Pitajte veterinara

: ., Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb P: Nabavio sam prije nekoliko dana kavez za prepelice, a zatim i same prepelice. Čim sam ih stavio u kavez primjetio sam čudno ponašanje kod ženki, počele su napadati mužjake. Mislio sam da je to nešto normalno ali kad sam ujutro došao našao sam mužjaka sa iskopanim očima, i ženke su ga i dalje konstantno kljucale. Uzeo sam ženku za koju sam mislio da pravi najviše problema i vratio je bivšem gazdi i uzeo novog mužjaka, i njega sam stavio među preostale ženke. Međutim od tri ženke u kavezu 2 su mu odmah počele kljucati oko očiju i napadati ga Koga god sam pitao kažu da je to nemoguće, ali očito da nije jer se meni dešava. Ako imate neki savjet bio bi jako dobrodošao. ZlatkoO: Prepelica je koka selica iz Sredozemlja i Afrike, a u naše krajeve dolazi u travnju i svibnju, a odlazi u rujnu. Spadaju u red ptica Galliformes, vrsta pučpura prepelica (Coturnix coturnix) nastanjuje gotovo cijelu Europu. Dobile su imena prema području prebivanja (japanska, europska, afrička, australska). U Istri je naseljena virdžinijska prepelica (Coturnix virginiana) koja voli topliju klimu. Godišnje nesu 250-360 jaja, mase 7-14 grama. Masa 6 mjeseci stare prepelice je 150-190 grama. Prepelica je spolno zrela sa 40 dana starosti (mase 100-110 grama). To su male ptice osjetljive na hladnoću i kod gradnje objekta za uzgoj prepelica, nužna je dobra termoizolacija. Obitelj čini jedan mužjak i 2-5 ženki. Mužjaci se mogu držati pojedinačno i skupno, a ženke samo skupno. Kavezi za obitelji su dimenzija 40 x 25 x 25 cm, a za 25 ptica treba 70 x 70 x 30 cm prostora. Ako je u kavezu veći broj mužjaka, sukobi među njima su česti, a time i ranjavanje onih slabijih. Stoga se ne preporučuje držanje dvojice ili više mužjaka s više koka u jednom prostoru jer su jako agresivni, sukobljuju se s drugim mužjacima u jatu, gdje često slabiji bude ozlijeđen ili ugine.Ako se prepelice nesilice drže u baterijama, uzgajatelj amater, ako mu je stalo do prepelica, trebao bi osigurati velik peradnjak s ograđenim ispustom. Samo u takvu prostoruone mogu iživjeti svoje instinkte. I prepelice za tov uživaju u uvjetima takvog držanja, iako veća mogućnost kretanja ide na račun brzog tova radi mesa. Dovoljna dužina hranilica vrlo je važna jer među prepelicama vlada izrazita hijerarhija, pa će jače prepelice potiskivati one slabije.U optimalno osvijetljenom prostoru životinje su obično mirnije, a zapažen je manji utrošak hrane i energije. Pri jačem osvjetljenju puno su aktivnije i može doći do pojave kanibalizma ako prehrana nije raznovrsna i kvalitetna. Prva dva tjedna, osvjetljenje treba biti 23 sata dnevno, a kasnije se smanjuje na 14-18 sati dnevno. Intenzitet osvjetljenja iznosi 2 W/m˛. Koristi se bijelo svjetlo ili crveno (Crveno svjetlo sprječava kanibalizam (kljucanje pilića međusobno i ranjavanje).Nisu probirljive u pogledu hrane, a njihovo držanje i uzgoj su jednostavni. Jedu gotovo sve vrste sitnijih sjemenki i ako se ne uzgajaju farmski, hranjivi sastojci ne moraju biti uravnoteženi. Svoju potrebu za bjelančevinama zadovoljit će svježim sirom i usitnjenim tvrdo kuhanim kokošjim jajetom kojega treba pomiješati s kukuruznom krupicom. Dva do tri puta tjedno treba im davati sitno sjeckano zelenje iz prirode i povrtnjaka (blitva, salata, matovilac, kopar, neven, maslačak, mišjakinja, djetelina, lucerka, kopriva, stolisnik...).Ovoj smjesi možete dodati sitno sjeckane jabuke i ribanu mrkvu. Dodatna hranidba zelenom hranom opskrbit će ih vitaminima, mineralima, enzimima, sekundarnim tvarima i vrlo će dobro utjecati na njihovo zdravlje.  Osim osnovne hrane, na raspolaganju uvijek moraju imati pijesak pomiješan s mljevenim školjkama i drvenim ugljenom (grit za sobne ptice).Ukratko dovoljno prostora sa pravilnom temperaturom i osvjetljenjem uz kvalitetnu hranu uz dodatak svježe hrane ili vitaminskih dodataka trebalo bi spriječiti pojavu kanibalizma.

Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Već sam ranije imo neka pitanja u vezi tigrica pa evo još jedno. Imam četiri para mladih tigrica u prosjeku su stare od godinu do godinu i pol, po zimi su bile u krletci u grijanoj garaži a sada kako je doslo toplije vrijeme su vani u ograđenom prostoru veličine oko 2x2x2.5 m. koji je sa dve strane zatvoren a sa dve strane ja mreža, dva para mi već drugi put sjede na jajima i to po mjesec dana ženka sjedi i na kraju se ništa ne izleže, tako se desilo jesenas pa isto tako sad ponovo, ne znam u čemu je problem, ispada da se bezveze pate a na kraju ništa. Hvala. RominO: Postoji nekoliko mogućih uzroka zašto ne dolazi do izvaljivanja, a to su za početak neoplođena jaja ili smrt embrija. Uzroci neoplođenim jajima te niskom postotku izvaljivanja mladih mogu biti neadekvatna prehrana (npr. manjak kalcija, pretilost), nasljedni čimbenici (parenje u srodstvu), fizički faktori (starost, loša kondicija..), socijalni čimbenici (teritorijalnost) te neadekvatni uvjeti okoline (npr. nagle promjene temperature). Različite infekcije (psitakoza) ili bolesti spolnih organa (ciste, tumori) mogu također dovesti do neplodnosti. Ženka također može snesti neoplođena jaja prerano odnosno prije negoli ju je mužjak oplodio što može biti posljedica nekog hormonskog poremećaja ili druga mogućnost je da mužjak ima predugačka pera oko kloake koja onemogućavaju oplodnju. Budući da je ovo već drugi put da su snesena jaja neoplođena možda ne bi loše da tigrice odvojite odnosno da im probate zamijeniti partnere ili da eventualno pričekate još neko vrijeme. Adekvatna temperatura i vlaga neophodne su za izvaljivanje mladih pa u slučaju da ženka ne leži redovito na jajima odnosno da je došlo do njihova hlađenja ili dehidracije također će doći do smrti embrija. Moj je savjet da eventualno probate lampirati jaja odnosno osvjetljavati ih pomoću obične baterijske svjetiljke. To možete napraviti već 8. do 12. dana nakon što ženka počne ležati na njima. Na taj ćete način vidjeti da li su jaja uopće oplođena odnosno vidjeti ćete emrij kao malu tamnu točkicu koja se s vremenom povećava te krvne žilice koje prosijavaju ispod površine jaja. Ukoliko pak jaje nije oplođeno onda će svjetlo samo prosijavati kroz ljusku jaja. U slučaju da se navedeni problem i dalje nastavlja onda svakako savjetujem da se za pomoć obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu koji su više specijalizirani za ovakvu problematiku.

: ., Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam zelenokrilu Aru koja već neko vrijeme dok je na meni izbaci neprobavljenje sjemenke. Danas sam primijetio da je ta regurgitacija  popraćena istezanjem vrata tokom cijelog dana ponavljala i bez igre sa vlasnikom. U večernjim satima se smirio. Hrani se mješavinom sjemenki, voćem i povrćem.  Nema biljaka koje bi mogao grickati, ali ima hrpu igračaka koje svakodnevno uništi. Napominjem da je papiga urednog izgleda, ima normalnu stolicu, dobrog je raspoloženja ali kad tokom dana pojede u roku od 20 min. regurgitira. Ima obroka koji prođu bez regurgitacije ali danas je do pred večer sve izbacila što je pojela. Naš veterinar nema iskustva sa pticama, pogotovo ne sa Arama, te se obraćam Vama za pomoć.Hvala. Stojan O: Regurgitacija je pojam kojim opisujemo izbacivanje sadržaja jednjaka i voljke. Ptice pri tome zabace glavu naprijed – natrag, istegnu vrat i izbace sadržaj koji je neprobavljen (npr. cijele sjemenke). Regurgitacija je kod ptica normalna pojava. Povraćanje, za razliku od regurgitacije, predstavlja izbacivanje sadržaja želuca ili crijeva, a sama pojava sliči na "pljuckanje". Ptice pritom najčešće tresu glavom s jedne strane na drugu. Iako je često teško razlikovati ova dva stanja vrlo važno je napomenuti da je povraćanje uvijek znak bolesti. Postoji veliki broj uzroka koji mogu dovesti do povraćanja i regurgitacije počevši od infektivnih bolesti, bolesti unutarnjih organa pa do same prehrane i mogućeg trovanja. Od infektivnih bolesti u obzir dolaze infekcije gram negativnim bakterijama, često kao posljedica stresa, drugih bolesti ili onečišćenja hrane i vode fecesom. Mogući su i apscesi (gnojne upale), gljivična oboljenja (Candida), virusi ili paraziti (Trichomonas). Što se tiče parazita, Trichomonasa najčešće nalazimo kod divljih ptica, ali se povremeno može naći i kod papiga. To je praživotinja koja se obično širi direktnim kontaktom, ali može se također prenijeti kontaminiranom hranom i vodom. Bolest karakteriziraju blijedo žute ili bjelkaste lezije odnosno oštećenja s unutarnje strane usta, grla, voljke i jednjaka. Drugi su znakovi bolesti povećana proizvodnja sline i izbacivanje neprobavljene hrane odnosno regurgitacija. Parazita se može identificirati pretragom krvi, a u slučaju pozitivnog nalaza kreće se sa liječenjem antiparazitarnim pripravkom koji se daje u vodi za piće. Od bolesti organskih sustava treba spomenuti bolesti srca, bolesti jetre (hepatitis i masnu jetru), upalu gušterače, bolesti bubrega, dijabetes, traume i sl. Što se pak tiče prehrane ptice su često osjetljive na hranu sa visokim udjelom bjelančevina, zatim na višak vitamina D te manjak vitamina A, E i selena. Povraćanje odnosno regurgitaciju može uzrokovati i promjena prehrane, preobilno hranjenje, alergije na hranu, višak željeza u hrani te neadekvatna temperatura hrane odnosno u Vašem slučaju hrana iz frižidera.  Različite ukrasne biljke u kući, neadekvatna hrana (čokolada, sol, avokado, pljesniva hrana...), teški metali (olovo, cink, bakar..), pesticidi, insekticidi i preparati za čišćenje kućanstva mogu također dovesti do trovanja ptica te posljedičnog povraćanja. Od ostalih bolesti potrebno je još svakako spomenuti gušavost, strana tijela u probavnom sustavu, tumore, suženje jednjaka, upalu voljke te sindrom proširenja žljezdanog želuca (PDD). R eakcija na lijekove (antibiotici, antiparazitici..), uzbuđenje, stres te udvaranje također su na popisu mogućih uzroka. Budući da je, kao što vidite, popis uzroka odnosno stanja koja mogu dovesti do povraćanja i regurgitacije jako dugačak nemoguće je postaviti točnu dijagnozu bez detaljnog pregleda ptice i potrebnih nalaza. U svakom slučaju ukoliko se ovakvo stanje nastavi ili se pojave neki novi simptomi svakako preporučam da se za pomoć obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu koji su specijalizirani za ovakvu problematiku. Nešto više o samom povraćanju kod ptica možete pročitati i u sljedećem odgovoru Povraćanje ili regurgitacija kod tigrice

: ., Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imamo mužjaka vrapca starog oko 8 mjeseci, pronašli smo ga na cesti kad je bio star 10tak dana te smo ga uspješno othranili i sad je velik, zdrav te bismo ga pustili u prirodu. Koji je najpametniji način da to učinimo? Razmišljala sam da ga ostavimo u Zoo vrtu jer tamo ima dostupnu hranu, vodu i zaklon. Da li će imati problema s asimilacijom među ostale vrapce? Imam ružno iskustvo s puštanjem ručno othranjene vrane natrag u prirodu, gdje su je napadale lokalne vrane čim bi je vidjele. Bojim se da se naš mali vrabac neće snaći, a jako smo ga zavoljeli i ne bismo voljeli da mu se nešto dogodi. Da li da ga možda ipak ostavimo kao kućnog ljubimca, iako mu fali ptičje društvo (stalno gleda druge ptičice kroz prozor)? Hvala. Dubravka O: Vrapci su ptice koje žive u jatima i zasigurno Vam je teško gledati Vašeg ljubimca kako promatra druge ptice. Osim ove očekivane potrebe da se pridruži jedinkama iste vrste vrlo je upitna njegova sposobnost prilagodbe na vanjske uvjete. Vanjske temperature kolebaju znatno, noću je hladno, a dani su vjetroviti. Ptica navikla na ujednačene temperature i mikroklimatske uvjete svakako je nespremna za takve promjene. Osim toga upitna je i njegova kondicija, odnosno njegove letačke sposobnosti. Osobno mislim da je vrlo rizično pustiti ovako othranjenu ptičicu na slobodu. Vaša zamisao da kontaktirate stručnjake u Zoo vrtu je odlično rješenje jer su njihova iskustva s divljim pticama sigurno najbolje smjernice koje će Vam pomoći pri donošenju konačne odluke. Iako ćete odluku donijeti sami, vjerujem da je život spašenog vrapčića ispunjen i da ptica uživa u Vašoj pažnji i ljubavi.

: ., Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Molila bih Vas za pomoć oko ozljede nogice ženke australske zebice. Primjetila sam da zebica pretjerano maše krilima kako bi održala ravnotežu jer jer joj je jedna nogica ozlijeđena i oslanja se na zdravu nogu. Ne mogu je pregledati kako treba jer je previže živa. Izleti mi iz ruku, a onda ne može sletjeti zbog ozljeđene nogice i izvrne se na leđa. Isto je i u krletci, bojim se da će se još više ozlijediti ili da ću je ja ozljediti još više. Ne može stajati na prečkama kako  treba, pa ni jesti ni piti vodu-ponekad uspije. Stavila sam joj na dno i hranu i vodu, moram li maknuti prečke iz krletke? U istoj krletci je još jedan mužjak koji je jako voli i tužan je bez nje. Ako ću joj morati fiksirati nogicu, to mi se čini nemogućim. Može li uganuta nogica (ili slomljena?) sama zarasti kako treba bez da je fiksiram? Hvala. Milena O: Vrlo dobro ste zaključili, da morate ukloniti sve prečkice iz krletke, a posudice (plitke) sa vodom i hranom postavili na dno krletke. Zdravom mužjaku to neće smetati, dapače, on će se prilagoditi. Također poželjno je na dno postaviti i gnijezdo kako bi par nastavio normalno živjeti. Za vrijeme oporavka, zebicama treba davati ljekovito bilje (Vitakraft), gritt ili mljevene školjke i kvalitetnu mješavinu sjemenja za egzote. Kako i da li će ozljeđena nogica zarasti, a zebica prilagoditi novonastalom problemu i uskoro sletjeti i stajati na prečkicama, vrlo je teško odrediti i dijagnozirati.Iz iskustva, vjerovatno je da će to biti moguće, ali se mogu javiti i naknadne komplikacije (upala zglobova i prstića na nogicama). Probajte ozljeđenu nogicu mazati antibiotskom kremom za oči ili biljnom masti (nevenovom), uljem gospine trave, ali u malim količinama i to 2-3 puta tjedno, kako bi što manje uznemirili zebicu zbog hvatanja rukom.

: .,  Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb  P: Imam nimfu staru 21 godinu, u dobroj je formi, i ima dobar apetit. Problem je u tome što sam prije dva tjedna primjetila da povremeno zatvara jedno oko. kad ga otvori, oko izgleda potpuno normalno, ne suzi i nije crveno. Danas sam joj krenula prstom prema tom oku (otvorenom) i ustanovila da ne vidi. O čemu se radi? Kako joj pomoći? Da li postoji opasnost da se to dogodi i sa drugim okom? Hvala. Ana O: Mrena (katarakta, zamućenje leće) kod papiga može biti prirođena, javiti se sekundarno na dijabetes, infekciju oka, traumu, zračenje uključujući mikrovalove i UV zrake te određene toksine. Na oku se javi oblakasto zamućenje, ptica počne udarati u zapreke, odbija skakati na predmete, trlja oka te iskazuje bol i neugodu u području oka. Nisu uvijek oblakasta zamućenja znak katarakte. Starije životinje mogu patiti od nuklearne skleroze što jer normalna pojava pri starenju i ne utječe na vid. Ta dva stanja veterinar će lako razlikovati pregledom. Napraviti će kompletan pregled te uzetri od vlasnika anamnezu, pregledati oko i determinirati ozbiljnost katarakte. Ne postoji medicinski tretman koji bi prevenirao ozbiljnost katarakte. Kirurško odstranjenje ili tretman ultrazvukom izvode se samo kada je sigurno da će to obnoviti vid.Ukoliko se dogodi da u potpunosti oslijepi trebati će se držati određenih smjernica. Onda će biti bitno ništa ne mijenjati u kavezu, nego ostaviti sve kako je i sada dok još vidi.Papiga može relativno dobro upamtiti raspored u kavezu, smještaj hranilice i pojilice, te se onda i relativno dobro snađe unatoč gubitku vida - ako se ništa ne premješta i miče. Poslastice se onda daju samo iz ruke direktno u kljun, a preporuča se i barem dva puta prinjeti pojilicu kljunu i vidjeti hoće li dodatno popiti vode. Također, dobro je već unaprijed uvesti neku rutinu. Na primjer, uvijek ujutro uz iste riječi čistiti krletku i uvijek u približno isto vrijeme uz približno iste riječi promijeniti hranu i vodu. Tako ptica kada i izgubi vid dobije određenu sigurnost kroz poznate rituale. Ptice uz određenu pažnju i njegu mogu relativno dobro živjeti unatoč slijeposti.  Bitno da je ptica što manje sama i da se što više priča s njom. Tako da zna da nije sama i time se opet osjeća udobnije i sigurnije. Savjetujem Vam da se javite za pregled u Ambulantu za ukrasne ptice, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme je pon., sri. i pet. 9-11h i ut. i čet. 16-18h.

Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek P: Imam mužjaka i ženku kanarinca (gloster), ženkica je snijela 3 jaja i danas sam primijetio njihovo malo čudnije ponašanje, zavirio sam u krletku i vidio dva mala ptića. Mislim da nisu stariji od dan-dva, još ni oči ne mogu otvoriti. Čuo sam da je prvih par dana njihova života jako kritično, pa me zanima što bih ja i kako mogao pomoći malim ptićima. Kupio sam mješavinu jaja i meda, u vašem centru u Rijeci, postoji li još što da je neophodno za njih? Primijetio sam da ih ženka hrani, a isto tako sam primijetio da mužjak hrani nju, to je valjda normalno, iako ona izlazi iz gnijezda i sama jede. Unaprijed se zahvaljujem, pozdrav. PredragO: Kanarinci su, kao što ste primijetili i sami, dobri i brižni roditelji i sami hrane svoje mlade  te mužjak hrani ženku. Preporuča se  dodavanje spomenute mekše hrana od jaja i meda kao dopunske energetske hrane, što im izuzetno olakšava hranjenje mladih, a i sprečava iznurivanje roditelja. Opširnije o tome možete pročitati u prijašnjem odgovoru kolegice Prehrana ženke kanarinca nakon izlijeganja mladih. Osim hrane potrebno je uvrstiti u prehranu i dodavati vitaminsko- mineralne preparate. Dobri  izvori minerala  su grit i  sipina kost. Grit u prehrani ptica ima dvostruku ulogu. Kao prvo, predstavlja važan izvor minerala. Druga, važnija uloga je sudjelovanje u probavi hrane.  Ptice općenito, pa tako i kanarinci,  nemaju zube. Stoga im je za omekšavanje hrane radi lakše probave potrebno pomoćno sredstvo. U prirodi su to sitni kamenčići koje ptica sakuplja unaokolo, a u kavezu je to grit. Grit koji ptica proguta sakuplja se u njenom probavnom traktu i kada ptica proguta hranu, mišići želuca se sakupljaju i rastežu i uz pomoć zrnaca grita melju hranu. Kada ptica u kavezu ne bi imala šljunka ili grita, probava hrane bila bi otežana, a u ekstremnim slučajevima može se reći da ptica čak i ugiba od gladi, iako redovito jede hranu. Zato je potrebno da se u svakom kavezu nalazi posudica koju redovito nadopunjavamo gritom.Sipina kost kod kanarinca ima višestruku funkciju. Prvenstveno služi kao izvor kalcija i nekih drugih minerala. Također šluži i kao sredstvo za održavanje kljuna ptice, a isto tako može predstavljati neku vrstu zanimacije za pticu.Od  tekućih vitaminsko- mineralnih preparata u trgovinama Pet centra možete pronaći JBL Otvitol, Beaphar Vinka ili Oropharma Opti-vit,  koji se prema dodaju u vodu po preporuci proizvođača.

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam tigricu – ženku. Sinoć je počela kreštati, i okreće se u krug, s tim da kako se okreće, tako zabacuje i glavu (okreće se ulijevo i tako  zabacuje i glavu). Kao da je dobila udarac. Imate li kakav savjet ili možda znate o čemu se radi po simptomima? Mislio sam da će uginuti,ali još je živa, samo leži i miruje. Je li to neka bolest? Hvala. Saško O: Simptomi koje ste opisali da se događaju, svakako ukazuju na prisustvo nekakvog patološkog procesa. Kreštanje i kretanje u krug su nekakvi znakovi nemira i straha budući da je ptica na neki način izgubila kontrolu nad voljnim pokretima. Zakretanje glave u jednu stranu (tortikolis) može tako biti posljedica neke određene  upale npr. bakterijama iz roda Pasteurella. Ptica može biti kronični nosioc ove bakterije te pokazivati jedan ili više simptoma bolesti, dok se u drugim slučajevima bolest može vrlo naglo razvijati i u kratkom vremenu dovesti do neželjenog efekta, smrti. Do tortikolisa dolazi kada su zahvaćeni srednje uho, moždane ovojnice i kosti glave. Liječenje se  uglavnom provodi aplikacijom antibiotika poput penicilina ili sulfonamida. Od ostalih mogućih uzroka u obzir dolaze i infekcije drugim mikroorganizmima poput salmonela, mikobakterija, klamidija, virusa (paramyxovirus) i sl. Nedostatna prehrana ili ona isključivo na bazi sjemenki može također dovesti do neuroloških poremećaja isto kao i trovanje npr. olovom ili cinkom. Traume, tumori ili metaboličke bolesti također spadaju u moguće uzročnike pa mi je nažalost bez pregleda nemoguće reći o čemu je točno riječ. Moja preporuka je, da se svakako za pomoć obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu na Zavodu za bolesti peradi gdje su više specijalizirani za ovakve slučajeve. Do tada savjetujem da pticu odvojite u posebnu krletku i stavite ju na neko mirno i toplo mjesto. Svakako osigurajte da ima stalno dostupnu svježu vodu i hranu te bilo bi također dobro da joj u vodu stavite neki  vitaminsko – mineralni dodatak. Nešto više o zankovima bolesti i neurološkim poremećajima kod ptica možete pročitati i na stranici Znakovi bolesti kod ptica / Ataksija poremećaj ravnoteže.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam mladu ženku nimfe, staru 3 godine i molim za još jedno mišljenje. Nije me bilo kod kuće 7 dana pa sam pticu povjerio na čuvanje roditeljima. No, kada sam se vratio, prije 2 dana, primijetio sam da moja nimfa ima izmetom začepljen izmetni otvor te je donji dio krletke izgledao kao da ima proljev i otežano vrši nuždu. Odmah sam mu oprao stražnjicu toplom vodom i prilikom pranja primijetio da mu je oko otvora otpalo perje i da mu je cijeli dio jako crven i naotečen. Papiga također ubrzano diše i jedva da se glasa, a kada se glasa zvuči tiho i promuklo. Papiga inače osim ove otekline ne izgleda bolesno, čisti se, pozdravlja ljude i kreće se "normalno", ali ipak otežano zbog otekline. Odmah sam ga odveo veterinaru te ga je veterinar pregledao i rekao mi da pošto su ptice osjetljivi pacijenti ne može detaljno odrediti što mu je, ali dobio sam Euroxil i Euterocaps. Također mi je rečeno da mu uz to uzmem 3 tablete (otvorim ih i prah koji je unutra pomiješam sa vodom) i svaki dan  (3 dana) mu to dajem da popije. Isto tako preporučeno mi je da uz sve to dajem opet posebnu vodu s par kapi limuna unutra da dobije nešto C vitamina... Otkako mu dajem te lijekove (2 dana) primijetio sam da i manje jede, no ipak kada mu dajem hranu s ruke pojede nešto. Danas sam također primijetio i novu oteklinu na vratu, ispod kljuna, ali mi izgleda kao da se ova prethodna oteklina nešto smanjila te je papiga normalno (ali se brzo umorila) i letjela u sobi. No, unatoč toj manjoj oteklini na vratu, on izvodi sve moguće pokrete s vratom kao i prije. Također se često čisti kod stražnjice. Inače nisam mijenjao prehranu ptice, jedino što sam mu nedavno kupio sipinu kost i kocku za brušenje kljuna s nekim dodatnim mineralima. Davao sam mu i jabuke, koje inače vrlo rado jede, no sada ih otkako je bolestan ne želi. Veterinar mi je rekao da za 5 dana dođem s papigom na kontrolu, no strah me i želio bih saznati što je moguće više kako bih papigi pružio što adekvatniju njegu i omogućio brz oporavak mog ljubimca. Hvala Vam unaprijed. NinoO: Proljev može biti  posljedica nagle promjene hrane, ishrane svježom i zelenom hranom ili voćem. Zatim, može biti riječ o bakterijskoj infekciji i parazitarnim invazijama kao i stresu.  Bolesne ptice imaju našušureno perje, proljev, u težim oblicima javlja se dehidracija, obično fecesom zaprljano, ljepljivo perje u području kloake, izražena je slabost, nevoljkost i drhtanje. Liječenje se bazira na davanju adekvatnih antibiotika peroralno (uglavnom u vodu za piće) i/ili parenteralno, a ukoliko se radilo o težim oblicima bolesti, koje su izazvale dehidraciju, potrebno je infuzijom nadoknaditi izgubljenu tekućinu.  Potrebno je papigi ponuditi smjesu sjemenja za srednje papige jer neke nimfe više vole veće sjemenje (npr. suncokret), dok druge više biraju manje sjemenje (npr. konoplja, proso i slično). Vlasnik najbolje zna što njegov ljubimac više voli i jede. Za ozdravljenje prica je vrlo bitna toplina pa stoga savjetujem da uz jedan kraj krletke stavite žarulju kako bi se mogla grijati, ali i po volji i odmaknuti. Možda je došlo do nesporazuma, ali je vrlo bitno da svaki dan dajete svježe pripremljen Enroxil u vodu u dozi kako je i rečeno 2 ml na 4 dcl vode (0,5 ml na 1 dcl vode). Potrebno je da je ta posuda s vodom jedini izvor tekućine kako biste bili sigurni da ljubimac uzima lijek.Izraslina na kloaki vjerojatno je nastala uslijed iritacije i prisutnosti izmeta i proljeva. Izraslinu na vratu bitno je pratiti (povećava li se) i pregledati.Možete se obratiti na Veterinarski fakultet, u Ambulantu za ptice, budući da su kolege specijalisti za bolesti ptica - kućnih ljubimaca. Prilažem i njihov telefonski broj, budući da rade samo dva sata dnevno, kako ne biste došli u krivo vrijeme i papigu izlagali nepotrebnom stresu, tel.: 01/2390-410.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb  P: U nedjelju navečer našli smo ozlijeđenu sivu vranu, odraslu. Ima ranu na prsima. Pticu smo odnijeli veterinaru i dobila je dva antibiotika, jučer i prekjučer. Danas ju opet vodimo veterinaru. Savjetovao nam je da ptici stavimo u kljun malo hrane, ali ona iz kljuna samo izbaci hranu. Skuhali smo joj jaja i hrenovke i narezali na sitno. Ptica ništa nije jela, a čini mi se da ne pije ni vodu. Ovo je već treći dan kako je kod nas i brinemo se da bi mogla uginuti. Ona hoda, krila joj nisu ozlijeđena, plaha je i samo se stisne kada joj netko priđe. Ne prilazimo joj često kako bi imala dovoljno energije da se što prije oporavi. Dođemo joj samo pokupiti izmet i promijeniti vodu i hranu. Molim vašu pomoć i savjete kako da postupimo sa pticom. Hvala! Krasna O: Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne građe, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su uglavnom crne ili plave; međutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj a mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu spadaju najveće vrapčarke. Najmanja vrana je sa težinom od 40 grama i dužinom od 21,5 cm. Najveća je gavran težak 1400 grama i dug 65 cm. U ovoj porodici najinteligentnije od svih ptica. Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica, voća, sjemenja i strvina. Međutim, mnoge su se vrste odlično priagodile životu u gradovima i ishrani koja uključuje i kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace. Potpuno malu vranu možete hraniti kašom od integralne kuhane riže, tvrdo kuhanim jajem (proteini), malo zgnječene jabuke te malo vode, a pomoći mogu dječje kašice s jabukom, bananom i rižom te natopljene granule i konzerve mačje i pseće hrane. Ukoliko neće sama jesti morat ćete pokušati sa otvaranjem kljuna i hranjenjem na špricu.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka     P: Kako da pravilno hranim tigricu? Koliko hrane (koje) dnevno,kad vitamine i koje,kad i koliko bara i ostalih poslastica koje se nude vašem centru?Kupila sam i vodu sa dodatkom joda, kako ju često smijem davati, a kad i koliko davati dodatak za govor i mitarenje? Od voća najviše voli jabuku i jede ju toliko da joj stolica bude baš rijetka.Kad joj sklonim jabuku za dva sata stolica joj postane normalna,može li ju jesti koliko hoće? Puno vam se zahvaljujem. Ljiljana O: Hranu je teško dozirati jer količina ovisi o fazi u kojoj se ptica nalazi. Za vrijeme mitarenja (nakon 5. mjeseca starosti, početkom proljeća, u sezoni parenja) ptice mnogo više konzumiraju hranu. U pravilu puni se samo jedna trećina posudice jer ptičice dosta čeprkaju i izbacuju sjemenke te se ovim putem gubi dosta hrane koja nije pojedena. Ako vlasnik primijeti da je tokom jutra ispražnjena trećina posudice za hranu, može je nadopuniti. Isto vrijedi i za dodavanje vitamina, odnosno većina gotovih smjesa sadrži u sebi i vitamine i minerale te se oni dodaju po potrebi u fazi mitarenja, nakon bolesti, u vrijeme nešenja jaja i slično. Vitamini se u hranu dodaju prstohvat svaki dan kroz sedam dana. Vitamini koji utječu na govor dodaju se dok se ne potroši pripremljena vrećica, najčešće je to od proizvođača Vitakraft, u navednoj količini (prstohvat). Ako Vaša papigica ne podnosi jabuku, odnosno ne probavljaju je u potpunosti, nemojte joj više davati. Pokušajte s bananom, mrkvom ili narančom. Voće se nudi u periodu od sat do dva sata te se nakon toga uklanja iz krletke. Proso ili bar stavlja se jednom u tjedan dana , a jod se dodaje u sezoni grijanja odnosno u kasnu jesen pa sve do proljeća. Njegova funkcija je zaštita rada štitnjače jer se u suhom ambijentu ona povećava i onemogućava normalno gutanje hrane.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imamo tigricu koja po noći ostane u negrijanoj prostoriji. Koja  najniža temperatura je preporučljiva za nju? Temperatura ovih dana je niska i spusti se na 12 do 15 stupnjeva. Dea O: Tigrice su papige toplih krajeva te ih kao kućne ljubimce treba držati na sobnoj temperaturi od 18 do 24 ⁰C. Uzgajivači drže iste i na nižoj temperaturi, ali ih postepeno privikavaju na niže stupnjeve držeći ih u volijerama na vanjskim uvjetima. Papigice se polagano pripremaju na niže stupnjeve, pojačavanjem broja, tj. gustoće perja i paperja. Držati pticu tokom dana na sobnoj temperaturi (tokom više mjeseci) te je iznenada prisiliti na nižu noćnu temeperaturu nikako nije poželjno za njihovo zdravlje, na koje utječe posebna anatomija i fiziologija ptica. Ako drugačije nije moguće, navečer krletku pokrijte debljom dekom, a prije toga van krletke postavite plastične boce napunjene toplom vodom kako bi održale što dulje višu temperaturu ispod dekice.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Čuo sam da prepelice samo nesu jaja, a ne sjede na njima! Je li to istina? Matija O: Pretpostavljam da mislite na japanske prepelice.  Japanska prepelica (lat. Coturnix japonica) je vrsta  prepelice koja živi u istočnoj Aziji. Jedna je od najmanjih pripadnica reda kokoški. Odrasla jedinka duga je oko 20 centimetara, od toga 3 cm otpada na rep. Teška je oko 110-135 grama. Raspon krila je 92-101 milimetara, dok je duljina repa 35-39 milimetara. Po izgledu je dosta slična običnoj prepelici. Ima kremasto-bijele pruge iznad oba oka. Noge su joj smeđe do blijedo-ružičaste. Kljun je sivo-crn, a na vrhu tamniji. Izražen je spolni dimorfizam. Kod mužjaka perje na prednjoj strani vrata i na prsima je svijetlosmeđe, s tamnijom kestenjasto-smeđom nijansom na podbratku i iznad očiju. U ženki i mladunaca prsa su pjegava. Također, mužjaci se ističu po širim i izbočenijim prsima. Jaja su dimenzija 29.8x21.5 milimetara i teška 7-10 grama. Inkubacija jaja u pravilu traje 19-20 dana. Kada se izlegnu, pilići imaju masu 6-7 grama, žuto-smeđe su boje i imaju crne pruge. Pilići su sposobni brinuti se za sebe i imati svoje potomke nakon četiri do šest tjedna, ubrzo nakon što dobiju perje. Ova prepelica jede mnogo vrsta sjemenki, uključujući i proso. Prehranu joj čine i mali crvi te ličinke kukaca, a za kukcima i malim beskralježnjacima najčešće poseže u ljeto. Zanimljivo je i da jede pijesak, posebno ženke dok polažu jaja u gnijezdo. Sezona parenja varira s obzirom na mjesto. U Rusiji počinje krajem travnja i završava početkom kolovoza, dok u Japanu počinje krajem svibnja i završava u kolovozu. U rijetkim prilikama, gnijezda s jajima mogu se naći i u rujnu. Pošto se japanske prepelice uglavnom koriste u intenzivnoj proizvodnji jaja, ne žive kao u prirodi ,gdje savijaju gnijezda i nesu 7-14 jaja po gniježđenju i gdje im nesenje traje ovisno o vanjskoj temperaturi. U intenzivnoj proizvodnji uvjeti su prilagođeni da nesenje što  traje kroz cijelu godinu i jaja se dnevno skupljaju pa su takve prepelice izgubile nagon za sjedenjem na jajima.  O uvjetima za optimalnu nesivost pisala sam u prijašnjem odgovoru Japanska prepelica.

 Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: U Pet centru Rijeka kupila sam malog aleksandra (zelene boje). Rečeno nam je da ga ne puštamo iz krletke 20 dana, što smo i učinili. Međutim, on je postao jako histeričan čim mu se približimo krletki i pokušamo uspostaviti bilo kakav kontakt s njim. Ne znamo koliko je star, niti kojeg je spola jer nam u trgovini to nisu znali reći. Je li normalno da se nakon mjesec dana on još uvijek jako boji i ispušta čudne piskave zvukove? Bojimo se da nećemo moći uspostaviti nikakav prisniji kontakt s njim. Molim Vaše mišljenje.Također, zanimaju me i informacije o tome kako ga kupati, postoje li neki preparati za njega ili ne? S poštovanjem, Martina O: Spol se kod malog aleksandra može sa sigurnošću odrediti tek s 36 mjeseci starosti kada ptice dobiju odrasla pera. Tada se mužjaci mogu razlikovati od ženki po karakterističnoj crnoj ogrlici koju dobiju oko vrata. Druga i najsigurnija metoda je DNA analiza o čemu je više pisala kolegica Martina Kuzmanić, dr.vet.med. u svojim ranije objavljenim odgovorima Prepoznavanje spola velikog aleksandra i Prepoznavanje spola kod albino malog aleksandra. Što se tiče kupanja papiga, više informacija možete pročitati u naslovima Mali aleksandar - prehrana, kupanje i tuširanje i Kupanje papiga. Što se tiče procesa pripitomljavanja, kod nekih će papiga trebati nekoliko tjedana pa do nekoliko mjeseci da se smire i riješe straha, naravno uz pravi pristup i puno strpljenja. Agresija, vikanje i čupanje perja tri su glavne karakteristike kojima papige izražavaju neko svoje nezadovoljstvo. Ovdje ipak treba napomenuti da samo glasanje pa čak i urlikanje predstavlja sasvim normalno ponašanje koje papige rade i u prirodi, osobito rano ujutro i navečer, jer time međusobno komuniciraju i označavaju svoj teritorij. Ipak, ovakvo se ponašanje donekle može promijeniti i to eventualno promjenom intenziteta i ciklusa svjetlosti, većim kavezom, češćim puštanjem iz kaveza, promjenom prehrane, zaokupljanjem životinje npr. igračkama, a ponekad čak i ignoriranjem jer papige mogu u protivnom naučiti da jedino vikanjem mogu pridobiti Vašu pažnju. U svakom slučaju, svakodnevni treninzi i druženje s Vašim ljubimcem ključni su u procesu pripitomljavanja. Za početak probajte u to vrijeme papigu premjestiti na neku neutralnu lokaciju. Možda će Vaš aleksandar bolje i lakše surađivati kada se ne bude nalazio na svome teritoriju. Druga važna stavka je da se Vi riješite straha. Kada stavite ruku u kavez, a papiga krene da će Vas ugristi, nemojte naglo trznuti jer ćete je time još više preplašiti. Ako je potrebno stavite si deblje rukavice (npr. kuhinjske) i ako Vas papiga na koncu i ugrize nemojte povući ruku već ju lagano gurnite prema kljunu. Na taj će način papiga naučiti da neovisno o tome koliko Vas ona jako ugrizla, Vaša ruka ipak neće nestati. Također, vrlo važno je da nikada ne vičete na papigu jer ona to neće shvatiti kao način "kažnjavanja", već će joj se vjerojatnije svidjeti to što je od Vas dobila tako snažnu reakciju. Kako biste je pridobili, probajte joj ponuditi različite poslastice i pritom pričajte s njom mirnim i staloženim glasom. Važno je da budete ustrajni te da ove vježbe radite barem jednom dnevno jer ponekad treba dosta vremena dok papiga prema Vama ne stekne potpuno povjerenje. Navedene se vježbe preporuča raditi po 15 - ak minuta, ne dulje, kako ipak ne bi životinju preopteretili. Nadam se da će Vam ovi savjeti koristiti te da ćete što prije uspjeti pripitomiti Vašeg novog ljubimca. Više informacija o agresiji i pripitomljavanju papiga možete pročitati i u sljedećim naslovima: Agresivni aleksandar, Pripitomljavanje malog aleksandra - učenje ptice da sleti na rame ili ruku, Čupanje perja i iznenadna agresija žakoa - poremećaji ponašanja u papiga te Poteškoće s letenjem i pripitomljavanje tigrica.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Molim vas ako mi mozete pomoći, imam amazonu, dva dana je povraćala cijele sjemenke, ima vodenasti proljev, danas mi se čini da joj je ispod vrata natečeno. Nije baš pitoma da ju mogu primiti i pogledati. Šta da radim? Nataša O: Povraćanje i proljev kod papiga su ozbiljani simptomi bolesti i mnogobrojni su razlozi koji ih uzrokuju. Jedan od mogući uzroka povraćanja može biti i kontaminacija hrane i vode zatim prisutnost stranog tijela, kamenaca, a također proširenja i upale voljke. Infekcije koje posljedično izazvaju proljev i povračanje, mogu biti uzrokovane virusima, bakterijama, gljivicama i parazitma.Kao bakterijski uzročnici bolesti navode se Mycobacterium, Megabacteria, Pasteurella, Salmonella a od gljivica Candida, Aspergillus, Mucor. Navedene simptome može uzrokovati i oboljenje ostalih organskih sustava bolesti srca, jetre, upala gušterače, bolesti bubrega, dijabetes, perotonitis. S obzirom da se radi o ozbiljnim simptoma i mnogobrojnim uzrocima potrebna je pravovremena intervencija. Savjetujem Vam da kontaktirate i posjetite Veterinarski fakultet, ambulantu za ptice (tel.01/2390-410), kako bi se otkrio točan uzrok nastalog stanja i započelo što prije s terapijom, a i spriječila eventualna dehidracija i gubitak elektrolita.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Jučer sam našla malog ptića koji je ispao iz gnijezda koje je na krovu ispod crijepa tako da nisam bila u mogućnosti ga vratiti. Za sada ga hranim kuhanim bjeljankom i tzv palentom pomješano. Taj recept sam našla na internetu. Ja sam ga mislila tamo ostaviti pa mozda majka dodje po njega no imamo mačku tako da nista od toga. Za sada se nalazi u mojoj sobi u " gnijezdu" koje sam ja napravila. Molim vas da mi date korisne informacije. Unaprijed vam puno zahvaljujem. Kristina. O: Za identifikaciju male ptičice molimo da se obratite ornitološkim udrugama (Zagrebačko društvo za zaštitu i uzgoj ptica i ribica,Češljugar i drugi).Kuhani bjelanjak nema hranjivu vrijednost, uglavnom se koristi cijelo kuhano jaje pomiješano za keksima, palentom, drobljenim prosom, kao i drobljenom suhom psećom hranom (izvor animalnih proteina i vitamina. Po smjesi se može kapnuti par kapi svježe naranče radi mirisa. Također, korsite se paštete za oporavak pasa i mačaka (Recovery Royal Canin) u malim količinama. Hrani se tokom dana više puta, obroci ne smiju biti presuhi,jer zapnu u voljci ptice. Pustiti ptičicu sada sa namjerom da će ju majka zbrinuti, ne dolazi u obzir, jer ju ne može prenjeti do njihovog gnijezda.  Ponekad pronalazimo mlade ptićice van gnijezda, jer ih je previše, te zbog „konkurencije“ oko hranjenja veći mladunci izbace manje i slabije, koji nisu sposobni boriti se opstanak. Dohranjivanje izbačenih mladunaca prate problemi, kao što je vezanje uz ljude i način ishrane, navedene smjese nema u prirodi, te će neko vrijeme nakon puštanja na slobodu biti nesposobni u pronalasku obroka. Radi navedenog potrebno je ponuditi "živu hranu" kao što su sitni kukci i crvići,da bi kasnije sama ptičica lovila i ulovila svoje obroke.

 Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb  P: Imamo papige tigrice i ženka već duže vrijeme ima izraslinu na pokljunici. Mislili smo da je to samo "veliki nos" i ništa drugo. Međutim čitao sam na vašoj stranici da to može biti neki kožni parazit. Dali je to parazitsko oboljenje? Gdje se moramo javiti ako je potrebno liječenje? Hvala. Luka O: Šuga u papigica je parazitarno oboljenje o kojem više možete pročitati u tekstu Šuga kod papigica. Prema fotografijama ipak mi se čini da nije riječ o šugi. Naime, vrlo slične promjene na pokljunici tigrica javljaju se u spolno zrelih ženki koje su spremne za parenje. Kada su ženke izvan sezone parenja izgled pokljunice se mijenja, boja postaje manje izražena a nabujalo tkivo pokljunice se povlači. Šuga u području kljuna u pravilu započinje s rubova, promjene izgledaju sasušeno, ljuskavo i perutavo, a sam proces se širi kako na kljun tako i na kožu lica. Šuga izaziva nemir, životinja slabije uzima hranu i mršavi. Ipak, najbolje bi bilo odvesti ptičicu na pregled u veterinarsku ambulantu kako bi se na vrijeme postavila točna dijagnoza i provela ciljana terapija. .

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam penanticu godinu dana. Sama je u krletki i ima potpunu slobodu, više je van nego unutra. Nabavila bih joj para da nije sama, ali se boji kako će ju prihvatiti, iz razloga što ne pušta nikog od ukućana k sebi, osim mene. Uglavnom pitanje je jer mora biti isključivo penantica ili mogu uzeti rozelu obzirom da su one slične po veličini i po vrstama? Da li mogu staviti nimfu k njoj pošto je ona manja od penante? Hvala. Barbara O: Poznata Vam je poslovica " Svaka ptica svome jatu leti", te bi bilo vrlo uputno nabaviti istu vrstu. Držanje različitih vrsta se ne preporuča, neki uzgajivači drže zajedno, ali u vrlo velikim volijerama gdje svaka skupina ili par istih jedinki zauzima svoj dio teritorija. Vlasnici koji drže ptice isključivo kao kućne ljubimce, ponekad uspiju "složiti par" od različitih jedinki, ali tek nakon više mjeseci zajedničkog života u odvojenim krletkama u istoj prostoriji. U prirodi može doći do sukoba između velike i male ptice (tigrica i nimfa, rozenkolis i tigrica ili kanarinac), sa vrlo teškim ishodom, raščupano perje, povrede očiju i slično. Ako ne uspijete nabaviti istu vrstu, možete probati sa rozeleom koja pripada istoj skupini papiga (Platycercus). Penanta je inače poznata po svojoj velikoj privrženosti vlasniku (jednom članu obitelji), te Vaša ljubimica pokazuje vrlo tipično ponašanje. Preporuka je nabaviti istu vrstu, pošto ova skupina papiga najviše uživa u suživotu sa svojim parom suprotnog spola.