silvija_havrle1


 Odgovara:
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med.,
Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek 

P: Imam problem s mojom tigricom, napuhnula se ispod vrata, ne znam kako se to zove – neki kažu volja ili voljka, mislim da je to kao kod kokoši kad skupljaju hranu (kukuruz) u onoj svojoj koži prije nego im dođe do želuca, e tako i moja tigrica. Bili smo na moru i bake i dede su nam ih čuvali i jučer smo ih pokupili i odveli doma. Primjetila sam da im je posudica za hranu skoro prazna pa, rekoh, napunit ću im kad dođemo doma, očistiti kavez itd., ali kako smo došli doma, vidjela sam da stalno čeprkaju po posudici kao da su gladne pa sam im nasula punu posudu. Naravno da su navalile pa, rekoh, nije valjda da ih nisu hranili, ali rekoh nema veze, sada smo doma i bit će pod nadzorom i dobit će sve što im treba, ali onda mi je cura počela dobivati taj podvoljak ili kako se to već zove i sve je veći - izgleda kao da će eksplodirati - mislim neće, ali stvarno je veliko, kao da je progutala orah. Tako sam se ja prepala i izvadila posudicu s hranom, nisam znala šta drugo i brzo na internet, a kad tamo ništa, osim proljeva, povraćanja, otpadanja perja i slično.

Nadam se da imate odgovor za mene, bila bih Vam jako zahvalna.

Pozdrav, Petra

O: Voljka je organ koji je dio probavnog sustava ptica, tanke i rastezljive stijenke. Oblikom, veličinom i smještajem se razlikuje kod različitih vrsta ptica. Kod papige leži na desnoj strani vrata, povezuje jednjak i proventrikulus, rastegnuta je iznad prsne kosti. Nakon što ptica proguta hranu, ona kroz jednjak dolazi u voljku.

Voljka ima dvije funkcije: omekšavanje hrane i privremeno skladištenje hrane. To je važno jer  ptice nemaju zube kojima bi hranu usitnile, a jednjak i voljka proizvode sluz koja omekšava hranu za daljnju probavu, a taj sekret omogućuje i hranjenje mladunaca.  U prirodi ptica brzo kljuca hranu i skladišti je u voljci, kako bi je mogla probavljati na sigurnom, gdje nema prirodnih neprijatelja ili kako bi odjednom mogla više hrane odnijeti mladuncima. Voljka ima važnu ulogu i kod udvaranja, kada dolazi do regurgitacije (vraćanja) sadržaja voljke i hranjenja partnera. To se posebno ističe kod tigrica i nimfi.

Kontrakcijom mišića voljke hrana dalje odlazi u želudac (papige imaju 2 želuca - proventrikulus i ventrikulus). Zdrava ptica obično isprazni voljku 15-ak minuta nakon hranjenja, pogotovo ako je ventrikulus prazan. Ako je pun, onda hrana ostaje u voljci. Ptice imaju brzu probavu, mnogo bržu od čovjeka i većine drugih životinja, vrijeme koje je potrebno da hrana prođe od kljuna do kloake je 2 do 3 sata. Nakon uzimanja hrane (pogotovo obilnijeg obroka) može se povremeno vidjeti kako papiga otvara i zatvara kljun uz istezanje vrata. Na taj način ona „namješta“ hranu u voljci i tako pomaže probavi.

Kad je papiga zdrava voljka se i ne opaža, no ukoliko je prepuna hrane, plinova ili je prevelika, onda se može opipati i vidjeti. Kako su stijenke voljke tanke i elastične, zbog nepravilne prehrane cijela voljka se može prerastegnuti. Do tog stanja dolazi postepeno, kada papiga ima „loše“ navike hranjenja odnosno kod prežderavanja. Ne radi se samo o tome da papiga jede previše hrane, nego jede većinu vremena tijekom dana, s prevelikim unosom hrane u jednom obroku, koji ne može probaviti. U tom slučaju želudac ptice je pun, a dio hrane dugo ostaje u voljci i ona se sve više rasteže. Tada ne samo da voljka postaje prevelika, nego se i mišići voljke istežu i postaju smanjenog tonusa. Kao posljedica smanjenog tonusa dolazi do odgođenog pražnjenja voljke i hrana ne može lako odlaziti u želudac. Zaostala hrana u voljci trune, podloga je za razvoj bakterija i gljivica, a infekcija opet sve više usporava probavni proces. To stanje opisuje se kao atonična (viseća) voljka. Voljka je velika i visi preko prsne kosti ptice, češće na lijevoj strani.Viseća voljka može se krivo protumačiti kao naslage masnog tkiva ili lipomi, stoga je važan pregled veterinara kako bi se postavila prava dijagnoza.

Osim voljke koja se uočava kao kvrga u području trbuha, papiga pokazuje znakove bolesti: odbija hranu, bira samo lakše probavljivu hranu,  teže guta hranu, a često i povraća kako bi sama izbacila višak hrane iz voljke. Kod sporijeg pražnjenja voljke najčešća infekcija je sa gljiivicom Candida albicans, a papiga pokazuje sve znakove infekcije: otekla voljka i jednjak, otežano i bolno hranjenje, odbijanje hrane, povraćanje tekućine i izbacivanje pjene. Rastegnuću voljke sklone su tigrice, koje su inače sklone svim bolestima vezanim uz pretilost. Stanje je kronično jer kad se voljka jednom prerastegne, ne može se više vratiti u prvobitno stanje.

U slučaju da ptica ne može nikako sama isprazniti voljku (probava ne ide dalje u želudac), radi se ispiranje voljke kod veterinara. Najčešće se liječe posljedice takve rastegnute voljke, a to su upale voljke, dakle liječi se bakterijska ili gljivična infekcija primjenom lijekova i pomoćnim sredstvima.

S obzirom na to da je stanje kronično, najvažnije je održavanje stanja da ne dođe do progresije, kako bi papiga imala što kvalitetniji život: davati   lakše probavljivu hranu (sitnije sjemenke, bar u klasu, kuhana riža, namočene ili proklijale sjemenke), više povrća i voća, primjena vitaminsko-mineralnih preparata, pogotovo ako papiga odbija većinu hrane zbog teškog probavljanja , primjena probiotika: probiotski napitci, svježi kravlji neslani sir, sintetski probiotici (najšešće u obliku praha, kao npr. probyzime), čajevi koji imaju antimikotsko ili antibakterijsko djelovanje (razblaženi i ohlađeni) te davanje više obroka s manjom količinom hrane (ne dozvoliti da se papiga prejeda). Preporučljivo je povremeno kontrolirati stanje kod veterinara (bris voljke).

Sindrom viseće voljke može se spriječiti stvaranjem zdravih prehrambenih navika kod papige. Najvažnije je ne davati velike količine hrane i onemogućiti papigi da se prejede (dnevnu količinu hrane rasporediti na više obroka). Važno je omogućiti puno kretanja jer to utječe na tonus mišića pa time i voljke.

Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

OZNAKE: