrana dalje odlazi u želudac (papige imaju 2 želuca - proventrikulus i ventrikulus). Zdrava ptica obično isprazni voljku 15-ak minuta nakon hranjenja, pogotovo ako je ventrikulus prazan. Ako je pun, onda hrana ostaje u voljci. Ptice imaju brzu probavu, mnogo bržu od čovjeka i većine drugih životinja, vrijeme koje je potrebno da hrana prođe od kljuna do kloake je 2 do 3 sata. Nakon uzimanja hrane (pogotovo obilnijeg obroka) može se povremeno vidjeti kako papiga otvara i zatvara kljun uz istezanje vrata. Na taj način ona „namješta“ hranu u voljci i tako pomaže probavi. Kad je papiga zdrava voljka se i ne opaža, no ukoliko je prepuna hrane, plinova ili je prevelika, onda se može opipati i vidjeti. Kako su stijenke voljke tanke i elastične, zbog nepravilne prehrane cijela voljka se može prerastegnuti. Do tog stanja dolazi postepeno, kada papiga ima „loše“ navike hranjenja odnosno kod prežderavanja. Ne radi se samo o tome da papiga jede previše hrane, nego jede većinu vremena tijekom dana, s prevelikim unosom hrane u jednom obroku, koji ne može probaviti. U tom slučaju želudac ptice je pun, a dio hrane dugo ostaje u voljci i ona se sve više rasteže. Tada ne samo da voljka postaje prevelika, nego se i mišići voljke istežu i postaju smanjenog tonusa. Kao posljedica smanjenog tonusa dolazi do odgođenog pražnjenja voljke i hrana ne može lako odlaziti u želudac. Zaostala hrana u voljci trune, podloga je za razvoj bakterija i gljivica, a infekcija opet sve više usporava probavni proces. To stanje opisuje se kao atonična (viseća) voljka. Voljka je velika i visi preko prsne kosti ptice, češće na lijevoj strani.Viseća voljka može se krivo protumačiti kao naslage masnog tkiva ili lipomi, stoga je važan pregled veterinara kako bi se postavila prava dijagnoza. Osim voljke koja se uočava kao kvrga u području trbuha, papiga pokazuje znakove bolesti: odbija hranu, bira samo lakše probavljivu hranu,  teže guta hranu, a često i povraća kako bi sama izbacila višak hrane iz voljke. Kod sporijeg pražnjenja voljke najčešća infekcija je sa gljiivicom Candida albicans, a papiga pokazuje sve znakove infekcije: otekla voljka i jednjak, otežano i bolno hranjenje, odbijanje hrane, povraćanje tekućine i izbacivanje pjene. Rastegnuću voljke sklone su tigrice, koje su inače sklone svim bolestima vezanim uz pretilost. Stanje je kronično jer kad se voljka jednom prerastegne, ne može se više vratiti u prvobitno stanje. U slučaju da ptica ne može nikako sama isprazniti voljku (probava ne ide dalje u želudac), radi se ispiranje voljke kod veterinara. Najčešće se liječe posljedice takve rastegnute voljke, a to su upale voljke, dakle liječi se bakterijska ili gljivična infekcija primjenom lijekova i pomoćnim sredstvima. S obzirom na to da je stanje kronično, najvažnije je održavanje stanja da ne dođe do progresije, kako bi papiga imala što kvalitetniji život: davati   lakše probavljivu hranu (sitnije sjemenke, bar u klasu, kuhana riža, namočene ili proklijale sjemenke), više povrća i voća, primjena vitaminsko-mineralnih preparata, pogotovo ako papiga odbija većinu hrane zbog teškog probavljanja , primjena probiotika: probiotski napitci, svježi kravlji neslani sir, sintetski probiotici (najšešće u obliku praha, kao npr. probyzime), čajevi koji imaju antimikotsko ili antibakterijsko djelovanje (razblaženi i ohlađeni) te davanje više obroka s manjom količinom hrane (ne dozvoliti da se papiga prejeda). Preporučljivo je povremeno kontrolirati stanje kod veterinara (bris voljke). Sindrom viseće voljke može se spriječiti stvaranjem zdravih prehrambenih navika kod papige. Najvažnije je ne davati velike količine hrane i onemogućiti papigi da se prejede (dnevnu količinu hrane rasporediti na više obroka). Važno je omogućiti puno kretanja jer to utječe na tonus mišića pa time i voljke. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Zanima me je li pareza nogu kod papige tigrice izlječiva ako se uzima B kompleks? Ivona O: Pareza nogu kao simptom u kojem je izgubljena ili umanjena normalna funkcija noge, spada u skupinu simptoma koji kod ptica mogu upućivati na disfunkciju živčanog sustava odnosno na oštećenja u mozgu i produženoj moždini te u konačnici i na perifernim živcima. Osim same pareze/paralize kliničku sliku mogu pratiti još neki od simptoma, slijepoća, pojačana aktivnost odnosno trzanje, uzbuđenje  i oni zbog kojih je funkcija znatno poremećena konvulzije, zabacivanje glave unazad i asimetrični pokreti nogu ili krila. Često je slučaj da je više simptoma zajedno prisutno i da su manifestacija jednog poremećaja. U slučaju da je noga djelomično ili potpuno paralizirana, uzrok uglavnom leži između kralježničke moždine i zahvaćenog dijela tijela. U ptica se javlja nekoliko oblika paralize nogu - samo prsti i stopalo te spastična paraliza ili pareza cijele noge. Iako se u dosta slučajeva uzrok za života ptice ne može pronaći, ovakva stanja u kavezno držanih ptica relativno su česta. Kod procjene nastanka bolesti u obzir se moraju uzeti, godine ptice, kakav je način držanja, veličina krletke, puštanje van krletke, povijest bolesti otprije. Okolišni utjecaji poput preniske temperature, vlažnosti zraka i usmjereno strujanje zraka pogoduju razvoju prehlade ili upale živaca, mišića ili zglobova (neuritis, miozitis ili artritis). Zatim, virusne bolesti, traume ili ozljede tokom života, bujanje tumoroznog tkiva, izloženost mogućim toksinima, te neizbalansirana ishrana. Kod nešto starijih ptica/papiga, upala bubrega može se proširiti (zbog položaja i anatomske građe ptica organi su prilično tijesno zbijeni jedan uz drugog) na glavne živce nogica i krila te ptica može pokazivati slabost na jedan od ekstremiteta (paralize, pareze, nestabilnost). Dijagnostika samog uzroka bolesti kod ptica nešto je otežana običnom veterinaru praktičaru pa se za čim točniju dijagnostiku najbolje obratiti u specijalizirane veterinarske ambulante ili na Veterinarski fakultet u Zagrebu, Zavod za bolesti peradi s klinikom. Liječenje prema dijagnozi uz potpornu terapiju vitaminima B-kompleksa indicirano je u takvim slučajevima, posebno je značajan vitamin B1, tiamin je esencijalni nutrijent koji ima važnu ulogu kao koenzim u metabolizmu ugljikohidrata i za normalno funkcioniranje živčanog sustava, točnije ima bitnu funkciju u neuromuskularnom prijenosu impulsa jer je kofaktor u biosintezi nurotransmitora acetilkolina te GABA-e. Više o značenju i funkciji vitamina B- skupine možete saznati u ranije objavljenom odgovoru Bolest kanarinke i vitaminska terapija / Vitamini B kompleksa. Deficit vitamina B-skupine, tj. tiamina je dosta čest kako kod divljih ptica pa i kod kavezno držanih. Suvišak vitamina B- skupine odnosno hipervitaminoza B je ipak rijetkost jer su ti vitamini topivi u vodi, odnosno lako se višak odstranjuje putem urina. U slučaju vaše ljubimice ako je pareza posredovana manjkom vitamina, odnosno nepravilnom ishranom, upalom živaca, bubrega, pa čak i nekim virusnim bolestima, moguće je ptičicu dovesti do izlječenja nekom dugotrajnijom aplikacijom vitamina B-skupine, no ako je uzrok pareze bila trauma, tumorozno bujanje te druge ozbiljnije bolesti živčanog sustava, do izliječenja teško da će doći. Dakle, dijagnostika odnosno precizno određivanje uzroka same pareze ključno je da bi se utvrdilo je li situacija Vaše ljubimice izlječiva ili nije.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imam papigu rozenkolis, ženka, stara 3 godine. Voli lizati bravu na vratima, zvončiće u kavezu, nokte na mojim prstima i prstima ukućana? Je li to znak da joj nedostaju nekakvi vitamini i slično? Inače, vesela je papigica, dobija raznovrsnu hranu, jabuku svaki dan, školjke s mineralima,  jod kocku, jednom tjedno dobije Bar... Mislim da ima sve potrebno, što i pokazuje sa svojim veselim ponašanjem. Ukoliko je van kaveza, lizanje prstiju ukućana obožava, pogotovo mene (najviše provodim vremena sa njom), a ukoliko smo zauzeti s poslom, sleti na bravu vrata i to obavlja na bravi. Također, ukoliko je u kavezu, uzme jednom nogicom zvono, stavi ga ispod sebe i liže. To traje, koliko sam primjetio, nekih godinu i više dana, osobito nakon jela. Regurgitacija ovo nije, upoznat sam s tom gestom kod ptica... Dakle, je li sve u redu ili ipak joj nešto fali? Hvala unaprijed na pomoći, Saša O: Znakovi bolesti su karakterizirani promjenama u općem izgledu ili stanju papigice - skvrčenost, sjedenje nisko na prečki, sjedenje na dnu krletke, glava stavljena pod krilo i stajanje na dvije noge, slabost, gubitak ravnoteže i slično. Također promjene u ponašanju i općem stavu - kao inaktivnost, smanjena aktivnost ili promjene u vokalizaciji ili pjevanju, spuštena krila, napadaji, prekomjerno spavanje, slab odgovor na stimulanse iz okoline, promjene u osobnosti (npr. više agresivnija, više potištena), pojačani ili smanjeni apetit ili pijenje, povraćanje ili regurgitacija, otežano defeciranje, začep, proljev, otečenje u području voljke, gubitak tjelesne težine, iscjedak iz ustiju i drugo. Rozenkolisi su izuzetno aktivna, znatiželjna i zaigrana bića. Poželjno ih je držati u paru jer su izuzetno privržene svom životnom partneru. Zato su i dobile naziv dražesne papigice (eng. lovebirds). Smatra se da je od iznimne važnosti za njihovo zdravlje da se drže u paru, a ne pojedinačno. Ukoliko ipak posjedujete jednog rozenkolisa, činjenica je da će on razviti snažnu povezanost s vlasnikom koju bi inače usmjerio prema svom partneru suprotnog spola, bit će izrazito vezana uz Vas. Stoga, pošto imate jednu ptičicu rozenkolisa, morate joj pružiti potrebno društvo koje joj nedostaje od druge ptice. Njeno ponašanje je odraz njene komunikacije s okolinom i njene "zaljubljenosti", također i privlačenja pozornosti. Ove papigice su posebno privržene starijim članovima obitelji i djeci. Ponašanje Vaše ptičice je u skladu s njenom prirodom, a do Vas je da joj posvetite mnogo, mnogo vremena kako bi ona bila sretna i zadovoljna.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imam mladu tigricu koja ima negdje oko 5 mjeseci. Otkad sam je kupila primjetila sam da joj je vječno ogledalo nekako zamazano iako joj ga uporno svaki dan brišem. Nedavno sam je uhvatila kako mu skroz približi kljun, priča mu i izbacuje mu sjemenke kroz kljun i onda to uredno nazad pojede. Prvo sam se prepala da nije mozda bolesna, ali pošto ne pokazuje nikakve znakove bolesti (živahna je, priča, igra se, jede, pije). Malo sam tražila po internetu i  pročitala sam još takvih slučajeva. Da to ne bi često radila povremeno joj ga uklonim, no ona ima jos igračaka i isto to radi. Naime, ona toliko voli to svoje ogledalo i igračke, stalno skače, kljuca ga, priča mu... Može li postati opasno i narušiti joj zdravlje jer to radi redovito? Trebam li joj maknuti sve igračke iz kaveza? Ili, na kraju krajeva, može biti da je bolesna iako ne pokazuje nikakve znakove? Mirela O: Znakovi bolesti su karakterizirani promjenama u općem izgledu ili stanju papigice - skvrčenost, sjedenje nisko na prečki, sjedenje na dnu krletke, glava stavljena pod krilo i stajanje na dvije noge, slabost, gubitak ravnoteže i slično. Također promjene u ponašanju i općem stavu - kao inaktivnost, smanjena aktivnost ili promjene u vokalizaciji ili pjevanju, spuštena krila, napadaji, prekomjerno spavanje, slab odgovor na stimulanse iz okoline, promjene u osobnosti (npr. više agresivnija, više potištena), pojačani ili smanjeni apetit ili pijenje, povraćanje ili regurgitacija, otežano defeciranje, začep, proljev, otečenje u području voljke, gubitak tjelesne težine, iscjedak iz ustiju i drugo. Tigrice bi trebale živjeti u paru ili u jatu jer im treba igra i komunikacija s pripadnicima njihove vrste. Tigrice među sobom komuniciraju glasom, raznolikom pjesmom koju pjevaju te gestama kojima pokazuju da su naklonjeni ženki te grubim opomenama kojima teže ostvariti dominaciju. Društveno je ponašanje tigrica vrlo složeno te svakog dana možete uočiti nove detalje. Tigrice su vrlo inteligentne i aktivno komuniciraju sa svojom okolinom. Ako i nije moguće ostvariti prirodnu potrebu u ponašanju i komunikaciji s pripadnicima iste vrste, tigrice će početi komunicirati s ljudima, svojim igračkama ili vlastitim odrazom u ogledalu jer smatraju da je to dio njihovog jata, a jedan predmet ili osobu mogu smatrati i svojim "partnerom".  Stoga, ponašanje Vaše tigrice je prirodno. Preporučujem da joj ne mičete igračke te da provodite s njom više vremena, a ako to nije moguće, nabavite još jednu tigricu.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Kako prepoznati razlike spola kod mutacija pjevajućih papagaja? Unaprijed hvala! O: Pjevajući papagaji (Psephotus haematonotus - Red-rumped Parrot) potječu iz Jugoistočne Australije, ima ih u Jugozapadnom Queenslandu, Novom Južnom Walesu gdje su jedni od najbrojnih vrsta papagaja. Glasaju se prijaznim i raznolikim tonovima, ali ne i preglasnim pjesmama, po čemu su zapravo dobili i ime. Veličinom dosežu od 27-28 cm, a mogu živjeti u prosjeku 15 godina pa čak i do 20 godina uz odgovarajuću skrb. Prirodno stanište su im gnjezda u rupama drveća, panjevi ili nadstrešnice kuća. Inače su dosta otporni na niske temperature tako da se bez problema mogu držati po zimi u volijerama, ali da imaju zaštićenog prostora kako bi se sklonili zbog vremenskih neprilika. Ženka snese 4 – 8 jaja, a period inkubacije je 20 dana. Pri odgoju ptića ženka je vrlo obazriva i nježna te nikada ne napušta gnijezdo. Mladi ptići napuštaju gnijezdo sa 4 tjedna, a roditelje sa 7 tjedana starosti. Hrane se suncokretom, prosom, zobi, sjemenom za kanarince, a od voća i povrća vole jabuku, listove i cvjetove maslačaka, špinata, peršin, mrkve,... U prirodi pjevajući papagaji ne mijenjaju partnera pa je važno napomenuti da ovu vrstu papagaja treba kupovati u paru, jer tada njihova pjesma dostiže pravi vrhunac, dok pojedinačna ptica može biti depresivna i tužna. Kao kućni ljubimac, pjevajući papagaj je jako zahvalna ptica, što zbog svoje ne prevelike veličine i svoje prijazne naravi (ne grize kao većina papagaja) te prijazne i umjerene pjesme. Razlika među spolovima je vrlo dobro vidljiva već i kod mladih ptica u gnijezdu. Ženke su sivo-zelene, maslinastog preljeva, dok mužjaci imaju fluorescentno zelenu glavu i vrat, zelena leđa i rep sa crnim dijelovima, a grudi su intenzivno žute, dok je nadrepni dio jarko crvene boje. Krila su zelena sa tamno plavim rubovima na letnim perima. Osim osnovne boje, kod pjevajućih papagaja javljaju se i varijante odnosno mutacije boja koje su primarno vezane uz spol: cinnamon, lutino, pallid, pallidino, platinum, opaline; autosomalne recesivne mutacije: plava, pjegava, ugar, brončani ugar, žuta sa crnim očima; te dominantno naslijedne mutacije: sivo-zelena. Postoje varijacije među primarnim mutacijama. U nekakvom globalnom načelu boje mužjaka kod originalne boje i kod mutacija su intenzivnije pa možete tako pokušati raspoznati mužjaka od ženke. S obzirom na veliki broj mutacija teško mi je bez fotografije prepoznati spol, pa bih predložila, ako sami ne budete mogli prepoznati spolove, da fotografirate papagaje pa da nam pošaljete slike ili se za pomoć obratite Vašem veterinaru.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Moja papigica ne može skvrčiti prstiće na nožici. Oslanja se na tu nožicu, ali je više drži u zraku, kao da je štedi. Budući da stalno izvodi neke vratolomije, pretpostavljam da se udario. Zanima me mogu li mu nečime mazati nožicu ili da ipak posjetim veterinara? Hvala vam na pomoći. S poštovanjem, Sandra O: Uzroka zbog kojih papigica štedi nogu može biti više, kao što ste i sami posumnjali moguće da se udario kod izvođenja neke od svojih vratolomija. U tom slučaju treba nogu dobro prepipati i ustvrditi da li se noga može dovesti u neprirodan položaj kod čega bi trebalo posumnjati na lom odnosno dislokaciju prsta. Ako nije u pitanju lom, potrebno je vidjeti da li ima vidljivih vanjskih ozljeda u obliku nagnječenja, hematoma, oteknuća ili porezotine. U slučaju porezotine možete joj pomoći aplikacijom antiseptičkog spreja Cotiveta, kako biste pospješili zaraštavanje i nastajanje oziljka i spriječili infekciju, te aplicirati maslinovo ulje, kantarion ili Flogoderm kremu, koju možete naći u našim dućanima, na bazi lavandinog ulja i vazelina. Oteknuće možete smanjiti tako da ptičici stavite oblog od vate namočene u hladnoj vodi par puta kroz dan. Od nekih ozbiljnijih bolesti, osim fraktura, može biti i u pitanju suha gangrena (obamiranje prstiju) ili gnojna upala prstiju. Kod gangrene noga postaje sivkasta, zatim crna i na kraju se osuši i otpadne. Može se javiti na jednom prstu i na jednom članku prsta. Početni znakovi su crvenjenje prstiju koje kasnije postane tamnoljubičasto. Ptica zbog jakih bolova ne može stajati na prečki. Kod takvih promjena ona najčešće odbija i jesti. Uzrok gnojne upale prstiju uzrok su bakterije, loša ishrana i loša higijena. Ptica redovito drži bolesnu (pocrvenjelu, toplu i bolnu) nogu podignutu. Zapažaju se žućkaste kraste, abnormalni nokti i izobličeni prsti. Liječi se ispiranjem bolesnog prsta i mastima na bazi antibiotika. U slučaju neprirodne mobilnosti ili sumnje na gangrenu ili da primjetite da je u pitanju upala i infekcija najbolje bi bilo obratiti se ipak veterinaru kako bi on kompletnim pregledom ptice postavio točnu dijagnozu i čim prije započeo liječenje.

Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Našao sam pticu, zapravo ona mene, sletjela mi je na prsa. Po njoj vidim da je mlada, ima paperja i perja, kljun crn i malen, oči izrazito crne, na glavi ima bijelo i tamno sive nijanse perja i po meni se pari mesožderka. Imala je zeleni izmet, a danas je izbacila smeđi. Prodavačica zoo hobija u koji sam se došao raspitati o ptici mi je rekla da je ta ptičica mesojedka i da joj se daje piletina umočena u vodu i da ima masu tih događaja i da su sve uspješno othranjene. Molim vas, pomozite i trebam li ići veterinaru ili da sam riješim? Malo sam istraživao i našao da je to mlada čiopa pa me zanima kako je i čime othraniti? Ante O: Čiopa (Apus apus) je ptica koja pripada obitelji Apodidae, redu Apodiformes. Odrasle jedinke postižu duljinu tijela od 16-17 cm s rasponom krila od 38-40 cm i tjelesnim težinama od 35-56 g. Boje su tamnosmeđe s bijelim područjem oko grlišta. Karakterističnost ove ptice jest oblik njena tijela za koju stručnjaci navode da je iznimno prilagođen letenju. Naime, njihova krila su uska i dugačka što im omogućava da se kroz zrak kreću velikom brzinom što ih ujedno čini i brzim i preciznim lovcem na potencijalni plijen. Odrasle jedinke se hrane letećim insektima i paucima.  Nakon što se mlade jedinke izlegu iz jaja, roditelji (i majka i otac) ih hrane narednih 19-20 dana. Tijekom tog perioda smatra se da roditelji dnevno moraju uhvatiti oko 50 g insekata kako bi mogli dodatno prehraniti mlade. Poslije 40 dana othranjivanja mladih, isti su spremni za izlazak iz gnijezda i nastavak samostalna života. Za to vrijeme njihova krila narastu do veličine od 16 cm što im osigurava nesmetani let i lov. U svakom slučaju, savjetujem Vam da s ljubimcem posjetite svojeg veterinara. Isti će biti u mogućnosti pregledati ljubimca te Vam odgovoriti na sva pitanja vezana uz prehranu i dohranu kao i zbrinjavanje istog. Također, savjetujem Vam da kontaktirate i AWAP - Udrugu za zaštitu divljih životinja, Centar za zbrinjavanje divljih životinja, Kraj Gornji, Zaprešić, Jablanska 17a, tel. 01/ 339 2795. Ovdje bih posebno napomenuo važnost obraćanja na prije navedene adrese. Naime, u njihovom odgajanju i dohrani mladih je izrazito bitno osigurati pravilnu prehranu određenu od strane stručnjaka za ovu specifičnu vrstu. Jedino prikladna prehrana može osigurati nesmetani rast i razvoj letnih pera. U protivnom, nepravilna prehrana može dovesti do "grešaka" u razvoju kao i nepravilnog razvoja letnih pera. Posljedično, sama jedinka nije u mogućnosti samostalno nastaviti život u prirodi.

Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Molimo za pomoć... Našli smo ptičicu na ulazu u zgradu, malo smo istraživali i radi se o mladoj šojki. Naime, nije pre malena, ali svejedno još ne može letjeti. Privremeno smo je uzeli, stavili na jedno mjesto gdje smo simulirali gnijezdo od pamučnih krpica. Udobno se smjestila. Ptičica, koliko smo mogli vidjeti, nije povrijeđena, a ni uplašena. Pročitali smo na internetu čime bismo je mogli hraniti i napravili malu smjesu žumanjka i hrane za mačke, s malo vode da ne bude presuho a ni premokro, i prvi dan je hranili pinceticom i ona je uredno jela, drugi dan (odnosno jučer) navečer je već počela sama jesti i kljucati kad bi joj stavili ispred, danas sama jede. No, mi živimo u stambenoj zgradi i ne možemo je držati, a i njeno mjesto je u prirodi, na slobodi s ostalim pticicama, no problem je što još ne može letjeti. Skakuće i pokuša poletjeti, ali se zabije u pokućstvo ili sleti negdje na pod... Što učiniti? Zadržati je još malo dok ne nauči letjeti? Ali nažalost u malom stanu nema ni mogućnosti da svoj let „uvježba“ niti primjerena mjesta gdje da se spusti i zadrži. Bojimo se pustiti je van u parkić da je ne zgrabi neka mačka... Nina Šojka - rasprostranjenost i vrste O: Sojka, šojka, kreštalica ili kreja (lat. Garrulus glandarius) je ptica koja živi na širokom području od  Zapadne Europe  i Sjeverne Afrike pa istočno do  Azije. Šojka spada u obitelj Corvidae, kojih ima preko 100 vrsta i koje u evolucijskom pogledu spadaju u najrazvijenije vrste ptica. Širom ovog područja razvilo se nekoliko različitih rasnih formi sojki koje se razlikuju međusobno. Postoje 33 različite podvrste razvrstane u osam grupa. Prehrana šojki Šojke se hrane kako na drveću, tako i na zemlji. Ishrana im je šarolika. Hrane se  beskičmenjacima uključujući male kukce, mrave, zatim žirevima, sjemenjem bukve i drugim sjemenjem, voćem kao npr.  kupine, mladim ptićima i jajima, miševima, malim gušterima  i zmijama i sl. Zanimljivosti o šojki Gnijezdi  se na drveću ili velikom grmlju. Ženka leže 4-6 jaja koja se izvaljuju nakon 16-19 dana, a ptice su sposobne letjeti nakon 21-23 dana. I mužjak i ženka zajedno hrane mlade. Jedna je od rijetkih ptica koja ne zna hodati, nego samo skakutati. Pred zimu zakopava sjemenke žira i bukve na koje često zaboravi pa doprinosi pošumljavanju. Šumari  je  zato vole i smatraju korisnom, dok je lovci ne vole i smatraju je štetnom pticom. Lovci je ne vole jer im uništava mlade fazane, golubove, drozdove, kosove, mlade ptice i jaja pjevica. Posljednjih godina se sve više približava naseljima, vrtovima, voćnjacima i parkovima. Vješti imitator Otkako su uvedene motorne pile za sječu šuma, počela je imitirati zvuk motorne pile, nijansirajući zvuk kada motor sam radi i kada reže drvo.  Među našim autohtonim pticama kreja je najbolji imitator, koji lako uči javljanje drugih ptica. Poznato je da imitira glas fazana pa kada joj ženka odgovori i otkrije svoje gnijezdo, kreja odleti do gnijezda i pojede joj jaja ili ptiće. Pohvalno je da ste se pobrinuli za ptičicu i da je s hranom dobila dovoljno snage da može vježbati letjeti. Vjerujem da Vjerujem da će kroz par dana puno bolje letjeti pa ćete je moći pustiti u prirodu. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam papagaja, personata, starog cca 10 godina. Zove se Albert. Hranim ga uobičajenom hranom za personate . Uz sve uobičajeno dobije jabuku i listove zelene salate. Unazad dvije godine njegov kljun je počeo rasti pa smo ga kod veterinara kratili, a onda sam ga samostalno grickalicom po savjetu veterinara.  Unazad godinu dana njegov kljun je počeo izgledati oronulo (priložit ću fotografiju). Također, prije nekog vremena mu je počelo jače opadati perje, međutim sada ima rupu bez perja na prsima što se do sad nikad nije dogodilo. Molim da mi pomognete savjetom ili nekom dijagnozom. Prilažem fotografiju i žao mi je što nije bolje kvalitete, ali je neuhvatljiv. Unaprijed zahvaljujem, Marina O: Personata (Agapornis personata) - crnoglava papiga potječe iz Tanzanije i Kenije gdje boravi uzduž  riječnih  korita. Personate su vrlo društvene ptice. Preporučljivo ih je držati u paru, s partnerom. Kupaju se tijekom cijele godine zbog podneblja s kojeg potječu, jer kao i sve ostale papige imaju suhu kožu koja se peruta. Ukoliko imate jednu papigicu, morate joj dati pažnju koju bi inače dobila od svog partnera. Hranimo ih mješavinom sjemenja od različitih vrsta prosa, svijetlo sjeme te nešto nigera, konoplje i suncokreta. Treba im davati proklijalo sjemenje, bar u klasu, te kukuruz u fazi mliječne zriobe. Uz sjemenje potrebno je davati voće, povrće i trave (list maslačka, mladu travu, mladi ječam i dr.) te vitamine i minerale. Vitamine i minerale možete pronaći u trgovinama Pet centra u obliku kapi za doziranje u vodi za piće. Osim toga, važno je ptici davati grit (mljevene školjke ) koji je dobar izvor minerala, joda i pomaže pri probavi. Mljevene školjke možete pronaći u kombinaciji sa pijeskom koji služi kao podloga za krletke. Osim toga, sipina kost papigama također služi kao izvor minerala , ali i za skraćivanje kljuna. Što se tiče kljuna, moguće je da mu nedostaje minerala u prehrani pa nepravilno raste i troši se. Opadanje ili čupanje perja može biti često također zbog nedostatka vitamina i minerala, a ponekad bude izazvano automutilacijom, kad si ptica sama čupa perje radi nervoze kad nema partnera. U svakom slučaju, ako je koža na ogoljelom mjestu promijenjena, crvena ili ima rane, svakako Vam preporučam da se obratite u najbližu veterinarsku ambulantu za kućne ljubimce.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Danas mi je mačka uhvatila pticu (sjenicu, ali nisam siguran), no nakon što sam pažljivo pogledao pticu, shvatio sam da nije ozljeđena, nigdje se ne vide rane, reagira na podražaje i slično. Sada, problem je što je ptica u laganom šoku, ona samo leži i diše kao luda, otvara i zavara kljun stalno i bez prestanka . Dao sam joj vode te je nakon tog skoro poletjela, ali da se ne bi ozlijedila polako sam je uhvatio rukom i stavio u kutiju za mačke. Ona trenutno leži i nastavlja disati u istom ritmu, krila, rep i noge joj se lagano pomaknu kad ih dotaknem, ali čini mi se da nema snage za let ili hodanje.  Zanima me, ako mi možete dati neki savjet gdje da je držim, svakih koliko da joj dam vode (kapam joj kroz injekciju), da joj dajem hranu, u kojem položaju da leži, treba li biti u hladu i na hladnom ili obrnuto i tako još par savjeta. Čini da je blizu oporavka, al treba je pogurati malo.Lijep pozdrav, Mateo O: Za svaku je pohvalu to što ste spremni pomoći bolesnoj ptici. No, ne treba podcjenjivati ovakve nezgode. Naime, osim šoka koji organizam pretrpi neposredno nakon traume, otežano i duboko disanje može biti i posljedicom ozljeđivanja unutarnjih organa. Traume prsne šupljine su najčešće uhvaćeno mjesto od strane druge životinje a znaju biti i pogubne po njihovo zdravlje, ponajprije stoga što im nedostaje dijafragma te ne mogu disati ukoliko dođe do unutarnjeg krvarenja (posljedica rupture plućnog tkiva, jetre i bubrega). Također, rupture crijeva mogu u relativnog kratkom vremenu dovesti do infekcije krvi ili septikemije. Iako se kod traumatskih ozljeda češće javlja vidljivo krvarenje na zahvaćenom dijelu tijela, najveći su problem unutarnja krvarenja. Na ovo ukazuje pojava crne ili krvave stolice. Trauma sama po sebi predstavlja veliki stres za pticu pa, neovisno o stupnju unutarnjih oštećenja organa, neminovno dolazi do pojave gubitka apetita i želje za uzimanjem vode te opće neaktivnosti i klonulosti. Naravno, kod svake traume najbolje je odmah potražiti pomoć u veterinarskoj ambulanti. Naime, iako se čini da se malo može učiniti sa tako malom životinjicom, no, postoje neke osnovne smjernice što činiti kao prvu pomoć i stabilizaciju zdravstvenog stanja. Onim pticama koje pokazuju neki vid otežanog disanja može se pomoći smještanjem u inkubator s kisikom. Nakon što se stanje stabilizira, mogu se injekciono aplicirati antibiotici te subkutano tekućine elektrolita i vode, kako bi se pomoglo normalizaciji metabolizma. Potonje se može provesti prvenstveno o hitnosti stanja. Cilj liječenja manjih ili vanjskih ozljeda je osigurati preživljavanje pa se tek nakon stabilizacije zdravstvenog stanja pristupa sanaciji traumatiziranog tkiva. Činjenica je da je uslijed Vašeg promptnog reagiranja na ulov Vaše mačke manja vjerojatnost za teža unutarnja krvarenja, s obzirom kako niste naveli da ste primijetili krvavu ili crnu stolicu te da se stanje sa disanjem vjerojatno i stabiliziralo, pa je za očekivati i povoljan ishod. Ptičicu treba smjestiti na mirno mjesto, u hladu ili je privremeno smjestiti unutar stambenog prostora. Važno je naglasiti da je pogodno osigurati joj mir i prozračnost prostorije ili okoline u kojoj bi se smjestila i svakako voditi računa da ne boravi na nižoj temperaturi od sobne temperature. Za smještaj Vam može poslužiti kartonska ili plastična kutija obložena pamučnom tkaninom ili podloškom kako bi Vam bilo lakše održavati higijenu. Slijedeće, što se hranjenja tiče, ptičica bi trebala imati, ukoliko sama nije u mogućnosti uzimati hranu, obroke svaka dva sata a isto vrijedi i za vrijeme davanja vode. Sve u ovisnosti o starosti ptice za hranu joj možete ponuditi mješavinu sjemenki za vanjske ptice te živu hranu (crve brašnare, fobase, žohare ili cvrčke) koje možete nabaviti u Pet centar trgovinama ili joj načiniti mekanu smjesu mljevenjem spomenutih sjemenki i dodavanjem izvora bjelančevina u vidu kuhanog bjelanjka ili pilećeg mesa. Zatim, što se tiče položaja u kojem bi se ptičica smjetila, vrlo mi je teško definirati jer bi u svakom slučaju bilo uputno pticu odnijeti u veterinarsku ambulantu kako bi se na osnovu pregleda točno vidjelo o kakvim se ozljedama radi, a sve u svrhu osiguravanja optimalnog oporavka bez komplikacija zdravstvenog stanja.