vladokordic-web1

 
Odgovara:
Vladimir Kordić, d.i.a.,
 Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 

P: Lijepo bih vas molila za pomoć oko slatkovodnog akvarija od 55 l. Tijekom korištenja godišnjeg odmora ribice su se uredno hranile, ali podloga akvarija i panjevi prekrila je zelena podloga (alga). Očistila sam panjeve ukuhavanjem i maknula sam zelene kamenčiće s podloge, promjenila 1/3 vode i usisala dno. Biljke su gotovo sve istrunule. Inače, za kontrolu kemije vode koristim test 3u1 u štapićima gde vidim pH, KH i GH. Po parametrima ph je 6,8-7,2 KH između 0-3, a GH oko 16. Kupila sam nove biljke: anubias gracilis (zavezala sam je za panj), hidrcotyle leucocephali i vallisneria spiralis. Rasvjeta mi je u  poklopcu, neonka 15w s reflektorom i upaljena je oko 10 h, a od riba imam dva podna čistača, jednog sklara, tri neonke, dvije zebrice i sijamac. Ribe dobro izgledaju. Akvarij sam tretirala preparatom Easy Carbo, 20 kapi na dan, nakon što sam posadila novo bilje. Sad je prošlo 5 dana i biljke su mi počele trunuti. Prekinula sam s Easy Carbom i ne znam što mi je činiti. Puno hvala unaprijed na savjetu. Nives

O: Uzgoj bilja u akvariju je vrlo kompleksan „posao“.

Naime, nije dovoljno pratiti samo pH, KH i GH, već je potrebno znati i ostale bitne parameter poput koncentracije fosfata, nitrita i nitrata, željeza i slićno u akvarijskoj vodi.

Prvenstveno je potrebno spomenuti Zlatni trokut. Zlatni Trokut je simbol za vezu između bilja-svijetla-makrohranjiva-mikrohranjiva sa svjetlom na vrhu. Svjetlo kao čimbenik  nije na vrhu bez razloga: količina svijetla određuje  potrebe bilja za hranjivima, kao  i brzinu absorpcije. Jasno je da uz puno svijetla bilje raste brže te zbog toga može iskoristiti više hranjiva nego u prosječno osvjetljenom akvariju. Naravno, potreba za hranjivima ovisi i o tipu bilja: brzorastuće vodeno bilje poput Vallisneria sp. može iskoristiti više nitrata i fosfata od takozvanog spororastućeg bilja (močvarno bilje) poput Anubias sp.

Sva hranjiva su važna! Bilje ima potrebu za svim hranjivima. To znači da je zdrav rast, bez nastanka algi, moguć isključivo ako su svi čimbenici u skladu: svijetlo-CO2-N-P-K itd. Ukoliko jedan od čimbenika nedostaje rast bilja će se usporiti ili potpuno zaustaviti.

Alge i „curenje“ šećera - Ako se rast uspori, procesi nisu završeni i bilje počinje otpuštati šećere. Otpušteni šećeri aktiviraju spore algi  i potiču rast algi. Alge su manje osjetljive na deficit ili nedostatak hranjiva te je stoga potrebno osigurati sve čimbenike Zlatnog trokuta kako bi se spriječio problem s algama.

Redfield-ratio: NO3 u odnosu na PO4 - novi pogledi nam govore da nitrati i fosfati nisu razlog nastanka algi. Manjak navedenih makroelemenata dovodi do nastanka algi zbog otpuštanja šečera iz bilja. Naravno da visoka koncentracija (sadržaj) fosfata (>2,0 mg/l) dovodi do problema s algama, ali vrijednosti od 0,5 - 2,0 mg/l PO4 su prihvatljive i nisu razlog nastanka algi. Bilje se uobičajeno opskrbljuje s N i P iz ostataka hrane ili ribljeg organskog otpada. Ipak, s malo riba, oskudnim hranjenjem ili puno bilja i svijetla može doći do deficita navedenih makroelemenata. Mnogi sagledavaju sadržaj NO3-PO4 pomoću omjera Redfield-ratio kako bi neutralizirali deficit. Redfield-ratio je omjer između C-N-P, u omjeru 105:16:1. U praksi koristimo omjer N i P (16 : 1) te „ugrubo“ preračunavamo vrijednosti nitrata i fosfata u vodi. Uvođenjem dodatnih nitrata (Easy-Life Nitro) i fosfata (Easy-Life Fosfo) može se postići ispravan omjer i spriječiti deficit.

Ugljik / CO2 - Nedostatak ugljika (obično u obliku CO2) je također „krivac“ za nastanak algi i „loš“ rast bilja. Proces asimilacije je zbog nedostatka C također usporen, a s druge strane ponovno dolazi do otpuštanja šećera i ostalih tvari što potiče nastanak algi. Zbog navedenog je potrebno osigurati dovoljno ugljika. U dobro osvjetljenim akvarijima s brzorastućim biljem potrebe za ugljikom mogu biti velike. Kako bi se spriječio problem potrebno je osigurati CO2 iz plinskog cilindra ili tekući ugljik (EasyCarbo).

Svjetlo određuje potrebe za hranjivima. Svjetlo je pokretačka sila koja određuje: a) potrebu i b) brzinu absorpcije. Utjecaj svijetla na brzinu absorpcije je posebno važan: uz puno svijetla bilje raste brže, a time i absorbira više hranjiva. Opskrba hranjivima može biti usporena pri čemu se potroše unutarnje rezerve. U ovom ključnom trenutku hranjiva se sve više absorbiraju iz vode, a potrebe snažno rastu.

Makro-hranjiva:

Nitro & Fosfo - Za deficit ili neodgovarajući omjer fosfata-nitrata, proizvodi Nitro ili Fosfo se mogu koristiti kako bi se postigle željene vrijednosti NO3 i/ili PO4.

Mikro-hranjiva:

ProFito - Potpuno profesionalno gnojivo koje između ostalog sadrži kalij i željezo. Za početak gnojidbe uvijek počnite s pola preporučene doze. Za akvarije s puno brzorastućeg bilja i snažnim osvjetljenjem doza se može povećati na 1 do 1 ½ puta više od uobičajene doze.

Ferro - Ponekad se pojavi potreba za dodatnim željezom, a naročito je to vidljivo kod akvarija s brzorastućim biljem poput Glossostigma elatinoides, kada je dodatno željezo neophodno. Dodatna gnojidba željezom se provodi 1x tjedno.

CO2 (ugljik dioksid) ili tekući ugljik:

EasyCarbo - dobar je za bilje, a loš za alge. Biljkama je potrebno osigurati ugljik zbog procesa asimilacije. Deficit rezultira pojačanim rastom algi. EasyCarbo je zgodan i snažan izvor tekućeg ugljika koji spriječava bilje da zaustavi asimilaciju. Gnojidbu započeti s pola doze kako bi se bilje priviknulo. Može se koristiti i uz CO2 iz plinskog cilindra.

Osim navedenog, vrlo važan čimbenik je i temperatura vode. Ukoliko se akvarij nalazi u neklimatiziranom prostoru temperatura vode je vjerojatno vrlo visoka što može dovesti do propadanja bilja.

Kao što vidite iz gore opisanog, na žalost, usprkos Vašem opisu nemam dovoljno podataka da bih mogao utvrditi razlog propadanja Vašeg bilja, a na Vama je da provjerite sve parametre i „uskladite“ ih s biljnim vrstama u Vašem akvariju.