Pitajte veterinara

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam tigricu mužjaka, starog 3 god. Nedavno sam kupila ženku. Kada su vani slažu se, ali u kavezu ga ženka zna ugristi ako se popne gore, u biti mužjak je stalno niže od nje. On bi se igrao i sve, a ona ne želi. A kada ih pustim van ženka stalno leti za njim i ako pustim samo njega van ona se dere za njim i vani ne može bez njega i vani ga neće ugristi, dok ga u kavezu grize. Ne znam što da radim, ne želim da ga grize, čak kad ga ugrize ja se izderem na nju i nju maknem dolje da on može biti gore, ali opet se događa. Ne znam da li da kupim veći kavez, iako je i ovaj dosta velik. Ne znam da li je to normalno u početku jer strah me da mu ne bi nešto napravila. Hvala unaprijed, Marika O: Tigrice ženke češće pokazuju agresivnost od mužjaka. To se ispoljava naročito u situacijama kada nesu jaja, pripremaju gnijezdo ili kada je kavez mali. Ponekad je potrebno samo određeno vrijeme za prilagodbu, nakon čega se stanje normalizira. Ponekad, međutim, ništa ne pomaže i dominantnost ženke tigrice ostaje nepromijenjena. Dok god mužjak uzmiče, neće biti ozbiljnijih problema, odnosno borbe. Ukoliko on ne pristane na uzmak, doći će do borbe i mogućeg ponekad i ozbiljnog ozljeđivanja. Tada je najbolje ptice odvojiti. U divljini nisu zabilježeni slučajevi borbe između tigrica, već isključivo u zatočeništvu, što govori da vjerovatno žive preblizu, odnosno na malom prostoru.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Prije tjedan dana nabavili smo od uzgajivača mladu nimfu. Kada smo je kupovali činila se živahna i zdrava. No, otkad je kod nas jako je tiha, glasa se samo ujutro i to vrlo malo, ne igra se iako ima nekoliko igračaka i ono što me najviše brine cijele dane provodi na dnu krletke. Penje se samo kad ide spavati i ponekad na hranilicu, ali češće baca hranu na pod i jede s poda. Kad se popne na prečku ili pokuša prijeći s prečke na prečku primjećujem da gubi ravnotežu, nesigurna je i pada. Ima veliku krletku s nekoliko drvenih prečkica različite debljine tako da stvarno ne znam u čemu je problem. Normalno jede i pije. Molim vas da mi pomognete. Je li bolesna ili ozlijeđena i kako da joj pomognem? Molim vas odgovorite što prije. Puno hvala, IvanaO: Opisani problem je vrlo učestao kod mladih nimfi, a radi se o nedovoljnoj količini kalcija u organizmu, odnosno kostima, te se papige (i ostale srednje i velike vrste) "klimavo" drže na nogama. Vašoj nimfi treba u ishranu dodati vitamine B kompleksa, D vitamin i naravno minerale, s posebnim naglaskom na kalcij. U Pet centru možete nabaviti sve navedene preparate, otopinu vitamina B kompleksa (Beaphar) i mineralni kamen koji se pričvrsti na unutarnju stranu krletke. Ne zaboravite ni na gritt koji je također vrlo dobar izvor minerala, a stavlja ga se u maloj količini u posebnu posudicu ili se posipa po dnu krletke.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Kod kuće imam dvije mlade prepelice, mužjak i ženka. Ženka je počela nesti jaja, kad je snesla tri dalje više nije nesla. Možete li mi reći, zbog čega ona dalje ne nese jaja, a pročitao sam da bi trebale svakih sedamnaest sati snesti po jedno jaje? Matija O: Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Zanimljivo je da spolno sazrijevaju najkasnije sa sedam tjedana, a većinom i ranije. Posebne linije nesilica u razdoblju od 200 dana proizvode i do 160 jaja. U dobi od otprilike 28 tjedana sposobnost nesenja opada. Godišnja učinkovitost iznosi oko 300 jaja. Takav uspjeh u nesenju zahtijeva dakako ispravno držanje prepelica s režimom svjetla, stalnom temperaturom i posebnom hranidbom. Samo prirodno hranjene prepelice nesu zdrava jaja. Prepelice moraju biti smještene u zatvorenom ili poluzatvorenom prostoru. Bitno je da nisu izložene propuhu i oborinama. Ne bi bilo loše kad bi postojao neki sistem ventilacije koji bi izvlačio zrak iz prostorije jer prepelice (ipak su to kokoši) dosta praše. Preporučuje se stabilna temperatura jer će velike oscilacije temperature uzrokovati slabiju nesivost. Idealna temperatura je od 18-22°C, a nesivost pada na 80% tek na temperaturi nižoj od 10°C. Svjetlost je vrlo važan faktor za visoku produktivnost. Idealno bi bilo 23 sata svjetla i 1 sat mraka. U noćnim satima dovoljno je neko slabo svjetlo, tek toliko da prepelice vide jesti. Ovo je iz razloga jer prepelice stalno po malo jedu i piju vodu. Veći prostor osigurava bolje uvjete, a samim tim i bolje zdravlje ptica, a u konačnici i bolju produktivnost. Japanske prepelice nisu zahtjevne u pogledu ishrane. Hrane se kao i sve druge kokoši, što znači mješavinom raznih žitarica i sitnih sjemenki uz dodatak lucerne. Dobro je dodati vitaminsko- mineralne dodatke zbog kalcija koji je neophodan za kvalitetnu ljusku jajeta i grit (mljevene školjke). Pored žitarica, nije loše davati im svakodnevno i malo zelene hrane ( radić, djetelina, trava i sl). Pošto prepelice stalno jedu, potrebno im je osigurati da stalno imaju čistu vodu na raspolaganju. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Nigdje nisam mogao pronaći ništa o muhama koje su plosnate i zavlače se u perje golubova. Jednu sam ubio i pojavila se krv – zaključujem da siše krv golubovima. Kakav je to parazit i kako se zove? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. S poštovanjem, Zlatko O: Golublje leteće uši - Pseudolychia canarinensis (Hippoboscide) su uobičajeni vanjski nametnik na grlicama i golubovima. Mužjak i ženka se hrane krvlju ptica i sisavaca koji su im domaćini. Svojim oblikom prilagođeni su penjanju i kretanju po perju i dlakama, odrasli oblik ove vrste zadržava krila tokom cijelog života. Žive u tropskim, subtropskim i regijama s vrlo blagim zimama i vrlo toplim ostatkom godine. Veličina ovog nametnika je 5-6 mm u dužinu, krila su duža od tijela, vrlo su spori letači, imaju vrlo jak skelet što ih štiti od kljuna domaćina prilikom čišćenja perja. Ženka producira samo jednu larvu koja živi u njoj, tri puta se presvlači i nakon toga izlazi iz ženke u stadiju pupe (nalazimo ih na pticama u obliku smeđe sjemenke, kao i u gnijezdima). Nakon što pupa dobije krila, leti na svog domaćina. Ova leteća uš vrlo rijetko napada čovjeka, ali ne mogu preživjeti na čovjeku niti mu prenijeti bolest, kao što prenose jednu vrstu mikroparazita, uzročnika malarije ptica. Golubarnik i gnijezda treba čistiti svaka dva tjedna preparatima na bazi permetrina i piperonil butoxida (Desektin EC) s 1% otopinom, a ptice treba tretirati prirodnim insekticidom u obliku praha na bazi pirethruma. Za pomoć prilikom nabave i tretiranja objekata obratite se najbližoj DDD organizaciji na Vašem području ili veterinarskoj stanici.

Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb  P: „... opsesija igračkama - ako dane pretežno provodi sama u kavezu, nimfa ponuđenu igračku iskorištava na različite načine (nosi oko vrata i sl.). No, najčešće vlasnike zabrinjava masturbiranje mužjaka nimfe na igrački ili nekom drugom objektu. Kako se često vežu uz vlasnika ovakvo ponašanje je usmjereno i prema njemu. Ovakvo ponašanje možete spriječiti na način da smanjite seksualne stimulanse (duljina svjetlosnog dana ne bi trebala biti dulja od 10 do 12 sati), onemogućiti prilaz mjestu za gnijezdo - polica, kutija za cipele i sl., zatim smanjite bliske kontakte i maženje kada počne ispoljavanje ovakvog ponašanja." Moja nimfa je, znači opsesivna zbog igračaka. Prije se tako ponašala samo kad bi vidjela nešto žuto, sada više ni boja nije bitna. Pokušala sam da smanjim te stimulanse, ali ne ide. Sada je počeo i mene da grize. Šta da radim? Aldijana O: Zbog povećane učestalosti poremetnji u vladanju mnogo je papiga u svijetu ostalo bez svojih domova. Unatoč tome što su to vrste koje žive u velikim jatima, prejaka vezanost ptice za jednu osobu ne dopušta interakciju ptice ni s kim drugim osim s njenom najdražom osobom. Preovisne papige nisu u mogućnosti opustiti se te traže stalnu pažnju odabrane osobe - "njenog partnera". Osjetljive adolescentne papige postaju fobične i doslovno preko noći se počnu prema svom ljubljenom vlasniku vladati kao da je predator. Preosjetljive ptice stalno se čupkaju, prije miroljubive papige ne daju vlasniku pristup kavezu. Ugrizi i kričanje su najčešći na što se vlasnici žale, mnoge grizu sve članove obitelji i to bez prethodnog upozorenja. Unatoč tome, sve više ljudi uzima papige za kućne ljubimce. Navedeni problemi u vladanju nisu u potpunosti nemodificirajući, ključna je edukacija vlasnika. Najčešći uzroci problema u vladanju su premali kavez (za nimfu je preporučena veličina krletke min 70x40x60cm, a ako je okrugla promjer dna ne smije biti manji od 50 cm), lokacija kaveza - preko puta prozora, dnevni boravak, ne iznad visine čovjeka (dominacija) niti prenisko (anksiozne ptice i plahe ptice) i ne u kuhinji). Nikako nije preporučljivo učiti pticu sjediti na ramenu jer su joj tu dostupni svi ranjivi dijelovi tijela (uho, oko, nos, usnice...). Čak i ako ptica nije agresivna to se ne preporuča jer ako počne padati mogla bi se uhvatiti za koji navedeni dio i ozlijediti vlasnika. U prirodi je papigin dan podijeljen na četiri dijela: na međusobnu interakciju, njegu svojeg perja, traženje pogodne lokacije te hranjenje. U domu vlasnika mnoge papige pate od dosade. Da se to spriječi potrebno je barem tri puta tjedno omogućiti slobodan let po prostoriji. Papige mogu biti satima izvan krletke, mirne su i nisu sklone uništavanju predmeta. Kupati se vole cijele godine, a nerijetko se kupaju i u pijesku koji možete ponuditi u posudici na dnu krletke. Papige se vole i tuširati  - veće papige pod tušem, a manje špricalicom za vodu, samo ptica mora biti na toplom da se ne prehladi. Od igračaka joj možete ponuditi igračke za grickanje, penjanje, za igru nogama i puzzle. Preporučuje se izmjenjivati igračke. Hrana se može ponuditi da viri iz kutije, možete sakriti poslasticu da se ptica mora potruditi da dođe do nje i sl. Mnogi vlasnici imaju i prevelika očekivanja od svojih ljubimaca, no moraju znati da papige nikada nemogu biti ljubimci poput psa kojemu je njegov vlasnik centar svijeta. U prirodi papiga nikada neće koristiti kljun da ozlijedi člana svoj jata, jedino u obrani od predatora. Kljun će koristiti za penjanje, dodavanje, uzimanje, igranje..no u kući pogotovo papige podrezanih krila nemaju drugog izbora obrane od kljuna. Vrlo je važno otkriti pod kojim uvjetim i okolnostima grize. Mlade papige u biti niti neznaju čemu njihov kljun služi pogotovo ako nisu odrasle sa drugim papigama i moraju same naučiti za što sve kljun služi. Nakon ugriza, ako je vlasnikova reakcija vikanje, to će papigi biti znak da se dogodilo nešto zabavno jer one kriče i kad su vesele. Također, osjete ako se čovjek boji i to će iskoristiti. Pažljivo im treba davati poslasticu i voće jer mogu slučajno uhvatiti kljunom, a treba paziti i da se papiga kljunom ne penje po nama. Kao kazna za ugriz najbolje pomaže ljutit izraz lica jer papige jako opažaju grimase na licu. Papiga će vrlo brzo shvatiti da je vlasnik nesretan i trudit će se to ne raditi. Kod papiga nekoliko problema vladanja ima seksualnu osnovu. To su regurgitacija hrane, masturbacija, perzistirajuće nešenje jaja te poteškoće s rasplodom. Ako pružite papigi sve navedene uvjete, a ona se nastavi problematično vladati savjetujem Vam da se javite u Ambulantu za ukrasne ptice, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme je pon., sri. i pet. 9-11 h i ut. i čet. 16-18 h.

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam par papigica rozakolis i jedna od njih (mužjak) si je iščupao perje s jednog krila do kože i ispod vrata. Krilo mu je golo, vrat još nije. Ženki nije ništa. Tretirali smo ih protiv parazita, ali nikakvog poboljšanja nema. Jede i ponaša se normalno. Da mu mažem kožu na krilu nekom mašću (riblja mast ili nešto slično), jako ružno izgleda i bojim se da nije nešto opasno za njega. Mada, kažem, ima dobar apetit, lijepo se slaže sa ženkom, već su par godina zajedno, veseli je i sve izgleda super, osim to očerupano krilo i vrat. Molim savjet! Da mu probam kupiti neke vitaminske kapljice, mada jedu kupovnu hranu, barove, sipinu kost, voćne štapiće, mineralnu hranu...? Više ne znam što da radim. Nisam iz Zagreba pa mi je problem doći na Fakultet s papigom. Hvala unaprijed. Ines O: Čupanje perja na tijelu i vratu može biti posljedica neke bolesti ili još češće problema vezanog uz ponašanje. Od bolesti mogu doći u obzir infekcije (bakterije, virusi, gljivice), paraziti, metabolički poremećaji (bolesti jetre, bubrega, zračnih vrećica), tumori, hormonski poremećaji (bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde..), alergije, neadekvatna prehrana, trovanje, nepravilno odrezana krila  ili različite traume (slomljena pera). Uzroci mogu biti vezani i uz sam okoliš, odnosno nisku relativnu vlažnost zraka, manjak svjetla, malu krletku ili nemogućnost kupanja. Što se tiče ponašanja, čupanje perja može jednostavno biti posljedica dosade, frustracije, stresa, anksioznosti, traženja pažnje, manjka sna ili može biti vezano uz proces parenja. Za točnu dijagnozu trebalo bi naravno napraviti različite pretrage, počevši od kliničkog pregleda pa do nalaza krvi i seruma te pretrage perja pod mikroskopom. Što se tiče prehrane, pokušajte smanjiti količinu sjemenki, a povećati pelete i povrće. Pticama svakako osigurajte 12 sati sna na dan i pokušajte im eventualno premjestiti krletku na neko drugo mjesto. U slučaju da u kući ima pušača pazite također da ptice ne budu izložene dimu. Kako biste spriječili dosadu, savjetujem da im u krletku stavite neke nove igračke ili da im probate ostaviti upaljen radio. Što se tiče vitaminsko–mineralnih preparata preporučila bih Vam Papageno (JBL) vitaminski pripravak kojim se sprječava kljucanje perja u kaveznih ptica. Daje se 5 kapi u 20 ml vode tijekom 2–3 mjeseca. Za mazanje kože možete eventualno koristiti neku dječju kremu ili melem ili, ukoliko je došlo do stvaranja rana, nešto poput Flogoderm ili Cink vitaminske masti. Više o uzrocima čupanja perja kod ptica možete pročitati i u odgovorima mojih kolegica Čupanje perja i iznenadna agresija žakoa - poremećaji ponašanja u papiga te Nimfa čupa perje / Mitarenje.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam već papigicu tigricu 4 mj. Oduvijek je bila dobra i mirna. Nikada se nije dala maziti i ne dopušta da je se dira. Imam pitanje u vezi toga. Ja se oduvijek brinem za tigricu i ja sam njena vlasnica. Nije me bilo 10 dana, ali papigica je bila s mojom obitelji tih 10 dana, tako da nije promijenila životni prostor i ljude. Kad me nije bilo, nije izlazila van iz kaveza. Kad sam se vratila, pustila sam je da leti i ona me počela gristi i histerično letjeti po sobi, skroz se promijenila. Zanima me je li to zato što je ljuta na mene što nisam bila s njom, zato što dulje vrijeme nije letjela ili zato što je narasla? Možete li mi reći kako da papigu naučim da ne grize? Koliko često moram puštati papigicu da leti? Ja je puštam svaki dan, nekad po 3 sata nekad po 15 minuta, svaki put drugačije. Još samo jedno pitanje, imaju li papigice osjećaj za vrijeme? Unaprijed hvala! Tea O: Kao i svi kućni ljubimci, i ptice vole rutinu, odnosno ovisne su su o redosljedu ili svakodnevnoj rutini, a pri tome mislimo da se dnevne aktivnosti (hranjenje, čišćenje, puštanje iz krletke, igranje, vježbanje...) odvijaju u isto ili približno isto vrijeme. Zbog Vašeg odsustva iz kuće su nenamjerno ostali članovi obitelji vjerojatno promijenili raspored aktivnosti, puštanje iz krletke, te je tigrica bila "ljuta" i iskazala svoju ljutnju. Na Vama je sada da je polako vratite u njenu staru rutinu, uz dosta strpljenja. ezano uz osjećaj vremena kod ptica, smatra se da je to upravo navedeni "osjećaj rutine" tijekom svakog dana, kao što je buđenje vlasnika u slično vrijeme, dolazak s posla ili iz škole i slično također uvijek u slično vrijeme, te nas naši ljubimci nestrpljivo očekuju da bi podijelili vrijeme, igru i veselje s nama.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Vlasnik sam ženke žakoa 8 mjeseci. Ona ima 10 godina. Brzo smo se sprijateljili. Ona je pričala, pjevala i hodala po velikom kavezu, kao i sve ostalo je bilo sasvim normalno. U zadnje vrijeme iz nje je počela izlaziti žuta voda (stolica), prestala je izgovarati riječi odnosno govor se sveo samo na tiho gugutanje. Postala je jako mirna i plaha. Stalno je na dnu kaveza sjedi i spava. Bivši vlasnik je rekao da je to normalna situacija u kojoj će snijeti jaje. Ona normalno jede svoju hranu i pije vodu. Primjetno je usporena i ne hoda ni po kavezu. Kada je uznem van kaveza samo se voli čuvati. Lijepo Vas molim za savjet pošto smo u velikim brigama. Dali je stvarno u toj fazi tako mirna, kako dugo traje i kada će ponovo početi govoriti. Unaprijed zahvaljujem.S poštovanjem, Stanko O: Izgled izmeta može biti važan pokazatelj zdravlja ptice. Kako bismo provjerili količinu, boju i konzistenciju izmeta, možemo staviti papirnate ubruse na dno kaveza.    Izgled normalnog izmeta može varirati ovisno o prehrani. Izmet se može razlikovati u boji i konzistenciji. Hrana zrnatog sastava tvori crni do tamno-zeleni izmet. Urin je obično prozirna tekućina uz čvrsti dio izmeta, a hrana s više povrća i voća može povećati količinu urina. Urati - kremasta bijela izlučevina iz bubrega, su obično otopljeni u tekućem urinu ili djeluju kao omot oko izmeta. Znakovi koji ukazuju na abnormalni izmet su sljedeći: smanjenje sveukupnog broja ili količine izmeta, promjena boje urata ili urina u zelenu ili žutu, povećanje vodenastog sadržaja izmeta (proljev), povećanje količine urina( poliurija), smanjenje volumena izmeta s povećanjem količine urata  te prisutnost krvi. Neke normalne varijacije u izgledu izmeta mogu se primjetiti prije početka nesivosti, kod malih ptića koji se ručno hrane, pri prvoj jutarnjoj stolici, kad su ptice nervozne ili u stresnoj situaciji, nakon konzumiranja obilnog obroka i dr. Prvi znakovi bolesti često budu neprimjećeni od strane vlasnika. U  divljini bolesne ptice će pokušavati održati normalan izgled dokle god je to moguće  pa je i kod ptica ljubimaca rezultat takvog nastojanja pojava znakova bolesti nakon dužeg bolovanja. Znakovi koji mogu ukazivati na ozbiljnu bolest i zahtjevaju što hitniju veterinarsku pomoć su sljedeći: znatnije promjene u količini ili izgledu izmeta, promjena u ponašanju ptice, smanjeno glasanje, smanjeno ili pojačano pijenje vode i uzimanje hrane, našušuren stav, iscjedak iz nosnica, očiju ili usta, promjene u disanju ili abnormalni zvukovi pri disanju i dr. Opširnije o tome možete pročitati u odgovoru Sumnja na bolesno stanje ptice - važnost precizne dijagnoze i prikladnog liječenja kolegice Zdravke Rumihe, dr. vet. med. Osim toga, navedeni znakovi mogu ukazivati i na zaostajanje jajeta, o čemu možete pročitati u odgovoru Sumnja na zaostajanje jaja u kloaci papige kolegice Martine Kuzmanić, dr. vet. med. Pošto ste vi primjetili tri značajnije promjene, koje mogu ukazivati i na ozbiljnu bolest, svakako bih Vam preporučila da potražite veterinarsku pomoć. Najbolje bi bilo da se obratite u specijaliziranu veterinarsku ambulatu ili na  Veterinarski fakultet u Zagrebu, Heinzelova 55, Ambulanta za ptice. Prilažem i njihov telefonski broj, budući da rade samo dva sata dnevno, kako ne biste došli u pogrešno vrijeme i papigicu izlagali nepotrebnom stresu, tel.: 01/ 2390-410.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam 2 tigrice već oko 6 mjeseci. Mužjak je još mlađi od ženke. U zadnje vrijeme se počeo čudno ponašati. Počelo mu se pjeniti iz usta, bez razloga, odjednom, te naticati oko. To nije svakodnevno, ali zna proći par dana pa opet. Papige su u čistom okružju, imaju vode, imaju hrane, nisu na propuhu i nisu izloženi kemikalijama. Ne znam razlog, te vas molim za savjet.Unaprijed hvala, Martina O: Probavni sustav ptica čini  "voljka" za spremanje progutane hrane i mišićni želuc, koji zbog nedostatka zuba često sadrži progutane kamenčiće koji služe za mljevenje hrane. Prilagođen  je brzom probavljanju i olakšava let. Kod papiga su česte upale voljke, a  simptomi su eventualno pljuvanje slijepljenih sjemenki i odbijanje jela te pojava pjene kad pokušaju piti vodu... Oboljele papigice ne mogu jesti jer im je voljka upaljena. Ona se može upaliti zbog bakterija, gljivica, jednostaničnih organizama ili kombinacije. Perje na glavici joj je slijepljeno zbog pljuvanja sjemenki i papigica vrlo brzo slabi jer ne dobiva hranjive tvari. Stvaranje pjene može biti simptom poremećenog zdravstvenog stanja  dišnog  sustava, dakle grla  i dišnih puteva. Kod poremećaja disanja javlja se hroptanje, kliktanje, škripanje, šuštanje. Oba navedena stanja zahtijevaju hitnu intervenciju veterinara koji treba dati antibiotsku terapiju i početi  liječiti. Natečeno oko ili područje oko oka može imati različitu etiologiju, od upale pojedinih područja oka do alegije. Može se raditi o izoliranoj infekciji, odnosno iritaciji ili, što je češće, o nekoj sistemskoj bolesti unutar koje je to jedan od više simptoma. Bolesnoj tigrici potrebno je zagrijavanje te joj treba nuditi vodu i prilagođenu hranu: kuhanu rižu, tjesteninu, krumpir namočene sjemenke (namočite ih pa ih nekoliko puta ispirite kroz par sati i onda ponudite ptici - tako omekšaju). Također je dobro ponuditi proso (ljušteno) koje će nabubriti i omekšati te kašicu za male bebe. Savjetujem Vam da stavite  u pojilicu meda, vode i multivitaminski pripravak za ptice. Također, možete skuhati jaje pa tvrdo kuhani žutanjak pomiješati s kuhanom mrkvicom. Kako je ta smjesa mekana, lako se može polagano aplicirati u kljun, odnosno sa strane u uglove kljuna. Možda će ptica radije uzeti smjesu s Vašeg prsta. Potrebno je znači odvojiti bolesnu pticu od zdrave, utopliti je na način da joj se u neposrednu blizinu stavi žarulja za grijanje ili obična žarulja, kako ne bi morala trošiti snagu na održavanje tjelesne temeperature te joj ponuduti navedeno.

 Odgovara: mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Kupila sam kod vas vlažnu hranu s jajima Witte molen eggfood, piše da se može pomiješati s vodom,  medom. Med ovaj koji se koristi u domaćinstvu ne bih htjela na svoju ruku davati da mi ne uginu ptičice. Treba li to biti kašasto ili koje voće smiju jesti tigrice i nimfe? Imam dvije nimfe i tigricu zajedno u velikoj krletki, super se slažu. Katarina O: Witte Molen Eggfood vlažnu hranu s jajima možete ponuditi pomiješanu s malo vode ili meda. Svakako nećete pogriješiti ukoliko je to izvorni med, upravo onaj koji koristimo za prehranu u domaćinstvu. Ovakav obrok može biti kašast, ali ne rijedak. Od voća ptičicama možete ponuditi banane, jabuke, kivi, smokve, grožđe, ananas, kupine i jagode. Pri tome bi različite namirnice trebalo uvoditi u prehranu postepeno i u malim količinama. Svježa, kao i meka hrana, ne bi trebala stajati u zdjelici duže od 2-3 sata. Naime, ovisno o temperaturi okoliša ovakva hrana se brzo kvari pa sve što ptice ne pojedu u ovom periodu treba ukloniti iz nastambe. Voće treba oprati i osušiti, a bilo bi im poželjno ponuditi ono koje nije tretirano zaštitnim sredsvima.

 Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Što znači kada je kresta spuštena ili podignuta?Silvia O: Položaj krijeste u nimfi općenito može različit: od položenog uz glavu do stršećeg uspravno uvis. Položena krijesta uz glavu obično upućuje na ljutnju ili nezadovoljstvo; krijesta položena na sredinu upućuje na zadovoljstvo; krijesta odignuta gotovo do uspravne upućuje na pozornost, odnosno znatiželju dok kompletno uzdignuta krijesta upućuje na potpunu pripravnost, a najčešće se uočava kada se nimfa susretne sa nepoznatim.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Danas mi je mali vrabac ušao u stan. Vratila sam ga na balkon, ali vraćao se dva, tri puta natragad pa sam ga odlučila ostaviti u krletci, da mu pomognem, da ga probam nahraniti. Pročitala sam po forumima da mu dam malo namočenog kruha, no nije htio jesti, otvarati kljun... Imam dvije tigrice i mali vrabac stalno pokušava doći do njih (stavila sam ga u krletku do papigica), sad me zanima bih li ga smjela staviti kod njih u krletku, bojim se da mu nešto ne naprave, a opet s druge strane možda bi mu one pomogle bolje nego ja? Hvala. Lijepi pozdrav, Martina O: Ne preporuča se stavljati "slobodne ptice" zajedno s našim kućnim ptičicama radi opasnosti od tekuti, koji su "stanovnici" divljih ili slobodnih ptica. Ako se njima invadiraju Vaše tigrice, vrlo teško će se osloboditi istih. Mlade ptice treba hraniti hranom koja će biti što sličnija njihovoj uobičajenoj, a to su crvići, mušice i razni sitni kukci. Možete koristiti i suhu pseću ili mačju hranu koju treba usitniti, dodati također usitnjenog sjemenja, tvrdo kuhanog jaja i par kapi naranče. Od navednog dobije se smjesa (nastojati da bude što vlažnija) od koje se rade "crvići" i potom nude ptici ili se uguraju postrani kljuna. U Pet centru možete nabaviti gotovu smjesu, koju treba ipak malo navlažiti da bi ptica lakše progutala, Moist Universal Food za vanjske ptice. Čim ptica počne jesti samostalno, nastojte je vratiti u prirodu.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Vidim da mnogi ljudi hrane ptice kruhom. Naša uciteljica iz prirode je rekla da to nije dobro za ptice i da bi čak mogle umrijeti. Je li to istina? Hvala! Romanna Gianna O: Omiljena hrana većine divljih ptica su kukci. Stoga, kad se ptici daje izbor prednost imaju kukci, njihova jaja i ličinke, u odnosu na sjemenke. Kada je insekata u prirodi u izobilju, ptice će rjeđe posjetiti hranilice. Ljudi obično ne daju pticama insekte, tako da su sjemenke ono najbolje što im mogu pružiti. Kod kupovine komercijalne hrane svakako je potrebno uzeti mješavinu hranu s različitim zrnima i potrebno je iskombinirati nekoliko vrsta hrana kako biste privukli što više vrsta ptičica. Osnovnu mješavine hrane čine sitnije sjemenke (hrana "za zebe"), a moug joj se pridodati sjemenke suncokreta i to mješavine suncokreta (bijeli, šareni). Crni suncokret ima puno masnoća koje su potrebne za zimu (energent), a u ljetnim mjesecima ga nije potrebno davati. Razlikujemo dvije skupine pričica: one koje se hrane na tlu (npr. crvendać, palčić) i one koje se hrane na drveću (npr. djetlići, sjenice).Klasičnu ponudu hrane čine kugle ili štapići u koji su utisnute razne sjemenke, koje se mogu nabaviti i u Pet centru. Također, možete i sami napraviti hranilice: čašice od jogurta, teglice za cvijeće ili čak ukrasne tikvice napunjene mješavinom sjemenki, koje se potom izbuše i objese na grane ili postave na tlo. Dovoljno je uzeti neku masnoću: mast, loj i u to staviti raznog sjemenja: suncokret, pšenicu, sjeme kojim hranimo kanarince i papagaje... Sve to treba dobro izmiješati i izliti u neku posudu. Kad se ohladi, stavimo u mrežicu, koju postavljamo na grm ili granu manjeg drveta. Ptice (npr. kosovi, drozdovi) vole voće pa im je i dobro ponuditi sitno sjeckano voće koje je potrebno svaki dan ponuditi svježe jer se vrlo brzo smrzava zimi ili pak smežura, fermentira i sl. Moge se na istu hranilicu servirati i sjemenke i voće pa ptice mogu birati. Ptice koje žive uz vodu ili na vodi (npr. labudovi, patke) može im se na obali ili u plićaku ponuditi kukuruz, druge sjemenke i salata no tek kada se ptice približe jer inače hrana potone. Ove ptice vole kruh, ali on nije za njih zdrav pa ga ipak izbjegavajte. Kruh je najnekvalitetnija hrana za ptice. Ako ga već dajete, tada neka to bude stari osušeni kruh sa sjemenkama, sitno natrgan. Njega će najradije jesti vrapci te ponekad i kosovi. Potrebno da za kruh stavite ili drugu hranilicu ili ga jednostavno ponudite pticama na tlu. Nipošto ne smijete davati pljesnivi kruh! Najveći udio u sastavu tjestenina su ugljikohidrati, a ovisno o proizvođaču mogu sadržavati jaja i različita brašna (kukuruzno, pšenično, integralno i slično). Kruh ne treba uvoditi u ishranu ptica zbog mogućnosti predoziranja ugljikohidratima (šećerom), što kod ptica dovodi do oboljenja i preranog uginuća. Većina ptica nema enzim potreban za razgradnju ovih ugljikohidrata te su oni u potpunosti neresorptivni, odnosno ptica ih ne može razgraditi u probavi do glukoze.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: U kojem obliku pticama prije parenja dati vitamin E, budući da ga se u apotekama moše kupiti u obliku ulja ili perli. Jedan uzgajivač mi je rekao da je najbolje pustiti sjemenke kojima se ptice hrane da proklijaju i hraniti ih proklijalim sjemenjem, ali mi nije jasan postupak kojim se postiže klijanje Anđelko O: Vitamin E pripada skupini tokoferola i dolazi u više različitih formi. Biološki najaktivniji je alfa tokoferol i njegov značaj u svijetu pernatih životinja je velik. Tokoferoli općenito su antioksidansi i oni u određenom smislu "čuvaju" druge vitamine,značajni su i za procese staničnog disanja,naročito u mišićno-koštanom sustavu.Osim toga,vitamin E je odavno poznat pod nazivom antisterilitetni i njegova uloga u reprodukciji je neprocjenjiva. U vrijeme nesenja jaja i mitarenja preporuča se dodavati ga u hranu odnosno vodu. Bogati izvor vitamina E su biljna ulja, posebno suncokretovo, sjemenke, bedemi, kikiriki, jaja, žitarice i dr. Kao poseban dodatak, vitamin E dolazi često u sastavu multivitaminskih preparata, koji obično imaju formu tekućine i dodaju se u vodu za piće. Jedan od takvih preparata je npr. Canto-Vit od proizvođača Versele Laga, Vinka od proizvođača Beaphar, Vitamin Plus od proizvođača Sera i moja preporuka je da koristite neki od ovih preparata. Da biste postigli klijanje sjemenki žitarica, potrebno je nakvasiti ih i držati na toplom.

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Prije dvije sedmice sam kupila nimfu mužjaka. Prvi dan nije jeo ni pio vode, kasnije se to stabilizovalo, ali me brine zašto ima pojačan apetit i pije puno vode. Po čitav dan drijema, ponekad se u toku dana aktivira i oglasi. Kakica je vodenasta ili ima proljev, nisam sigurna, slično je tome. Kakica mijenja boju iz dana u dan, nekad je zelenkasta, a nekad svijetlo zelenkasta s bijelim okolo ili zućkasta i ima vode. Primjetila sam također da nekad ubrzano diše i kao da frkće, ali samo kad krene spavati. Interesuje me je li moja nimfa bolesna ili je to normalno u početku, dok se ne privikne na okolinu u kojoj se trenutno nalazi, i trebam li je voditi veterinaru? Unaprijed zahvalna. Pozdrav, Emina O: Normalna stolica ptica sastoji se od tri odvojene komponente. Prva je feces, koji je čvrst i crvolikog je oblika. Može biti tamno zelenkaste boje, kod ptica koje uglavnom jedu sjemenke, ili smećkast kod ptica koje se hrane peletama. Feces može biti i drukčije boje, ovisno o vrsti hrane. Druga komponenta su urati. To je onaj pastozni, bijeli ili žućkasti dio koji je nepravilno oblikovan oko fecesa. Urati su rezultat probave odnosno metabolizma bjelančevina. U slučaju da su zeleno ili žuto obojani to može ukazivati na bolesti jetre, a zeleni urati mogu još biti i posljedica infekcije klamidijom o čemu možete više pročitati Ptičja klamidioza – psitakoza. Treća komponenta stolice je još urin, čija količina ovisi naravno o unosu vode u organizam. Tako će ptice koje jedu više voća i povrća, izlučivati više urina od onih koje jedu isključivo suhu hranu. U slučaju kada feces nije formiran takvo stanje nazivamo dijarejom. Stolica može često imati veću količinu urina pa zbog toga može izgledati vodenasto, ali feces će i dalje biti čvrst, zato se takvo stanje ponekad pogrešno naziva dijarejom. Višak vode (urina) oko fecesa označava samo povećano izlučivanje samog urina, a ne i proljev. U svakom slučaju, moguće su mnoge varijante u volumenu, veličini, boji i čvrstoći stolice, ali za svaku promjenu koja ustraje bilo bi najbolje konzultirati veterinara.  Uzroci proljeva mogu biti uistinu brojni, počevši od bakterijskih i virusnih infekcija, parazitarnih invazija, neadekvatne prehrane, trovanja, poremećaja u metabolizmu itd. Više o navedenim oboljenjima pisali su moji kolege pod naslovima: Proljev kod nimfe Probavne smetnje (povraćanje i proljev) u nimfe Što se tiče poteškoća u disanju, ono može ukazivati na običnu prehladu, ali i na mnogo ozbiljnija oboljenja o čemu možete više pročitati pod naslovima: Prehlada kod nimfe   Otežano disanje i promjene u ponašanju tigrice / Bolesti dišnog sustava Budući da je bez pregleda i dodatnih testova teško reći o čemu se točno radi, za točnu dijagnozu savjetujem da se ipak obratite svom veterinaru ili kolegama na Veterinarskom fakultetu, u Ambulanti za ukrasne ptice. Prilažem i njihov telefonski broj, budući da rade samo dva sata dnevno, kako ne biste došli u pogrešno vrijeme i papigicu izlagali nepotrebnom stresu, tel.: 01/ 2390-410. Do tada možete nimfi eventualno ponuditi razrijeđenog čaja od kamilice i jednom tjedno joj umiješati ugljena za ptice u hranu. U Pet centru možete također nabaviti Santalinu K3, pripravak koji se daje u vodi za piće tijekom 3 dana, u slučaju crijevnih poremećaja, apatije i prehlada.

 Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam papigicu tigricu, mužjaka, godinu dana. Međutim, zadnjih mesec dana ima učestale promjene stolice, tj. par minuta ima vodenastu, a par minuta normalnu pa vas molim da mi kažete s čime mu mogu pomoći, iako imam doma preparat (SANTALINU K3) koji mu povremeno dajem i pazim da nije na propuhu. Inače, ptica je živahna, jede, igra se, priča... Hvala,Danijela O: Simptomi koje opisujete u Vaše tigrice upućuju na čest zdravstveni problem, upalu sluznice crijeva. Više o tome pisala je kolegica Martina Kuzmanić, dr.vet.med. ovdje. Svakako je preparat Santalina (Beaphar) indiciran kod ovakvih problema, no za preporučiti je svakodnevno davanje bar dva puta dnevno u slučajevima probavnih smetnji.  Savjetujem Vam, ukoliko se stanje Vaše tigrice uz korekciju prehrane te dodatak prehrani za stabilizaciju probave, ne popravi kroz period od tjedan do dva, da ga odvedete na pregled u specijaliziranu Ambulantu za ptice kućne ljubimce na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, budući su kolege specijalisti za bolesti ptica te bi Vašoj tigrici mogli i najbolje pomoći. Prilažem i njihov telefonski broj, budući da rade samo dva sata dnevno, kako ne biste došli u pogrešno vrijeme i papigicu izlagali nepotrebnom stresu, tel.: 01/ 2390-410. Osim navedenoga, željela bih skrenuti pozornost na pravilnu ishranu tigrice, s obzirom kako je adekvatna prehrana jedan od najvažnijih elemenata održavanja njihova dobrog zdravlja. Osnovna prehrana tigrica sastoji se od sitnog sjemenja sastavljenu od prosa, zobi, malo pšenice i konoplje. Najbolje su one mješavine koje nose naziv "premium" te sadrže osam do deset vrsta sjemenki, a imaju i vitaminsko-mineralne dodatke. Osim sjemenki, tigrice se hrane voćem i povrćem. Voće treba činiti bar 10% dnevne prehrane. Papigice većinom rado uzimaju jabuke, kruške sa sjemenom, agrume, grožđe, smokve, marelice, breskve, banane, jagode, maline, borovnice, trešnje i višnje bez koštica, ananas, kivi, mango, papaja. Šljive i nektarine se ne preporučaju jer znaju uzrokovati probavne smetnje. Što se povrća tiče, ono, kako je bogato biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima potrebno ga je davati svakodnevno i raznovrsno. Mrkva je bogata A vitaminom i neophodna je jednom tjedno, kao i peršin, celerov list i korijen. Kelj, kupus, blitvu i krastavce treba davati s oprezom jer uzrokuju mekanu, vodenastu stolicu pa ih je potrebno davati u manjim količinama. Voće i povrće treba davati sirovo, dobro oprano i suho a kao poslasticu može se davati bar u klasu s biranim sjemenkama i ukusnim voćem i medom, ali umjereno jer takve poslsatice često dovode vo povečanja tjelesne težine jer su iznimno energetski bogate. Voda mora biti svježa i stalno dostupna za konzumiranje. Također, treba pomno pratiti jede li tigrica sve sjemenke u mješavini, jede li samo voće ili živu hranu i sl. Ukoliko ne jede pravilno i raznovrsno, neophodno je u prehranu dodavati vitaminsko-mineralne dodatke (mineralni blokovi za brušenje kljuna, sipina kost, jodirana voda, "Muta vit" (Versele-Laga) kapi, "Prime" (Hagen) prah, ili JBL Vitamini za ptice), a naročito je ovo bitno prilikom mijenjana perja (mitarenje). Oboljenja mogu biti uzrokovana i neadekvatnom absorpcijom hranjivih tvari iz probavnog sustava. Loša absorpcija hranjivih tvari ozbiljan je problem sa simptomima gubitka tjelesne težine, proljeva, suhe kože, gubitka ili deformacije perja, slabosti, anemije i ubrzanog zamaranja. Imunosni sustav ptica može znatno oslabiti sa starenjem i smanjiti zaštitu od bakterija, virusa ili bolesti, stoga su vitamini poput vitamina A, C i E važni u prehrani radi poticanja opće otpornosti. U tigrica se javljaju nekoliko bolesti uslijed pomanjkanja određenih vitamina ili minerala: kseroftalmija - nedostatak A vitamina, polineuritis - nedostatak B1 vitamina, rahitis - nedostatak D vitamina uz neadekvatan omjer fosfora i kalcija, encefalomalacija - nedostatak E vitamina, guša - nedostatak joda u prehrani (najčešće se javlja upravo kod tigrica).

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Tigrica kašlje prilikom uzimanja hrane. Pomislio sam da je hrana možda loša, iako uvek uzimam istu hranu u istom prodajnom mestu, kupio sam hranu drugog proizvođača, ali opet isto, tigrica i dalje kašlje. Da li je možda moja tigrica prehlađena pa, kao i čovek, kada vas boli grlo ne možete lepo da jedete jer vas grlo grebe i kašljete? Inače, pre par dana tigrica mi je došla na ruku i primetio sam da ne može da se oglašava, da bi minut-dva kasnije izbacila dva-tri zrna hrane iz kljuna. Juče i danas normalno uzima hranu, ali svaki put kašlje. Unapred zahvaljujem na odgovoru.CharlieO: Kašalj, otežano disanje, disanje na otvorena usta, vlažne nosnice, promjena glasanja i sl. mogu biti posljedica nekoliko bolesti. U obzir mogu tako doći upala zračnih vrećica ili infestacija zračnih vrećica parazitima o čemu je detaljo pisala kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med. u ranije objavljenom odgovoru Infekcije zračnih vrećica / Promjena boje perja u tigrica. Od ostalih bolesti u obzir dolaze akutni bronhitis, aspergiloza, coryza (prehlada), psitakoza (klamidioza) ili čak Newcastle bolest, ali se uz njih obično javljaju i drugi simptomi poput proljeva, letargije, gubitka apetita, nakostriješenosti, neuroloških problema itd. Mogući uzrok kašlja mogu biti i alergije, izloženost dimu (npr. od cigareta) ili čak povećana štitnjača o kojoj je više pisala kolegica Martina Kuzmanić, dr. vet. med. u svojim ranijim odgovorima Period grijanja i poteškoće sa štitnjačom - "grit" za papigice te Tigrica "zijeva" - bolesti dišnog sustava u ptica. U svakom slučaju, za točnu bi dijagnozu tigricu trebalo pregledati pa Vam svakako savjetujem da ju odvedete kod veterinara. Sama terapija će ovisiti o uzroku bolesti pa bi tako u obzir mogli doći različiti antibiotici, antiparazitici, kortikosteroidi, vitaminsko-mineralni dodaci i sl. Od vitaminskih preparata preporučila bi Vam nešto poput Beaphar Vinka multivitaminskog pripravka za ptice, Sera Vitamina Plus za ptice ili Versele Laga Omni-Vit Liquid vitamina za uzgajanje i kondiciju.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb  P: Imamo živahnog mužjaka kanarinca, odličnog pjevača. Prije 10-ak dana na donjoj strani nogica pojavile su se crvene izrasline, koje su mu sigurno bolne jer stalno stoji na jednoj nogici i kad preskače prečkice vidi se da ga to boli. Mazali smo ga nevenovom masti, rivanolom, ali nije prošlo (savjet veterinara). Malo se samo smanjilo. Ima li kakav savjet, što da napravimo. Inače ptičica dobro jede, samo što lošije pjeva, samo cvrkuće. Unaprijed hvala, SnježanaO: Ptice ljubimci mogu razviti u organizmu mnoge abnormalne izrasline kako na koži tako i unutar tijela. Te izrasline mogu i ne moraju biti tumori. Nekad se razvije apsces (novonastala šupljina ispunjena gnojem) nakon ubodne rane, što se očituje kao područje koje je otečeno i inficirano bakterijskom infekcijom. Druge mase mogu biti nakupine masnog tkiva ispod kože, zaostalo jaje kod ženki kod otečene kloake npr. Često je oteklina cista. Cista je šupljina u tkivu ispunjena tekućinom ili drugim sadržajem. Ciste od perja su ispunjene keratinom. U nastavku navodim najčešće promjene na nogama kod ptica. Crvenjenje i oticanje nogu može biti uzrokovano pogrešnom ishranom osobito užeglom hranom. Liječi se uklanjanjem uzroka, davanjem vitamina E u hranu te premazivati mastima na bazi kortizona. Crvenjenje, oticanje o bolove izazivaju i ubodi komaraca, a kao komplikacija javlja se infekcija i gnojenje. Liječi se mazanjem masti na bazi antibiotika i kortizona, a sprječava se postavljanjem mreža protiv komaraca i insekticidnim sredstvima. Šuga (knemidokoptoza) koju uzrokuju kod ptica Cnemidocoptes mutans (sitna okrugla grinja duga 0,2-0,5 mm) koja se pojavljuje na koži nogu i Cnemidocoptes levis koja se pojavljuje na koži ispod perja. Bolest se širi dodirom. Sišući krv na donjim dijelovima nogu šugarci izazivaju upalu. Javlja se i svrab. Noge se deformiraju. Tok bolesti kod ove vrste šuge je dug. Dijagnoza se postavlja mikroskopskim nalazom ljuski. Liječenje se temelji na omekšavanju promjena na nogama parafinskim sredstvom i primjenom preparata protiv šugaraca. Obamiranje prstiju (suha gangrena) javlja se na nozi koja postaje sivkasta, zatim crna i na kraju se osuši i otpadne. Može se javiti na jednom prstu i na jednom članku prsta. Početni znakovi su crvenjenje prstiju koje kasnije postane tamnoljubičasto. Ptica zbog jakih bolova ne može stajati na prečki. Rane na nogama uzrokovane lošim podom u krletki koja izaziva traumu i nehigijenom mogu biti površinske i duboke. Površinske rane zarastaju brzo i spontano, dok se duboke mogu zakomplicirati. Mogu nastati apscesi, granulomi (kronično bujanje tkiva), čirevi i nekroze. Čirevi se često javljaju na nogama kanarinca. Najprije se javi gnojno oticanje (apsces) iz kojeg se razvije čir (ulcus). Kao posljedica istog može doći do gubitka prstiju. Uzroke treba tražiti u lošoj ishrani, nedostatku vitamina i nečistoći na koju se nadovezuje infekcija. Liječenje se vrši ispiranjem nogu antiseptikom i zatim primjenom antibiotskog praparata. Gnojna upala prstiju se također javlja često kod ptica. Uzrok su bakterije, loša ishrana i loša higijena. Ptica redovito drži bolesnu (pocrvenjelu, toplu i bolnu) nogu podignutu. Zapažaju se žućkaste kraste, abnormalni nokti i izobličeni prsti. Liječenje se vrši ispiranjem bolesnog prsta i mastima na bazi antibiotika. Savjetujem Vam da se javite u Ambulantu za ukrasne ptice, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme je pon., sri. i pet. 9-11 h i ut. i čet. 16-18 h.