Pitajte veterinara

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Kupio sam dvije tigrice (obje su ženke), te ih smjestio u dječju sobicu. U sobici boravi mala kćerkica od 5 godina. Nemam iskustva sa pticama pa me interesira da li je zdravo imati ptice u sobi gdje kćerkica spava i provodi dio slobodnog vremena? Unaprijed se zahvaljujem i dobrodošao mi je svaki savjet oko brige ptičica. MihaelO: Ako do sada  Vaša kćer nije imala simptome alergije na perje (kihanje, šmrcanje, svrbež) i ako ptičica nije pokazivala znakove bolesti (nakostriješenoperje, mirovanje na jednom mjestu, otežano disanje, slab apetit, zaprljani "podbradak" od hrane, izmetom zaprljani zadak i slično), te ako se redovito čisti dno krletke i ostali pribor(pojilica, zdjelice, prečke) nema razloga za brigu, odnosno Vaša ptica je zdrava i nije izvor oboljenja.Ako niste sigurni da prepoznajete neke od navedenih simptoma, odvedite ptičicu s kavezom u veterinarsku ambulanti gdje će se detaljno pregledati. Također upitajte Vašeg liječnika opće prakse i za njegovo mišljenje, odnosno da li smatra da kod Vašeg djeteta postoje neke naznake koje bi upućivale na mogućnost alergije na perje, prašinu i slično.Krletku s pticom držite u prostoriji u kojoj malo dijete uglavnom ne obitava ili spava. Mala djeca (od 1 do 5 godina) vole promatrati ptičice, ali bliži kontakt (uzimanje ptice na ruku, rame ili glavu) ne preporučamo u navedenom periodu jer ptica može s kljunom nenamjerno uštipnuti dijete, a također mala djeca nemaju još osjećaja i saznanja kojom jačinom stiska ruke mogu ozlijediti ili ne ozlijediti krhko tijelo ptičice.Krletku s tigricama najbolje je navečer pokriti s krpom (pamučnom i laganom tokom ljeta) do jutra jer je ptičicama potrebno spavanje i odmaranje do 12 sati dnevno, a ujedno im na ovaj način omogućavamo zdrav i dug život. Krletka ne smije biti na mjestu gdje je propuh, gdje ima dosta  dima od cigarete i para prilikom kuhanja.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam papigu nimfu, staru 8 godina, koja se tjedan dana čudno ponaša: stalno nešto radi s kljunom i onda zijeva, kao da joj nešto smeta, Inače normaln jede, pije vode, normalno se glasa i leti. Zanima me što joj je i kako joj pomoći? Unaprijed se zahvaljujem, Jadranka O: Pojava zijevanja u nimfi najčešće je posljedicom nedostatka kisika. Nimfe držane kao kućni ljubimci u stanu izloženije su ustajalom zraku i kućnim onečišćivačima zraka. O: Kako ste naveli da niste primijetili druge znakove poremećenog zdravstvenog stanja u Vaše nimfe, pokušajte osigurati dovoljno svježeg zraka, a naročito dok ne popuste vrućine i ljetne sparine. No, ako i nakon poboljšanja kvalitete zraka ne uočite poboljšanje, preporučujem Vam pticu odvesti u Ambulantu za ptice kućne ljubimce na Veterinarskom fakultetu kako bi se pregledom isključio neki zdravstveni problem. Naime, treba spomenuti i slijedeće, često se u toku dana uočava da nimfa isteže vrat i pri tome zijeva, ali iz zdravog razloga pročišćivanja voljke. Voljka je organ na samom početku probavnog sustava u ptica a služi skladištenju hrane do trenutka njenog pomicanja niže u probavni sustav. Također, nimfe istežu vrat kada ih mazite a može značiti da pokušava regurgitirati na Vas. Regurgitacija je način na koji se parovi nimfe međusobno hrane, te je stoga i najbolji kompliment koji Vam Vaša ptica može dati.Prekomjerno zijevanje ipak može značiti i jedan od simptoma poremećaja dišnog sustava. U tom slučaju treba pratiti znakove zdravstvenog stanja kao što je promjena konzistencije stolice ili tona glasa, gubitak apetita, prekomjernog spavanja, kihanja, iscjetka iz očiju ili nosa te zacrvenjene nosnice. U slučaju uočavanja jednog od navedenih simptoma ili više njih, potrebno je potražiti pomoć veterinara.Spomenuli ste i njene stalne radnje sa kljunom. Nimfe često bruse kljun na predmetu za tu namjenu (sipina kost, mineralni kamen) i to je vrlo povjerljiva radnja u njih, a činjenica da tako nešto radi pred Vama, priznanje je da Vam dovoljno vjeruje. Također, često samo miču kljunom te proizvode zvukove slične zvukovima brušenja. Oba su zvukovi zadovoljstva u nimfi, a obično ih proizvode prije spavanja. Ako micanje kljuna neposredno slijedi zijevanje, može se pripisati normalnom zauzimanju stava tijela odnosno položaja glave i kljuna za izvođenje spomenute radnje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Našli smo malu patku (malena i žuta je još) i sada je u kući i zanima nas što patka jede? Što joj je dobro davati da malo ojača? Pozdrav, Renata O: Najbolja prehrana za ovako malu patkicu je već gotova mješavina hrane u prvim tjednima života, poznata pod nazivom starter za pačiće ili I. smjesa za pačiće koja se može nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama. Osim gotove peletirane hrane koja je njihova bazna prehrana, hrane se povrćem, biljkama, puževima, crvima i ostalim manjim insektima. Nasjeckana, tvrdo kuhana jaja, zeleno povrće, nasjeckana mrkva, rajčica, svježi sir, mogu poslužiti kao poslastice.Nikako nemojte davati kruh, dvopek, orašaste plodove i sjemenke, masnu, slanu ili slatku hranu te čokoladu.Svakako je smjestite na neko mirno, prozračno mjesto, vodite računa da ima stalno dostupnu svježu vodu za konzumiranje te smjestite posudu za hranu i vodu relativno blizu. Voda im je esencijalna prilikom hranjenja jer je koriste kako bi pročistile otvore na kljunu i isprale hranu sa kljuna. Nemaju zube kojima žvaču hranu pa tako voda prevenira gušenje. Također, kako se patkice vole kupati, pokušajte joj omogućiti mali bazenčić sa plitkim slojem vode. Naime, dok još nisu obrasle perjem, patkice nisu u potpunosti sigurne u dubljoj vodi a ne bi bilo na odmet da se uvijek kupa uz Vaš nadzor. Pačići su potpuno obrasli perjem u starosti 30 - 45 dana kada će bezbrižnije moći plivati i kupati se. Preporuka je da dvaput dnevno čistite posudu za vodu jer patkice dosta prljaju vodu i prilikom pijenja a i kupanja. Ako ste u mogućnosti najbolje bi joj bilo osigurati posebnu posudu za vodu za piće. Kako patkice nisu osobito sretne npr. u kavezu, pokušajte je puštati po kući što više je moguće.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Smije li rozenkolis jesti smokve ili breskve? Hvala, Ivan O: Uzgajivači hrane ovu vrstu papiga s jabukom, špinatom, mrkvom, peršinom, krastavcem u kori, drška sa sjemenom ne ljute paprike.  Smokva na sebi zna imati "mlijeko" u području peteljke, a ono je vrlo agresivno u dodiru sa sluznicom i kožom, dok kod breskvi se nastoji izbjegavati koštica odnosno njena unutrašnjost (bademasti plod) koja je ima neka nepoželjna djelovanja na živi organizam. Također, više se preporuča suhi plod smokve, ali u malim količinama (ne svaki dan).

 Odgovara: mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Nadamo se da ćete nam pomoći, imamo 3 nimfe koje raznovrsno hranimo i dajemo im vitaminske preparate u vodu. Prije 3 dana primjetili smo jedan obilan izmet u kavezu, a danas smo vidjeli jednog od njih kako se napinje nekoliko puta (stiskao je zadnji kraj i rep mu se savijao u stranu od naprezanja). Nakon desetak minuta uspio se obilno pokakati bez naprezanja i bio je malo mirniji. Pročitali smo da je kod opstipacije dobro dati malo razrijeđenog ulja u kljun pa smo mu upravo dali u šprici. Ponudili smo mu i jogurta. Inače normalno jede. Zanima nas što bi mogao biti uzrok te kako mu pomoći. Unaprijed se zahvaljujemo, SanjaO: Iz mješavine ponuđene hrane ptice nerijetko izabiru ono što najviše vole, a ostalo razbacuju ili jednostavno ostavljaju u posudi. Iz tog razloga se dešava da se ptica izvjesno vrijeme jednoliko hrani, a već prema tome što je izabrala javit će se u većoj ili manjoj mjeri deficit, odnosno suficit određenih nutrijenata. Tako se ptice koje radije jedu zrnje bogato masnoćama brzo udebljaju, dok one koje jedu zrnje slabije hranjive vrijednosti imaju problema s kožom, perjem, nesivošću jaja i dr.Probavne smetnje i začep crijeva mogu se javiti kao posljedica prehrane samo suhom hranom ili hranom koja sadrži vlakna celuloze i lignina, zatim hranom koja sadrži adstrigentne tvari (tvari koje stežu), te prejedanje pijeskom za ptice tzv. gritom. Smatra se da određenu ulogu u nastanku začepa ima u predebelih ptica slabost mišićnog želuca, slaba peristaltika crijeva, pojava trbušne kile, pritisak jajeta zaostalog u jajovodu, te različite patološke promjene u samim crijevima.U praksi se češće pojavljuje lažni začep, u kojem se izmet slijepi i osuši u okolini kloake, te nastaje čepić koji dovodi do zastoja izmeta i mokraće.Ukoliko ptica ima začep, treba potražiti pomoć veterinara. Osušeni tvrdi sadržaj kloake treba omekšati tamponiranjem toplom vodom. Preko kljuna  može se aplicirati parafinsko ulje, te ptici ponuditi svježe voće i povrće. Iz krletke neko vrijeme treba ukloniti pijesak.Kao dodatak prehrani Vašim pticama možete ponuditi pripravke "Probi-zyme" i "Bio-digest" (Orlux)."Probi-zyme" je probiotičko sredstvo za poboljšanje probave ptica. Sadrži probiotske bakterije koji stimuliraju prirodnu aktivnost intestinalnog trakta i pomažu izbjeći probavne probleme. Enzimatski kompleks olakšava probavu hrane. Učinkovitost ovog pripravka je još jača ako ga ponudite u kombinaciji s "Bio-digest"-om, koji sadrži fruktooligosaharide.Oba pripravka su u stalnoj ponudi prodavaonica Pet centra.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam malu tigricu i pazim na nju i sve je u redu tj. zdrava je. Međutim, u zadnje vrijeme stalno diže nogice, a predpostavljam da su problem kandže. Ne znam da li ga to boli i da li trebam sjeći kandže. Ako trebam: kako? ili je problem u nečem drugom. Nadam se da ćete mi odgovoriti! S poštovanjem, Amela O: Sobne ptice, poput Vaše tigrice, zbog toga što većinu svog života proborave u kavezima ili krletkama gdje im je kretanje ograničeno, više miruju pa se nokti na njihovim nožicama manje troše i postaju predugi i/ili nepravilnog oblika. Ukoliko noktiće moramo podrezati, to činimo škarama ili kliještima za tu namjenu (možete ih nabaviti u Pet centru). Oko 2 mm nokta uvijek možemo otkloniti bez straha da će doći do krvarenja. Prst ptičice prethodno okrenimo prema izvoru svjetlosti kako bi procijenili do kuda ide krvna žilica. Previše odrezano dovodi do krvarenja koje se zaustavlja pritiskom prsta na nožici ptice (blazinicom ili gazom) ili premaže jodnom tinkturom. Navedeno možete prepustiti i svom veterinaru (što je ujedno i moja preporuka) koji će znati procijeniti treba li Vašoj tigrici skratiti noktiće (ili je problem u nečemu drugom), te ako je ipak potrebno, on će optimalno podrezati nokte pa to nećete morati činiti tako često.Osim toga, u našim trgovinama možete pronaći i pješćane štapiće koji se navuku na stajalice i svojom hrapavom površinom omogućavaju brže trošenje noktiju.

 Odgovara: mr.sc. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam papigu nimfu vrste izabel šarena. Kako da kod nje odredim spol, pošto se to nigdje ne spominje? Hvala, Otavio O: Osnovna ("divlja") boja nimfi je siva. Selekcijom ovih ptica postignut je cijeli niz mutacija boja: perlasta ili kovna nimfa, izabel - boje bijele kave, harlekin - bijele sa sivim krilima, šareno sivo - bijele, žute, pa čak i čisto bijele jedinke. Uzgojene su i nimfe koje nemaju crvene obraze, već su im glave jednobojne. Razlike među ženkama i mužjacima određuju se ovisno o boji perja. Postaju očite sa 6 do 9 mjeseci kada prođe prvo pravo mitarenje, jer sve do tada razlike u spolu ne mogu se uočiti. Karakteristika ženki sivih papiga je poprečna prugavost donje strane repa, dok je perje mužjaka jednobojno. Za razliku od mužjaka, ženke imaju s donje strane krila bijele točkice. U ptica s narančastim krugovima na obrazima, boja mužjaka je bitno izraženija. Ako su ptice žute ili boje bijele kave, ponekad je gotovo nemoguće razlikovati spol. Perje treba promatrati pod jačim osvjetljenjem ili uzeti pero koje je ispalo iz repa ili krila. Za ženke su tipične pjegice žute boje. Ako su pera jednoliko žuta, najvjerojatnije je to mužjak. Spol se može razaznati i po ponašanju ptica. Mužjaci su aktivniji, često hodaju po podu kaveza ili prečkama lijevo desno, odnosno naprijed nazad, s lagano odignutim krilima, kuckaju po predmetima, često se glasaju i sl.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam kanarinca više od godinu dana. Prije par dana izgubio je glas i jako mu opada perje. Je li to znak neke bolesti, manjka vitamina ili nešto drugo? Molim Vas za savjet. Unaprijed zahvaljujem, Ana O: Kanarinci su vrlo osjetljive ptice i podložne bolestima, stresovima i depresijama; poznato je da se oni moraju osjećati kao "gazda" na svom teritoriju, a svaka promjena mjesta i visine na kojoj je postavljena njegova krletka iskaže se u njegovom ponašanju, prestaje pjevati, mitari se kada za to nije vrijeme, sjedi pokunjen na jednom mjestu. Također, trebalo bi obratiti pažnju i na njegovu ishranu. Prekomjerna količina hrane, a u njoj i vitamina i minerala, te davanje hrane s našeg stola (posebno čokolada) vodi u pretilost, čiji je glavni simptom prestanak pjevanja. S druge strane, vitamin A vrlo je bitan kod ovih ptičica, te se njegov manjak u ishrani također može manifestirati u prestanku pjevanja. Da li se u blizini njegove krleteke nalazi neki od kućnih aparata koji pri svom radu ispušta topli zrak (npr. štednjak, zamrzivač) ili rashladni uređaji koji su sve prisutniji u našim domovima? Sve navedeno mogući je uzrok promjene ponašanja u ptica (ne pjevaju). Prestanak pjevanja može biti i jedan od simptoma raznih bolesti kao srčani udar, šok, prehlada, tumor, kožni paraziti, ljuskave nogice, problemi s očima (upale, vodnjikavi izgled oka). Preporuka je da još jednom sve dobro pregledate u njegovoj okolini, pregledajte još jednom i samog kanarinca, obratite pažnju na njegovu ishranu, uzrok promjene njegovog ponašanja se sigurno tu negdje krije.U slučaju da ništa od gore navedenog ne poluči uspjeh, poželjno bi bilo odvesti Vašeg ljubimca veterinaru ili na Veterinarski fakultet u Zagrebu, u Ptičju ambulantu.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Danas sam na cesti našla jednog vrapca. Nije mogao letjeti i vjerojatno je još mlad. Molim vas da mi u što bržem roku kažete nešto o vrapcima, te dali bi ikako mogao preživjeti. Puno hvala, Maja O: Vrapci (Passeridae) su porodica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes). Rašireni su diljem svijeta, poglavito u Europi i Aziji. Uglavnom za stanište biraju toplije krajeve. Brojne su vrste vrabaca, što ne čudi ako znamo da se vrlo brzo prilagođavaju uvjetima ozemlja koje nastanjuju, a neke vrste su toliko prilagodljive da ih se praktično može svrstati u pripitomljene ptice koje nimalo ne uznemirava nazočnost čovjeka. Kako su svejedi, a za izgradnju gnijezda koriste sve mogućnosti koje su im na raspolaganju (udubine u zidovima, napukla stabla, napuštena gnijezda većih ptica, etc.), šire se vrlo brzo i, po procjenama znanstvenih krugova, spadaju u kategoriju sigurnih ptica.Obični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac a često i vrabac (lat. Passer domesticus) je ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca. Naseljen je u mnoge dijelove Europe i Azije. U Hrvatskoj i u nekim drugim zemljama obični vrabac se naziva i vrapcem pokućarom. U Americi vrapca nazivaju engleskim vrapcem kako bi ga razlikovali od autohtonog američkog vrapca.Danas je poznato više od 12 vrsta domaćeg vrapca. Danas je domaći vrabac prisutan i kao kućni ljubimac kod nekih ljudi. Kada se "javlja", obično se glasa s "cheep", no kada cvrkuće i imitira glasa se pomoću dvostruke slične riječi "chiisck".Vrabac se gnijezdi na mnogim mjestima: u kućnim strehama, rupama, u šupljinama zgrada, na bršljanu oko kuća i u grmlju, pa čak i na morskim grebenima. Gnijezdo koje je smješteno na bršljanu ili u nekoj rupi najčešće je neuredno, izgrađeno od slamki, ostataka smeća i perja. Prostrana i dobro izgrađena gnijezda pravi u grmlju i na stablima. Vrapci mogu biti veoma agresivni kad je riječ o mjestima na kojim se gnijezde, pa često uništavanju gnijezda prijašnjih stanovnika. Katkad koriste napuštena gnijezda drugih ptica. Mladi, stari nekoliko dana, imaju meko tamnosmeđe paperje i svijetli žuti kljun. Tek izleženi mladunci nemaju perje. Mladenačko mitarenje je potpuno, i počinje u dobi između šest i osam tjedana. Kako bi bilo dovršeno prije početka nepovoljnih vremenskih prilika može, ovisno o dobi valjenja, biti skraćeno s prosječno 82 na samo 64 dana.Spolno zreli vrapci prosječno žive od 1,5 do 2,3 godine. Ako se računaju i mladi vrapci, tada je prosječni životni vijek tek 9 mjeseci. Vrapci dulje žive u gradovima nego u otvorenoj prirodi. Pomoću prstenovanja je zabilježeno da neki primjerci žive i do 14 godina na slobodi. U zatočeništvu dožive i do 23 godine. Mladi vrapci obično nauče letjeti s 15 dana.Ručno hranjenje je jedan od načina da se mlada ptica razvije u vrlo pitomu i socijaliziranu jedinku ali često i jedino rješenje kada se roditelji razbole ili uginu.Postoji više metoda ručnog hranjenja mladih ptica. To su:- hranjenje žlicom- hranjenje brizgaljkom (špricom), s tim da se ova metoda različito primjenjuje, odnosno hrana se ispušta u različitim dijelovima probavnog sustava. Tako se najlakše i najsigurnije hrana stavlja direktno u kljun, ali se pomoću mekih gumenih nastavaka može aplicirati u voljku ili jednjak.Ako se odlučite za ovaj način prehrane, svakako Vam preporučam da odaberete gotovu hranu koja je namjenjena prehrani mladih ptica ("Orlux"). Vrlo je teško sastaviti dobro izbalansiran obrok u fazi intenzivnog rasta, kako tijela tako i pernatog pokrova ptica. Uz osnovne gradive sastojke, hrana treba biti optimalno opskrbljena vitaminima i mineralima, a naročito su važne za ptice esencijalne amino kiseline (metionin, lizin). U početku je mlade potrebno hraniti svaka 2 sata, a u dobi od 14 dana razmak bi trebao biti 3 sata. Obroke, naravno, ne bi smjeli preskakati, a svaki bi trebao biti svježe priređen.Inače, vrapčarke se hrane beskralješnjacima ili sjemenjem, ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive u tropskim kišnim šumama koje se hrane gotovo isključivo voćem. Znači, hrane se sjemenkama i kukcima, obično manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane ličinkama kukaca. U proljeće, hrana mu je nektar iz cvijeća žute boje, poput jaglaca, šafrana i jedića. Hrane se i paukovima te voćem.Prognostički je povoljno, ukoliko prihvati ponuđenu hranu i, naravno, vodu (koju mu također morate redovito osigurati). Također Vam savjetujem da ga što manje uznemiravate odn. smjestite u topliju i mirniju prostoriju kako bi ova plaha životinjica bila što manje izložena stresu.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam jedno pitanje u vezi svog 2 g. starog kanarinca. Primijetila sam da se u zadnje vrijeme počeo malo čudno (agresivnije) ponašati. Naime, svaki put kad mu stavim prst ispred krletke ili kada mu se na drugi način značajnije približim, on odjedanput podivlja: počne otvarati kljun, širiti krila i pratiti prst kao da će ga kljocnuti (što je i učinio par puta). Ponaša se kao da me želi napasti. Ne znam je li me možda u tim trenucima shvaća kao prijetnju, pa počne zauzimati obrambeni stav zbog toga, ili je posrijedi možda nešto drugo. Napominjem da se nikada prije u identičnim situacijama nije tako ponašao. To se počelo događati krajem svibnja i početkom lipnja. Jako me zanima koji bi mogli biti razlozi ovakvog ponašanja. Nadam se da ćete mi barem malo pomoći. Unaprijed zahvalna, AndreaO: Najprije treba spomenuti kako ne postoje "zločeste" ptice. No ponekad su uplašene a ptice sa emocionalnim problemima izbjegavaju bilo kakve kontakte i na taj način se brane. Kanarinci su, općenito, vrlo društvene ptice, no s čovjekom vole imati vizualni kontakt radije nego da se diraju. Kanarinci nisu interaktivna bića, oni uživaju u Vašem zviždukanju i pričanju sa strane ili u blizini krletke a sasvim su zadovoljni provoditi vrijeme u krletci.Većina se ptica agresivno ponaša tijekom sezone parenja koje je u kanarinaca obično od ožujka pa do srpnja. Ovo je iz razloga prirodnog instinkta obrane svojeg potomstva. Iako ptice kućni ljubimci ne žive u jatima, imaju sačuvani instinkt razmnožavanja. Ukoliko je ovo slučaj, s nepoželjnim ponašanjem bi mogao prestati za otprilike dva do tri tjedna no nije moguće točno predvidjeti.Zatim, poremećaje ponašanja, a naročito destruktivnog i agresivnog karaktera, razvijaju one ptice kojima je dosadno ili su uznemirene iz nekog razloga (stres).Prilikom rješavanja ovog problema treba najprije otkriti njegov uzrok. Osim psiholoških, uzrok ovakvom ponašanju može biti i zdravstvene prirode. Obratite pozornost na apetit, uzimanje hrane i vode, konzistenciju stolice i općenito držanje i ponašanje. Ukoliko uočite neka stanja koja odstupaju od normale obratite se Vašem veterinaru kako bi na osnovu pregleda postavio sumnju na problem. Razmislite da li ga je nešto moglo potaknuti na takvo ponašanje (stres - promjena dnevne rutine, dolazak novog ukućana, ljubimca, preseljenje,... pa čak i nepovoljni vremenski uvjeti). Možda je bio izazvan od nekog od Vaših ukućana, možda je stresno doživio davanje hrane ili vode ...Također, kod ispravljanja problema treba zadržati bistru glavu. Naime, Vaš prekomjerni angažman oko situacije (podignuti glas, ukoravanje i sl.) ptice vrlo lako mogu zamijeniti za nagradu te nastaviti s istim ponašanjem s ciljem dobivanja Vaše pažnje. Najbolji način rješavanja problema je da nastavite uobičajenim načinom života, u potpunosti ignorirajući loše ponašanje. Pokušajte s uvjerljivim izrazom lica - jer vrlo dobro tumače govor tijela - te govorite polagano i mekim ali odlučnim glasom. Također, ako se situacija ponovi, dajte mu nekoliko minuta da se smiri pa nakon toga nastavite sa interakcijama.Vašom upornošću i strpljenjem Vaš ljubimac će vrlo brzo shvatiti što mu je činiti a na obostrano zadovoljstvo i miran suživot u Vašoj zajednici.O pripitomljavanju kanarinaca pisala je i kolegica dr. Mlinar-Gruja ovdje.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Čime se hrane Japanski galebići? Vole li igračke? Smije li ih se maziti i mora li ih se puštati iz kaveza svakodnevno? Na što su sve osjetljivi? Kako ću znati da je zdrav ili nije? Molim vas više detalja o njima. Hvala, KlaraO: Japanski galebić (lat.Lanchura domestica) je vrlo druželjubiva i društvena ptičica koja se dobro slaže i sa pticama drugih vrsta (u svijetu je poznat kao "society finches").  Što se prehrane tiče, peletirana (gotova, tvornička) hrana može činiti i do 70% od ukupne njihove prehrane. Također, može im se davati mješavina sjemenki, čiste suncokretove sjemenke, zatim "zelena" hrana (maslačak, špinat i sl.) te u manjim količinama, odnosno povremeno, voće (jabuke, marelice, banane).Japanski galebić neće se igrati kao što to rade npr. papige, ali u kavez mu možete staviti ljuljačku i/ili ljestve koje će rado prihvatiti. Osim toga, to su ptičice koje se vole kupati pa im povremeno možete staviti plastičnu posudu s vodom kako bi im i na taj način ugodili.Kao i svaka druga ptica, tako i japanski galebić voli letjeti. Naravno da je svakodnevno puštanje poželjno, no to će ovisiti o Vašim mogućnostima. Kavez im je potrebno postaviti na mjesto bez buke, propuha, dima i ostalih aerosola koji bi mogli naštetiti ptici. Dobro je i pokriti kavez preko noći radi prevencije stresa. Preko dana im se mora osigurati osvjetljenje punog spektra 10-12 sati (zbog produkcije vitamina D i pravilnog odvijanja reproduktivnog ciklusa). Obvezno je održavanje higijene kaveza, a frekvencija čišćenja ovisit će o broju ptičica u kavezu.Općenito o zdravlju ptica, odnosno kako prepoznati bolesno stanje ptice, možete pročitati na sljedećem linku: Kako prepoznati bolesno stanje ptice?O japanskim galebićima pisao je i kolega Karakaš, dr.vet.med. na sljedećem linku:  Japanski galebići

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Pozdrav, molim Vas da mi odgovorite na pitanje u vezi moje nimfe. Svaki drugi dan moja nimfa snese jedno jaje pa me zanima šta da radimo s jajetom i zanima me je li to normalno. Ona je živahna i ništa se čudno ne događa s njom. Hvala! Nikolina O: Nimfe spolno sazrijevaju, tj. spremne su za parenje sa oko 8-9 mjeseci starosti, ali je preporuka da se pripuste tek sa 13-15 mjeseci. Ženka nimfe snese od 2-8 komada jaja. Period inkubacije je 18-21 dan, nakon čega se iz jaja izvale mladi ptići. Ženka nimfe će snijeti jaje i ukoliko nema mužjaka i ta jaja neće biti oplođena, te se iz njih neće izvaliti ptići.Ovisi od papige do papige koliko će imati jak nagon za parenje. Neke nimfe nesu jaja svakih mjesec dana, što jako iscrpljuje organizam i povećava potrebu za mineralima koje ugrađuje u ljusku jaja. Poželjno je pustiti pticu da desetak dana leži na jajima.Da bi se eventualno spriječilo nimfu da nese neželjena jaja, potrebno je iz krletke izbaciti gnijezdo i sve ono što bi moglo poslužiti za pravljenje gnijezda, zatim smanjiti trajanje svjetla na oko 10 sati dnevno ili dovesti mužjaka s kojim će se uskladiti ritam parenja i nesenje jaja.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Poštovani, imam par fišera i imaju mlade. Možete li mi napisati kako da se brinem o njima i kako da ih hranim? LovroO: Fišeri su ptice koje se nakon godine dana života vrlo lako pare i uspješno imaju potomstvo u zatočeništvu. Sa parenjem fišera može se započeti dok su stari samo 8 mjeseci i nastaviti sa rasplodom do dobi od 5-6 godina. Najbolje je sa uzgojem započeti u starosti 12-15 mjeseci. Fišeri su vrlo plodni i mogu imati i do nekoliko legala godišnje. Treba im osigurati veću krletku (najmanje 60x60x40cm) u koju će se moći smjestiti i kutija za gniježđenje (veličine 15x15x20cm).Također im treba ponuditi materijal za izgradnju gnijezda jer ih fišeri vole sami izgrađivati. Ovakve materijale možete pronaći u svim Pet centar trgovinama.Ženka u sezoni izliježe 4-6 jaja koja su u inkubaciji oko 23 dana. Mladunci napuštaju gnijezdo za 30-40 dana a za 2 tjedna nakon toga su samostalni. U toj dobi dobro ih je povremeno vaditi iz gnijezda i privikavati ih na ruku, odnosno provoditi socijalizaciju.Najveća važnost rasploda fišera pripada prehrani. Prehrana određuje kvalitetu i zdravlje rasplodnog para fišera ali i njihovih potomaka. Prehrana posljedično određuje i zdravlje mladih ptića. Prehrana mora biti sačinjena od dovoljno kvalitetne i svježe hrane kako bi roditelji mogli primjereno hraniti svoje potomstvo. Fišeri se inače hrane gotovim mješavinama sjemenki za papigice srednje veličine, sezonskim voćem i povrćem. Možete im ponuditi i neljušteni kikiriki, lješnjake, orahe, zatim svježe voće (jabuka, banana) a može se staviti i razna trava od koje će ptice same sebi odabrati koju žele. Također, prehranu fišera roditelja možete obogatiti hranom na bazi jaja ("Orlux" dodatne mekane hrane), tvrdo kuhanim jajem te svježim povrćem. U hranu im možete dodavati vitamine a kao izvor kalcija ponudite im i sipinu kost, mineralne kocke te vitaminsko-mineralne ili mineralne dodatke prehrani. Roditeljima možete ponuditi i npr. razmočene sjemenke, naribanu mrkvu, jabuku....Prvih nekoliko dana nakon izlijeganja, najkritičniji su za vlasnike početnike. Oduprite se želji za stalnim provjeravanjem mladih ali budite sigurni da ih roditelji redovito hrane. Na Vama je da taj posao olakšate novim roditeljima osiguravanjem dovoljne količine kvalitetne i svježe hrane. Broj jedan kako olakšati stres roditeljstva je osigurati raznovrsnu lakoprobavljivu prehranu. Također, češće im treba mijenjati vodu kako bi bila stalno svježa ili možete staviti dvije posude za vodu u krletku.Fišeri obično hrane mlade na način da mužjak uzima hranu, regurgitira je ženki koja onda regurgitiranjem hrani mladunce. Ovo zahtijeva veliku količinu energije i često je slučaj da mužjak blago izgubi na težini za vrijeme othrane mladih ptića. Kasnije mužjak pomaže samostalno u hranjenju mladih radije nego uz ženku za posrednika.U prvom tjednu života mladi su okrenuti na leđa. Ovo je sasvim normalno jer dražesne papige uvijek hrane mlade na leđima (ako će biti potrebe za ručnim hranjenjem i Vi ćete morati učiniti isto). Oba roditelja sudjeluju u odgajanju i podizanju mladih sve dok nisu spremni za izlazak iz gnijezda. Spolno zreli parovi ponekad u želji za novim leglom znaju biti agresivni prema mladima i tjerati ih van gnijezda. Ovo se vidi isčupanim perjem ili ugrizima mladih. U tom slučaju mlade je potrebno odvojiti od roditelja i ručno ih odhraniti. Mladunci fišera jako su nespretni i ne bi im smjeli dozvoliti da nekontrolirano lete jer se vrlo lako mogu ozlijediti zbog još nesavladane tehnike letenja.Pokazalo se da su ručno othranjeni fišeri više pitomi u odnosu na prirodno othranjene i stoga su puno privrženiji kućni ljubimci. Ručno hranjenje je jedan od načina da se mlada ptica razvije u vrlo pitomu i socijaliziranu jedinku. Ponekad je i jedino rješenje obzirom da se roditelji mogu razboljeti ili uginuti.Postoji više metoda ručnog hranjenja mladih ptica. To su:- hranjenje žlicom- hranjenje brizgaljkom (špricom), s tim da se ova metoda različito primjenjuje, odnosno hrana se ispušta u različitim dijelovima probavnog sustava. Tako se najlakše i najsigurnije hrana stavlja direktno u kljun, ali se pomoću mekih gumenih nastavaka može aplicirati u voljku ili jednjak.Ako se odlučite za ovaj način prehrane, svakako Vam preporučam da odaberete gotovu hranu koja je namjenjena prehrani mladih ptica ("Orlux"). Vrlo je teško sastaviti dobro izbalansiran obrok u fazi intenzivnog rasta, kako tijela tako i pernatog pokrova ptica. Uz osnovne gradive sastojke, hrana treba biti optimalno opskrbljena vitaminima i mineralima, a naročito su važne za ptice esencijalne amino kiseline (metionin, lizin). U početku je mlade potrebno hraniti svaka 2 sata, a u dobi od 14 dana razmak bi trebao biti 3 sata. Obroke, naravno, ne bi smjeli preskakati, a svaki bi trebao biti svježe priređen.Ukoliko želite ručno othranjene fišere najbolje ih je maknuti iz gnijezda u starosti 10-14 dana. U toj dobi dovoljno su stari da stvaraju sami dovoljno topline kako bi se međusobno grijali ali i dovoljno pokriveni perjem. Tada je potrebno voditi veliku brigu o higijeni jer su mladi podložni bakterijskim infekcijama (feces). Također, kad su malo stariji znatiželjni mladi ptići često jedu vlastiti izmet.U starosti od 21 dan treba im ponuditi gotovu mješavinu sjemenki za papigice. Obično im treba nekoliko dana da se nauče jesti takvu hranu. Dobro im je nuditi raznovrnu hranu jer se na taj način izbjegava strah od hrane. Naime, česti je slučaj sa fišerima da se boje hrane koju do tada nisu vidjeli ni jeli. Prema iskustvima uzgajivača pokazalo se da raznovrsna othrana mladih vodi ka sigurnijim, manje neurotičnim pticama koje će rado jesti vrlo raznoliku hranu. Ovakva othrana znači i da se daje ptici da odluči kada je gotovo sa ručnim hranjenjem. Nikada nemojte izgladnjivati pticu kako bi je naveli da jede sjemenke. Suprotno, veća je vjerojatnost da će mladi ptić sam uzeti ponuđenu hranu ako mu je apetit stimuliran sa hranjenjem. Također u dobi od 5 do 6 tjedana uočava se odbijanje takvom načina hranjenja čak i agresivnim ponašanjem.Tijekom othrane ili odbića mlade ptice malo izgube na težini pa treba paziti da sve prođe u redu. Za razliku od tigrica one nisu velike izjelice. Fišeri radije jedu po malo kroz dan nego se jednom obilato nahrane. Jedina su iznimka roditelji kada hrane svoje mlade.Mladi ptić je odbijen kada više ne moli i plače za hranom i čini se da se samostalno hrani. No, povremeno nuđenje mješavine za ručno hranjenje još koji tjedan nije na odmet.Ukoliko odlučite da ptiće podignu i othrane roditelji na prirodan način, mladi ptići sposobni su za samostalni život u dobi od 3-4 tjedna kada ih treba odvojiti u zasebne krletke.

 Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Prije nekoliko mjeseci kupila sam papigu - malog aleksandra. Uz gotovu hranu, dajem mu i kikiriki u ljusci i jabuku. Kojim još voćem i povrćem mogu dopunjavati njegovu prehranu? Unaprijed hvala, Sonja O: Od povrća Vašoj ptici možete ponuditi: mrkvu, radić, salatu endiviju, rajčicu, brokulu, kolerabu, svježi krastavac i peršin. Od voća rado jedu: kupine, maline, jagode, kivi, naranče, banane, šljive, mango, kruške, trešnje, papaju i marelice. Voće i povrće bi trebalo biti uvijek svježe, dobro opranao i osušeno. Ukoliko kroz 1-2 sata ptica ne pojede ponuđeno, uklonite svježu hranu iz nastambe.Još samo u kratko mali popis "zabranjenih" namirnica: različite masne grickalice za ljude (npr.čips), avokado, čokolada, luk, gljive i koštice jabuke.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Nedavno sam kupio tigricu. Tamo gdje sam je kupio u jednom je kavezu bilo oko njih dvadeset i nisu imali hranilicu, nego im je sva hrana bila razbacana po podu. Kada sam je kupio dva-tri dana je bila u nekom starom kavezu u kojem smo joj hranu stavljali  na dno krletke u malim posudicama. Zatim smo joj kupili novi kavez i ima prave hranilice samo što ona ne želi jesti iz njih ili ih nije još vidjela. Morali smo joj staviti malu posudicu s hranom na dno krletke i tek tada je jela. Kako da ju priviknem na hranilicu? I je li doista nužno podrezati krila papigici dok se pripitomljava, kako da to napravim i mogu li to učiniti običnim škaricama za nokte? Unaprijed hvala! MatijaO: Tijekom prvih nekoliko dana (ali i tjedana) česta je pojava da novonabavljena ptica nema apetita, jede vrlo malo ili nimalo. Razdvajanje od jata i dolazak u potpuno novo okruženje može biti naročito stresno za tigricu što uzrokuje nevoljkost za hranom. U početku je dobro nastaviti ponuditi hranu na koju je tigrica navikla do dolaska u Vaš dom. Hrana na koju je navikla pomaže u ohrabrenju za hranjenjem. Također, pomaže i stavljanje prosa u krletku (bar u klasu) koje je najbolje smjestiti na njeno omiljeno mjesto ili u blizini posudice za hranu. Ovo je tigricama omiljena poslastica i teško joj odolijevaju. Jedenje sa dna krletke općenito je normalno ponašanje za vrlo mlade ptice jer je to i bio način početaka samostalnog hranjenja. Stoga je sasvim u redu posipati hranu na dno jer tigrica mora redovito uzimati hranu kako bi održala zdravlje. Česta je i pojava da tigrice u početku ne raspoznaju da se u posudicama ustvari nalazi hrana jer su naučene da je hrana na dnu i znaju jesti samo sa dna. Ako tigrica dulje vremena na jede iz posudice, pokušajte spustiti posudicu za hranu na dno krletke ili u još jednu posebnu plitku posudicu staviti hrane na dno kako bi tigrica vidjela hranu. Naime, neke mlade ptice ne doživljavaju prozirne posudice te im je ponekad potrebno pokazati sa koje je strane otvor za hranu.Isto se odnosi i na konzumiranje vode, vrlo mlade ptice ne razumiju kako uzeti vodu iz pojilice. Pokušajte protresti pojilicu kako bi vidjela da se voda miče ili ispustite kapljicu vode kad je tigrica u blizini. Ako Vaša tigrica ima i vodu ponuđenu na dnu krletke, dok je učite na pojilicu svakako ostavite poznati joj izvor vode sve dok se u potpunosti ne nauči piti iz pojilice. Pokušavajte i istražujte različite načine na koji će se Vaša tigrica naučiti gdje da pronađe svoju hranu i vodu jer na žalost ne postoji univerzalni način kako naučiti navedeno.Nadam se da će Vam navedeni savjeti pomoći te da će Vaša tigrica ubrzo normalno uzimati hranu i vodu iz za to predviđenih posudica. O podrezivanju krila u ptica pisala je kolegica mr. Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. ovdje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Već sam se prije javljao i slijedio vaše savjete, a sada samo molim nekoliko savjeta kako pripitomiti nimfu da slijeće na rame i oponaša melodije. Naravno, bit ću strpljiv i znam da za takve stvari treba vremena. Hvala unaprijed, EdoO: Nisu sve nimfe sposobne govoriti ili pjevati, no mnoge su iznimno talentirane što se tiče navednoga. Smatra se da su mužjaci sposobniji naučiti ponavljati zvukove i riječi, no mali postotak ženki je također sposoban naučiti isto. Vokalizacija je u mužjaka poticana udvaračkim ponašanjem koje je uvjetovano muškim hormonima. Sa starenjem se smanjuje i razina muških hormona pa se smatra kako su manje sposobni za pjev i govor u starijoj dobi.Nimfe će općenito oponašati samo one zvukove koji im obuhvate pažnju i svide im se pa se i vrlo lako nauče ponavljati ih. One, pak, zvukove koji im se ne sviđaju - ignoriraju.Postoji nekoliko metoda kojima se nimfe mogu naučiti oponašati zvukove. Zajednička im je preporuka da zvuk koji želite da oponaša ponavljate nekoliko puta na dan po 10 minuta. Jedna metoda predlaže da iz krletke maknete svu dostupnu hranu i igračke tijekom puštanja zvuka kako bi se usredotočila samo na zvuk. Druga, pak, metoda predlaže da prekrijete pokrovkom krletku tijekom učenja kako ne bi bila ometana drugim sadržajima. Treća metoda predlaže da učenje jednostavno provodite kada je nimfa u krletci ili van nje, kada može vidjeti Vas i Vaše micanje usnama (ako je učite govoru ili zviždanju).Svaka je ptica različita pa svakako slijedite znakove koje Vam Vaša nimfa pokazuje i prilagodite se njezinim reakcijama.O slijetanju nimfe na ruku pisala sam ovdje.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Nabavio sam ručno hranjenog malog aleksandra i jede mi iz ruke i ne boji se već prvog dana. Možete li mi objasniti kako da ga naučim da mi stane na prst ili rame? LovroO: Prvi korak ka učenju na ruku je uzimanje hrane iz naše ruke. Tijekom tog perioda savim mu je udobno hraniti se kada ste Vi u blizini krletke i tako se osjeća sigurnim. Dakle, kako je Vaš aleksandar savladao ovaj korak vrijeme je za sljedeći.Kada se ptica udobno osjeća kada ste Vi u blizini krletke, hrani se kraj Vas, uzima hranu iz ruke i odgovara na način da se približi strani krletke kojoj ste najbliže, vrijeme je da krenete sa upoznavanjem Vaše ruke. Ponudite mu sjemenku prosa ili suncokreta ali ga nemojte pokušavati dirati ako se odmiče od Vaše ruke. Držite ruku unutar krletke ne radeći ništa, već samo da se navikne na Vašu ruku. S vremenom će shvatiti da mu ruka ne čini ništa nažao, ali za ovo je ponekad potrebno i nekoliko dana pa treba biti strpljiv.Kada će prestati bježati od Vaše ruke možete početi lagano približavati ruku njemu sve do onog dana kada će Vam dati da ga lagano dirnete u prsa. Bitno je nastavljati sa tihim i mirnim govorom dok to radite. Kada će se osjećati sigurnim kada Vaša ruka dodiruje njegovo tijelo možete ga nježno pritisnuti u području trbuha i malo ga gurnuti. Velika je vjerojatnost da će tada jednom nogom stati na Vaš prst. Ako ga ovo ne preplaši možete ga opet lagano gurnuti kada će vjerojatno podignuti i drugu nogu i stati na Vašu ruku. Većinom odmah odskoče, ali tada Vi trebate ostati mirni i pokušati ponovno ako nije preplašen. Također, imajte na umu kako ptice obično najprije isprobavaju prečku (ili prst) pa se tek naknadno uz pomoć kljuna popnu na spomenuto. Ovo se ne može zvati ugrizom, ne boli i normalna je pojava. Budite spremni na ovo i nemojte povući ruku ako prije stajanja testira Vaš prst. Sve navedeno radite unutar kaveza jer se u njemu osjeća sigurnijim nego vani.Iako je vrlo vjerojatno jako uzbudljivo kada prvi puta stane na Vašu ruku pokušajte ostati mirni i nastavite govoriti mu mirnim glasom. Nemojte žuriti uzimati ga van kaveza kada prvi puta stane na Vašu ruku jer Vas još uvijek upoznaje i iako se osjeća udobno kraj Vas dok je u krletci može se preplašiti kada ga izvadite iz kaveza.Nakon redovitog stajanja na Vaš prst i ruku učenje na rame obično normalno uslijedi jer se ugodno osjećaju u kontaktu sa vlasnikom. Ovo je više spontana pojava, u želji za istraživanjem jednostavno penjući se duž ruke dolaze na rame. Proces možete ubrzati naravno, nagrađivanjem.

 Odgovara: Tanja Mutak, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Dobio sam tigricu, imam je par dana, zanima me da li je normalno da se trese i zašto se trese? MorenoO: Kod nabave nove ptičice, bilo da je kupljena ili dobivena na dar, najvažnija stvar je da stres koji ona, nažalost, doživljava prilikom 'lovljenja' kako bi je spremili u krletku ili u kutiju za transport do novog odredišta, te prilikom samog transporta, a zatim vađenja iz kutije, te dolaska i adaptacije na novu sredinu, bude sveden na najmanju moguću mjeru. Treba se točno informirati i o tome u kakvim je uvjetima ptica prethodno držana. Ako je držana u kući, treba uravnotežiti temperaturu kako se izbjegao temperaturni šok, a ako je boravila vani , potrebno je raspitati se da li je kavez bio na otvorenom ili je pak bio zaštićen od vanjskih utjecaja. Dobro je podići temperaturu u prvih par dana, povećavajući sobnu temperaturu za 2-3 stupnja, ukoliko je ptica bila smještena u kući. Također, treba saznati da li je ptica živjela sama ili je bila u skupini s drugim pticama jer ptičica može doživjeti popriličan šok ako je smjestimo u kavez sa drugim pticama, a do tada je živjela sama. U svrhu sprečavanja stresa potrebno je raspitati se i kako je ptica bila hranjena i kakvom hranom, te istom hranom nastaviti hranidbu narednih nekoliko tjedana, a potom je polako navikavati na hranu kojom ćemo je nastaviti hraniti, ukoliko je riječ o različitoj hrani.Ako imamo namjeru pticu držati u krletki unutar kuće, preporuča se prekriti kavez krpom ili prekrivačem. Tako osiguravamo toplinu, ali istodobno razvijamo i osjećaj sigurnosti same ptice koja se nalazi u fazi adaptacije na novu sredinu. Moguće je da je Vaša ptičica još u fazi adaptacije. Vrlo je važno osigurati joj dovoljno mira i polako i strpljivo početi s upoznavanjem jer ptica možda nije naviknuta na više ljudi u kući, buku od televizije i radija pa se boji i zato drhti. Treba joj osigurati i dodatak vitamina u vodu, kako bismo joj povećali opću otpornost.Možda je Vaša ptičica 'ulovila' prehladu ako je bila i na malo propuha ili možda imate klimu u kući, a za jedan tako osjetljiv organizam, naročito u stanju adaptacije, to je dovoljno za razvoj bolesti.Savjetujem Vam, u svakom slučaju, vitaminsko mineralni pripravak (npr. Lebensvitamine - multivitaminske kapi za vodu). A ako ptičica prestane jesti, piti i pjevati, obavezno se obratiti Vašem veterinaru koji će prepisati prikladan lijek.