Pitajte veterinara

Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Molim Vas da mi napisete sve o silver sharku, njenim potrebama i prvenstveno o njenoj veličini u različitim akvarijima.Hvala, Jovana O: Silver shark, Balantiocheilos melanopterus (Bleeker, 1851), poznat je i kao trobojni, odnosno bala shark. Pripada porodici Cyprinidae, a dugo se smatralo da je jedini pripadnik roda Balantiochelios. Ova vrsta zapravo i nije "shark", ali zbog svog torpedastog tijela nosi taj naziv. Prirodno je raspostranjen na području rijeka Mekong i Chao Phraya na Malajskom poluotoku, Sumatri i Borneu. Rastu do 30-35 centimetara za što im treba puno vremena. Prirodno obitavaju u srednje dubokim vodama srednjih rijeka i jezera. Hrane se i fitoplanktonom, iako uglavnom jedu male kukce, insekte i njihove larve te rotifere. Vrlo su popularne akvarijske ribe. Unatoč svom imenu to su uglavnom dobročudne ribe koje se mogu držati u skupnim akvarijima. Ipak, kako spadaju u omnivore rado će pojesti druga živa bića koja mu mogu stati u usta (mlađ, kozice...). Ukoliko želite imati i takve manje životinje u istom akvariju morate im osigurati adekvatan zaklon. Silver sharkove možete pronaći u bolje opremljenim dućanima za kućne ljubimce, a trba napomenuti kako mogu narasti preveliki za većinu kućnih akvarija. Vrlo su otporne ribe koje dobro podnose promjene temperature, pH i ostalih čimbenika na koje su druge ribe obično osjetljive. pH bi trebao biti 6,0-8,0. Tvrdoća vode 5,0-12,0 dGH, temperatura 22-28°C. Silver sharkove je najbolje držati u jatima od 5 i više jedinki. Akvarij mora imati poklopac jer su silver sharkovi vrlo dobro skaču. Vrlo mladi primjerci se mogu držati u malim kućnim akvarijima ali se to ne preporuća kada se uzme u obzir potencijal rasta, brzina plivanja, te potreba za prostorom svake jedinke. Među hobistima traje debata koliki mora biti minimalni akvarij za držanje s. sharka. Uglavnom se preporuča akvarij min. duljine od 2,5 metara, iako se negdje može naići i na podatak od 1,5 metara. Veličina joj varira u ovisnost o veličina akvarija u interakciji s mmogim endogenim i egzogenim faktorima te se ne može izraziti jednostavnom formulom. Svakako treba napomenuti da je u prirodi ova vrsta ugrožena te da se nalazi na IUCN-ovoj crvenoj listi, te da se primjerci za prodaju uzgajaju u zatočeništvu, većinom na Tajlandu.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Omrijestile su mi se pajčolanke prije tri dana, jaja sam prebacila u mali akvarij (5 l), skupa s kamenjem i dnom na kojem su bili u velikom akvariju. Jednom sam im mijenjala vodu, stavila unutra sredstvo za proćišćavanje vode. Ne znam koji mi uvjeti trebaju da se mališani izlegu, da im mijenjam vodu svaki dan? Ili da ih dam vama u pet centar?Hvala, Maja O: Pajčolanke spolno sazrijevaju u dobi od jedne godine, no na vrhuncu su rasplodne moći tek u dobi od oko tri godine. U prirodnim uvjetima, sezona mrijesta zlatnih ribica je u travnju i svibnju u toplijim krajevima, dok u hladnijim tijekom lipnja i srpnja.Razlikovanje po spolu u zlatnih ribica nije moguće, no razlike se mogu uočiti eventualno za vrijeme mrijesta kada su kod mužjaka izražene bijele mrlje na operculumu (škržnom poklopcu).U sezoni parenja uočava se specifično ponašanje mužjaka koji lovi ženku gotovo kroz dva do tri sata, zaliječući joj se u trbuh. Ako je ženka spremna za oplodnju ispustiti će jajašca koja će se u kontaktu sa najbližom biljkom ili kamenom zalijepiti. Odmah nakon ispuštanja jajašaca mužjak ih oplođuje ispuštanjem mliječi. Ženka u dobroj rasplodnoj kondiciji poliježe od 500-1000 jajašaca.Da li će se iz jajašaca koje ste primijetili razviti ribe ovisi o mnogo faktora, a najvažniji je onaj kojeg jako teško možemo utvrditi. Naime, sa sigurnošću možemo reći da je najmanje jedna Vaša ribica ženskog spola dok za mužjaka to nije moguće. Ukoliko je mužjak prisutan u akvariju i pod pretpostavkom da je izbacio matičnu mlječ i oplodio ikru, šanse za preživljavanje riba su i dalje vrlo malene.Jajašca se odvajaju od roditelja (kako ih ne bi pojeli), te se tretiraju nekim od antimikotika (npr. Mycopur Sera). Kvaliteta vode u kojoj se ribice razvijaju trebala bi biti besprijekorna, vrlo bogata kisikom i bez prisustva amonijaka odnosno njegovih raspadnih spojeva (nitriti, nitrati) koji su toksični. Jajašca se odvajaju zajedno sa vodom u kojoj su već bila i na temperaturi prvotnog zajedničkog akvarija. Sloj vode za jajašca ne treba biti veći od 15 cm. U vodi dubljoj od navedene moguć je preveliki pritisak iste koji može oštetiti jajašca ili mladima onemogućiti isplivavanje na površinu vode. Temperaturu u novom akvariju trebalo bi podignuti na oko 21°C. Larve ribica se izvale za oko 3-4 dana. U toj fazi poželjno je zamračiti akvarij tj. postaviti ga tako da nije izložen vanjskom svjetlu. Na kraju prvog dana uočavaju se neka jajašca prozirne bež do žute boje dok su neka bijele boje. Ona prozirna bež do žute boje su oplođena. Ostala su neplodna i vrlo podložna gljivičnoj infekciji te se iz tog razloga moraju ukloniti iz akvarija kako ne bi predstavljala izvor infekcije za ostala jajašca. Ako ste ih preventivno tretirali antimikotikom nema razloga zabrinutosti.Mlade larve hranite infuzorijem, a u dobi od jednog tjedna bilo bi izvrsno početi ih hraniti artemijom. Hranjenje mladih ponekad je problematično jer su vrlo male veličine. Trebate biti sigurni da ste smjestili dovoljne količine hrane na dostupna mjesta za pronaći ali, opet, ne previše, kako se voda ne bi dodatno prljala. Stalno treba voditi računa da imaju dostupnu hranu a onu nepojedenu za nekoliko sati izvaditi iz akvarija i zamijeniti je novom. Ovim pomažete održavanju optimalne kvalitete vode. Larve vrlo brzo rastu a kada ribice dostignu veličinu od oko 1,5-2 cm možete ih pridružiti ostalim ribicama.Na žalost, na ovaj način ne primamo životinje u Pet centru, no uvijek možete jedan dio ribica pokloniti putem oglasa i foruma.Za sve ostale informacije možete se obratiti akvaristima u Pet centru.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Ja sam iz Rakovice, nekoliko km od Plitvičkih jezera. Bavimo se turizmom i uređivali smo okućnicu i tako smo napravili umjetno jezerce gdje stane oko 2000 litara vode. Voda je protočna, tj. u jezercu se nalazi pumpa koja tjera vodu i tako imamo i potočić. U "Bauhausu" smo kupili 10 karasa, 4 teleskopa, 5 koi šarana i 4 pajačalonke zlatne. Nakon 2 tjedna u Karlovcu sam dokupio još 2 šarene pajačalonke, 2 teleskopa, 2 crvenkapice i neke 2 ribe slične teleskopima. Na njima nisam primjećivao ništa gotovo 2 mjeseca, sve su uživale, veoma su narasle, a i jako sam se vezao za njih. Odjednom, na 2 teleskopa se pojavila kao bjelkasta prevlaka, najviše po očima i nakon tjedan dana su uginuli. Zamijetio sam da su skrivali u mirne ćoškove i uvale i nisu marili da li će ih netko uzeti iz vode, tj. nisu se bojali. 4 mala karasa na leđima su imali nešto kao rana, falile su im ljuskice i po rani se pojavila plijesan i isto su umrli. Opet sam dokupio dvije crvenkapice i ostale ribe su im pojele oči i uginule su, nakon tjedan dana umrla su još dva teleskopa isto kao i prva dva. Umrla je još jedna crvenkapica, primjetio sam da je po perajama imala crvenkaste prevlake kao da joj krv ide. Danas mi je uginuo najveći teleskop. Zanimljivo je da zlatne "debele" pajačalonke , koi šarani i šarene pajačalonke nisu imali nikakvih problema. Sve su na broju, no teleskopi, crvenkapice i karasi su strava i užas... Ako se ovako nastavi, jednostavno ne znam više što činiti, stavljao sam 3 puta sredstvo protiv bijelih točkica, vodu smo mijenjali 10-ak puta. Hvala unaprijed! MarioO: Vaši problemi su vrlo kompleksne prirode.Naime, simptomi koje ste Vi nabrojali mogu se povezati uz sve poznate skupine uzročnika bolesti. Bijela prevlaka preko očiju i plijesan spadaju u parazitarna, odnosno gljivična oboljenja, rane na leđima u bakterijska, a mogući su i neki drugi uzroci. Problem koji se u startu može uočiti je izostanak karantene. Iz Vašeg maila može se vidjeti kako se ribice u jezerce ubacuju neplanski, odnosno bez ikakve izolacije, a iste potječu iz različitih izvora te na/u sebi nose potencijalne uzročnike različitih oboljenja. Sredstvo protiv bijelih točkica se stavlja samo i isključivo onda kada imate pouzdanu dijagnozu koja se postavlja na osnovu bijelih točkica. Kako lijek djeluje samo na "tomite" (razvojni oblik Ichtiophtiriusa multificilisa), a korištenje u drugim slučajevima, kao što je bijela mrena i slično, izaziva puno više problema nego koristi zbog toga što se lijek aplicira u vode, a na ribe djeluje putem škrgi koje oštećuje, kao i jetru. Hipermanganske kupke se koriste kao sredstvo protiv vanjskih parazita, a problem nastaje kod doziranja, odnosno duljine trajanja kupke, tako da Vam ne preporučam takve tretmane kod kojih se ne zna točno doziranje preparata. Kao što ste i sami primjetili, teleskopi, crvenkapice i slične ribe su osjetljivije od pajčolanki i koi šarana. Kako se u principu radi o istim ribama (Carassius auratus), kod kojih su selekcijom ustaljena neka svojstva, samim postupkom selekcije opala je otpornost ribica na bolesti. Čudi me da problema imate s karasima koji bi trebali biti najotporniji od svih nabrojanih. Ono što Vi možete napraviti, a da biste bili koliko-toliko sigurni, jest da ispraznite vodu, dezinficirate jezero (dno) vapnom, te provedete karantenu postojećih i novih ribica u trajanju od minimalno 14 dana. Česte izmjene vode nisu dobre za ribice, već - naprotiv - kod njih izazivaju stres koji može biti okidač za neke bolesti. Izmjene vode moraju biti redovite, a ne prečeste. Dakle, bit svega je karantena, kako novih ribica, tako i onih kod kojih se primjeti čudno ponašanje odnosno promjene. Kada je riječ o jezercima, liječenje je vrlo skupo i neučinkovito, tako da je prevencija u biti jedini način borbe s bolestima.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Možete li mi reći nešto više o neonkama: njihovim navikama, potrebama i sl. Koliki akvarij treba za nih? Jesu li društvene ribe i ako jesu koliko ih se mora najmanje držati u akvariju?Hvala, Danijel O: Neon tetra (Paracheirodon innesi) je slatkovodna riba iz porodice Characidae, roda Characiformes. Porijeklo vrste vodi iz bistrih ili muljevitih voda s područja jugoistočne Kolumbije, istočnog Perua i zapadnog Brazila. Ribe za akvarije se skupljaju u tekućim toplim (21-29°C) bistrim i mutnim vodama. Šarene upadljive boje ribe olakšavaju posao hvatanja njihovim sakupljačima, a te boje ih ujedno čine jednim od najpopularnijih akvarijskih ribica. Zahtjevi koje neonke postavljaju pred uzgajivače nisu veliki. Dovoljan je akvarij od bar 45 - 50 Litara, s tvrdoćom vode od 5.0-7.0. Bojažljive su, a zbog njihove veličine ne bi ih trebalo držati s velikim ili agresivnim ribama. Idealno je ako ih možemo držati s drugim vrstama tetri, pošto im odgovara sličan sastav vode. Neonke su svežderi, uzimaju bilo koju vrstu suhe hrane, ali potrebno ih je također dohranjivati i dafnijama, smrznutim crvićima, sitnim račićima te tubifeksom. Poželjno ih je držati u jatima od 5 do 8 riba, pošto vole plivati u jatu, i tada do izražaja dolazi njihova ljepota izazvana presijavanjem jarkih boja na njihovom tijelu. Još jednom treba napomenuti da se boja neonki gubi sa smanjenjem intenziteta svjetlosti (tokom noći), a pojavljuje se ponovo s aktiviranjem riba ujutro. Odgovara im akvarij gusto zasađen biljem s temperaturama od 23° do 26° Celzijusa, što je najsličnije uvjetima koje imaju u prirodi, u Amazonskim rijekama. Na žalost neonke su sklone obolijevanju od bolesti zvane "bolest neonki". Ona se očituje gubitkom jarkih boja Neonki, pojavom svjetlih pjegica na tijelu ribe, te grupiranjem riba oko izvora aeracije (u blizini zračnih pumpi) ili oko grijača. Bolest je obično fatalna, pošto se gotovo po pravilu otkrije prekasno. U slučaju da želimo razmnožavati neonke u akvariju, potrebno je odvojiti mužjaka i ženku u poseban akvarij koji je potpuno zamračen, te postepeno pojačavati svjetlost dok ne primijetite da je izbačena ikra. Trebamo još i davati larve mušica ribama kao hranu, a tvrdoću vode podesiti na manje od 4.0. Pošto se događa da odrasle jedinke pojedu izlegle mladunce, potrebno ih je odvojiti čim se primijeti da su jaja položena. Ribice se legu iz jaja oko 30 sati poslije polaganja ikre. Mlađ se hrani tvrdo kuhanim žumancetom, larvama račića, larvama naupilusa, pilećom jetricom ili gotovom hranom kupljenom u specijaliziranim prodavaonicama (takođe u krajnjem slučaju mlađ može jesti i suhu hranu predviđenu za odrasle). Male ribice dobivaju jarke boje mjesec dana po izlijeganju. Odrasle ribe se mogu pariti svakih petnaest dana.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij od 54 litre i u njemu balon molike, gupije i neonke. Nestrpljivo sam iščekivao male ribice i na koncu su se pojavile. U akvariju sam imao 15-tak ribica, međutim sad ima još 15-tak malih gupija i molika. Kontam kako će se nastaviti mrijestiti i kako će biti još mladih, a već ih je sada previše. Razmišljao sam ubaciti neku neveliku ribicu, možda nekog somića, koja bi nove ribice, kako se ono kaže, "humano uništavala", ali da mi ne dira one velike. Je li tako nešto izvodljivo? Koju mi ribicu predlažete ili što mi uopće predlažete? Unaprijed hvala! Bojan O: Najbolja ribica koja bi"humano uništavala" Vaše male ribice je skalar. Jedini problem je veličina Vašeg akvarija. Naime, skalari mogu narasti do 15 cm u promjeru, a jedu samo ono što mogu progutati u jednom zalogaju, dakle male ribe. Neonke bi mogle biti u opasnosti samo ako su vrlo male. Jedan dio mlađi koja je trenutno u akvariju će uginuti prirodnom smrću, a drugi dio će pojesti roditelji, te će se na taj način ipak uspostaviti nekakva ravnoteža. Naravno, uvijek možete jedan dio riba pokloniti putem oglasa i foruma.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, imam problem sa temperaturom u akvariju. Akvarij je inače veličine 55l i sve je bilo u redu do prije dva dana kada su počele ove nesnosne vrućine,temperatura je skočila sa 26 na 30, iako sam smanjila grijač na 22 i dalje temperatura ne opada. Da li trebam isključiti grijač skroz i koji je najbolji način da rashladim vodu? Bojim se da mi ribice ne uginu, zato vas molim da mi date neka uputstva jer sam nova u ovome, imam akvarij tek 7 mj, a ovo nam je prvo ljeto. Molim vas da mi što prije odgovorite, unaprijed vam zahvaljujem. Btw i prije ste mi puno pomogli pa se nadam da ćete i ovaj put. Lijep pozdrav, Ana O: Porastom temperature okoline logično raste i temperatura vode u akvariju. To je problem koji nije lako riješiti. Najbolje rješenje je imati ujednačenu temperaturu okoline (klimatizirana prostorija). Ukoliko to nije moguće, a temperatura raste do ekstremnih granica, akvarij možete hladiti s bocom vode koju ste prethodno zamrznuli. Takvu bocu uranjate u akvarij što moguće bliže najačem protoku vode kako bi se temperatura spuštala što ujednačenije. Pozornost treba obratiti na to da se temperatura nikada ne smije naglo dizati ni spuštati. Promjena temperature mora ostati u granicama od pola stupnja na sat i ne više od dva stupnja na dan. Ribe lakše podnose visoke ili niske temperature ako je rast odnosno pad temperature postepen. Nagle promjene izazivaju šok pa se kod gore navedene metode mora paziti da ne dođe do naglog pada temperature. Ukoliko je grijač ispravan, nije ga potrebno isključivti jer on na sebi ima ugrađen regulator koji ga isključuje kada je temperatura viša od podešene.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Donijevši guramija iz dućana, primijetila sam da je izgubio boju, tj. da je postao bijeli te da mu je stražnja peraja  rascijepana na sredini. Zanima me da li je bolestan i treba li ga izolirati? Hvala, Karmen O: Ako na Vašoj ribici ne primjećujete neke od simptoma koji bi upućivali na parazitarnu ili bakterijsku infekciju (odbijanje hrane, nevoljkost za kretanjem ili neuobičajeno plivanje, vidljive promjene na koži, perajama ili ljuskama u vidu mrlja različite boje, čireva i sl.) radi se o promjeni pigmentacije koja je najčešće posljedica stresa. Razlog tome može biti promjena temperature, dolazak novih ribica u akvarij, premalo svjetla, transport, neadekvatna prehrana itd., što rezultira padom imunološkog sustava. Savjetujem Vam da koristite Dajana Colour ili Tetra Pro Colour preparate koji potiču jaču pigmentaciju, te Dajana Immunal hranu za ribice, koja potiče imunološki odgovor, te ima antistresni učinak. Uz navedeno možete koristiti i vitaminske pripravke u kapima, kako bi se organizam ribice što prije oporavio. Mehaničke ozlijede prilikom transporta, a i boravka u akvariju, nisu rijetkost. No svako mehaničko oštećenje tkiva predstavlja ulazna vrata i idealan medij za razvoj mikroorganizama. Ovakve promjene na perajama, osim mehaničkih ozlijeda, mogu nastati i kao posljedica infekcije, od kojih su najčešće bakterijske i gljivične etiologije. Takve infekcije svakako treba što prije tretirati, kako ne bi zahvatile unutrašnje organe, što vrlo brzo dovodi do septikemije i uginuća. Što se ove problematike tiče, savjetujem Vam da ribicu tretirate sredstvom Tetra Medica General Tonic ili Aquafuran od Aquarium Munstera. Pri liječenju svakako se držite uputa proizvođača s obzirom na doziranje i dužinu primjene lijeka. Uz lijek možete koristiti i multivitaminske preparate, koji će ojačati imunološki status ribice. Ukoliko imate još ribica u akvariju, ribicu sa oštećenom perajom svakako izdvojite jer se često dešava da ozlijeđenu ribicu napadaju druge ribice, što dodatno komplicira stanje. Ribice koje ostanu u akvariju također preventivno tretirajte sa gore navedenim sredstvom.Za sve dodatne informacije možete se obratiti akvaristima Pet centra.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Nedavno sam dobila dvije zlatne ribice (karas-red) i jedna mi je uginula nakon tjedan dana, bila je puno manja od druge i nije mogla jesti jer joj je ova druga sve u minuti pojela. Nakon toga sam kupila još jednu jer sam čitala kako trebaju biti u paru. I ta što je od početka u akvariju je počela dobivati crne mrlje po rubovima peraja i oko usta pa me zanima je li je to normalno ili joj nešto ne odgovara. Inače ih hranim 1-2 puta na dan po malo hrane koliko mogu pojesti u par minuta. I žive u akvariju od 10 l. Hvala, Katarina O: Kako su se svi varijeteti karasa razvili selekcijom od divljeg karasa, koji je sivo-crne boje, postoje jedinke kod kojih isti nisu ustaljeni pa postoji mogućnost promjene boje kod navedenih jedinki što se smatra normalnom fiziološkom pojavom.S druge strane, postoji nekoliko bolesti riba koje se manifestiraju crnim mrljama po tijelu, odnosno perajama. U prvom redu radi se o parazitarnoj invaziji uzrokovanoj Oodiniumom. Bolest se naziva i "baršunasta bolest" po boji i izgledu promjena na tijelu. Ukoliko se s liječenjem započne na vrijeme izgledi za potpuni oporavak su veliki, a na tržištu postoji veliki broj preparata koji su učinkovito djeluju na navedenog parazita. Primjerice, radi se o Oodinolu (JBL). Kako iz Vašeg opisa ipak nije moguće pouzdano dijagnosticirati o čemu se zaista radi, preporučam Vam da pozorno pratite ribe, a ukoliko uočite neobično ponašanje pristupite tretmanu navedenim preparatom.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij od 50 litara i tri ribe u njemu (beta splendens, crnu neonku i platy red moon). Na akvarijskom staklu pojavili su mi se kao neki crvići, bijeli, tanki i dugi jedan do dva milimetra (puze po staklu). Pročitala sam da ženka bete splendens prije parenja ima bijelu točku. Moj je imao bijelu točku, ali na sredini glave, a i mužjak je. Ovo mi je prvi akvarij i još sam u početku. Ne znam što je to i da li će naškoditi ostalim ribama u akvariju. Unaprijed hvala, Ivona O: Kada su riblje bolesti u pitanju, njih može izazvati nekoliko vrsta crvića poput Dactylogyrus, Cichlidogyrus, Tetraonchus. To su maleni crvoliki organizmi, napadaju membrane škrga uzrokujući njihovo crvenilo i slinavost, drhtavu površinu, ubrzano disanje i iznurenost. Jajašca uzročnika su otporna na liječenje. Akvarij tretirajte Droncitom (Praziquantel) u količini 2 mg/l, ili kombinacijom malahitnog zelenila i formalina dok ne nestanu paraziti i jajašca. Također ih je moguće eliminirati iz ribe (ali ne akvarija!) kratkom kupkom u formalinu, soli (3%) i amonijakovom hidroksidu. Osim navedenih, bolest mogu izazvati i Gyrodactylus crvi. Ribe su zaražene malim crvićima koji uzrokuju blijedu boju kod riba, crvene mrlje, a ribe se češu po akvariju. Ovi se paraziti tretiraju Droncitom (Praziquantelom) u koncentraciji 2 mg/l ili formalinskom kupkom. Po opisu koji ste poslali sklon sam vjerovati kako se u Vašem slučaju ipak radi o neopasnim crvićima iz porodice Planariidae ili Virnjaka. Carstvo - AnimaliaKoljeno - PlatyhelminthesRazred - TurbellariaPodrazred - ArchoophoraRed - TricladidaPorodica - PlanariidaePlanaria Navedeni crvići nastaju kao posljedica viška hrane ubačene u akvarij. Preporučam Vam da smanjite količinu hrane kojom hranite ribe, a crviće možete riješiti na način da potpuno ispraznite vodu iz akvarija te ga dezinficirate kao i opremu i šljunak. Možete pokušati tretirati vodu s Ectopurom (Sera) koji je poprilično učinkovit kada se radi o vanjskim parazitima.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Kako se razmnožavaju zlatne ribice?Hvala, DejanO: Spolni dimorfizam kod zlatnih ribica nije izražen sve dok mužjak spolno ne sazrije. Spolno zreli mužjaci na škržnim poklopcima dobivaju sitne bijele točkice koje su znak da je mužjek spreman za parenje. Mužjaci su nešto krupniji, imaju blago iskrivljenu krivulju leđa, bogatije leđne peraje i rep, dok su ženkice nježnije, ali trbušastije. Navedene razlike među spolovima je jako teško uočiti, a najčešće to ne mogu ni iskusni akvaristi. Uzgoj zlatnih ribica je relativno jednostavan ako se ispuni nekoliko uvjeta. Matične ribe od kojih želite dobiti potomstvo moraju biti zdrave i živahne. Akvarij za mrijest mora biti veličine od 80l do 120l. Priprema je jednostavna: akvarije je potrebno dezinficirati, dobro isprati sredstvo za dezinfekciju te na uobičajen način prirediti vodu i na dno staviti "gnijezdo". Gnijezdo može biti mahovina, iako će nju rado pojesti, a odličan je izbor i plastična mrežica za pranje posuđa (poput one žičane za struganje posuda) koju je također potrebno dobro dezinficirati i isprati. Temperatura vode u mrijesnom akvariju treba biti jednaka onoj u akvariju gdje su budući roditelji. Mužjaci se stavljaju u mrijesni akvarij navečer dok se ženke ubacuju sutra ujutro. Kad mužjak počne ganjati ženku po akvariju, potrebno je polako podići temperaturu sa 18 do 22 stupnja te pažljivo pratiti što se zbiva. Ženka će, u pravilu ujutro, ispustiti jajašca na mrežicu, a mužjak će ih žurno oploditi. Jajašca će propasti na dno pa ih roditelji neće moći pojesti. Oplođena jajašca imaju glatku ovojnicu, a neoplođena po sebi imaju sitne dlačice, a takva jajašca je najbolje odmah izdvojiti. Nakon dva dana na oplođenim jajašcima se primjećuju dva malena oka i zakrivljena crna crta koja je, u stvari, tjelešce. Ispuštanje i oplodnja jajašaca traje, u pravilu, jedan do dva dana. Nakon toga, roditelje je potrebno vratiti u njihov akvarij, a mlađ će se u roku od 3 do 5 dana izleći. Prva dva dana mlade nije potrebno hraniti, nakon toga možete im postepeno davati posebnu hranu za mlade ribice, sitnu artemiju ili jako usitnjenu hranu za zlatne ribice, a osobito je potrebno paziti na čistoću vode. Dok je mlađ još mala, poželjno je u vrlo blagom mlazu dodavati zrak u vodu. Dva dana nakon izlijeganja mladih, mrežicu treba pažljivo i nježno izvaditi iz akvarija. Cijelo je vrijeme potrebno pratiti zdravstveno stanje ribica te izdvojiti one deformirane ili bolesne. Mrijest se može dogoditi i spontano u akvariju, no tada postoji velika mogućnost da odrasle ribe pojedu jajašca ili mlade.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Na koji se  način u 60-litarskom akvariju najlakše mogu razmnožavati puževi jabučari? Naime, da li oni za razmnožavanje zahtijevaju posebne uvjete? IvekO: Puž jabučar zbog pripadnosti porodici Ampullariidae, još se naziva i Ampularis. Porodica Ampullariidae, nastanjuje suptropske i tropske predjele svih kontinenata, ali samo u Australiji se nalazi kao uvezena vrsta. Puževi iz porodice Ampullariidae se dijele u nekoliko vrsta i to Asolene, Felliponea, Marisa i Pomacea koje nastanjuju južnu i centralnu Ameriku i južni dio SAD-a te Afropomus, Lanistes i Saulea nastanjuju Afriku, dok je vrsta Pila rasprostranjena i u Africi i Aziji. Puž jabučar (Ampullariidae Pomacea) se najčešće drži u akvarijima, on je amphibija i ujedno jedna od najvećih vrsta slatkovodnih puževa, koja većinu vremena provodi pod vodom, dok na kopno izlazi rijetko. Može udisati kisik iz vode ili atmosferski zrak jer su mu dišni organi organizirani kao kombinacija škrga i pluća pa se često može vidjeti kako puž prilijepljen za akvarijsko staklo skida alge dok mu dišni sifon izviruje iznad površine vode. Ova mu prilagodljivost omogućava izlazak na kopno radi potrage za hranom ili radi polijeganja jajašaca. Jajašca polaže u obliku kalcificiranih grozdova, čija boja ovisi o podvrsti puža, pa tako može biti bijele, žućkaste, narančaste, roza ili čak zelene boje. Iz jajašaca se liježu umanjeni primjerci puževa. Inkubacija ovisi o vrsti puža, temperaturi i vlazi okoliša. U slučaju vrste Pomacea, inkubacija jaja traje tri tjedna. Pomacea se u prirodi može naći u barama, jezerima i riječnim tokovima južne i centralne Amerike, nije zahtjevna vrsta po pitanju kvalitete vode pa čak ni temperature, stoga je potrebno izbjegavati bacanje ovih organizama u vodotokove jer se vrlo brzo razmnožavaju i vrlo su invazivna vrsta. Za razliku od ostalih vrsta puževa koji su hermafroditi (dvospolci), jabučari to nisu i razlikuju se po spolu. Spolne razlike uočljive su samo u trenucima kada puž klizi po akvarijskom staklu. Sa lijeve srane iznad škržnog otvora mužjak ima razvijen spolni organ (penis), koji djelomično prekriva škržni ulaz. Razlikovanje po obliku kućice i broju spirala na kućici nije moguće, kako se često misli. Za razmnožavanje puževa iz spomenute porodice nisu potrebni nikakvi posebni uvjeti osim prisutnosti mužjaka i ženke. Tvrdoća vode nije određena, ali tvrđa voda pogoduje razvoju kućice dok bi pH trebao biti 6,8-7,5, a temperatura vode 22-26°C.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam dva pitanja. Imam akvarij od 60 litara record 60, moje je pitanje na koji način da podesim idealnu GH vode i KH vode tj. da li idealnu KH vode mogu dobiti na način da stavim tabletu CO2 u akvarij ili na način da stavim u akvarijh sredstvo PH minus? Inače, što se same vode tiče ona je čista i prozirna. Moje je drugo pitanje, zbog čega mi u akvariju ugibaju puževi jabučari? Da li su puževima jabučarima opasnost poput ogromnog 16 cm velikog čistača i 3 odrasla velika Trichogastera?  Ili je posrijedi kemijski sastav vode koji je možda pogrešan? Unaprijed hvala, Ivek O: Karbonatna tvrdoća (KH) označava i pobliže opisuje količinu karbonta i bikarbonta vodi.Znači, KH nam je pokazatelj kapaciteta puferiranja vode, odnosno karbonati služe kao puferi iz čega proizlazi da je karbonatna tvrdoća usko povezana sa pH vode. Viša koncentracija karbonata u vodi onemogućava niske ph vrijednosti zbog svojih pufernih sposobnosti. Ako je voda pretvrda, vrijednosti možemo sniziti dodavanjem destilirane, kišnice (nije preporučljivo) ili korištenjem vode tretirane aparatom za reverznu osmozu. Ukupna tvrdoća (GH) vode je određena različitim solima koje su otopljene u vodi, posebice kalcijeve i magnezijeve soli, koji su vrlo bitne za život u akvariju. Voda koja ima u sebi ima otopljene velike količine ovih soli nazivamo tvrdom, a ona koja ima manju koncentraciju spomenutih soli mekom. Na tržištu postoji nekoliko preparata za snižavanje tvrdoće a izdvojio bih Tetrin preparat pH/KH minus koji snižava pH vrijednosti, a i vrijednosti karbonata. Ukoliko koristite CO2 u akvariju, morate vrlo često kontrolirati KH čija koncentracija opada ubacivanjem CO2 u vodu, čime se stvaraju uvjeti za nagli pad pH koji je vrlo često letalan za ribice. Dakle, tvrdoću vode najlakše reguliramo korištenjem RO aparata, odnosno dolijevanjem destilirane vode u akvarijsku vodu dok ne postignemo željene vrijednosti. Što se tiče puževa, oni zahtjevaju vodu s visokom koncentracijom karbonata koji su im potrebni za izgradnju školjke/kućice, a poprilično su osjetljivi na visoke koncentracije amonijakovih spojeva što je i najčešći razlog ugibanja.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Namjeravam kupiti oko osam skalara pa se pitam koliko skalara stane u akvarij od 150 litara? LukaO: Kapacitet akvarija možete jednostavno izračunati na način da duljinu ribe pomnožite s 1 ili za osjetljivije vrste s 2. Umnožak predstavlja potrebnu količinu vode za određenu ribu. Naravno, ne množite trenutnu duljinu ribe već prosječnu duljinu odraslog primjerka. Za skalare je uobičajena veličina cca 15 cm u promjeru. Iz toga proizlazi da je za jednog skalara potrebno 15-30 litara vode, prosječno 22 litre po ribici. U Vašem slučaju to znači da u akvariju od 150 litara možete držati cca 7- najviše 10 skalara, s time da u akvariju nemate drugih riba, osim eventualno čistača.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Kupio sam tri rajske ribe pa me zanima kako se razmnožavaju i kako im se može odrediti spol i jesu li neka podvrsta sijamskog borca? Unaprijed hvala, FranoO: Rajska riba, odnosno Macropodus opercularis, potječe iz Kine odakle se proširio na Tajvan pa u Koreju. Pošto za disanje može koristiti atmosferski kisik može živjeti u akvariju sa malo kisika. Jako je dobar plivač i akvarij bi trebao biti što duži, također voli iskakati iz vode pa akvarij obavezno mora biti poklopljen, ako ga ne želite naći izvan akvarija. Kao i kod beta boraca, mužjaci znaju biti agresivni jedan prema drugome. Ako se želi postići mriještenje onda se treba sniziti razina vode u akvariju i podiči temperatura na 28 C. Slično kao i kod boraca, mužjak lovi ženku po akvariju i udvara joj se sve dok ona ne popusti i onda dolazi do međusobnog trljanja riba, nakon čega ženka liježe oko 300 jaja koja plutaju na površini, a mužjak ih skuplja i stavlja u gnijezdo koje je većinom izgrađeno od velikog lista biljke. Ženka je tada nepotrebna i treba ju odvojiti u posebni akvarij. Nakon 24-48 sati mladi će se izvale iz jaja, a tada treba maknuti i mužjaka. Mužjaci imaju puno izraženije boje i duže peraje.

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam ribice pajčolanke koje po repu imaju tzv.nametnike, koji mrdaju nogicama. Tražim pomoć jer ne znam što bi moglo biti.  Hvala, AnteO: Najvjerojatnije se radi o ribljoj uši, nižem raku iz porodice Argulus koji imaju prilagođeno rilo kojim se pričvršćuju za domaćina i sišu mu krv.Najveća opasnost prijeti od sekundarnih bakterijskih infekcija koje nastaju na mjestu gdje je koža oštećena kao posljedica prodora rila. Nametnike je potrebno mehanički odstraniti, a ribe tretirati preparatima protiv parazita te preventivno i protiv bakterijskih infekcija.Ribe se tretiraju na način da se odgovarajući preparat otapa u akvarijskoj vodi. Konkretno, u Vašem slučaju bih preporučio JBL-ov preparat Ektol cristal koji efektivno djeluje kod problema s parazitarnim i gljivičnim oboljenjima, kao i bakterijskim infekcijama te može poslužiti kao preventiva za iste.Ukoliko se sekundarne bakterijske infekcije ipak razviju, možete koristiti bilo koji od mnogobrojnih preparata na tržištu za tu namijenu,  kao što je FMC (Dajana Pet), ili primjerice Furanol (JBL).

 Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Molila bih vas da mi objasnite kako da kod ribice borca prepoznam spol? Hvala, MarinaO: Kod boraca je vrlo lako odrediti spol, iz razloga što je spolni dimorfizam jako naglašen.Mužjaci su u pravilu vrlo raskošnih peraja u raznim bojama (crveni, plavi, tricolor...), dok su ženke neugledne, smeđe-crvene boje, malenih peraja i uglavnom puno manje od mužjaka. U trgovinama se prodaju odvojeno, zbog toga što su mužjaci izrazito teritorijalno nastrojeni i ne podnose druge mužjake, dok se ženke mogu držati zajedno.

Odgovara: Vladimir Kordić., Pet centar,Drvinje 1, Zagreb P: Imao sam dva teleskopa u akvariju od 20l, jedan je uginuo. Iz jedne od tema sam zaključio da imam sve uvjete u akvariju da ne bude problema, te sam na preporuku prodavačice na 20l vode metnuo 10ml JBL Biotopol Red kako piše i na pakovanju. Međutim, preživjeli telaskop je prvi dan bio aktivan i od onda je stalno na dnu akvarija, totalno miran dok ga ne nahranim i oživi dok se ne najede. Opet na preporuku prodavačice sam ubacio još dva, da nije sam, i od ta dva jednom se automatski spustila leđna peraja i totalno je usporen, kao da će se desiti kao i sa ovim što je na dnu, stalno pokunjenih peraja, dok treći juri akvarijem non-stop. Ne znam šta se dešava i gdje griješim? Da napomenem, ribice su zdravog izgleda, osim pokunjenosti, znači nema pjegi niti da se grizu ni ništa. Hvala, GoranO: Za vrijeme aklimatizacije, odnosno prilagodbe riba na novi akvarij vrlo često dolazi do ugibanja riba. Prihvatljivi gubici u tom periodu kreću se na razini 10-15 % novonaseljenih riba, pogotovo kod akvarista početnika. Ponašanje koje ste Vi opisali karakteristično je za ribe koje su pod stresom. Osim samog transporta i naseljavanja u novu sredinu, stres mogu izazvati i razne bolesti riba koje se ne moraju manifestirati na Vama vidljiv način. Moram napomenuti da je transport i naseljavanje u nove akvarije okidač za neke bolest koje su vrlo dobro poznate u akvaristici, a povezane su s mehanizmom stresa kada dolazi do općeg pada imuniteta što olakšava patogeno djelovanje uzročnika bolesti. Jedna od karakterističnih bolesti u novim akvarijima je Ichtio, parazitarno oboljenje koje se manifestira sitnim bijelim točkicama poput ospica (što se kod teleskopa vrlo lako uočava). U početnim  fazama bolest se lako suzbija povišenjem temperature vode i primjenom terapije preparatima na bazi metilenskog modrila poput Costapura (SERA), Bioichta (Dajana Pet) ili Punctola (JBL). Kada dobro zaciklirate svoj akvarij te se ribe u njemu udomaće, potrebno je organizirati karantenski akvarij za svaku novu ribu koju planirate naseliti u akvarij kako bi se izbjegao unos novih uzročnika bolesti. Pretpostavljam kako se u Vašem slučaju radi o novoformiranom akvariju te da se procedura karantene nije u potpunosti poštovala. Na taj način, nažalost, nije moguće postaviti preciznu dijagnozu. Ukoliko se ribe nastave čudno ponašati i eventualno ugibati, a ne primjetite gore navedene bijele točkice, preporučam Vam neki od preparata širokog spektra djelovanja kao što su Medimor ili FMC.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam Xenopous žabu. U pet shopu su nam rekli da je riječ o afričkoj patuljastoj žabi, ali surfajući po internetu sam shvatila da je rijec o xenopus žabi. Nigdje ne piše baš sve o toj vrsti, pa bih vas molila da mi napišete sve što znate o njoj. Čujem da jako velike narastu, veličine šake... ružičasta je, ima kandže na zadnjim nogama i plivaće kožice, dok na prednjim nema plivaće kožice. Ima crvene oči presvučene bijelom kožicom. Unaprijed hvala, Matea O: Xenopus laevis (African clawed frog) vrsta je vodene žabice koja potječe iz južne Afrike. Pronalazimo je i na području cijele Afrike a postoje i izolirane populacije u sjevernoj i južnoj Americi te Europi. Može narasti do 12 cm duljine, ima spljošteno tijelo i glavu, nema vanjskog uha i jezika. Ime je dobila prema tri kratke kanđe na obje stražnje noge, što im vjerojatno služi za brzo ukopavanje u mulj u slučaju nadolaska predatora u prirodi.Xenopus spadaju u skupinu većih vodozemaca, vrlo su mirni a nemaju velike zahtjeve u uvjetima držanja. Ženke su veće od mužjaka, oblika su kruške te imaju vrlo izraženu kloaku.Spolno zreli mužjaci imaju crne, ljepljive "jastučiće" na prednjim nogama koji im služe prilikom parenja. Mužjacima nedostaje kloaka. S obzirom na prirodno okruženje (bogata jezera i rijeke) potpuno su vodene i često zelenkaste i sivkaste boje. Kao kućni ljubimci drže se albino primjerci (ružićasto bijele boje). Ove žabice razmnožavaju se jajima a životni im je vijek od 5-15 godina, iako su zabilježeni slučajevi i do 30 godina. Ova se žabica presvači svakih nekoliko tjedana.Xenopusa je najbolje držati u akvariju u veličini od 40 litara za jednu žabicu. Preporuča se akvarij koji je dulji no širi, jer se omogućuje lakši pristup zraku na površini vode.Također, akvarij treba imati poklopac kako ne bi žabica iskočila van. Prilikom odabira poklopca treba voditi računa da je načinjen od materijala koji će biti dovoljno težak da ga žabica ne može odgurnuti, omogućuje dobru izmjenu zraka koja će pomoći podizanju količine otopljenog kisika i raspršivanju amonijaka. Voda se mora u stajaćim akvarijima mijenjati tri puta tjedno, nekoliko sati nakon hranjenja. Svakako, akvarij možete opremiti i filterom (najbolje biološkim) pazeći pritom da cirkulacija vode nije prejaka kao i glasnoća rada filtera jer navedeno ne odgovara ovim žabicama. Također, redovito morate kontrolirati kvalitetu vode kao i broj bakterija jer se vrijednosti redovito izmjenjuju cirkulacijom vode.Žabice ne podnose višak klora u vodi tako da vodite računa da prilikom mijenjanja upotrijebite odstajalu vodu iz slavine ili pripremite vodu sredstvima za tu namjenu (Sera Aquasafe, Dajana Aquastart i sl.). Akvarij trebate urediti sa mnogo mjesta za sakrivanje (biljke, drveće, kamenje i sl.), s umjerenom rasvjetom. Također, osigurajte 12 h dnevno svjetla i 12 h mraka ili 14 h svjetla i 10 h mraka kako biste omogućili izmjenu dana i noći. Za rasvjetu koristite žarulje cijelog sunčevog spektra.Odrasle žabice se hrane tri puta na tjedan dok je mlade potrebno svakodnevno hraniti. Odrasloj je žabici u prosjeku dovoljno 3 peletice hrane koje pojede u prosjeku za oko 10 minuta. Ova žabica nije izbirljiva što se tiče izbora hrane, tako da joj možete ponuditi cijeli spektar živih tubifexa, larvi komaraca, malih ribica te razne peletirane bjelančevinaste hrane (peletice za kornjače, hrana za guppy-e i ostale živorotke). Ako zaostane nešto hrane u akvariju ono predstavlja organsko onečišćenje vode, te je potrebno vodu promijeniti. No ipak, dajte žabici nekoliko sati vremena za probavljanje hrane prije negoli ćete promijeniti vodu.Prije svakog kontakta sa žabicom dobro operite ruke ali nikada nemojte koristiti rukavice. Sa žabicom budite nježni jer su vrlo podložne bakterijskim ili gljivičnim infekcijama ukoliko dođe do oštećenja kontinuiteta kože. Također, i nakon kontakta sa žabicom operite ruke jer, iako je vrlo mala vjerojatnost da se zarazite nekim patogenim mikroorganizmom, vodozemci i gmazovi poznati su kao potencijalni nositelji salmonele.Žabice su općenito prilično otporne vrste ali mogu oboljeti. Najčešće bolesti nastupaju uslijed stresa: prenapučenost, neadekvatna njega, loša kvaliteta vode. Bolesna žabica ispoljuje sljedeće simptome: ostaje većinu vremena na površini vode, u vodi se uočava oljuštena koža, ima tremor ektremiteta, otvorene rane i druga oštećenja kože, nadutost. U svakom slučaju, treba pronaći uzrok a ne liječiti simptom.