Pitajte veterinara

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Hvala vam na prethodnom odgovoru. Jaja sam bacila kada je nimfa počela izlaziti sama iz kaveza i kada ih je odbacila i opet se nastavila ponašati normalno, ali od jučer sam primjetila da je nekako mirnija i pila je vodu više nego inače. Malo ide glavom naprijed-nazad i izbaci vodu, i tako je čitavu noć. I danas je nešto mirnija, znate li što može biti u pitanju? Hvala vam što uvijek odgovorite.S poštovanjem, lijep pozdrav, Meliha O: Da bi se utvrdilo pravo zdravstveno stanje ljubimca potrebna je klinička pretraga koja započinje pregledom  kaveza i sadržaja u kavezu, izgledu poda, rasporedu prečki, izgledu i smještaju hranilice i pojilice, regurgitiranog sadržaja i izmeta. Za detaljni klinički pregled nakon pažljivog hvatanja i obuzdavanja ptice potrebno ju je izvagati, po potrebi izmjeriti temperaturu, a zatim se pomno pregledava perje i koža, pretraga vidljivih sluznica, bilo i disanje, stupanj hidratacije te palpacija abdomena. Može se uzeti bris iz voljke ili kloake i poslati na bakteriološku pretragu. Dodatne pretrage su slanje izmeta iz kaveza na koprološku pretragu i vađenje krvi za hematološku pretragu. Uz klinički i rentgenski nalaz, pomaže mjerenje vrijednosti određenih biokemijskih parametara krvi (promjene na bubrezima nalazimo porast razine mokraćne kiseline). Nimfu je potrebno smjestiti u toplu prostoriju gdje je temperatura 30°C, bez propuha, i obavezno joj davati u vodu za piće multivitaminske pripravke. Opisani simptomi mogu odgovarati cijelom nizu različitih bolesti pa je neophodno postavljanje dijagnoze uz klinički pregled ptice, kako bi se moglo ciljano terapirati oboljelu pticu. Takav pregled možete obaviti na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, u Ptičjoj ambulanti – kontakt tel.  01/2390-410, a radno vrijeme je sljedeće: ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam papigu tigricu, vesela je zaigrana, dobrog teka, ali stalno se češe do te mjere da si raskrvari područje oko kljuna i po leđima. Ne voli se kupati. Izgubila je dosta perja po leđima i ispod krila i sada nema dovoljno snage za duži let. Sumnjam na šugu pa sam je tretirao PETSOFT sprejem koji sam nabavio u Pet shopu i prirodnim pripravkom (melemom) na bazi propolisa, što nije dalo nekih rezultata. Zanima me kako bih mogao doći do Ivermektina ili pripravka koji bi joj pomogli ili mi možete dati neki drugi koristan savjet.Unaprijed hvala, Krešimir O: U slučajevima pojačanog ispadanja perja kod ptičica i uz to prisutnog svrbeža, postoji nekoliko bolesti na koje možemo posumnjati. Svakako u pitanju mogu biti vanjski nametnici kao što su tekuti, koji se hrane krvlju i parazitiraju po cijelom tijelu ptičice, a najviše se ih može naći po nogama i pazušcima ptice i naravno po rubovima kaveza. Više o tome pisala je i kolegica u odgovoru Ispadanje perja i svrbež - tekuti? Također, od vanjskih parazita mogu dolaziti u obzir i šugarci, koji su također veliki molestanti, a najčešće se klinička slika javlja u području oko kljuna ptičice, i/ili po donjim dijelovima nogu. U odgovoru kolegice Ljiljane Vrhovac Uzur, dr.vet.med. naslovljenom Promjene na pokljunici tigrica (papiga) / Šuga kod papiga možete saznati dodatne informacije o tome. Svakako biste ptici olakšali da je nekoliko puta tijekom tjedna tuširate vodom, s obzirom na to da se sama ne želi kupati, npr. iz špricaljke za cvijeće, obavezno stavite mlaku vodu jer dok se ona rasprši u sitne kapljice i dođe do tijela ptice da ne bude prehladna. Može se dogoditi u nekim slučajevima, kod izrazito suhog zraka u grijanim prostorima naših kuća, da ptice nemaju dovoljno vlage i koža im bude vrlo napeta pa prilikom rasta mladog perja ptice iskazuju nemir i pojačano se češkaju. U svakom slučaju uzmite ptičicu u ruke i dobro je pogledajte te ako zamjetite nametnike, bilo bi dobro koristiti Bogena sprej, kojeg možete naći u našim dućanima i uz pticu tretirati i kavez. Ukoliko ipak smatrate da je u pitanju šugarac, ivermektin (tj. Iverktin 1%) možete potražiti u najbližoj veterinarskoj ambulanti  odnosno veterinarskoj ljekarni. Svakako moj savjet je da pticu dodatno vitaminizirate kako bi pospješili brži rast perja i opću otpornost od bolesti. Neke od preparata koje možete koristiti su Oropharma Omni-vit kapljice za dodavanje u vodu, ili Sera vitamin plus za ptice, te također Vitakraft Piće za ptice s jodom - voda bogata mineralima i jodom.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam papigicu tigricu stara je otprilike oko 10 mjeseci. Super je bilo do sinoć... Od sinoć nenormalno cvrkuće, galami. Inače mu je kavez uvijek otvoren pa šeta kako mu volja, nije baš druželjubljiv da bi skočio na rame ili tako nešto, ali zna doći na prst da se pomazi i tako ne bježi  kao lud. E, sad, sinoć je poludio, galami nenormalno, pjeva. Zamjenila sam mu hranu, vodu, sve normalno jede, pije, suhe su mu nosnice, nije potišten, ali kao lud se dere... pa me zanima što bi to moglo biti i kako ga smiriti. Maja O: Tigrice u prirodi žive u bučnim jatima pa stoga imaju kompleksni vokalni repertoar, a najglasnije su u jutarnjim i večernjim satima.  Karakteristično je za tigrice da većinom odmah ujutro počinju tiho crvkutati, a samo glasanje povezano je se osjetljivosti tigrica na količinu danjeg svjetla (odnosno utjecaja svjetla na žlijezdu hipofizu). Glasanje im je, kao i nama ljudima, način komunikacije. Kratki zvukovi poput klika većinom upućuju na društveni poziv, dok se glasno kričanje najčešće povezuje s traženjem pažnje.

Odgovara:  Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Razgledao sam Vaš sajt i stvarno je odličan, ali hteo bih da dobijem jedan odgovor. Čuvao sam kao kućnog ljubimca tigricu, koja je živela oko 13 godina kod mene, pa potom takozvane kozice itd., itd., sada hoću da čuvam nekog većeg papagaja... Našao sam žako papagaja starog oko 3 godine, koji se prodaje kod nas pa me interesuje... Kako navode sadašnji privremeni vlasnici, odnosno sad je u pet shop radnji, kažu da je rahitičan i da ima malih problema sa nogama. Pravi vlasnik ga prodaje zbog toga što nema kontakt sa njim, odnosno papiga neće da sarađuje sa njim zbog „nečega“...( to je izjava sadašnjeg koga sada čuva privremeni). Mene interesuje da li se to može lečiti, da li se može pomoći toj lepoj ptici, po meni je još mlad, i sa dobrom negom... Za sada toliko i hvala Vam unapred. Pozdrav, Saško O: Rahitis je stečena osteopatija čiji je uzrok nedovoljna mineralizacija kostiju. Javlja se uslijed nedostatka vitamina D, nedostatka kalcija te nepravilnog omjera kalcija i fosfora u prehrani. Kliničkom slikom rahitisa dominiraju deformiteti nogu, iskrivljenje prstiju, kralježnice i prsne kosti. Stanje ptice se može znatno popraviti uravnoteženom prehranom uz dodatke vitamina i minerala, svakako nakon temeljitog pregleda i po uputstvima veterinara. Previsokim unosom vitamina D stanje ptice se može pogoršati te se svakako pridržavajte uputstava vezanih uz doze i dužinu terapije. Žakoi su vrlo inteligentne životinje i omiljeni su kućni ljubimci koji mogu izgovarati veliki broj riječi. Iako je ptica u ranijoj životnoj dobi očito imala loša iskustva, vjerujem da bi bilo moguće ostvariti dobar kontakt s osobom koja voli ptice i koja će biti dovoljno strpljiva u postupanju s njom.

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Moja mala papigica fisher bit će sutra stara 2 tj. i danas sam priimjetila da na stražnjici, zapravo na anusu, ima ranu koja izgleda tako kao da mu je ispucala koža i da mu je anus zatvoren. Strah me je da neće moći obavljati nuždu. Je li vi možda znate ili ste imali takav problem, što treba napraviti? Pomoć mi je hitno potrebna, ne želim da moja papigica ugine. Hvala unaprijed.Suzana O: Nažalost, iz Vašeg opisa nisam razumjela je li u pitanju neka izraslina na kloaki, koja priječi otvor ekskrementima ili nešto drugo? Ima li papigica možda krvi u stolici, koja se skorila oko anusa pa izgleda kao rana? Na ovaj način mi je, nažalost, uistinu teško pretpostaviti o čemu je riječ. Moguće je da se radi o papilomatoznoj tvorbi koja raste karfiolasto i koja često ima ispucali izgled, pticu takva izraslina smeta pa je ptica može iskljucati i napraviti ranu. "Anus", tj. kloaka, kod ptica predstavlja zajednički otvor mokraćnog, spolnog i probavnog sustava pa prema tome i prima bakterijsku floru iz sva tri organska sustava. Stoga je u ovom slučaju i mogućnost poremećaja, tj. bolesti kod bilo kojeg od ovih sustava. S obzirom da je probavni sustav potencijalni izvor patogenih bakterija kod sistemskih bolesti ptica, uzimanje uzorka iz kloake česta je dijagnostička metoda. Inače se feces u ptica sastoji od tri dijela: prvi je urin koji se sastoji od kristala pa je zbog kristala često mutan, zatim ne kristalni urin koji je bistar kao voda i treći dio je izmet, koji je krute kozistencije. Pojava crvenog izmeta upućuje na unutarnje krvarenje nisko u probavnom traktu ili na oboljenje bubrega. U svakom slučaju, preporučam odlazak veterinaru koji se razumije u patologiju ptica, a ukoliko ste u mogućnosti, odvedite papigu na Kliniku za bolesti peradi na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu – detaljnije informacije i kontakt možete pronaći u ranije objavljenom odgovoru kolegice, naslovljenom Pregled ptice i postavljanje dijagnoze / Ptičja ambulanta na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Moje dražesne papigice su odjednom postale strašno glasne te se jedna uvijek gura k drugoj, a ona odleti na drugi kraj krletke i  počne se glasati. Mislio sam da to ne bi bili znaci agresivnog ponašanja? Unaprijed hvala. Juri O: Dražesne papigice uvriježeni je hrvatski naziv za agapornide (eng. lovebirds). Ove papigice potječu iz centralne i zapadne Afrike. Porodica agapornida dijeli se na 9 vrsta papigica, a najpoznatije su: rozenkolisi, fisheri, personate i nigrigenisi. Naziv lovebirds su dobile po tome što jer su izuzetno privržene svom životnom partneru. Zanimljivo je da kad se jednom oformi par kod tih ptičica, one će ostati zajedno pa makar ih stavili među čitavo jato istih jedinki. Važno je napomenuti da mogu biti vrlo ratoborne i agresivne prema drugim pticama. Iz tog razloga nije preporučljivo stavljati ih u isti kavez sa drugim pticama, pogotovo kada su raspoložene za parenje. Dražesne papigice vole imati puno prostora pa stoga i krletka mora biti što većih dimenzija. Spolno su zreli sa osam mjeseci, no najbolje ih je pariti u starosti od 12 do 15 mjeseci. Ukoliko imate mužjaka i ženku, postavite im kućicu za spavanje i kućicu za gniježđenje. Kod ovih papiga je dosta teško razlikovati mužjake od ženki pa se može desiti da se prilikom kupnje uzmu dvije ptice istog spola. I u tom slučaju je moguće da se takve ptice, istog spola vežu i žive mirno u paru, ali je jedna od njih uvijek dominantna. Agresivnija ptica može preplašiti svog partnera koji zbog toga bježi i skriva se u gnijezdu. Tamo čak može izleći nekoliko jaja na kojima će sjediti dok mužjak ne izgubi interes za parenjem. Ukoliko im nije do parenja, neki mužjaci , ali i neke ženke, napadati će svog partnera i voditi ga sa grane na granu. To može dovesti do iscrpljivanja slabije ptice. Agresivnija ptica (češće mužjaci) iskazuju svoju dominaciju širenjem zjenica, izvijanjem tijela u obliku slova S i mahanjem krilima. Neke papige skaču po granama ili prečkama. Kričanje  može biti izraz straha ili dominacije. Agresivnost može dovesti i do smrti jedne od ptica, ako kulminira do fizičkih sukoba ili do izgladnjivanja i iscrpljivanja slabije ptice. U najboljem slučaju doći će do neplodnosti  uzrokovane stresom. U takvim slučajevima je neophodno razdvojiti ptice. Savjetujem Vam da se za dodatne informacije obratite u Ambulantu za ukrasne ptice na Veterinarskom fakultetu u  Zagrebu gdje rade kolege koji su specijalizirani na ovom području. Broj telefona ambulante je 01/ 2390 410, a radno vrijeme:  ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 11, a utorkom i četvrtkom od 16 do 18 sati.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Kupila sam prepelice i one su već nosile jaja kod starog vlasnika, međutim kada smo ih prenijeli kod nas one ne nose jaja i to traje već nekoliko dana. Da li je u pitanju stres ili nešto drugo? Hvala, Sabrina O: Jedan od mogućih razloga za prestanak nesenja jaja svakako je stres zbog promjene ambijenta. Međutim, na nesenje jaja utječu i brojni drugi faktori, poput prehrane, a naročito količina dnevne svjetlosti. U uvjetima intenzivnog uzgoja, prepelice se, kao i druga perad, podvrgavaju režimu umjetnog osvjetljenja 14-16 sati dnevno, što, uz odgovarajuću prehranu i temperaturu ambijenta, omogućuje da nesu veliki broj jaja. Ukoliko, količina svjetlosti slijedi prirodnu dnevnu oscilaciju, postoji mogućnost i da sada, kada su najkraći dani, nesenje jaja bude prekinuto. U takvim okolnostima, najintenzivnije nesenje je između 4. i 10 mjeseca. Osim toga, prepelice su, smatra se, osjetljivije na stresne faktore od svojih srodnika, kokoši. Dodatno o prepelicama možete pročitati u ranije objavljenom odgovoru kolegice naslovljenom Ženka prepelice napada mužjaka / Preporučeni uvjeti držanja prepelica.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Koji dodatak ima za nagon golubova? Kupio sam vitamn E u ljekarni, hoće što utjecati na nagon? Goran O: Vitamin E pripada skupini tokoferola i dolazi u više različitih formi. Biološki najaktivniji je alfa tokoferol i njegov značaj u svijetu pernatih životinja je velik. Vitamin E je odavno poznat pod nazivom antisterilitetni i njegova uloga u reprodukciji je neprocjenjiva. U vrijeme nesenja jaja i mitarenja preporuča se dodavati ga u hranu odnosno vodu. Bogat izvor vitamina E su biljna ulja, posebno suncokretovo, sjemenke, bedemi, kikiriki, jaja, žitarice i dr. Vitamin E dolazi često u sastavu multivitaminskih preparata, koji obično imaju formu tekućine i dodaju se u vodu za piće. Jedan od takvih preparata je npr. Canto-Vit od proizvođača Versele Laga, Vinka od proizvođača Beaphar, Vitamin Plus od proizvođača Sera.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam dvije tigrice. Primjetila sam kad uzimam papige u ruke da jedna ima tople nožice, a druga hladne i pročitala sam na netu da to znači da je bolesna, iako ona ne pokazuje nikakve znakove bolesti, je li to istina? Lijepi pozdrav, Ivona O: Hladne noge kod tigrice mogu biti jedan od mnogobrojnih simptoma bolesti kod ptica, međutim važno je reći da, ukoliko ne vidite neke od ostalih simptoma, tada je najbolje da svakodnevno promatrate Vašu ptičicu i kontrolirate hladnoću nogu – ukoliko je ona konstantna i ne pojavljuju se drugi simptomi, onda je to stanje za nju normalno. Važni simptomi bolesti  na koje bi trebali obratiti svakodnevno pažnju kod Vaše dnevne rutine mijenjanja vode i hrane te čišćenja krletke su neaktivnost i nezainteresiranost ptičice, nakostriješeno perje, niski stav na prečki ili na dnu krletke kao da ptica "čuči" zatvorenih očiju dulje vremena tijekom dana. Ukoliko je apetit smanjen ili ga gotovo i nema, tigrica se prestala glasati, glasno diše, kiše, ima iscjedak iz nosa ili povraća, gubi perje, tjedno gubi na težini, uočite otečenja, promjene u dnevnoj rutini (npr. ne žele više izaći van iz kaveza i provoditi slobodno vrijeme u igri i kratkim preletima), često trza ili ima nagle pokrete glavom, samoozljeđuje se,  primjetite da krvari ima otvorene ozljede, rane... Dehidracija kod ptičica može ponekad uzrokovati slabost, upadnute oči, ljuštenje kože na prstima te hladne noge, pa svakako vodite računa koliko Vaša tigrica popije vode kroz dan. Ukoliko biste primjetili da se stanje mijenja ili da se pojavljuju neki od spomenutih simptoma, moj savjet je da kontaktirate veterinara.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Javljam se s upitom za pitomog malog aleksandra starog sedam mjeseci. Naime, papagaj je redovno, nekoliko puta na dan pušten van, radoznao i znatiželjan, igra se svim mogućim stvarima i poticajima u stanu, no odbija sipinu kost te primjećujem da mu, unatoč svemu, sve više počinje rasti kljun, kao i nokti. Zanima me postoji li nešto što mu mogu ponuditi kako bi počeo sam trošiti nokte i kljun i kako bi eventualno izbjegli stručno skraćivanje jer se bojim da će se ujedno početi i bojati ruku/ljudi...? Također, čitao sam na stranicama Pet centra da postoje određene igračke u tu svrhu stoga bih molio možete li navesti neke od njih.Unaprijed se zahvaljujem, lijep pozdrav.Josip O: Papigama kljun služi da bi uzimale hranu, penjale se, igrale, branile teritorij i općenito istraživale. Predugačak kljun kod papige može izazvati mnoge probleme poput pucanja, ali i probleme s uzimanjem hrane. Zbog za sada nepoznatih uzroka, kljun ponekad izrasta prebrzo, bez obzira na redovito brušenje o sipinu kost ili mineralni kamen. Smatra se da bi ova pojava mogla biti povezana sa neadekvatnom prehranom, primjerice s nedostatakom minerala koji je vezan uz nedostatak vitamina i proteina. Također, ovom stanju pridonosi i dulje vrijeme mekane stolice ili proljeva, što dovodi do smanjene resorpcije hranjivih tvari, a često je slučaj i da pticama prekomjerno izrasta kljun ili nokti uslijed bolesti jetre. Prekomjernim rastom je obično zahvaćena samo gornja čeljust, a vrlo rijetko dolazi do ispreplitanja gornje i donje čeljusti jer obje simultano rastu prebrzo. Da bi se problem riješio u  nekim slučajevima dovoljna je samo promjena prehrane, dok u je u drugima potrebno i  skraćivanje kljuna. Ako je ptica sklona ovom problemu potrebno je poduzimati redovito skraćivanje kljuna, ponekad i svaka tri do četiri tjedna. Posebno je važno da papiga svakodnevno oštri svoj kljun jer on neprestano raste. Najbolje je pticu naučiti da za to koristi sipinu kost. Ukoliko je ne prihvati od prve, razlomite kost na manje dijelove i pomiješajte s hranom. Osim sipine kosti u kavez se može postaviti mineralni kamen, grančice ( npr. lijeska ili jabuka).  Važno je da nešto grickaju. Ako odaberete grančice treba paziti da ne odaberete biljke koje ne sadrže tvari koje su otrovne za ptice. U ponudi Pet centra možete pronaći mineralni kamen i sipine kosti, a osim toga i različite igračke koje su načinjene od drveta, npr. igračka za ptice Mali vrtuljak od prirodnog neobrađenog drva, 17 cm,  Penjalica s 4 tanjurića od prirodnog neobrađenog drva 26x14 cm te KARLIE Igračka za ptice Lava Stone sa drvom i zvončićem, 23 cm koja osim drvenog dijela ima i kamen na kojemu papiga može brusiti kljun. U slučaju da je potrebna korekcija kljuna ili noktiju svakako taj zahvati povjerite veterinaru.

Odgovara:  Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam mladog rozenkolisa koji je kod mene oko 25 dana. U početku je na glavi imao uredno perje, a u zadnjih nekoliko dana mu je iznad kljuna postalo "čupavo". Kao da je pokvasio i gurnuo u prašinu. Nadam se da nije bolestan. U privitku sam Vam poslao fotografiju da vidite kako to otprilike izgleda.Unapred zahvaljujem. Siniša O: Promijenjeno perje moglo bi biti samo posljedica nedostatka pojedinih nutrijenata u hrani, ali bi bilo dobro isključiti eventualne infekcije kljuna i perja. Virusne bolesti kljuna i perja u rozenkolisa manje su karakteristične nego u drugih ptica (deformirano perje, nepravilan rast, ispadanje perja), a bolest se najčešće pojavljuje u mladih spolno zrelih ptica. Preporučam Vam da ptičicu odnesete na pregled specijalistima Ambulante za liječenje ptica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Mnoge ptice često izabiru iz mješavine hrane samo određene sjemenke, a ostale razbacuju. Posljedica je jednolična prehrana koja dovodi do iscrpljivanja vlastitih resursa pojedinih esencijalnih hranjivih tvari kao npr. aminokiselina sa sumporom koje su gradivi elementi perja, mikroelemenata i vitamina. Preporučam Vam da ptici dodajete u vodu neki od multivitaminsko-mineralnih dodataka obogaćenih esencijalnim aminokiselinama. U ponudi Pet centra su "Muta-vit" (Versele -Laga) i "Vitamin plus V" (Sera). Za opće zdravlje ptica, a naročito za pravilan rast i zdravlje perja preporuča se jednom tjedno poprskati pticu temperiranom vodom pomoću prskalice. Papige se rado kupaju pa Vam preporučam da joj povremeno u krletku postavite plastičnu kadicu kako bi i sama mogla uživati ovoj aktivnosti. Kadice koje se mogu umetnuti u otvor vratašaca na krletkama možete potražiti u svim dućanima Pet centra.

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam plavočelog amazonca starog 4 godine. U svega par dana primjetio sam ogromne promjene u ponašanju. Postao je nervozan, razdražljiv i onda je u dan vremena počupao sve perje na leđima pa nakon toga nanio sam sebi ranu na leđima promjera 4 cm. Ranu sam mazao kremom Flogocid, ali kako on i dalje kopa kljunom po rani ona ne može da sraste. Što mi je činiti? Molim vas hitan odgovor pošto živim u Metkoviću i nemam blizu veterinara koji ima znanja o pticama. Tomislav O: Poremećaji ponašanja kod ptica najčešće se javljaju među papigama. Uzroci pojave poremećaja ponašanja mogu biti brojni, a problem  najčešće započinje dosadom i može se razviti do neuroza. Papige su inteligentne ptice koje su društvene i zahtjevaju različitosti u svom okolišu kako se ne bi počele dosađivati. Premali kavezi, nedovoljna komunikacija sa vlasnikom, premalo igračaka, nedovoljno kretanja i izlazaka iz kaveza, jednoličan okoliš i osamljenost mogu biti uzrok pojave dosađivanja, a iz njega se mogu razviti i samoozljeđivanje, vrištanje, agresivnost i drugi specifični poremećaji ponašanja. Neuroze se mogu razviti zbog nekih nepovoljnih promjena u okolini, naprimjer preseljenje, uznemiravanje, promjene u ponašanju vlasnika, nedostatak privatnosti, kažnjavanje, ponekad čak i prisutnost drugih kućnih ljubimaca. Prvi znakovi razvoja neuroze mogu biti stalno trešenje glave u obliku brija osam ili njihanje glave s jedne na drugu stranu te stalno skakanje sa prečke na prečku. Kada se pojave takvi rani znakovi, treba odmah poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi pogoršavanje stanja. Samoranjavanje ili automutilacija je kod ptica najčešći oblik poremećaja ponašanja, a nastaje zbog različitih fizioloških ili patoloških uzroka. Neki od uzroka mogu biti bakterijske ili gljivične infekcije,  paraziti (perojedi), loša kvaliteta perja, nepravilna prehrana (pojačana potreba za mineralima, bjelančevinama i mastima, hormonalni disbalans, nehigijenski okoliš, presuhi zrak, zadimljeni prostor, itd.). Poremećaji instinkta parenja također mogu biti uzrok čupkanja perja. Ptica ima nagon da stalno bude s partnerom pa na nju nepovoljno utječe kada je  vlasnik (kojeg ona doživljava kao partnera) odsutan veći dio dana, a na nju mogu utjecati i emocionalno stanje vlasnika. Može postati ljubomorna i zbog drugih članova obitelji. U slučaju dosade i neuroze, čak i normalno čišćenje perja može dovesti do čupkanja i agresivnog grizenja. Ptice vole okus krvi i zbog toga žvaču perje i nastavljaju kopkati po ranicama koje su  napravile. Kod težih slučajeva samoranjavanja dolazi i do griženja prstiju i noktiju, odbijanja hrane i mršavljenja. Liječenje poremećenog ponašanja je složeno. Potrebno je utvrditi što je uzrok pojave poremećaja. Različite infekcije ili parazitarne invazije se suzbijaju odgovarajućim medikamentima, a ako je uzrok neuroza potrebno ju je suzbiti da bi se spriječio daljnji razvoj lošeg ponašanja. Povećana pažnja vlasnika i promjena okoline (redovita izmjena igračaka, prečke od prirodnog materijala, npr. grana voćaka, dovoljno prostrana krletka i dovoljno kretanja, itd.) potrebni su da bi se suzbila dosada. Pravilan fotoperiod također je vrlo bitan. Svjetlosni period treba svesti na 8-12 sati svjetla na dan. Predugi svjetlosni period može potaknuti pojavu lošeg ponašanja. Elizabetanski ovratnici onemogućavaju pticu da se ozljeđuje, no papige ih uglavnom ne vole, pa ih se preporuča hospitalizirati nekoliko dana dok se ne priviknu na ovratnik i počnu normalno jesti. Da bi se potaknulo rast perja, potrebna je pravilna hranidba sa dovoljno bjelančevina, kalcija i energije. U ponudi Pet centra nalazi se preparat VERSELE-LAGA Muta-Vit Liquid koji sadrži 12 vitamina i aminokiselina u tekućoj formi, posebno namijenjen pticama. Formuliran je na temelju najnovijih istraživanja, a pomaže održanje optimalne probave,  jačanje imuniteta ptica i rast novog perja kod mitarenja. Osim ovog proizvoda postoje i Dr. Clauders Power Mix dopunska hrana za papige, za otpornost i kvalitetu perja ili TRIXIE Moulting Salt za pomoć kod mitarenja. Također,, preporuča se ptici svaki dan omogućiti kupanje. Ako svi navedeni postupci nisu dovoljno uspješni ili kao dadatna pomoć u nekim se slučajevima primjenjuju i lijekovi za umirenje. Ove lijekove, kao i antibiotike, vrstu, dozu i način primjene odabire veterinar nakon pregleda. Savjetujem Vam da se obratite u Ambulantu za ukrasne ptice i perad pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na telefon 01/2390 410. Radno vrijeme ambulante je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 11 sati, a utorkom i četvrtkom od 16 do 18 sati. Kolegice i kolege iz ambulante su specijalist za bolesti ptica pa će Vam svakako dati najprecizniji savjet o tome što dalje učiniti sa Vašom papigom

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam pitanje vezano uz mušku tigricu. Otežano mi diše zadnjih nekoliko dana, no nema temperaturu, ne kiše kad diše ne čujem "šištanje" . Kolega uzgajivač mi je rekao da mu se čini kako se malo ulijenio jer samo jede, spava što je možda i točno. Mitarenje je još u tijeku pa sam mu ja dala malo više vitamina i slastica svih vrsta. Izmet mu je uredan, no ipak sam malo uplašena. Inače je papigica stalno vani niti ne spava u krletki nego na sobnoj lampi tako da je kretanje omogućeno stalno. Nije bezovoljan, pjeva i priča. Molim vas za mišljenje. Unaprijed zahvaljujem. Ana Marija O: Otežano disanje kod ptica je uvijek praćeno ritmičnim pomicanjem repa i kad ptica spava, i to je simptom koji nam ukazuje na bolest dišnog sustava. Kod bolesti dišnog sustava  otežano disanje je praćeno i dišnim šumovima poput krckanja, šištanja i sl. Ponekad ptica otežano diše  kad je pretila, tj. ima previše tjelesne masti. To stanje se javlja kad se ptica prekomjerno hrani sjemenkama i poslasticama, bez dodavanja voća,  povrća i trava. Prilikom mitarenja je preporučljivo pticu hraniti kaloričnijom hranom uz dodatak vitamina, minerala i esencijalnih aminokiselina, ali se prehrana i tada treba bazirati više na voću i povrću uz dodatak jajeta, meda i grita. Važno je tigricu navesti na aktivnost, na igranje i letenje kako bi potrošila višak energije koju unosi hranom. Nešto više o tom problemu  možete pročitati i u prijašnjem odgovoru Otežano disanje tigrice. Nadam se da će Vam  ove informacije koristiti.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Tražim već nekoliko dana po internetu i ne mogu naći ništa pa se obraćam vama u nadi da ću dobiti savjet. Imam platinastog fazana starog godinu dana i sad je počeo gubiti ravnotežu i iz dana u dan je sve gore, stalno je na zemlji, napuhnutog perja, više ne spava na grani i događa mu se da ga zanosi u desno, ponekad ga toliko zanese u stranu da padne i vrti se na desnom krilu. Jako mi ga žao da pati, a ne znam kako mu pomoći jer kod mene vetrinari nemogu postaviti dijagnozu. Ponaša se kao da je izgubljen u prostoru i vremenu.Dejan O: Iz Vašeg opisa ponašanja fazana moglo bi se naslutiti da je riječ o simptomima od strane živčanog sustava. Gubitak ravnoteže, nemogućnost koordinacije vlastitih pokreta i motorna disfunkcija, trenutačni i nagli gubitak svijesti i/ili povremena dezorijentiranost, vrtnja u krug, trzanje mišića određenih partija tijela, ponekad i nekontrolirane kretnje oka (tzv. nistagmus) samo su neki od simptoma koji upućuju da životinja ima napadaje odnosno da se nešto zbiva u centralnom živčanom sustavu. Naravno da je izuzetno teško, praktički nemoguće, donijeti dijagnozu bez kompletnog kliničkog pregleda životinje sa posebnim naglaskom na neurološki pregled. Ono što je nama moguće je pretpostaviti o čemu je doista riječ. Neki od potencijalnih uzroka koji dovode do pojave napadaja i ispoljavanja svih tih simptoma su sljedeći: • Trovanje i to prvenstveno teškim metalima kao što su olovo ili cink, zatim pesticidima, ili zatrovanom hranom (npr. aflatoksinima gljivica). Neki od dodatnih simptoma koji se mogu pojaviti kod ovog uzroka jest i gubitak apetita, dehidracija,  proljev i upala crijeva, s time i dugoročni gubitak tjelesne težine. • Nepravilna hranidba/malnutricija, odnosno nedovoljno unošenje vode, posljedična dehidracija i pregrijavaje organizma ( hipertermija),  manjak kalcija i vitamina D  ( hipokalcemija)  radi neizbalansiranog unosa ili nepravilnog funkcioniranja uropigealne žlijezde. Uz neurološke simptome takvo stanje, ako potraje, prate i kržljavost nogu, rahitis, loše opernaćivanje,i dr. Metaboličke bolesti su te  koje oštećuju jetru koja kao glavni filter u tijelu ne može više čistiti sve toksine iz tijela koji onda slobodno prodiru kroz krvno-moždanu barijeru.   • Trauma odnosno ozljeđivanje s udarcem u glavu• Tumor na mozgu• Upala unutrašnjeg uha i vestibularni sindrom • Zarazne bolesti kojih uzročnici mogu biti virusi (npr. bolesti uzrokovane Borna virusom, ili virusom zapadnog Nila,...), bakterije, te gljivice i plijesni od čega je najznačajnija gljivica Aspergillus (uzrokuje bolest zvanu aspergiloza) iako prvenstveno zahvaća respiratorni sustav, klinički simptomi ovise o načinu unosa gljivice u organizam. Moj savjet u Vašem slučaju, ako doista životinju ne možete odvesti  veterinaru koji bi Vam bio od pomoći, da fazana stavite u prostoriju (ili veći kavez) u kojoj će imati vlastiti mir, po mogućnosti da prostor obložite nekim materijalnom koji će onemogućiti u slučaju napadaja da ptica ošteti krilo ii bilo koji drugi dio tijela. Ponudite ptici hranu i vodu, a ukoliko je ne želi uzimati morate ju hraniti na špricu sa drobljenom smjesom gotove hrane ili žitaricama i obavezno vodom u koju možete dodati žlicu, dvije šećera. Napadaje ćete teško sami moći spriječiti jer bi za to najbolje bilo dati antikonvulzante na bazi diazepama (valium), no to može dati samo veterinar.  Ukoliko životinja ipak hoće uzimati hranu i vodu, onda je stanje nešto bolje i u tom slučaju preporučila bih da u hranu ili vodu ovisno o obliku u kojem se preparat nalazi (tekućina , prašak,...) dodajete vitamine i minerale kako bi ptica u slučaju nedostatka u organizmu namirila potrebe. Što se tiče bolesti živčanog tkiva uvijek je preporuka davati B- kompleks vitamina koji su važni u mijeni tvari pri čemu vitamin B12 izravno sudjeluje u hematopoezi i od značaja je za metabolizam bjelančevina i nukleoproteina, te pomažu u stišavanju upale, u regeneraciji oštećenog tkiva i održavanju membranskog potencijala. Neki od vitaminsko-mineralnih preparata koji su Vam dostupni u većim agro trgovinama ili veterinarskim ljekarnama su: Anprosol Aminopan ili Selene, Pro-Mac Poultry. Ukoliko već dodajete životinji u hranu neki od vitaminskih premiksa možete dodavati samo vitamine B kompleksa pojačano u obliku preparata Plibexa, za ljudsku upotrebu. U tom slučaju doza koju bi primjenili na tjelesnu težinu fazana je do maksimalno polovine tablete dnevno. Do predoziranja ne može tako lako doći jer su vitamini B- skupine topivi u vodi dakle suvišak se odstranjuje putem mokraće. Vitamine treba dodavati barem u periodu od mjesec dana naravno uz praćenje stanja i oporavka životinje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Veterinarski sam tehničar i uzgajivač malino kanarinaca. Zadnjih nekoliko dana kod svojih ptica primjetio sam problem oko kojeg mi je potrebna strucnija pomoć. Radi se o sledećoj situaciji: u prostoriji gde drzim ptice imam 20 mladih kanarinaca smeštenih u volijeri i 3 starijih mužjaka kojih koristim kao učitelje, smeštenih u kaveze. Higijena je na visokom nivou,  prostorija je osvetljena i preko otvorenog prozora ulazi stalno svjezi zrak ali nema promaje. Ishrana ptica je raznolika, koristim mješavinu sjemena i suhu jajčanu hranu CeDe kao i raznovrsno voće i povrće tako da je potreba svih hranljivih materija zadovoljena. Jednom tjedno ptice dobivaju vitamin Fertivit rastopljen u vodi za pice, imaju sipinu kost i koralni grit tako da je potreba za vitaminima i mineralima isto zadovoljena. Međutim, prije 5-6 dana sam primjetio da se kod pojedinih ptica povremeno javlja bistri iscedak (oskudat ) u kljunu i pri tom ptica obriše kljun o prečki ili perju na krilima. Kljun je svo vrijeme zatvoren, jedino kad se javi oskudat ptica počne  kratko da "žvače" i onda otrese kljun ili obriše. Drugi simptom koji sam primjetio je učestalo češanje očiju (ptica nogom češe regiju oko oka), ali regija oko očiju je sasvim normalna, nema patoloških promjena, opadanog perja ili nekih izraslina. Retko se čuje zvuk kao kihanje ili kašalj uz  trzanja glave napred - nazad. Svi navedeni simptomi su kratkotrajni i odmah nakon toga ptica nastavi sasvim normalno ponasanje, leti, skakuće, mužjaci pjevaju... Uzimanje hrane i vode ja potpuno normalno, a isto tako i izmet je bez ikakvih promjena boje i kozistencije. Perje je normalne boje i izgleda a oci su sjajne. Napominjem da sam  na mišljenju da nisu u pitanju respiratorni paraziti (grinje) pošto sam ptice prije 10 dana tretirao Ivermektinom  metodom spot-on, odnosno kap na juglanu venu. Posumnjao sam na infekciju mykoplazma, međutim me buni što se oskudat (iscedak) javlja u kljunu i izgleda kako da ptica slini, a ne u nosu kao kod ykoplazmoze. Od antibiotika ovde u Makedoniji mi je dostupni Enroxil 10 % per-oralna otopina, zatim Doxicilin, Gentamicin, Oxitetraciklin... Molim Vas odgovorite mi o čemu se radi i kako da postupim prilikom liječenja, odnosno koji preprat da koristim.Šaljem Vam veliki pozdrav iz Makedonije i izvinjavam se ako neku riječ ne možete razumjeti. Očekujem Vaš odgovor. Vasko O: Hvala na ukazanom povjerenju, no naši su odgovori samo informativne prirode. Naime, na ovaj način nije moguće dijagnosticirati promjene koje ste primijetili u Vaših ptica pa na osnovu toga odrediti najpogodniju terapiju, a iz svega i prognozu stanja. Dijagnozu je moguće postaviti jedino na osnovu načinjenog općeg kliničkog pregleda i po potrebi dodatnih pretraga. Tek po nalazima pretraga moguće je odrediti i primjerenu terapiju. Općenito, bolesti organa za disanje u kanarinaca prilično su česte, a uzroci mogu biti doista raznovrsni (bakterije, virusi, mikoplazme, gljivice, prašina, dim, plinovi koji draže, plijesni, promjena temperature zraka-hladnoća, ...). Ipak, simptomi koje opisujete naveli su me da posumnjam upravo na kroničnu respiratornu bolest uzrokovanu Mycoplasmom gallisepticum, a razlog leži u činjenici što se ona često javlja kod domaće peradi, kanarinaca i papiga te spada u uvjetovane zarazne bolesti. Nastanku bolesti pogoduju prenaseljeni kavezi, loše higijenske ili mikroklimatske prilike (visoka vlažnost, neodgovarajuća temperatura, prašina) te deficitarna ishrana, a može se javiti i sekundarno, kao komplikacija nekih drugih bolesti. Bolest se širi aerogeno (putem zraka) ili putem kontaminirane hrane, vode ili jaja. Iako ste spomenuli idealne uvjete smještaja, moguć uzrok je bilo kakva stresna situacija, prenapučenost i sl. Također, moram spomenuti kako je ponekad samo na osnovu gledanja ptica teško procijeniti je li je proces zahvatio nosnice ili usnu šupljinu. Ukoliko ste u mogućnosti, uzmite bar jednu oboljelu životinju u ruku, lagano joj otvorite kljun i pogledajte ima li kakvih neuobičajenim promjena poput crvenila, čireva, ranica i sl., što bi moglo izazvati pojačanu sekreciju sline. Ukoliko bi bila upalom zahvaćena npr. i voljka prije svega bi primijetili i promjene u uzimanju hrane različitog intenziteta, te posljedično i mršavljenje. Što se tiče spomenute kronične respiratorne bolesti, ona se kllinički manifestira i depresijom, inapetencom, a zatim se javljaju dišni simptomi. U početku bolesti javlja se serozni iscjedak iz nosa, koji napredovanjem bolesti prelazi u sluzavo-gnojni. Prisutnost iscjetka otežava disanje kroz nos (često se čuje šmrcanje), što prisiljava pticu da diše kroz otvoreni kljun. Da bi si olakšale disanje, ptice tresu glavom ili kišu, nastojeći se osloboditi iscjetka. Nerijetko se uz nosni iscjedak javlja i iscjedak iz očiju (koji tek sa vremenom od minimalno 7-10 dana dovodi i do ispadanja perja oko oka a izaziva iritaciju koju si ptica pokušava olakšati češanjem), a iz usne šupljine se katkad osjeća zadah. U vrlo teškim i uznapredovalim fazama bolesti, promjene zahvaćaju i zračne vrećice, što ili otežava letenje (vrlo se brzo umaraju) ili ga u potpunosti onemogućava, što može dovesti do atrofije muskulature. Bolest je dugotrajna i iscrpljujuća. Dijagnoza se postavlja uzimanjem iscrpne anamneze, kliničkim pregledom, a prema potrebi se uzima materijal za bakteriološku pretragu. Bolest se liječi odgovarajućim antibioticima (ukoliko se u istom kavezu drži više ptica, potrebno je profilaktički liječiti i one ptice koje ne pokazuju kliničke znakove), međutim, od liječenja je bitnija profilaksa (ukloniti sve pogodovne faktore koji bi mogli narušiti imunitet, poboljšati uvjete ishrane i držanja, a prehranu obogatiti vitaminima i mineralima svakodnevno). Iz tog razloga imperativ je da se postavi točna dijagnoza i terapija ciljano prilagodi. Dodatno se možete posavjetovati i u Ambulanti za ptice kućne ljubimce Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, budući da su kolege specijalisti za bolesti ptica, te bi Vašem uzgoju kanarinaca možda i najbolje mogli pomoći. Prilažem Vam i njihov telefonski broj: 00 385 1 2390 410. Radno vrijeme je ponedeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati. No, možda je ipak rješenje ovog problema najbolje započeti pregledom u Vama najbližoj veterinarskoj ambulanti.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam papagaja tigricu. Povrijedio je nogu, ne znamo kako. Prvo je bila modra i povremeno ju je dizao, a sada stalno koristi drugu i ova mu je skoro crna. Dajte nam neki savjet kako da mu pomognemo?Anja O: Opisano stanje može biti od najblažeg do najtežeg stanja, također su to stanja koja se sa velikim uspijehom liječe, kao i ona koja se ne mogu izlečiti. Komplikacije u toku liječenja se mogu pojaviti, pa i produžiti period oporavka. Stoga je neophodno da se obratite u ambulantu na pregled gdje će veterinar biti u mogućnosti odrediti dijagnozu i liječenje. Može se raditi o prijelomu gdje će prelomljeni fragmenti ostati u kontinuitetu pa bi onda samo imobilizacijom ekstremiteta kost odlično srasla za nekoliko tjedana. No, složeni prelom sa dislokacijom fragmenata se teško može sanirati bez kirurške intervencije. Uslijed povrijede može doći do oštećenja živca. Paraliza je moguća kao posljedica povrijede živca i nemogućnosti provođenja nadražaja sa živca na mišiće. Može biti trajna i privremena. Ako je koža crna moguće je da se radi o nekrozi. Nekroza podrazumijeva smrt stanice ili dijelova tkiva. Javlja kao posljedica djelovanja bioloških (bakterije,virusi...), fizičkih ili kemijskih čimbenika, mehaničkih trauma ili nedovoljne opskrbe tkiva krvlju, a time i kisikom.Nekroze se moraju isključivo kirurški ukloniti. Preporučujem posjet ambulanti za ptice na Veterinarskom Fakultetu Heinzelova ulica, Zagreb (01/2390 410), a dodatne informacije o radnom vremenu možete pronaći u odgovoru naslovljenom Pregled ptice i postavljanje dijagnoze / Ptičja ambulanta na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Molim vas za pomoć. Imam nimfu i danas smo primjetili da joj je oko zatvoreno i otečeno. Molim vas za savjet i pomoć. Puno hvala. O: Upala oka, tj. očnih spojnica (konjuktiva) te kapaka - konjuktivitis i blefaritis se relativno često mogu javiti kod papiga. Obično se jave pod utjecajem vanjskih čimbenika, kao što su propuh, dim, para ili nezgodnog udarca u taj dio glave te pada opće otpornosti, nakon čega se namnože bakterije koje izazovu upalu. Nekada mogu biti i popratni simptom respiratornih infekcija. Pod utjecajem vanjskih faktora nastaje serozni konjuktivitis, koji se može dodatno zakomplicirati sekundarnom infekcijom bakterijama pa može nastati i gnojni konjuktivitis. Sekundarne bakterijske infekcije obično nastaju kad ptica trlja oko o prečke ili češka nogom. Znakovi upale konjuktiva ili kapaka su oteklina, crvenilo, bolnost te fotofobija - smeta im svjetlo. Konjutivitis ili blefaritis se liječe lokalno antibiotskim mastima ili kapima, koje Vam propiše veterinar koji je pregledao pticu, uz simptomatsku terapiju vitaminima, osobito vitamin A. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Naš kanarinac je oko dvije godine star i prije oko mjesec dana počeli su problemi. Par puta u ovih mjesec dana našli smo ga na dnu kaveza, na leđima, pokušavajući krlilma da se okrene i podigne, ali bez naše pomoći to ne može. Gdje da potražimo pomoć i što bi mogao biti problem? Mi smo u Dalmaciji, Split ili Šibenik su bliži veći gradovi. Hvala. S poštovanjem, Karmela i Duško O: Iz opisa ponašanja može se naslutiti da je riječ o simptomima od strane živčanog sustava. Gubitak ravnoteže, nemogućnost koordinacije vlastitih pokreta i gubitak svijesti samo su neki od simptoma koji upućuju da životinja ima napadaje odnosno da se nešto zbiva u centralnom živčanom sustavu. Teško je donijeti dijagnozu bez kompletnog pregleda životinje s posebnim naglaskom na neurološki pregled. Neki od potencijalnih uzroka koje dovode do pojave napadaja i pojave simptoma su i sljedeći: trovanje i to prvenstveno teškim metalima kao što su olovo ili cink, zatim pesticidima; nepravilna hranidba, odnosno nedovoljno unošenje vode, manjka kalcija i vitamina D; metaboličke bolesti koje oštećuju jetru kao glavni filter u tijelu; zarazne bolesti kojih uzročnici mogu biti virusi, bakterije, te gljivice i plijesni od čega je najznačajnija gljivica Aspergillus iako prvenstveno zahvaća respiratorni sustav. Moj savjet je da se obratite na Veterinarski fakultet, Ambulantu za egzotične ptice te posavjetujete sa stručnjacima za liječenje ptica – kontakt tel.  01/2390-410, a radno vrijeme je sljedeće: ponedeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati.