*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Zamolila bih Vas ako mi možete odgovoriti na pitanje, riječ je o tigrici. Primjetila sam na njenom nosiću da ima nekakvu krastu, koja stoji već neko vrijeme i nedavno je mali dio otpao, ali i dalje većim dijelom je tu. Da li mi možete reći o čemu je riječ? Puno hvala, Marina O: Krasta čini tvrdu tvorbu na koži, a nastaje tijekom zaraštavanja rane u fazi obnove, odnosno tijekom procesa zaraštavanja koji se odvija ili reparacijom ili regeneracijom. Regeneracija je stvaranje istog odgovarajućeg tkiva na mjestu rane, a reparacija je zamjena tkiva vezivnim, ožiljkastim tkivom. Ako se uistinu radi o krasti, vjerojatno je došlo do ozljede kojom je narušen integrtet kože .Ozljede prolaze kroz 5-10 dana, ovisno o samoja veličini zahvaćenog područja. Međutim, može se raditi i o izraslinama ili nakupinama koje se javljaju u području voštanice, a uzrokovane su prisutnošću parazita grinja. Naime, u tigrica je česta šuga čiji su uzročnici šugarci i grinje, a manifestira se izraslinama na kljunu, nogama i kloaki. Nakon izvjesnog vremena promjene postaju ljuskaste i višeslojne, a javlja se i papilomatozno bujanje rožine i keratizacija. U keratiniziranom nabujalom epitelu grinje buše male kanaliće, hrane se detritusom i tu polažu jajašca. Više o promjenama na kljunu pisala je kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med. ovdje. Potrebno je da odvedete tigricu veterinaru ili se obratite u Ambulantu za ptice, Zavod za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Heinzelova 55.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 02.03.2011.
Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Molim vas za savjet, imam par nimfi i sad su dobile mlade, ali se bojim za njih jer su mi one u prostoriji koja se ne grije, na temperaturi od 8-10 stupnjeva. Da li im je to prehladno? Hvala puno, Zlatko O: Optimalna temperatura okoline za odrasle nimfe kreće se od 18 – 26°C. Što se tiče tek izleženih papigica, važno je napomenuti da one nisu u stanju održavati tjelesnu temperaturu. Iz toga razloga, roditelji ih griju do negdje 10-og dana od kada im počinje izrastati perje. Nažalost, roditelji griju mlade prema nekakvom vremenskom, a ne temperaturnom, rasporedu što znači da će oni nakon tog vremena ostaviti mlade čak i u slučaju da dođe do neke promjene ili naglog pada temperature. U takvim slučajevima, ukoliko uzgajivač ili netko drugi ne intervenira, najčešće dolazi do uginuća mladih. Što se tiče idealne temperature za mlade papigice, ona bi trebala biti oko 26 – 29 °C dok imaju tek malo perja, odnosno 23 – 26 °C kada je perje već potpuno izraslo. Zbog svega navedenoga svakako preporučam da ptice prebacite u neku grijanu prostoriju gdje će temperatura biti barem na razini sobne.
Elena Tijan, dr. vet. med. | 28.02.2011.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Zanima me na koji se nacin određuje spol kod papige malog aleksandra, ali albino mutacije (bijele boje). Hvala, Ivan O: Kod albino malog aleksandra, oba spola, nedostaje prepoznatljiva crna ogrlica te se spol može prepoznati samo DNA analizom, koja se u Hrvatskoj može napraviti na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Spolovi se razlikuju i po vanjskom izgledu, poput šire glave mužjaka i jačih prsiju, ali to se može obaviti samo usporedbom dviju jedinki istovremeno i to mogu samo iskusni uzgajivači ove vrste papiga zbog dugogodišnjeg iskustva u uzgoju.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 25.02.2011.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb P: Grdelinka mi ne želi hraniti mlade ptiće koji su se tek izlegli, zanima me ima li neka hrana za ručno hranjenje, te gdje bih to mogao naći za kupiti. Malo sam tražio po internetu i pročitao da je najbolja hrana Hand mix Orlux, ali nisam našao nigdje za kupiti. Hvala, Marko O: U ponudi Pet centra za othranu ptića imamo od Orluxa Gold patee mekanu hranu od jaja i meda. To je znanstveno formulirana vitaminizirana meka hrana za kanarince i egzote. Hrana od jaja uz dodatak 100 % prirodnog meda, odličan je poticaj za vrijeme mitarenja i rasta mladih ptića. Dodane dvije esencijalne aminokiseline, lizin i metionin vrhunski dodatak za svaku pticu. Hrana je spremna za izravnu upotrebu. U nju se može još umiješati i tvrdo kuhano jaje, samljevena jabuka (bez kore i sredine) te dodati i crvi brašnari, koji se usitne ili samelju sa svime navedenim. Hrane se svaka dva sata. Kasnije se dodaje ostala hrana, što je navedeno i u tekstovima objavljenim ovdje i ovdje. O grdelinima općenito pisala je kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med. ovdje. U trenutnoj ponudi također imamo i sljedeće hrane: Orlux Forti patee meku kondicijsku hranu za sve ptice meku hranu uz dodatak voća i prirodnog meda koje su odličan poticaj za vrijeme mitarenja i rasta mladih ptića uz dodane dvije esencijalne aminokiseline lizin i metionin. Witte molen ima Eggfood red vlažnu hranu s jajima, dopunsku smjesu za sve ptice koje se hrane sjemenjem. Ptice je dobro prihvaćaju i probavljivost joj je brza. Sadrži važne sastojke za rast mladih ptica te za odrasle ptice za kondiciju za parenje i izmjenu perja. Daje se vlažna i može se pomiješati sa vodom, medom, voćem i sjemenjem za klijanje. Isti proizvođač ima u ponudi i Witte molen Moist universal food vlažnu hranu dopunsku hranu za sve ptice koje se hrane kukcima i voćem. Upotreba je ista. Sve su dobre za odhranu mladih ptica, jedino što Orlux forti patee ima još i voće, a Witte molen Universal ima i kukce pa su kompletnije.
Tanja Krulc, dr. vet. med. | 05.07.2011.
Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek P: Mogu li zebe, npr. dvije živjeti u istoj krletki s 4 tigrice pošto imaju sličnu ishranu? Viktorija O: Australske zebice slove za izrazito društvene ptice, ali samo prema pripadnicima iste vrste. U prirodi žive u velikim jatima te se iz tog razloga preporuča da žive u paru. Nije preporučljivo držati ih u istoj krletki s tigricama jer su puno manje i hrane se nešto drugačijom hranom nego tigrice. U trgovinama Pet centra možete pronaći hranu za tigrice (male papige) i hranu za egzote, što uključuje, osim australskih zebica, i gouldove amadine te japanske galebiće. Postoji velika mogućnost da u suživotu te dvije vrste dođe do ozljeda i to obostrano jer i zebice znaju biti agresivne prema drugim vrstama ptica. Zahtjevaju prostrani kavez u kojem se mogu dovoljno kretati - skakutati i letjeti, tj. mahati krilima. Isto tako tigrice zahtjevaju prostraniji kavez, osobito ako zajedno žive 4 jedinke.Vezano uz to, tigricama koje su različitog spola treba omogućiti da se gnijezde u drvenim kutijama koje je najbolje postaviti s vanjske strane kaveza. Opširnije o tim dvijema vrstama možete pročitati ovdje i ovdje.
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med. | 29.06.2011.
Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam svog kanarinca već 2 godine, ne znam koliko je bio star kada sam ga kupila, možda godinu, dvije. Bio je bijeli s crvenim mrljama, ali kako su prolazili mjeseci i kada je došlo 3. mitarenje, ova crvena boja se pretvorila u narančastu. I blijedila je... I sada ima mitarenje i odjednom mu je perje po prsima počelo biti crveno. Ne znam je li se to uprljao, no ne znam ni gdje se mogao uprljati?! I sada, par dana kasnije, ta "mrlja" mu se proširila po vratu i trbuhu. Možete li mi možda reći, molim vas, mijenja li on to samo boju perja ili je to već nešto drugo pa da posjetim veterinara? I to crveno (nije baš onako žarko crveno, nego je tamno crveno) perje mu je jako raščupano i koliko sam vidjela stalno gleda u tu "mrlju", ali je ne dira , barem koliko sam uspjela vidjeti. Je li to možda krv? O: Ptice normalno jedu neke sastojke koji u sebi sadrže karotenoidne pigmente poput beta–karotena, izokriptoksantina i ehinenona. Navedeni kemijski spojevi mogu kod nekih ptica promijeniti ili pak istaknuti boju perja. Tijekom probave i apsorpcije hrane, pigment se pohranjuje u perje i posljedično utječe na intenzitet boje. Navedene promjene se neće dogoditi kod svih vrsta ptica, ali su potvrđene kod plamenca, zebica i kanarinaca. Kanarinci su prirodno žuti ili zelenkasti. Normalna prehrana inače neće promijeniti njihovu boju, ali ipak ako im se daje primjerice paprika ili crveni papar, kanarinci će početi polako dobivati crvenu boju. Isto tako, kod nedostatka navedenih pigmenata u prehrani, boja perja će u kanarinaca polako blijediti. O promjeni boje perja kod ptica i samim pigmentima možete više pročitati i u odgovorima mojih kolegica ovdje i ovdje. Za isticanje crvene boje kod mozaičnih kanarinaca uzgajivači uglavnom koriste različite mješavine obojenih hrana, ali na tržištu postoje također i drugi preparati koji se mogu davati i u vodi za piće. Što se tiče "mrlja" koje ste naveli, moguće je da se uistinu radi o krvi. To se najčešće događa u fazi mitarenja kada se slomi mlado pero. Veća pera poput onih na krilima i repu su jako dobro prokrvljena pa bi u slučaju nekakve nezgode ptica čak mogla iskrvariti do smrti. Budući da mi je bez pregleda ipak teško reći o čemu je točno riječ, moja bi preporuka bila da se obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu, u Ambulanti za ukrasne ptice ili da kanarinca odvedete na pregled kod svog veterinara.
Elena Tijan, dr. vet. med. | 17.06.2011.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dvije papige tigrice. Ženka i mužjak. Ženka je pripitomljena i sluša i u krletci i izvan krletke, a mužijak u krletci sluša, a izvan krletke ne sluša. Npr. u krletci mu stavim kažiprst ispred trbuha i stane na njega, a izvan krletke je bezobrazan i ne sluša. Unaprijed hvala, Ante O: Papigice tigrice iznimno su pametne i društvene, naučene živjeti u jatu pa stoga žude za fizičkom interakcijom s članovima svoga jata. Učenje na ruku je jedan od bitnih koraka ka uspješnom pripitomljavanju. Pojava koju ste opisali nije rijetka kod tigrica. Krletka je ono mjesto gdje se osjećaju sigurno i ugodno, a vanjski prostor to nikako nije. No, dobar je znak što se mužjak ne osjeća nesigurno i preplašeno jer u tim slučajevima nerijetko i grizu pri pokušajima fizičkog kontakta. Ovakva pojava jednostavno je vezana uz činjenicu kako još nije stekao potpuno povjerenje prema Vama i Vaše ruke. Dobro je što je mužjak usvojio ovaj korak dok je u krletci tako da je samo pitanje dana ili tjedna kada će isto načiniti i van krletke. Krenite ispočetka s učenjem na ruku van krletke. Tigricu van krletke treba učiti na ruku postepeno i ne siliti na kontakte. Prvi korak je vaditi tigricu van krletke na prstu ili ruci a kad i/ili ako odleti sa Vašeg prsta pustiti ga da leti sve do onog trenutka dok ne shvati kako je Vaša ruka sigurna a prst ustvari prečka na koju treba stati kad kažete "hop!" ili "gore!" i sl. Dnevno radite takve treninge po 20-tak do 45 minuta kako bi se tigrici održala koncentracija. Svakako ga primjereno nagradite za poželjno ponašanje omiljenom poslasticom ili lijepom i toplom riječi. Što se više bavite sa tigricom, to će biti sve opušteniji i prijateljski raspoložen pa tako uspjeh zasigurno neće izostati. Budite strpljivi i dosljedni i vjerujem da će ubrzo boravak Vašeg ljubimca van krletke biti na obostrano zadovoljstvo.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 08.06.2011.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb P: Sutra mi dolazi papiga ara i 3 jaja. Recite mi sve što moram znati o njoj i kako s jajima da se izlegnu? Hvala i lijepi pozdrav, Andrija O: Općenito o papigi ari pisao je kolega Dragan Vešović, dr. vet. med. ovdje. Prvo što novi vlasnik mora znati je da se are glasaju iznimno glasnim krikom koje može smetati susjedima pa su pogodnije za kuću, a ne za stan. Pripitome se dosta brzo i u stabilnim obiteljima postanu pravi članovi obitelji. Inteligentne su i druželjubive , mogu se naviknuti i na ostale kućne ljubimce. Znaju biti zlopamtila i ljubomorne na druge kućne ljubimce. Nauče 30-40 riječi. Volijera za uzgoj mora biti dugačka 2-3m, široka i visoka 3 m. Najbolji su rezultati postignuti u unutarnjim volijerama u kojima se uz pomoć stakla (staklenik) ili klima uređaja, simulira tropsko stanište s izrazito velikom vlažnošću. Treba im ponuditi par gnijezda za odabir. Gnijezdo izrađeno od natrulog starog trupca kod velikih vrsta treba biti promjera 70 cm, a visine 100-150cm. Patuljaste vrste trebaju dimenzije promjera 30-40 cm, a visinu 60-80 cm. Stelja treba biti debela 20cm, a izrađena od mješavine lišća, mahovine, strugotina i piljevine. Ženke većih vrsta snesu dva, ponekad tri jaja Mladi se izlegnu za 26-27 dana, a izlijeću iz gnijezda nakon 60-70 dana. Roditelji ih hrane i čuvaju još mjesec do dva. Izrazito obilna i raznovrsna prehrana s obiljem dodataka potrebna je uzgojnoj ptici cijele godine. Are su nerijetko loši roditelji te napuštaju jaja i netom izležene mlade pa treba imati inkubator i pribor za ručno othranjivanje mladih papiga. Savjetujem Vam da kontaktirate stručnjaka-uzgajivača koji će Vas moći još detaljnije uputiti.
Tanja Krulc, dr. vet. med. | 08.06.2011.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam tigricu (ženku) kod mene je 4 mj. Moja prijateljica također ima tigricu (mužjaka). Prije 1 mj. ona je otišla na duže putovanje i mene je zamolila da joj pričuvam tigricu. Tigrice su bile u posebnim kavezima bile su toliko bučne da sam ih spojio u jedan kavez, jako se dobro slažu, kupljene su od istog uzgajivača. Zanima me hoćemo li mi te tigrice moći odvojiti, ako ih odvojimo hoće li to njima štetiti, možda će biti tužne? I još me zanima mogu li se tigrice u paru pripitomiti? Ante O: Tigrice su ptičice jata i vole društvo. Ako su same odgovarat će im društvo čovjeka, no ako su u paru posvetit će više pažnje društvu svoje vrste. No, može se i cijelo jato pripitomiti, kao i par tigrica. Ako se bavite svojim pticama i provodite s njima izvjesno vrijeme te se tako izborite za njihovo povjerenje i osjećaj sigurnosti, lako ćete ih moći pripitomiti i neovisno o broju. Ponekad čak i lakše nego pojedinačnu pticu jer je veća mogućnost da neka od njih bude hrabrija i radoznalija pa prije prilazi i drugu također potiče na zbližavanje. U prirodi ove male, vrckave ptičice često pojam vjernosti ne shvaćaju previše ozbiljno pa kada imaju izbor, koriste mnogobrojne opcije koje im društvo pruža – postoje ženke koje prihvaćaju više mužjaka, mužjaci koji se brinu o više ženki, čak i oni koji varaju partnera. Naravno, postoje i oni koji su vjerni, znači to nipošto nije pravilo. Gubitak partnera je stres i javlja se tuga koja može biti različitog intenziteta ovisno o samoj tigrici, a to se može pokazati kroz smanjen apetit, bezvoljnost, nujnost. Vrlo često samo nadomještanje drugom papigom dat će povoljne rezultate i biti kao da ste vratili bivšu. Kad budete morali razdvojiti papigice svakako obratite pažnju na njihovo ponašanje. Dodavanje vitamina je neophodno kod svih stresnih situacija pa tako i kod ove. Uglavnom tuga prolazi za nekoliko dana, međutim ako je jačeg inteziteta potrebno je da ih ponovno združite ili im nabavite novu družicu.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 06.06.2011.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam papige tigrice, ženku i mužjaka. Ženka je stara oko godinu dana, a mužijak oko 5 mjeseci. Pri kupanju ženki je boja postala svijetlo smeđa i otišla na perje poviše voštanice. Zanima me je li riječ o raku ili nekoj bolesti ili je to prirodno? Unaprijed hvala, Ante O: Ženke papigica mogu promijeniti boju pokljunice u smeđu boju u periodu od 5 do 12.mjeseca starosti. Hrapava i smeđa boja pokljunice tipična je pojava za ženke u toj starosnoj dobi. Ako smatrate da se ipak radi o bolesnoj promjeni, morate posjetiti veterinara u praksi radi detaljnog pregleda. Kod tigrica može doći i do razvitka kožnih parazita (šugaraca) koji "napadaju" pokljunicu pri čemu ona mijenja svoj tipični izgled i postaje vrlo hrapava, povećanog neravnog volumena, ljušti se pojačano, može prekriti oko i drugo. I u ovom slučaju nužan je odlazak veterinaru radi terapije antiparaztikom koji izdaje samo veterinar u praksi.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 06.06.2011.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Htjela bih Vas pitati za savjet uvezi hrane za tigrice... Imam 2 tigrice stare godinu dana. Od kada smo ih imamo koristimo Budgies Prestige hranu. U zadnje vrijeme primjetila sam kako su moje tigrice postle izbirljive, što me začudilo je prije nismo imali nikakvih problema. Trebam li im u hranu dodati neke poslastice ili potpuno promjeniti hranu? Koju hranu biste mi preporučili? Molim Vas odgovorite mi brzo jer se već počinjem brinuti, hvala. S poštovanjem, Dora O: U prirodi, slobodne tigrice pomno izabiru sjemenke koje su nedavno ispale ili koje još lagano vise na vršku trave ili grančice matičnog bilja. Također, bitan je je i miris sjemenki koji mora biti slatkast i svjež, sjemenke ne smiju biti ni previše vlažne (optimalno do 12 % vlage, sjemenje vlažno 14% odbijaju), hrana ne smije biti ni presuha (teško konzumiraju i mrve), ne smiju u sebi sadržavati plijesni, bakterije (promijenjen okus i miris). Loša kvaliteta sjemenki uzrokuje promijenjenu probavu (proljev) i razvitak bolesnog stanja. Dugo držanje kupovne hrane za tigrice u nedakvatnim posudama,otvorenim ambalažama i držanje u lošijim uvjetima (pretopla prostorija, vlažna prostorija, blizina druge hrane zagađene moljcima, npr. brašno za kolače i drugo) mijenja kvalitetu i okus sjemenja te će ptice početi odbijati. Predlažem Vam da posjetite Pet centar gdje je dostupan velik izbor gotovih mješavina sjemenja za tigrice, kao i raznovrsnih poslastica, a našu aktualnu ponudu možete razgledati i online, na stranicama naše internetske trgovine.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 02.06.2011.
Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula P: Imam rozelu penant od 2006 godine. Uzeo sam je iz jajeta i sam hranio. Prve 2 do 2,5 godine s perjem je sve bilo u redu, ali onda je počela postepeno sve više gubiti perje po cijelom tijelu osim po glavi. Davao sam sve vrste preparata i vitamina za perje, ali mi ništa nije pomoglo. Nazive ne znam, ali bilo je 5-6 vrsta preparata. Sada ptica na sebi ima oko 40% perja. Vesela je, hrani se dobro, dnevno leti i van kaveza je oko 1,5 sat, dobro komunicira s okolinom, samo je perje nestalo. Negdje na internetu sam pronašao da postoji mogućnost genetske greške zbog parenja sa srodnicima. Imate li kakav savjet, mišljenje, pomoć da vratimo nekako perje ptici. Zahvaljujem unaprijed. Pozdrav, Darko O: Gubljenje perja kod papiga može predstavljati neugodan problem. Prvenstveno stoga što papige gube na onoj jedinstvenoj ljepoti i koloritu, radi čega ih većina ljudi i drži kao kućne ljubimce, a postoji i mogućnost da se radi o nekim bolestima, što stanje čini ozbiljnijim. Gubitak perja može nastupiti spontano ili kao posljedica čupanja od strane same ptice. Pri tome, kada se kaže spontano, može biti riječ o mitarenju, koje je fiziološki proces ili perje ispada mimo procesa mitarenja. Da je riječ o mitarenju možemo znati po tome što su nova pera vidljiva i nema golih područja, bez perja. O mitarenju možete pročitati više u odgovoru kolegice Silvije Havrle Lovrić, dr. vet. med. ovdje. Čupanje perja od strane ptice možemo okarakterizirati i kao samoozljeđivanje. Ono može nastupiti iz organskih razloga odnosno bolesti, a možemo ga ponekad klasificirati i kao psihotično. Medicinski razlozi koji uvjetuju ispadanje su parazitarne invazije, upala dlačnih folikula, hipotiroidizam, oslabljena funkcija bubrega, alergije, loša prehrana općenito, tumori. Poremećaji u ponašanju mogu imati veoma različite uzroke i detekcija problema je moguća samo uz temeljitu anamnezu i dobro poznavanje biologije i uvjeta držanja konkretne ptice. O mogućnosti da perje ispada kao posljedica genetskih mutacija nemam spoznaja, ali takva mogućnost je realna, ukoliko se radilo o uzgoju u srodstvu.
Franjo Hrgota, dr. med. vet. | 27.05.2011.
Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula P: Prije 2 mj. sam kupila tigricu u Pet centru. Imala sam mužjaka prije pa sam htjela kupiti i ženku. Sad joj se dosta promjenila boja voštanice. Prvo je bila smeđa, sada je blijedo plava. Inače, on ju stalno napada da bi se pario, a ona ne želi, pa ne znam ima li to veze s time. U prilogu sam vam dostavila kako se mjenjala boja voštanice. Molim vas povratni odgovor. Hvala i lijep pozdrav, Marika O: Boja pokljunice (voštanice) ukazuje na spol tigrica ukoliko se radi o prosječnim i zdravim jedinkama. Kod spolno zrelih mužjaka ta boja je modra s glatkom površinom, a kod spolno zrelih ženki smeđa s hrapavom površinom. Kod mlađih jedinki, prije spolne zrelosti, boje mogu znatno varirati i mijenjati se. Međutim, postoje i mutacije boja kod odraslih jedinki koje odstupaju od uobičajenih boja na pokljunici. Osim toga, boja voštanice može se mijenjati ovisno o zdravstvenom stanju i hormonalnom statusu. Tako neke ženke mogu izvan sezone parenja više ličiti na mužjeke, a kod mužjaka plava boja na voštanici posvijetli. Na žalost, niste naveli koliko su tigrice stare jer bi to moglo pomoći u razumijevanju promjene koja je nastupila.
Franjo Hrgota, dr. med. vet. | 18.05.2011.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam malog aleksandra već 2 i pol mjeseca. Trenutno je stara 10 i pol mjeseci. Dnevno nekoliko sati leti van kaveza i jako se lijepo pripitomila. Nikoga se od ukućana više ne boji. Osim svoje hrane dnevno jede voće. Probala sam joj dati i povrće, ali nije baš bila oduševljena. Od povrća jela je jedino rajčicu. Od voća je za sada jela jabuke, banane, kivi, kruške i grožđe. Svakodnevo ima uz to i svoje sjemenke. Zanima me da li je to ispravna ishrana i kako ju još bolje mogu poboljšati? Još ju nisam kupala. Stavila sam joj posudu s vodom kada je bila van kaveza, ali ne želi joj se približiti. Kako to mogu riješiti? U kavezu ima sipinu kost od samog početka, ali sam primjetila da ju ne koristi. Što mogu učiniti da joj kljun i nokti ne prerastu? Molim Vas za odgovor i unaprijed se zahvaljujem. Lijep pozdrav, Ivana i Polly O: Mali aleksandar je porijeklom iz Azije i Afrike, žive u područjima velikih šuma i savana te se drže u manjim grupama. Prosječno žive 20-40 godina. Osnovne boje ove papige su zelena i tirkizna. Perje koje karakterizira odraslog mužjaka počinje rasti s 18 mjeseci starosti, a rast završava sa 32 mjeseci starosti. Odrasli mužjaci imaju tamnoružičasti prsten oko vrata. Područje ispod kljuna je u odraslog mužjaka crne boje, no slojevito se prelijevaju crna, tirkizna i ružičasta te se stanjuje do ispod uški. Ružičasti prsten se nastavlja do potiljka. Potiljak mužjaka tirkizno je isprano plave boje iznad svijetlozelenog glavnog perja potiljka. Mladim mužjacima i ženkama nedostaju oznake na bradi. Odraslu ženku krasi blijedo zelenkasta ogrlica koju je teško razlikovati od okoline. Rep je dugačak i tanak sa središnjim plavim repnim perom. Vanjska repna pera su zelene boje prelivena plavom bojom. Rep mladih i rep ženki je nešto kraći od repa mužjaka. Znači, ženka se razlikuje od mužjaka po tome što nema crnu oznaku na bradi, te nema ružičastu ogrlicu, a mladunce bi se eventualno moglo razlikovati po duljini repa, te crnoj oznaci ispod kljuna. Papige su tropske i suptropske ptice pa je prirodno da u jelovniku imaju veliki izbor voća. Voće treba činiti 10% dnevne prehrane, a ograničenja u dnevnom konzumiranju nema. Jabuke, kruške im se daju u kljun, a rado ih i drže nogom. Svi agrumi poput mandarina, narančii i limuna prepuni su vitamina i kiselina iznimno su dobri za organizam papiga. Treba ih davati što češće u velikim količinama. Potrebno ih je prepoloviti ili ponuditi kao krišku, tako da je sok odmah dostupan i dati u zasebnu zdjelicu. Grožđe i smokve treba raspoloviti i staviti u zdjelicu ili objesiti za krletku. Mekano voće, marelice, breskve, banane, jagode, maline, borovnice potrebno je staviti u zdjelicu a može se dati i mješano. Trešnje, višnje i drugo koštunjavo voće potrebmo je dati bez koštice jer će pokušati otvoriti košticu koja je izrazito tvrda pa može doći do loma kljuna. Također, može konzumirati ananas, kivi, mago i papaju, odnosno sve voće koje ima na jelovniku i Vaša obitelj, uvijek svježe i dobro oprano. Izbjegavajte davati šljive i nektarine koje bi mogle uzrokovati probavne smetnje. Povrće treba davati sirovo, oprano i neograničeno. Mrkva i lišće mrkve bogat su izvor vitamina i minerala. Peršin, celer (list i korijen) potrebno je davati bar jednom tjedno. Izvrsna sezonska poslastica su rajčica i paprika. Sve azijske papige poput aleksandrovih papiga su veliki ljubitelji mladog luka, rotkvice, mahuna, korabice, paltidžana i tikvica. Krumpir i feferoni nisu pogodni i zabranjeni su u prehrani papiga. Zelenje koje je pogodno u prehrani je radič (list maslačka), matovilac, špinat, karfiol, proljetni list bazge, listovi tužne vrbe te mladi listovi i pupovi jabuke i kruške. Zelenu salatu izbjegavajte. Prilikom davanja zelenja treba pripaziti stvara li se vodenasta stolica ili proljev. Vidljiva je poput prozirne vode ili kao kašasta stolica zelenobijele boje. Tada je potrebno ukinuti zelenje nekoliko dana. Vaša papigica možda više voli tuširanje od klasičnog kupanja. Tuširanje znači da pomoću male boce za špricanje pokušavamo oponašati kišu. Špricalicu napunite toplom vodom jer sitne kapi koje padaju vrlo brzo postaju hladne. Što se same tehnike tiče, idealno je staviti pticu na kavez ili na njeno igralište te početi špricati pod kutom odozdo prema gore (izaberite najfiniji mogući mlaz kapljica, poput vodene prašine). Na taj način će kišica padati na pticu odozgo, a boca će biti niže od ptice i neće je dodatno plašiti. Mnoge ptice se u početku jako boje zvuka špricanja i same boce. Ponekad je potrebno pticu 'prisiliti' (navesti) na tuširanje. Vrlo često kod papiga koje ne žele koristiti sipinu kost pomogne da sipinu kost usitnite i stavite u zdjelicu s hranom, na taj način će je papiga "slučajno "uzeti i tako se navikne se na nju. Različite igračke pomažu da ne prerastu kljun i nokti. O korekciji kljuna pisala je detaljno kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med., ovdje. Ukoliko noktiće ptice moramo podrezati, to činimo škarama ili kliještima za tu namjenu (možete ih nabaviti u Pet centru). Oko 2 mm nokta uvijek možemo odtkloniti bez straha da će doći do krvarenja. Prst ptičice prethodno okrenimo prema izvoru svjetlosti kako bi procijenili do kuda ide krvna žilica. Previše odrezano dovodi do krvarenja koje se zaustavlja pritiskom prsta blazinicom ili gazom ili premaže jodnom tinkturom. Savjetujem Vam da potražite pomoć veterinara, primjerice na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Ambulanti za ukrasne ptice, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme ambulante je pon., sri. i pet. 9-11 h i uto. i čet. 16-18 h.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 29.04.2011.
Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam kućnog ljubimca, tigricu, koja je kod mene već 6 godina. U poslednja 3 dana, otkako sam je premjestila na drugo mjesto u stanu, nakostrešila je perje i pišti pri svakoj pojavi nekog od ukućana, ne odbija hranu ni vodu. Molim za savjet. Unapred hvala, Maja O: Ptice mogu nakostriješiti perje iz nekoliko razloga. Najčešće to rade kada se spremaju na spavanje ili tijekom čišćenja i uređivanja perja. Drugi je razlog obično bolest, kada ptice na taj način sprječavaju gubitak topline, odnosno zadržavaju zrak u blizini tijela i tako se griju. Kostriješenje perja može se prema nekim opažanjima povezati i s umirivanjem, odnosno smanjivanjem napetosti. Što se tiče samog pištanja ili vrištanja, ono najčešće ukazuje na to da je ptica nesretna, odnosno da pati od nekog oblika stresa. To može biti bolest, neadekvatna prehrana, promjena u obitelji (novi član, odlazak člana iz obitelji i sl.), usamljenost ili dosada, promjena rutine, strah, ljubomora, promjena okoline (nova krletka ili kuća), neadekvatno spavanje zbog buke (televizija..), previše svjetla ili kretanja ljudi po kući. Postoje još neki razlozi koji bi mogli objasniti ovakvo ponašanje (paraziti, manjak joda itd.), ali prema Vašem opisu najvjerojatnije je promjena ponašanja uzrokovana premještanjem krletke. Dobro pregledajte okolinu ptice i maknite sve što bi ju moglo smetati ili iritirati. Pazite da nije na propuhu ili da klima uređaj ne puše direktno u nju, da nije na direktnom svjetlu ili u blizini nekog kućanskog aparata (hladnjak, tv, radio..). Pružite joj još malo vremena i što više pažnje kako bi se navikla na novu poziciju i predmete u svojoj blizini. U slučaju da primijetite još neke promjene, poput prestanka uzimanja hrane i vode, promjene u stolici, nevoljkosti, pospanosti, iscjetka iz očiju ili nosa savjetujem da se obratite svom veterinaru ili kolegama na Veterinarskom fakultetu.
Elena Tijan, dr. vet. med. | 26.04.2011.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Prije tjedan dana sam ofarbala stolić na kojem će biti papiga i još se osjeti miris boje. Bi li to moglo naštetiti papigici? Unaprijed hvala, Tea O: Ptice imaju vrlo ubrzani metabolizam, za razliku od ostalih ljubimaca poput psa i mačke. Njihova normalna tjelesna temperatura je vrlo visoka (39-40°C) te se sve fiziološke funkcije odvijaju vrlo brzo. Razni plinovi, pare ili mirisi boja za kratko vrijeme mogu imati pogubni učinak na zdravlje ptice. Većina boja i lakova u sebi sadrže tvari koje pospješuju brzo sušenje, ali imaju loš učinak na pernate ljubice, čija je tjelesna težina vrlo mala (oko 35-80 grama) te i vrlo male količine toksičnih tvari (formaldehid, terpentin, benzen) dodatno zakompliciraju učinak vanjskih činbenika (pare i plinovi). Preporučam Vam da mjesec dana ne koristite obojani stol za držanje krletke s papigom na njemu.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 26.04.2011.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Po Vašem odgovoru zaključila sam da moja tigrica ima tumor zbog kojeg postupno otkazuju bubrezi. Ima vodenastu kakicu već dva tjedna i primijetila sam da imai problema sa desnom nogicom. Na jednom forumu sam pročitala da taj problem s nogom može biti i povezan upravo sa zatajenjima bubrega jer, valjda, pritišće živac u nozi koji ptičici onemogućuje nesmetano kretanje. Hoće li postupno otkazati i druga nogica, možda krilo ili nešto drugo? Koliko ptica može živjeti s tim. Hvala, Anita O: Zdrave papigice tigrice imaju čvrstu, gotovo suhu stolicu, spavaju uvijek na jednoj nozi, sjajnih su očiju, veoma živahne i pokretljive, imaju glatko perje, koje je priljubljeno uz trup, a ponašanje im je veoma nestašno jer su po prirodi takve. Ako se papigice tigrice ne ponašaju tako i ako im nije takav vanjski izgled, onda nas to odmah upućuje na to da pojačamo pozornost i da češće promatramo pticu. Mnogi klinički znaci kod tigrica i drugih ptica su nespecifični, tj. javljaju se kod bolesti čija osnovna priroda može biti veoma različita. Ptice dobro prikrivaju znakove bolesti i ponekad je potrebno iskustvo i strpljenje da bi se mogli uočiti svi znaci bolesnog stanja. Bolesno stanje u ptica nije moguće pravilno liječiti niti prognozirati stanje ukoliko se ne utvrdi o čemu se točno radi. Za potonje je potrebno provesti određene postupke, a u svrhu postavljanja dijagnoze. Dijagnoza je izraz koji se u medicini koristi za identificiranje pojedinog oboljenja. Dijagnozu postavlja doktor veterinarske medicine na osnovu anamnestičkih podataka (skupina podataka prikupljenih od vlasnika koji uključuju osnovne podatke o životinji i simptoma koje ona pokazuje), općeg kliničkog pregleda te dodatnih laboratorijskih pretraga. Dijagnozu je moguće postaviti jedino u veterinarskoj ambulanti. Općenito, u papigica tigrica držanih u zatočeništvu česta je pojava tumora. Javljaju se u odrasloj dobi od 1. do 8. godina. Kao i u drugih vrsta životinja, u ptica se razlikuju dobroćudni - benigni i zloćudni - maligni tumori. Dobroćudni se sporo razvijaju, ne metastaziraju (ne šire se po tijelu), niti recidiviraju (nakon kirurškog odstranjenja više se ne pojavljuju). Tumori se mogu pojaviti na različitim tkivima te se nazivaju prema vrsti tkiva od kojeg su građeni. Više o tumorima u tigrica pisala je kolegica Tanja Krulc, dr. vet. med. ovdje. Probavni pak problemi, a prvenstveno proljev, mogu biti, osim kao popratni simptom raznim tumoroznim tvorevinama, i posljedicom drugih uzroka: uzbuđenje i puno kretanja, obilje voća i povrća u prehrani, preobilni obroci te infekcije (paraziti, bakerije, virusi i gljivice). O problemima s kretanjem u papigica pisala je kolegica Dragica Nemeš, dr. vet. med. ovdje. Glavni uzrok treba dijagnosticirati te odrediti terapiju, zbog toga se treba obratiti specijaliziranim ambulantama za bolesti kaveznih ptica (Veterinarski fakultet Zagreb). Papigicu do tada treba držati u što idealnijim uvjetima -topla prostorija bez dima i propuha, bez mnogo buke (TV), hranu i vodu postaviti da bude što lakše dostupna, u vodi za piće dodati vitamine bogate B kompleksom, posebno B1 vitamin kao podršku živčanom sustavu. Daljnju prognozu stanja može Vam dati samo veterinar koji je pregledao ptičicu, a ja se iskreno nadam se da će nalaz pokazati povoljan ishod za Vašu ljubimicu, te da Vas čeka još dugo i ugodno druženje.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 14.04.2011.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb P: Pročitao sam Vaš odgovor gospođi Ani, vezan za tumore kod tigrica.Moja tigrica ima sličan problem. Ima proljevast izmet, antibiotici ne pomažu. To traje već skoro pa dva tjedna. Nekada izmet zna biti "uobičajen" pa nakon par dana opet isti problemi. Po Vašem odgovoru, da zaključim da moja tigrica ima neizlječivih problema s bubrezima? Je li to znak da otkazuju oba bubrega ili su to simptomi kod problema sa samo jednim bubregom? Koliko mojoj ptici to smeta? Osjeća li bolove, budući da na njoj ne primijetim da ju boli? Budući da sam iz Splita, teško mi je dolaziti do Zagreba na detaljnije pretrage koje ste savjetovali gospođi. Što da radim? Postoji li kakva šansa za izlječenje i koliko ptice mogu živjeti s navedenim problemom? Tigrica mi je stara 4 godine. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! Srdačno, Marin O: Anamneza je vrlo značajna za postavljanje dijagnoze bolesti ptica, a o tome ovisi i pravilna terapija. Često naizgled sporedan anamnestički podatak može biti presudan za konačnu dijagnozu. Mnoge bolesti mogu proizaći iz nepravilnih načina i uvjeta smještaja, hranjenja, postupanja prema životinji. Prvi znakovi u ptica ostanu često neprimjećeni od vlasnika. To potječe od života u divljini jer će bolesna ptica pokušati zadržati normalan izgled što je duže moguće, da ne postane meta za predatore. Zbog toga vlasnik primjeti da nešto nije u redu kada bolest već duže traje. Ubrzan rad srca, gušavost, poremećeno disanje i izmijenjen izgled stolice najčešći su prvi znakovi bolesti. Klinička pretraga započinje pregledom kaveza i sadržaja u kavezu, izgledu poda, rasporedu prečki, izgledu i smještaju hranilice i pojilice, regurgitiranog sadržaja i izmeta. Nakon pažljivog hvatanja i obuzdavanja ptice potrebno ju je izvagati, po potrebi izmjeriti temperaturu, a zatim se pomno pregledava perje i koža, pretraga vidljivih sluznica, trijas (temperatura, bilo i disanje), stupanj hidratacije te pojedini organi. Može se uzeti bris iz voljke ili kloake i poslati na bakteriološku pretragu. Dodatne pretrage su slanje izmeta iz kaveza na koprološku pretragu i vađenje krvi za hematološku pretragu. U postavljanju dijagnoze tumoroznog bujanja jetre i bubrega, uz klinički i rentgenski nalaz, pomaže mjerenje vrijednosti određenih biokemijskih parametara krvi (promjene na bubrezima nalazimo porast razine mokraćne kiseline). Savjetujem Vam da se barem čujete telefonski s kolegama koji su educirani za liječenje ptica i rade taj posao svakodnevno u praksi pa je moguće dogovoriti i suradnju sa njima i Vašim veterinarom.
Tanja Krulc, dr. vet. med. | 11.04.2011.