Pitajte veterinara

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam nimfu mužjaka starog 5 mj. i dobila sam žakoa starog godinu dana otprilike. Da li je moguće njih dvoje sprijateljiti, s obzirom da su različite vrste, a ova moja nimfa je poprilično društvena i ne boji se ničega, pa da li bih je smjela pustiti sa njim u kavez, da se malo upoznaju ili da ih držim što dalje? Unaprijed hvala, MacyO: Kao kućni ljubimci, žako papige (Psittacus erithacus) su jedne od cijenjenijih papiga, zbog izvanrednog oponašanja zvukova i govora, a dokazano je i da je žako jedina papiga koja gotovo uvijek izgovara riječi i rečenice sa smislom. Tako će Vaš žako, primjerice, reći "želim jabuku" ako će zaista htjeti to voće. "Laku noć" izgovara samo prije spavanja, a "dobro jutro" samo kad se probudi. Iako se iza takvog govora kriju sati Vašeg upornog bavljenja s papigom, žako jest najtalentiranija papiga za oponašanje govora. Pripitomljavaju se vrlo brzo, druželjubive su i privržene obitelji, ali najviše samo jednoj osobi koju sami odaberu. Žako papige znaju biti velika zlopamtila te, kada im se netko zamjeri, vrlo teško ponovno može steći njihovu naklonost. Znaju biti i agresivni pa morate biti izuzetno pažljivi pri "upoznavanju" s Vašom nimfom. Smjestiti ih treba u krletku ili sobnu volijeru jer im je pravilan smještaj uvjet za psihičku stabilnost, te im obavezno treba napraviti ili kupiti stalak gdje mogu bez kontrole biti po cijele dane. Nepravilan smještaj, uz jednoličnu prehranu, najčešći je uzrok čupanja perja koje je česta pojava kod ovih papiga. O međusobnom upoznavanju ptica, te o nimfama općenito, pisala sam ovdje. O žakou je pisala i kolegica Martina Kuzmanić, dr.vet,med. ovdje.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam nimfu mužjaka starog 5 do 6 mjeseci i ubrzo ću dobiti još jednog mužjaka i ženku nimfu. Da li će se mužjaci međusobno napadati ili da ih odvojeno držim? Međutim, mužjak, kojeg imam, već je pitom na sve ukućane i puštao sam ga da leti po stanu i normalno se ponaša, pa bi vas htio još pitati nakon koliko vremena da pustim i ovaj par nimfi i hoće li se, kad budu svi zajedno, međusobno napadati? Molim vas da mi što prije odgovorite. Hvala, JakovO: Nimfe vole društvo te im ga svakako morate osigurati ukoliko im ne možete posvetiti dovoljno pažnje. No, kao i svako drugo živo biće i nimfe imaju svoj karakter koji se može ispoljiti na različite načine u različitim situacijama. Uzmete li to u obzir, nitko Vam ne može garantirati da ce se sve ptice idealno slagati. Stoga, ukoliko se pojave problemi u vidu međusobne agresije, svakako ćete ih morati razdvojiti.Pripitomljavanje, odnosno prilagodba, ponekad može i dulje potrajati (pa i nekoliko mjeseci), a ovisi individualno o nimfi. No, budite strpljivi, svaki put ptice vraćajte u kavez dok su dobre volje, prije nego se umore. Zadnje iskustvo van kaveza uvijek im mora biti pozitivno. Uz dovoljno truda i ljubavi, lako ćete pripitomiti svoje nove ljubimce.Nemojte raditi nagle pokrete u blizini Vaše nimfe, jer ih se jako boje. Nakon što ste par tjedana nimfu privikavali na Vaš glas i prisutnost, pustite je da slobodno leti. Uslijed svakodnevnog strpljivog treninga, Vaša će nimfa naučiti čak i pokoju riječ ili melodiju, a možete je priviknuti i na maženje i češkanje. Inače, kod pripitomljavanja nimfi, spol nema odlučujuću ulogu, i mužjaci i ženke jednako su umiljati kućni ljubimci.

 Odgovara: mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Čuvam i razmnožavam dive ptice (cardelius carduelis) i svake godine imam problem sa kokcidiozom kod mlade. Molim vas odgovorite mi koji lijek za preventivu koristiti, koji lijek je najbolji, osim ESB3 zato što kod nas u Makedoniji još nije uvezen. SasoO: Kokcidioza je bolest koju uzrokuju kokcidije, sitni paraziti iz roda Eimeria. Oni su specifični za pojedine vrste životinja, a napadaju sluznicu crijeva. Uzročnik bolesti, odnosno njegove oociste, vrlo su otporni na različite nepovoljne čimbenike u okolini (vlaga, toplina, isušivanje), pa i na određene dezinficijense. Zdrave ptice se invadiraju zagađenom hranom ili vodom. Dospjevši do crijeva, parazit se naseli na sluznici, počinje se razmnožavati i uništavati sluznicu, što se očituje probavnim poremećajima, odnosno promjenom općeg stanja ptice. Razvojni ciklus parazita traje oko 7 dana, a nakon toga invadirana ptica s izmetom počinje izlučivati kokcidije. Od kokcidioze uglavnom stradaju mlade ptice, dok je u starijih ova invazija blaže naravi. Izvor invazije svakako su i divlje ptice, a bolest može prenijeti i čovjek.Zbog mogućnosti dugog preživljavanja kokcidija (oocista) u povoljnoj sredini  i zbog njihove relativno velike otpornosti prema dezinfekcijskim sredstvima, kokcidioza je vrlo neugodna za vlasnike i uzgajivače ptica.Liječenje je uspješno ako se započne u početku bolesti. Osnovna preventivna mjera je držanje ptica na rešetkastom podu, te općenito održavanje opće higijene. Važna preventivna mjera je sustavno čišćenje i dezinfekcija krletke i cjelokupne opreme u nastambi. Budući da su odrasle ptice izvor zaraze, mlade treba držati odvojeno.Kokcidiostatici koji se dodaju u hranu potpuno prekidaju rast i razvoj razvojnih oblika parazita i na taj način sprečavaju invaziju. Istovremeno, oni ne dozvoljavaju stvaranje aktivnog imuniteta. Uglavnom se koriste kod pilića u tovu. U ovu grupu spadaju: maduramycin (Cygro), monensin (Elancoban), lasalocid (Avatec) salinomicin (Sacox) i robendin (Cycostat).

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Jučer sam "udomila" mladog goluba koji je očigledno prije vremena ispao iz gnjezda. Ima perje, ali jos mu je repić kratak i ne zna letiti. Već sam prije par godina othranila jednog i kada se skroz razvio pustila ga. Ptica na prvi pogled izgleda zdravo. Moje pitanje je da li znate koje zarazne bolesti prenose golubovi na ljude i da li postoji mogućnost da naizgled zdrava ptica prenese neku zaraznu bolest? Naravno, perem ruke svaki puta nakon što ga hranim ili diram, prostor mu je isto ograničen tako da ne pokaka cijeli stan. Eto, molim vas za neki savjet. Unaprijed hvala, MajdaO: Zoonoze su skupina infektivnih bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto. Uzročnici, u prvom redu, kruže među životinjama i samo se povremeno prenose na čovjeka.Čovjek se može zaraziti ugrizom, ogrebotinom, kontaktom sa slinom, izmetom i mokraćom. Također, ljubimci u svom dlačnom ili pernatom pokrivaču mogu nositi ektoparazite (krpelji, buhe, uši,...) koji mogu biti prenosioci bolesti.Općenito se smatra, da su zoonoze izrazito opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude kojima je imunološki sustav oslabljen zbog neke teške bolesti (npr. AIDS).Golubovi su podložni različitim zoonozama, a bolestima doprinosi i neodgovarajuća hrana koju im ljudi bacaju. Važnije zoonoze koje se mogu prenijeti od golubova su:Kriptokokoza - kao i mikrosporoza, to je gljivična infekcija. Čovjek koji udahne mikroorganizme iz ptičjeg izmeta (pogotovo od goluba!) može se zaraziti ovom bolešću, koja može uzrokovati upalu pluća. U slučaju da je osoba slabijeg imunosustava, može se razviti i encefalitis! Psitakoza - poznata i kao papagajska groznica, prenosi se dodirom sa zaraženim ptičjim izmetom ili sa prašinom koja se skuplja u kavezu. Simptomi ove bakterijske infekcije: kašljanje, visoka temperatura, glavobolja. Liječi se antibiotikom. Dok se psitakozom naziva zaraza od egzotičnih ptica, postoji i zaraza od običnih ptica, koju nazivamo ornitoza. Zajedničkim imenom ove se bolesti nazivaju klamidioza. Salmoneloza - infekcija uzrokovana vrlo otpornim bakterijama na vanjske uvjete. Golubovi izlučuju uzročnika izmetom te tako kontaminiraju okolinu. Bolest se kod ljudi manifestira povraćanjem i grčevima u trbuhu, a ponekad i proljevom. Drugi simptomi uključuju vrućicu i groznicu, slabost i glavobolju.Rodentioza (Pseudotuberkuloza) - bolest je dosta rijetka, ali isto pripada u zoonoze. Mogu oboljeti golubovi i kanarinci. Uzročnik je izrazito otporan. Zaraza se širi preko probavnog sustava, ali može i preko ozljeđene kože. Kod zaraženih ptica javlja se žutozeleni proljev, gubitak apetita, otežano disanje, nakostriješeno perje, gubitak ravnoteže. Tijekom 1991, 1992 i 1993. godine, na područu Grada Zagreba provedeno je istraživanje od strane Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu na temu PTICE: REZERVOARI I PRENOSIOCI BOLESTI LJUDI I DOMAĆIH ŽivotINJA. Istraživanja su potvrdila da je najproširenija bolest u ptica klamidioza/ ornitoza/ psitakoza, a posebno u gradskih golubova koji su pozitivni u 64,71% slučaja.U svakom slučaju savjetujem Vam da i dalje prakticirate metode prevencije od zoonoza koje ste naveli, te da čistite ograđeni prostor s nekim od dezinficijensa. Za sve dodatne informacije, pozivam Vas da se obratite veterinarima Pet centra.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam pticu nimfu koja je stara otprilike godinu i po. Zadnjih meseci sam primetila da  se ne osjeća baš najbolje. Često kada izleti iz kaveza, npr. sleti na vrata ili ormar, izgubi ravnotežu i padne. Ne da da joj se prilazi rukama. Jako je umiljata, ali se plaši ruku, međutim kada padne, uzmem je rukama i vratim u kavez, a ona kao da nije svesna šta se dešava. Neki su nam govorili da joj damo AD kapi, ali izgleda da ne pomaže. Iznosili je malo na sunce, ali ni to ne pomaže. Pa bih vas zamolila da mi pomognete i kažete šta joj je. Jer ja stvarno ne znam šta više da radim. Sad je stalno u kavezu  jer se bojim da se ne povredi kada padne, a žao mi opet da je stalno gledam kao da je u zatvoru. Hvala unaprijed, EmaO: Papige u većini slučajeva pokazuju simptome bolesti kada je bolest već uznapredovala. Patologija ptica vrlo je širok pojam pa je nerazdvojiva od ostalih kliničkih specijalnosti te same dijagnostike kao i terapije. Općenito rečeno, glavni pokazatelji bolesnog stanja kod ptica su napuhnutost perja (našušurenost), nadutost, snuždenost, odbijanje hrane i vode. No treba spomenuti i niz drugih: znakovi bolesti karakterizirani promjenama u općem izgledu ili stanju papigice - skvrčenost, sjedenje nisko na prečki, sjedenje na dnu krletke, glava stavljena pod krilo i stajanje na dvije noge, slabost, gubitak ravnoteže i slično. Zatim, promjene u ponašanju i općem stavu - inaktivnost, smanjena aktivnost ili promjene u vokalizaciji ili pjevanju, spuštena krila, napadaji, odnosno simptomi od strane živčanog sustava (nekoordinirane kretnje, paraliza), prekomjerno spavanje, slab odgovor na stimulanse iz okoline, promjene u osobnosti (npr. više agresivnija, više potištena), pojačan ili smanjen apetit ili pijenje vode, povraćanje ili regurgitacija, otežano defeciranje, začep, proljev, otečenje u području voljke, gubitak tjelesne težine, iscjedak iz ustiju i drugo. Vrlo je važno, kada primjetimo i samo jedan jedini simptom, brzo reagirati. Osim navedenih općih simptoma, navest ću vam nekoliko informacija o napadajima koji se mogu dogoditi kod ptica.U ptica, pa tako i kod nimfa, napadi se mogu javiti naglo. Ptica pada sa prečke na dno krletke gdje radi trzajuće kretnje i obično ugiba nakon kratkog vremena. Uzroci ovakvih naglih napada još uvijek su nepoznati. U ženki se javlja nešto češće nego u mužjaka, ali i u onih iscrpljenih jedinki.Ponekad se događa da ptica ima napade i uslijed epilepsije. Ovo se može dogoditi nekoliko puta na dan i već nakon 30 minuta ptica se potpuno oporavi bez vidljivih nuspojava. No, ako je i nakon tog vremena nestabilna, u bolovima ili se jedva kreće, može se raditi o blagom moždanom ili pak srčanom udaru.Napadaji indiciraju na niz ozbiljnih zdravstvenih stanja uključujući nedostatnu ishranu, trovanje olovom, infekcije, toplotni udar i epilepsiju. Ptica može imati napade koji traju od nekoliko sekundi do minute. Nakon toga čini se zbunjena i može stajati na dnu krletke neko vrijeme. Također može biti nestabilna za stajanje na prečki.U trenutku napada pticu treba zaštititi da se ne ozlijedi (maknuti iz kaveza igračke i sl.), staviti pokrovku na krletku i zatamniti sobu kako bi se smanjila razina stresa.Do napada mogu dovesti i otrovi koji se upotrebljavaju u kućanstvu (osvježivači zraka, dezinfekcijska sredstva za kupaonicu, dezodoransi, i sl.), zatim teški metali poput cinka i već navedenog olova, terapeutske tvari (vitamin A, vitamin D, kamfor), biljke, nikotin, mikotoksini, hrana (naročito čokolada). Navedene štetne tvari u organizam mogu se absorbirati inhalaciono (udisanjem), kroz kožu ili ingestijom (gutanjem). Kako ove tvari imaju prvenstveno utjecaj na središnji živčani sustav stimuliraju ga što dovodi do napada ili pak potiskuju što dovodi do depresije, nekoordiniranih kretnji, nepravilnog disanja, iritacije sluznice usta ili povraćanja.Klinički su mnoga stanja vrlo slična dok im se terapija uvelike razlikuje. Pregledom specijaliste moći će se točno utvrditi o kakvom se problemu radi a na temelju općeg kliničkog pregleda i drugih dijagnostičkih metoda preporučiti odgovarajuću terapiju. Stoga Vam Savjetujem da je odvedete na pregled na Veterinarski fakultet u Zagrebu, u Ambulantu za ptice, budući su kolege specijalisti za bolesti ptica - kućnih ljubimaca, te bi Vašoj ptici možda i najbolje mogli pomoći. Prilažem i njihov telefonski broj, budući da rade samo dva sata dnevno, kako ne biste došli u krivo vrijeme i papigu izlagali nepotrebnom stresu, tel.: 01/2390-410.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam mušku tigricu, ne znam koliko je stara. Dobio sam je prije jedne godine. Oko očiju joj rastu nekakve izraslice. Nakon nekog vremena su otpale i nije ih bilo otprilike 2 tjedna i sad su opet narasle i otpale nakn neko vremena. Imate neki savjet što da radim? I od čega to raste? Hvala unaprijed, Matej O: Bradavice na koži najčešće su virusne etiologije, a mogu biti različite veličine. Oštro su ograničene od okolice. Budući da ne prodiru dublje od papilarnog sloja kože, redovito su pomične na podlozi. Po obliku su kuglaste, gomoljaste ili resaste. U tigrastih papigica se često pojavljuju i tumori. Javljaju se u odrasloj dobi od 1. do 8. godine. U ptica, kao i drugih vrsta životinja, razlikuju se dobroćudni - benigni i zloćudni - maligni tumori. Dobroćudni se sporo razvijaju, ne metastaziraju (ne šire se po tijelu), niti recidiviraju (nakon kirurškog odstranjenja više se ne pojavljuju). Tumori se mogu pojaviti na različitim tkivima, te se nazivaju prema vrsti tkiva od kojeg su građeni. U papigica se najčešće u potkožju pojavljuje dobroćudni tumor lipom. Lipomi imaju čvorast ili kuglast vanjski oblik, dostiži različite veličine, uglavnom su tvrde konzistencije, dobro ograničene od okoline i obavijene vezivnotkivnom čahurom. Jedino uspješno liječenje je kirurško uklanjanje tumora.Promjene koje opisujete mogu biti i posljedica šuge (uzročnici - grinje). Grinje kopaju tuneliće i u njima odliježu jaja, te se hrane gornjim slojevima kože. Posljedično, dolazi do bujanja epitela i tako nastaju zadebljanja keratiniziranih dijelova. Šugom mogu biti zahvaćeni kljun, oči, noge i kloaka. Loši higijenski uvjeti, nekvalitetna i nepravilna prehrana, stresne situacije, nepravilni mikroklimatski uvjeti, sve su faktori koji pogoduje nastanku ove bolesti (uvjetna zarazna bolest). Važno je naglasiti da šugarci polažu jaja pod kožu ptice. Bolest se najčešće javlja u papigica tigrica, a vrlo rijetko u drugih papiga.Točnu dijagnozu može postaviti samo veterinar nakon pregleda životinje. O njoj svakako ovisi eventualna terapija.Preporučam Vam da ptičicu odnesete na pregled u Ambulantu za ptice Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Jučer  sam dvorištu pronašla malog vrapčića, ali jedva da ima perja. Odlučila sam ga pokušati spasiti, ali nisam vjerovala da će preživjeti niti jedan dan jer  sam već prije nekoliko puta pokušavala , ali bezuspješno. I tako sam ga stavila na toplo, povremeno sam mu davala kruha (premda nisam sigurna da je to dobro za njega) i eto, još je živ. Maleni stalno traži jesti otvarajući svoja velika usta , a ja ne znam kako mu pomoći. Znam da ste već odgovorili na jedno pitanje vezano uz vrapce, ali mene zapravo ne zanima njihovo podrijetlo nego kako da ga hranim i s čim, postoji li neka hrana za vrapčiće koju bi mogla kupiti kod vas? Unaprijed zahvaljujem i nadam se da ćete mi odgovoriti jer sam zbilja zabrinuta. Hvala, YvonneO: Ručno hranjenje je jedan od načina da se mlada ptica razvije u vrlo pitomu i socijaliziranu jedinku, ali često i jedino rješenje kada se roditelji razbole ili uginu.Postoji više metoda ručnog hranjenja mladih ptica. To su:- hranjenje žlicom- hranjenje brizgaljkom (špricom), s tim da se ova metoda različito primjenjuje, odnosno hrana se ispušta u različitim dijelovima probavnog sustava. Tako se najlakše i najsigurnije hrana stavlja direktno u kljun, ali se pomoću mekih gumenih nastavaka može aplicirati u voljku ili jednjak.Ako se odlučite za ovaj način prehrane, svakako Vam preporučam da odaberete gotovu hranu koja je namjenjena prehrani mladih ptica ("Orlux") koju možete potražiti i u našim trgovinama. Vrlo je teško sastaviti dobro izbalansiran obrok u fazi intenzivnog rasta, kako tijela tako i pernatog pokrova ptica. Uz osnovne gradive sastojke, hrana treba biti optimalno opskrbljena vitaminima i mineralima, a naročito su važne za ptice esencijalne amino kiseline (metionin, lizin). U početku je mlade potrebno hraniti svaka 2 sata, a u dobi od 14 dana razmak bi trebao biti 3 sata. Obroke, naravno, ne bi smjeli preskakati, a svaki bi trebao biti svježe priređen.Inače, vrapčarke se hrane beskralješnjacima ili sjemenjem ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive u tropskim kišnim šumama koje se hrane gotovo isključivo voćem. Znači, hrane se sjemenkama i kukcima, obično manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane ličinkama kukaca. U proljeće, hrana mu je nektar iz cvijeća žute boje, poput jaglaca, šafrana i jedića. Hrane se i paukovima te voćem.Prognostički je povoljno, ukoliko prihvati ponuđenu hranu i, naravno, vodu (koju mu također morate redovito osigurati). Također Vam savjetujem da ga što manje uznemiravate, odnosno smjestite u topliju i mirniju prostoriju kako bi ova plaha životinjica bila što manje izložena stresu.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Vlasnica sam papigice vrsta rozalija, kojoj u zadnje vrijeme pretjerano opada perje i ne raste novo. Raste joj samo začetak pera koje se ne otvara. Dajem joj redovito vitamine i minerale , te ju hranim Hobby program hranom. Posjetila sam veterinara , no oni su mi rekli da je ta vrsta papigice dosta rijetka  kod  nas , te neznaju uzrok opadanja. Papiga nije depresivna i ne odbija  hranu. Lijepi pozdrav, MarinaO: Ispadanje perja može biti znak fiziološkog procesa u organizmu (mitarenje) ili pak znak određenih bolesti. Mitarenjem (lat. mutare: mijenjati, zamijeniti) se naziva odbacivanje starog i rast novog perja kod svih vrsta ptica. Postoje razni oblici mitarenja, no općenita je činjenica da se perje potroši, odnosno s vremenom ošteti i povremeno treba biti obnovljeno. Većina ptica može letjeti i za vrijeme mitarenja. Zamjena perja se odvija postepeno, a kod nekih vrsta čak određenim sistemom, kako bi ptica i dalje mogla letjeti. Vrlo rijetke vrste u razdoblju mitarenja ne mogu letjeti. Mitarenje možemo podjeliti na:- neprekidno mitarenje: neprekidno mitarenje tijekom cijele godine, kad se perje stalno, polagano, mijenja, često kod papiga.- potpuno mitarenje: odvija se jednom godišnje, kad se mijenja svo perje, npr. kod domaće kokoši. - djelomično mitarenje: odvija se nekoliko puta godišnje. Dva puta godišnje se kod velikog broja vrsta mijenja perje, zimsko i ljetno. Međutim, ima i češćeg mijenjanja perja.Također postoji i:- zamjena perja mlade ptice perjem odrasle, koje može biti druge boje, druge kvalitete i sl.- zamjena perja zbog parenja, zbog ležanja na jajima kao i radi drugih prilagodbi životnim uvjetima. Mitarenje je u pravilu ogromno opterećenje za organizam ptice. Neke su ptice u tom razdoblju vrlo razdražljive. Vrijeme udvaranja, parenja i ležanja na jajima je najčešće odvojeno od razdoblja mitarenja, jer i to je vrijeme za ptice vrlo opterećujuće i stresno. U vrijeme mitarenja se ptice posebno rado kupaju, bilo u vodi ili u pijesku, kako bi bolje odstranile ostatke perja. Ponekad je proces mitarenja burniji, pa dolazi do pojačanog gubitka perja. Ukoliko je ptica zdrava,  tj. uobičajeno je živahna, pjeva i jede, nema razloga za zabrinutost.Uzroci nepravilnom mitarenju i slaboj obrasosti perjem različiti su, a često nisu ni potpuno poznati. Opsežnije mitarenje može nastati zbog previsoke temperature okoliša, nagle promjene temperature i nakon pretrpljenog šoka (straha). Ptice držane u krletkama imaju u tijeku godine gotovo podjednaku temperaturu okoliša, što nije u skladu s prirodnim uvjetima života ptica, jer, naime, izostaje utjecaj prirodne promjene godišnjeg doba, a time i utjecaj vanjskih temperatura, vlažnosti, količine svjetla i drugih čimbenika, važnih za nastup mitarenja. Uzrok nepravilnom mitarenju može biti i slaba i nedostatna prehrana, tj. nestašica pojedinih aminokiselina, vitamina i minerala, posebno kalcija. Upravo je neizbalansirana prehrana najznačajnija za nepravilnosti mitarenja. Ptice se pretežno hrane jednom vrstom hrane, u kojoj nema svih potrebnih hranjivih tvari i zato nastaju poremećaji općeg metabolizma u okviru kojih se nalazi i poremećeno mitarenje. Pticama koje imaju poteškoća u mitarenju potrebno je u prehranu dodavati vitaminsko-mineralne pripravke bogate aminokiselinama: JBL - Otvitol multivitamini za ptice, Orlux - Omni-vit sredstvo za uzgoj i kondiciju ptica koje sadrži 14 vitamina i aminokiselina, Orlux - Muta-vit sredstvo za izgradnju perja, sadrži 14 vitamina i aminokiselina uz posebne količine biotina, Prestige - Amino-vit MOULT za lijepo perje, sadrži 13 viatmina i 16 aminokiselina u tekućoj formi, Vitakraft - dodatna hrana pri mitarenju za srednje i velike papige, Hagen - Prime vitamini, minerali i aminokiseline za ptice.Vašoj ptici je neophodno pojačati prehranu, te ju obogatiti vitaminsko mineralnim dodatkom za papige koji sadrži i esencijalne amino kiseline. Ptici priuštite i češće kupanje ili špricanje (kantica s raspršivačem) te joj na taj način smanjite iritaciju kože prilikom nicanja novog perja.U Zagrebu na Veterinarskom fakultetu postoji ptičja ambulanta, čiji je telefonski broj 01/23 90 410, a radno vrijeme ptičje ambulante je ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, te subotom 9-11 sati, pa ukoliko se stanje Vaše ptice ne popravi kroz oko 14 dana ili se u međuvremenu pogorša, svakako ih posjetite.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Prije dva dana sam kupio kanarinca, mladog ako se ne varam i još baš ne zna pjevati, no ispušta tu i tamo zanimljive zvukove pa se nadam da je to normalno. Budući da je moj kanarinac cijelo vrijeme po danu vani kraj terase, te tako uvijek ima stalno društvo, po noći ga stavljam unutra jer bi ga možda mogle napasti mačke ili bi mu bilo hladno. Na vašim sam stranicama čitao da su kanarinci vrlo osjetljive ptice pa bi ih moglo šokirati to premiještanje, te me zato zanima vaše mišljenje u vezi s tim. Hvala unaprijed, EdoO: Kanarinci su ptice osobito osjetljive na stres. No, bolesti koje se javljaju u njih većinom su posljedica neprimjerenih uvjeta držanja (smještaj, održavanje higijene prostora u kojem borave i posuda za hranu i vodu, nedostatna ishrana i sl.). U većini slučajeva obolijevanja teško je točno odrediti o kakvom se zdravstvenom problemu radi no prvi simptom je prestanak pjevanja. Tipični simptomi bolesnog kanarinca su i sljedeći: sjedenje na dnu krletke, našušureno perje, djelomično zatvorene oči, gubitak apetita (no i sačuvan apetit uz gubitak tjelesne težine), proljev, začep, vodenaste oči, pretjerano spavanje...Što se smještaja tiče, kanarincu bi trebalo osigurati dovoljno veliku krletku (minimalno 40 x 60 cm) u koju treba staviti nekoliko prečkica koje će mu omogućiti dovoljno kretanja, posudu za hranu i vodu te igračke. Zatim, krletka se ne smije smjestiti na mjesto gdje ima propuha, dosta dima od cigarete i para prilikom kuhanja. Naravno, za lijepa vremena krletku možete staviti i vani jer uživaju biti na otvorenom. Krletka treba biti smještena na mjesto zaklonjeno od direktnih sunčevih zraka te zaštićeno od vremenskih neprilika u slučajevima iznenadnih pljuskova i sl.Zbog opasnosti koje vrebaju kanarinca tijekom noći (npr. grabežljivci) dobro je krletku navečer staviti u unutrašnji zaštićeni prostor. Kanarincima odgovara prosječna dnevna temperatura između 18 i 25 °C a podnose noćnu temperaturu i do ispod 10 °C. Kako bi se osigurao kanarincu mir tijekom noći dobro je krletku prekriti kako bi se zaštitio od propuha i ometanja (pamučnom i laganom krpom tokom ljeta). Smatra se da se kanarinac osjeća nesigurno pri stalnom premještanju krletke pa je stoga nemojte često premještati. No, stavljanjem prekrivača na krletku dok je još na terasi, možete spriječiti dodatni stres premještanja krletke u drugi prostor. Naime, onemogućavanjem kanarinca da vidi okolinu umanjiti će se i doživljaj promjene prostora. Za hladnijih i vjetrovitijih dana radije krletku smjestite u zatvoreni prostor kako ne bi dodatno bio izložen nepovoljnim uvjetima okoline jer, kao i sve životinje, i kanarinci nisu pošteđeni prehlade. Prehlada se kod kanarinaca očituje promuklošću, kanarinac pojačano diše, češće otvara kljun te mu se iz nosa cijedi bijeličasta sluz, koja ga podražava na kihanje i tada trza glavom, isteže kljun i guši se.Uzroci prehlade mogu biti i: propuh, prehladna voda, temperaturne razlike, virusne i bakterijske infekcije. Kanarinca je u tom slučaju potrebno smjestiti u toplu prostoriju bez propuha i obavezno mu davati toplu vodu za piće.Spomenuli ste ispuštanje zvukova kod Vašeg ljubimca. Sasvim je normalno da u prvim danima nisu osobiti pjevači jer im treba i do dva tjedna vremena da se priviknu na novu okolinu i uvjete života. Vrlo je dobar znak uspješnog prilagođavanja ispuštanje zvukova u prva dva dana od nabavke ptice jer se zasigurno osjeća ugodno.Nešto više o pripitomljavanju kanarinca pisala je kolegica Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., a njezin tekst možete pročitati ovdje.

Odgovara: Ana Jovanović, dr. vet. med., Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd P: Tigricu već imam 9 godina. Prije 10 dana sam primjetila čudno ponasanje, samo je spavao, glava uvijek pod krilom, nije pjevao, ali je i dalje jeo i pio redovno. A već 3 dana je samo na zadnjoj prečki u kavezu i na njoj se jedva drži. Nogice mu klize uvijek prema nazad pa se on kljunom drži za kavez da ne padne na pod, a kada padne onda krilima maše da bi se vratio na prečku. Ta borba da ne padne traje već 3 dana, čak i po noći. Ali on i dalje jede, iako manje jer se uvijek kljunom drži da ne padne. Još sam primjetila da mu je jedna noga malo deblja od druge i dvije tamne mrlje se nalaze na toj nožici. Ima li išta da mu mogu olakšati? Unaprijed hvala, MinelaO: Pojava oboljenja se u početku manifestira pojavom općih simptoma bolesti. Oni se uglavnom pojavljuju kod svih oboljenja, ali izraženi u manjem ili većem stupnju. U opće simptome bolesti kod ptica se ubrajaju: pospanost, potištenost, slabo uzimanje hrane i vode, nezainteresiranost i slabo reagiranjenje na podražaje iz vanjske sredine, nakostriješenost perja, opuštena krila, stajanje na dnu kaveza, drhtanje itd. Sa napredovanjem bolesti, pojavljuju se ostali simptomi koji nam mogu bliže ukazati koji sustav oragana je zahvaćen patološkim procesom.Pravilna ishrana ptica u zatočeništvu mora biti što sličnija njihovoj ishrani u prirodnim staništima. Baza ishrane je sjeme raznih žitarica, uz koje Vi možete dodavati voće i povrće te svakodnevno mijenjati vodu u pojilici.Preventivno bi trebalo dodavati vitaminsko-aminokiselinske preparate koji će nadomjestiti eventualni manjak koji se javi u slučaju nedovoljno izbalansirane ishrane. Tako prevenirate pojavu avitaminoze i oboljenja koja se javljaju u tim situacijama. Kod nedostatka vitamina A javlja se oboljenje koje se zove kseroftalmija. Nedostatak vitamina E izaziva pojavu encefalomalacije. Vitamin D ,uz pravilan odnos minerala (kalcija i fosfora) utječe na održavanje fiziološke gustoće koštanog tkiva pa uslijed njegovog nedostataka dolazi do pojave rahitisa. Nedostatak vitamna B1 izaziva pojavu polineurutisa. Polineuritis karakterizira pojava boli, djelomične oduzetosti ekstremiteta, slabe reakcije na vanjske podražaje, slabljenje ili potpuni izostanak refleksa.Preporučila bih Vam da Vašu tigricu odvedete na pregled kod vetrinara, a u međuvremenu možete početi sa korištenjem vitaminsko-aminokiselinskih preparata. U ponudi Pet centra dostupni su preparati koji se dodaju u vodu za piće i sadrže optimalan odnos vitamina i nekih aminokiselina (Omnivit i Aminovitamin).

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Već sam vas bio pitao u vezi kljuna moje papige (tigrice). Njoj kljun naraste pa nakon pola godine otpadne pa joj opet za tjedan dana naraste. Recite mi čime joj mogu spriječiti rast kljuna i čime joj ga mogu smanjiti na prirodnu veličinu? Prilažem i nekoliko njezinih slika. Unaprijed hvala, MirkoO: U tigrica, ali i ostalih ptica, periodički se obnavlja tkivo kljuna. Kljun papige neprestano raste. Papige koje svakodnevno imaju priliku grickati grancice, sipinu kost i slično, kljun troše pa nema potrebe za njegovom korekcijom. No, u starijih ptica, najčešće, zbog za sada nepoznatih uzroka, kljun ponekad izrasta prebrzo, bez obzira na redovito brušenje o sipinu kost ili mineralni kamen. Smatra se da bi ova pojava mogla biti povezana sa neadekvatnom prehranom. Nedostatak minerala (zelena hrana i grit) redovito je povezan sa nedostatkom vitamina i proteina. Također, ovom stanju pridonosi i dulje vrijeme mekane stolice ili proljeva, što dovodi do smanjene resorpcije hranjivih tvari, a često je slučaj i da pticama prekomjerno izrasta kljun ili nokti uslijed bolesti jetre.Kao i kod sisavaca, kljun se  sastoji od gornje vilice (maxilla) i donje vilice (mandibula). Prekomjernim rastom je obično zahvaćena samo gornja čeljust, a vrlo rijetko dolazi do ispreplitanja gornje i donje čeljusti jer obje simultano rastu prebrzo. U svakom slučaju, ptici je spriječeno normalno uzimanje hrane. Ako se ništa ne poduzima kako bi se problem riješio, uzimanje hrane s vremenom postaje u potpunosti onemogućeno, a predugi kljun oštećuje kožu u području voljke. U ovom slučaju najbolje je posjetiti stručnjaka u tom području. Preporuka je Ambulanta za ptice kućne ljubimce na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Liječenje se provodi adekvatnom njegom i prehranom. U nekim slučajevima dovoljna je samo promjena prehrane, dok u je u drugima potrebno i redovito skraćivanje kljuna. Ako je ptica sklona ovom problemu potrebno je poduzimati redovito skraćivanje kljuna, ponekad i svaka tri do četiri tjedna. Svakako se ovakva pojava ne smije zapustiti jer posljedično dovodi do smanjenog uzimanja hrane, gubitka tjelesne težine, pada opće otpornosti organizma i podložnosti infekcijama. Ovo za posljedicu može imati ozbiljno narušavanje zdravlja, ali i uginuće. Postupak skraćivanja kljuna je bezbolan, kao i skraćivanje nokta. Kod korigiranja kljuna treba biti oprezan jer nestručnim skraćivanjem može se oštetiti kljun (dolazi do puknuća) ili se kljun previše skrati, što dovodi do krvarenja, bolno je i predstavlja problem jer papiga s takvim kljunom nije u mogućnosti uzimati hranu. Korekcija kljuna može se izvršiti klještima ili rotirajućim brusnim kamenom. Svakako bih Vam preporučila da ovaj zahvat povjerite veterinaru.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam nimfu koja ima sada 20-ak godina. Imamo ga oko 19 godina, a dobili smo ga kad je imala godinu i pol. Zanima me na što moram dodatno paziti da mi što dulje poživi. Inače je u dnevnom boravku s nama, krletka je na podu i otvorena su vratašca uvijek. On izađe van na krletku ili kad se ohrabri zna i prošetati do kuhinje i nazad. Iako to radi većinom kad je jedna osoba doma i njemu u vidokrugu. Jedno 5-6 godina ima da si je počupao perje na trbuhu i sada je malo ofucani, ali ostalo perje održava i dodajemo vitamine za održavanje perja u hranu. Jede konoplje i suncokret, najviše voli konoplje. Ali trudimo se jednako ga hraniti jer smo upozoreni da konoplje loše utječe na jetra (ne znam da li je to istina).Svako toliko mu dam jabuku (veličine ljudskog odgriza) i obožava je grickati. U zadnje vrijeme sam primjetio da zna posrnuti sa šipkica u krletci. Prije se to dešavalo samo noću dok spava, sada se to desi svaki dan par puta. Brine me da ne gubi ravnotežu, tj. da nema neki neurološki poremećaj koji utječe na centar za ravnotežu. Tako da svaki savjet u vezi dodatnog opreza u vezi bilo čega je dobrodošao. Hvala unaprijed, MarkoO: Nimfa (Nymphicus hollandicus ili Leptolophus hollandicus) je inteligentna, druželjubiva, znatiželjna i razigrana papiga koja se lako pripitomi i nauči na život u kući.Prosječni životni vijek u zatočeništvu se kreće između 15-20 godina, iako postoje slučajevi i starijih jedinki. Tako, poznat je slučaj nimfe u Australiji stare 36 godina.Slično kao i kod ljudi, dijeta i vježba predstavlja važan čimbenik u prolongiranju životna vijeka. Stoga, uzgajivači nerijetko savjetuju u starijoj životnoj dobi hraniti ljubimca kvalitetnim gotovim hranama za nimfe, sjemenkama sitnijeg zrna, malo zelenila i voća na dnevnoj osnovi,... Naime, u prehrani nimfi se ne preporučuje koristiti isključivo jednu vrstu sjemenki jer zna loše djelovati na pojedine organske sustave ili dovesti do pretilosti.Osigurajte ljubimcu što bolju kvalitetu života, izbjegavajući dodatni stres, osiguravajući optimalnu temperaturu, svježu vodu i hranu, čist kavez, dnevnu vježbu i puno aktivnosti i zajedničkog druženja.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam kućnoga ljubimca, tigricu, na kojem sam primijetio da ima nekakvo kožno zadebljanje oko kljuna. To je bijele boje, a nalazi se između voštanice i kljuna, sa lijeve i desne strane voštanice i kljuna te ispod kljuna.To ga svrbi, tako da se stalno češka i voli kad ga lagano masiram na tim mjestima. Zanima me da li  u vašem centru u Rijeci imate kakav lijek za ovo i što bi mogao biti uzrok ovoj bolesti? Redovito održavam kavez čistim, hranim ga normalno, jedino se pitam da li mu možda smeta ako je hrana za tigrice stajala u originalnom pakovanju oko 6 mjeseci već otvarana.To je bilo veće pakiranje koje se sporo trošilo. Tigrica je vrlo mlada, ima oko 6 mjeseci, nedavno smo je kupili u trgovini za kućne ljubimce. Kad smo je kupili izgledala je zdravo, nije mi jasno što bi moglo tako brzo uzrokovati to oboljenje. Hvala i pozdrav,ŽeljkoO: Promjene koje opisujete mogu biti posljedica šuge (uzročnici - grinje). Grinje kopaju tuneliće i u njima odliježu jaja, te se hrane gornjim slojevima kože. Posljedično, dolazi do bujanja epitela i tako nastaju zadebljanja keratiniziranih dijelova. Šuga se u papigica javlja na uglovima kljuna, kapcima, oko očiju, dijelovima nogu neobraslih perjem te na kloaki. Loši higijenski uvjeti, nekvalitetna i nepravilna prehrana, stresne situacije, nepravilni mikroklimatski uvjeti, sve su faktori koji pogoduju nastanku ove bolesti (uvjetna zarazna bolest). Bolest se najčešće javlja u papigica tigrica, a vrlo rijetko u drugih papiga. Na početku bolesti javljaju se manje naslage bijelo-žute boje na bazi i kutevima kljuna i pokljunice. Nakon toga promjene postaju ljuskaste i višeslojne, a javlja se i papilomatozno bujanje rožine. Kod uznapredovalih slučajeva dolazi do ubrzanog rasta jednog dijela kljuna, te se kljun može potpuno izobličiti. Ako šuga zahvati cijelu nogu i prste može doći do iskrivljenja prstiju i ispadanja noktiju. Zato je terapijom dobro početi dok promjene nisu opsežnije.Točnu dijagnozu može postaviti samo veterinar nakon pregleda životinje. O njoj svakako ovisi eventualna terapija. Bolest se može vrlo uspješno terapirati Ivermectinom. Lijek se u određenoj koncentraciji kao otopina nakapava (spot-on) na kožu leđa ptice. Tretman treba ponoviti za 2 tjedna. Kako se uzročnik lako prenosi, potrebno je krletku temeljito očistiti i izvršiti dezinsekciju. U ljekarnama Pet centra potražite preparat za ovaj zaključni korak, a o terapiji za pticu morat ćete se obratiti Vašem veterinaru.Kako biste ptici podigli opću otpornost, obogatite joj prehranu vitaminsko-mineralnim dodatkom. U Pet centru možete naći HAGEN ''PRIME'' (kombinacija multivitamina, minerala i aminokiselina), Orlux ''Omni-vit'' (kombinacija 14 vitamina i aminokiselina), Beaphar ''VINKA'' (multivitaminski preparat), JBL''Otvitol'' (multivitaminski preparat).Detaljna uputstva i informacije o svim oblicima terapije ove bolesti, dostupne veterinarima u našoj zemlji, možete dobiti od stručnjaka Ambulante za ptice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Mislim da je moja tigrica. Krivo joj raste kljun, ali to je otkad sam je kupila od 5 mj. Sve to vrijeme je bila jako živahna, ali danas je mama odjednom otvorila kavez i ona je počela letjeti na nas ukućane i maziti se, što je jako čudno jer je prije bježala. Čini mi se da su joj krila malo razmaknuta i jako bi se mazila. Izmet joj je normalan i ima apetita. Savjetujte me jer me malo zabrinula, da li je bolesna možda? Zahvaljujem, DraganaO: Krila, odnosno pera, su razmakunuta zbog letenja tigrice, pošto ju do sada niste puštali van kaveza. Ptičice treba puštati tokom dana da lete po sobi. Tada je i perje ljepše boje i bolje postavljeno, ptica je zadovoljnija, razvijaju se prsni mišići, povećana je cirkulacija krvi te tako i dovod kisika i hranjivih tvari u tkiva organizma, a sve to zajedno dovodi do dobre kondicije i zdravstvenog stanja ptice. Papigice se vole maziti sa svojim vlasnicima, stajati na njihovim ramenima i "čupkati" kosu, nakit ili nešto drugo što je njima zanimljivo. Većina vlasnika bi voljela imati takvu maznu papigicu. To je, ustvari, i njeno normalno ponašanje, te bi bilo uputno da joj to i dopustite, odnosno da joj to omogućite puštajući je van krletke svakog dana po nekoliko sati. Kada ogladni, papigica se sama vraća u krletku te je zbog toga za sada nemojte hraniti van krletke.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Od svog sedmog rođendana imam rozenkolisa. Ženka je. Uglavnom, prije no što sam ja krenula u srednju, s njom bih provodila i do 2 sata dnevno zabavljajući ju i igrajući se s njom. No, preoblem je u tome što imam strašno puno za učiti i nemam više vremena igrati se s njom. Znam da su one jako druželjubljive i zaigrane ptice pa smatram da ona primjećuje moju odsutnost. Sad se družimo samo kad joj ujutro dam jesti i pospremim joj krletku. Inače, krletka joj stoji ispod prozora. No, ona već mjesec dana ima iskrivljenu glavu. Pitanje je da li je to od propuha ili su je pak godine "ćepale"... vidi se na njoj da je već polako stara. Strašno ju volim, ne bi htjela da ugine. Trebam li joj uzeti jednog prijatelja njene vrste (već ima jednog, tigricu mužjaka, naravno u razdvojenim krletkama)? Unaprijed hvala, MarijaO: Rozenkolisi su izuzetno aktivna, znatiželjna i zaigrana bića, pa ih je poželjno držati u paru tim više jer su izuzetno privržene svom životnom partneru. Zato su i dobile naziv dražesne papigice (eng. lovebirds). Smatra se da je od iznimne važnosti za njihovo zdravlje da se drže u paru, a ne pojedinačno. Ukoliko posjedujete jednog rozenkolisa, činjenica je da će on razviti snažnu povezanost s vlasnikom koju bi inače usmjerio prema svom partneru suprotnog spola. Stoga, pošto imate jednu ptičicu rozenkolisa, morate joj pružiti potrebno društvo koje mu nedostaje od druge ptice. U tom slučaju je (kao što ste vjerojatno i osjetili) mnogo bolji ljubimac jer se izrazito veže uz Vas. Ako imate mnogo vremena koje možete provoditi s njom, nije joj potrebno novo društvo. No, u suprotnom svakako joj nabavite novu ptičicu, a preporučila bih jedinku suprotnog spola, s obzirom na sretan život jedino u paru. S obzirom da znaju biti vrlo agresivni prema drugim pticama, morate biti vrlo oprezni prilikom eventualnog kontakta s Vašom drugom papigicom - tigricom. Slobodno ih i dalje držite u istoj prostoriji ali u odvojenim kavezima te ih nikako nemojte u isto vrijeme puštati da slobodno lete van kaveza jer kako sam gore navela, rozenkolisi znaju biti agresivni prema drugim pticama.O slaganju rozenkolisa s drugim ptičicama već su ranije pisali i kolege, a njihove tekstove o ovoj temi možete pročitati ovdje i ovdje.Budući da je rozenkolisima prosječni životni vijek 15-20 godina, a Vaša ljubimica naginje starijoj dobi, moguće da su joj motoričke sposobnosti u laganom padu, te iz istih razloga može imati problem "nakrivljene glave" odnosno nemogućnost držanja vrata u fiziološkom položaju. Izlaganje ptice propuhu svakako izbjegavajte jer prvotna naizgled bezazlena prehlada koju izazove može završiti kobnom upalom pluća, a može biti i uzrokom bolne ukočenosti vrata.Kako biste poboljšali kvalitetu ishrane i podigli njen imunološki status, možete joj prehranu obogatiti gotovim vitaminima, u obliku praha ili kapi, koji se dodaju u vodu. U Pet centru možete naći HAGEN ''PRIME'' (kombinacija multivitamina,minerala i aminokiselina), Orlux ''Omni-vit'' (kombinacija 14 vitamina i aminokiselina), Beaphar ''VINKA'' (multivitaminski preparat), JBL''Otvitol'' (multivitaminski preparat).Naravno, pregled kod veterinara svakako savjetujem pa će i dijagnoza biti konkretnija, kao i eventualno potrebna terapija.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam par malih aleksandara i mužjak je prije mesec dana počeo da se mitari. Problem je što su mu sada grudi i leđa skroz bez perja, ima samo paperje. Rep mu je u potpunosti izrasta kao i perje na glavi. On je i dalje aktivan i jede kao i prije, ne češka se i koža mu, koliko mogu da vidim, nije suva i ne peruta se. Ženka se normalno izmitarila bez nekih problema. U vreme kada se počeo mitariti davao sam im "kapi za mitarenje" pa mislim da je možda i to uzrok. Slobodan O: O mitarenju, gubitku perja i preparatima za mitarenje opširno je pisala kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet.med. ovdje. Značajno je da mali broj ptica držanih u krletkama, mitari pravilno, tj. cjelovito, jedanput na godinu, a što je normalno kod ptica u prirodi. Prilikom mitarenja, ptice gube perje simetrično i određenim redoslijedom. Izuzevši čelo, ni jedan dio tijela, tijekom mitarenja posve ne ogoli.Etiologija nepravilnog mitarenja i slabije obraslosti perjem vrlo je raznolika i kompleksna pa je u pojedinih ptica teško pronaći pravi uzrok tih poremećaja. Rast perja za pticu je znatan metabolički napor, posebno zbog potrebe velikih količina bjelančevina i kalcija za sintezu perja, tako da se ne morate bojati da su kapi uzrok budući da su one baš i indicirane u ovom slučaju jer sadrže spomenute tvari.Patološko je svako ispadanje perja (alopecija) van sezone, osobito s glave, vrata i leđa. Uzroci mogu biti gljivična oboljenja (lišaj - favus), kožni nametnici (krpelji, tekuti, malofagi). Da biste to isključili, preporučam Vam da se javite u ptičju ambulantu, na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu,  čiji je telefonski broj 01/23 90 410, a radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, te subotom 9-11 sati.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije tigrice, jedna ženka i drugi mužjak. Ženku imam 6 godina, a mužjaka 1 godinu. Prije sam već imala mušku papigu koja je uginula pa smo kupili novu da ova ne bude sama. Ženka me se uvijek bojala i grizla me, a bivši mužjak se igrao sa mnom i nije me se bojao. Novi mužjak jednako reagira kao i ženka. Ne žele blizu ruci, ne žele se hraniti iz ruke, ništa! Ako pjevaju i ja se približim kavezu oboje utihnu. Lijepo se brinem o njima, imaju hrane, vode, sve. Pokrivam ih prije spavanja krpom i puštam ih da lete. Zašto me se boje? Nikad im ništa nisam učinila nažao. Ženka ne leti dobro. Kada je pustim iz kaveza sleti na pod i ne pokušava poletjeti. Kad se nečega prepadne i pokuša poletjeti, zabije se u neki ormar ili nešto i padne na pod. Trudimo se da je sve pokriveno mekanim krpama i da nitko ne radi nagle pokrete. Zašto loše leti? Redovito je puštamo i mislili smo da je razlog mozda ne često letenje, ali redovito je pustamo van 2 mjeseca. Čula sam da kad imate dvije papige, da ih se ne može ništa naučiti jer imaju društvo pa nisu zainteresirane za vas. Zasad nisam vidjela suprotno od toga što su mi rekli. Postoji li način da ih naučim govoriti ili nešto takvo? DobrilaO: Doista ste učinili sve preporuke kod pripitomljavanja i kontakata tigrica sa vlasnikom, no bez uspjeha. Što je pošlo po krivu teško je procijeniti jer su ptice individue za sebe te ne postoji univerzalnog uzroka i rješenja. Iako je uvriježeno mišljenje kako će se dvije ptice iste vrste posvetiti jedna drugoj, ne znači da će u svakom slučaju u potpunosti zanemariti vlasnika.S obzirom na situaciju u kojoj ste se našli, možda je najbolje da krenete ispočetka.Najprije trebate steći njihovo povjerenje, a zatim krenuti na komunikaciju. Najlakše ih je pripitomiti ako ih naučite da "jedu iz ruke" jer se papigica posve nauči na čovjekovu ruku, a s time i na čovjeka.Prilaženje krletci (ali ne preblizu kako ih ne biste uznemirili) mora biti na način da Vas vide i da shvate da ih Vi promatrate. Svaki put kad prilazite krletci izgovarajte njihova imena mirnim i mekanim glasom. Također, svaki put kada prilazite krletci kako bi stavili hrane, izgovarajte njihova imena. Isto tako, pričajte im ili čitajte mirnim i mekim glasom kada radite svoje poslove. Ovo će pospješiti povjerenje prema Vašem glasu i Vama. Prijateljski se odnosite prema njima dajući im poštovanja i prostora. Ovaj prvi korak ka pripitomljavanju treba činiti vrlo polako u trajanju najmanje tjedan dana.Kada će se tigrice ugodno osjećati u Vašoj blizini, možete započeti drugi korak. Kada ih hranite, bitno je da se odmah ne odmaknete od krletke kako bi prihvatile Vašu prisutnost. U početku oklijevaju uzimati hranu u Vašoj blizini. Možete ih ohrabriti na način da se polako odmaknete nekoliko koraka od krletke. Ako nakon toga hranu uzme bar jedna tigrica, znači da je njoj u tom trenutku trebalo prostora. Ovo bi se svakodnevno trebalo činiti polagano i sa strpljenjem smanjujući prostor potreban da uzmu hranu. Ako pokažu bilo koji znak uznemirenosti, udaljenost bi trebala biti na onoj mjeri na kojoj se osjećaju ugodno. Morate zadobiti njihovo povjerenje kako bi se s vremenom osjećale sigurnima uzeti hranu u Vašoj blizini.Treći korak trebao bi biti poduzet kada drugi završi i u potpunosti bude usvojen. U ovom koraku pticu učimo da uzme hranu iz naše ruke. Tijekom tog perioda savim im je udobno hraniti se kada ste Vi u blizini krletke. U početku, trebali bi im dati omiljenu poslasticu (npr. proso) i stajati kraj krletke. Također, možete smanjiti količinu hrane u posudici kako bi poželjele još a imajte pripremljenu poslasticu u ruci za ponuditi im. Ako ne uzmu iz ruke stavite je u posudicu za hranu i dopustite da je pojede. Ovo ponavljajte sve dok ne steknu toliko samopouzdanja da uzmu hranu iz Vaše ruke.Svaku "vježbu" treba ponavljati sve dok se tigrice neće osjećati sigurno obavljajući je, a tek zatim krenuti na slijedeći korak. Također, komuniciranje pokušajte intenzivirati u jutarnjim ili večernjim satima te svakako pazite na stalni kontakt očima sa tigricama.Stavljanje ruke u krletku provodite vrlo polako da se ptice ne uplaše i da kod njih ne izazovete strah. Ovakav se način pristupanja pticama mora ponavljati svakog dana nekoliko puta. Kada zapazite da su se priučile (ili bar jedna od njih) na ruku i da Vas se više ne boji, onda krenite s daljnjim vježbama. Ispružite kažiprst i polagano ga prinesite ptici pod prsa. Ako ptica odmah sama ne stane na njega, pokušajte laganim guranjem njena tijela unatrag. Ona će u tom slučaju stati na prst jer je ranije naučila da joj ljudska ruka ne želi načiniti nikakvo zlo, tj. stekla je potpuno povjerenje u čovjeka. Kad se nauči stajati na prstu treba je pokušati lakim kretanjem ruke izvaditi iz krletke.Sa strpljenjem se može sve učiniti. Važno je ne dopustiti im da pobjeđuju ako željeno odmah ne postignete.Što se tiče sposobnosti letenja, ono je u ptica kućnih ljubimaca onemogućeno ili oslabljeno skraćivanjem letnih pera te pretilošću. Također, treba spomenuti i poremećaje ravnoteže (uslijed upala bakterijske ili virusne etiologije u području glave, potres mozga, i sl.) koje je moguće odrediti jedino pregledom kod veterinara. Sposobnost snalaženja u prostoru je u ptica razvijena na zavidnoj razini, a ometaju je reflektirajuće površine, npr. zrcalo, staklo, prednja strana TV prijemnika, ormar sa sjajnom površinom i sl. pa se prilikom puštanja ptica van krletke preporučuje navući zavjese i prikladnim prekrivačem prekriti navedene površine kako ne bi došlo do ozlijeđivanja. Kako poduzimate navedene mjere zaštite, savjetujem Vam posjet veterinaru kako bi na osnovu pregleda utvrdio o kakvom se problemu radi, te preporučio odgovarajuću njegu i/ili terapiju.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Poštovani, kako naučiti rozelu govoriti? Papiga je stara 4 mjeseca i još nije bila izvan gajbe. MiloradO: Općenito o rozeli pisala je kolegica mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje.Rozele (Platycercus Eximius) su prekrasnih boja, ugodnog glasa i vrlo otporne, te zbog toga vrlo popularni kućni ljubimci. Vrlo su aktivne ptice i spretni letači. Vole se igrati, penjati i grickati.Rozela je pitoma, ali vrlo nepovjerljiva, moguće ju je naučiti i govoriti ako je riječ o mladoj ptici. Oglašavaju se relativno nježnim tonovima i zvižducima, nisu preglasne.Mlađe ptice se općenito lakše nauče govoriti nego starije. Rozele se mogu naučiti oponašati ljudski govor (iako relativno mali broj riječi) i razne druge zvukove a to ovisi o karakteru ptice i o Vašoj upornosti. Navedeno iziskuje dosta truda i strpljenja. Kao i mnoge druge vrste papiga najčešće riječi ponavljaju nevezano o situaciji ili prigodi (kaže se: ponavlja riječi kao papiga). Da bi učenje rozele bilo uspješnije poželjno je s učenjem započeti u što ranijoj dobi. Jedan od važnih faktora je i vrijeme provedeno s papigom. Prema nekim podacima, ptice najbolje pamte ujutro, stoga im u tom dijelu dana i posvećujte najviše pažnje. Što više vremena provedete s papigom veće su šanse da papiga "progovori".Morate joj ponavljati jednostavne riječi od par slova ili slogova npr. (bok, bobo, kiki...). Da bi učenje bilo uspješnije, papigu obavezno morate puštati da slobodno leti i da dosta vremena provodi na Vašem ramenu.Naravno, prisiliti papigu da "govori" je nemoguće i postoji mogućnost da papiga nikad ne "progovori" bez obzira na vrijeme, pažnju i uloženi trud.Kako biste rozelu naučili govoriti, potrebno je s njom provoditi puno vremena i uporno joj ponavljati jednostavne riječi. Pripitomljavanje ptice, tj. stjecanje njihovog povjerenja je ponekad dug i mukotrpan posao. Svaka je papiga jedinstvena. Rad s papigom traži puno strpljenja, nikad krletki nemojte prilaziti naglo, bez prethodnog javljanja. Obavezno ručno hranite pticu, tako da se navikne na ruku, u početku s vanjske strane krletke, a kasnije i na ruku unutar krletke. Svaki put pticu vraćajte u kavez dok je dobre volje, prije nego se umori. Zadnje iskustvo van kaveza uvijek mora biti pozitivno.