Pitajte veterinara

Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P:Pred nešto manje od tjedan dana smo kupili mužjaka i ženku ruskog hrčka. U početku je sve bilo u redu, međutim u zadnje vrijeme mužjak sve više gnjavi, napada ženku. Proučavajući ih skužila sam da kad joj priđe, onda se počne glasati, legne na leđa i digne šape u zrak. S tim da naravno postoji i trenutaka kada je sve u redu. Baš sam i danas, dok sam čistila kavez, uočila da ona ima neko crvenilo iznad ljevog oka te joj na tom mijestu nedostaje dlake, pa nekako povezujem da bi on mogao biti uzrok tomu.Unaprijed hvala. Lijepi pozdrav, Petra O: Ruski hrčak je inače prijateljski raspoložen prema pripadnicima svoje vrste, a isto tako i prema ostalim vrstama hrčaka. Hrčak se razmnožava brže od svih ostalih sisavaca, što je važno umati na umu pri nabavci hrčaka različitog spola s namjerom njihova zajedničkog držanja. Naime, ženke se mogu razmnožavati već od šestog tjedna života, a graviditet traje oko 16 dana. Okoti se prosječno 6 mladunaca, iako su moguće varijacije od 2 - 15. Već 24h nakon poroda ženka ulazi u estrus te može  opet ostati gravidna. Nakon 4 tjedna mladunci se mogu odvojiti od majke, a nakon 3 mjeseca potpuno su odrasli. Ponašanje kakvo opisujete je uobičajeno kod hrčaka, a naročito je vidljivo kod promatranja veće zajednice ovih životinjica. Kao i kod bilo koje druge vrste životinja tako i kod hrčaka postoje različite naravi i karakteri. Većina ih je miroljubiva, no ima i jedinki koje stalno provociraju i zadirkuju druge bez ikakvog razloga te tada nastaje konflikt. Bacanje na leđa i dizanje nogu u zrak je obrambena reakcija, hrčci se namještaju u taj položaj kako bi mogli udarati sa sve četri noge i naravno gristi. Obično ovakvim izvrtanjem i završava svađa. Na taj način se i uspostavlja dominacija, no dolazi do problema kada su obje jedinke "podjednako dominantne" tada može doći do ozbiljnih borbi i međusobnog ozljeđivanja. Ukoliko primjetite da svađe postaju učestalije i ako izgleda da bi se hrčci mogli ozljediti  tada savjetujem da ih razdvojite.  Također, u Vašem slučaju je vrlo izgledno da su se hrčci parili, ženka je gravidna te trenutno ne dozvoljava pristup mužjaku.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam patuljastog lavoglavog kunića starog dvije i pol godine. Imao je pravilan zagriz i vidljiva 4 zuba (2 na gornjoj, 2 na donjoj čeljusti). No, sinoć sam primjetila da na gornjoj čeljusti, iza prednjih zubiju izrastao je još jedan zub, nepravilnog oblika i jako tanak koji se smjestio do prednjih. Upućena sam da postoji još jedan par zubića iza prednjih, no na slikama nisam pronasla ista slično. Doista sam preplašena i zanima što mi je dalje za činiti. Maria O: Kunići nisu glodavci, već dvojezupci, a glavna razlika u odnosu na glodavce je upravo u građi zubala. Kod kunića, sjekutića na gornjoj čeljusti ima četiri, odnosno dva para; naprijed su dva velika sjekutića a odmah iza njih dva mala. Sjekutići koji su smješteni iza se niti ne vide kada se gleda sa prednje strane. Na donjoj čeljusti ima samo dva sjekutića. U većini slučajeva vlasnici kunića nisu svjesni postojanja još jednog para sjekutića na gornjoj čeljusti jer ih naprosto na vide. Ovakav raspored predstavlja normalnu anatomiju zuba kunića. Eventualna odstupanja najčešće su genetski uvjetovana zbog uzgoja u srodstvu i ne javljaju se često. Ukoliko se radi o patološkim procesima ili ako ste zabrinuti i nesigurni u vezi zdravlja Vašeg kućnog ljubimca, pregled u veterinarskoj ambulanti se svakako preporučuje.

 Odgovara: Dinko Kralik, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Zamorci su mi imali kokcidiozu i nekakve bijele parazite po sebi. Dana im je ampulica protiv tih parazita i kompletno gajbica oprana sa sredstvom koje mi je dala veterinarka i za sada ih više nema. Međutim, u gajbici su bile i drvene kućice koje nisam znala čime dezinficirati zbog spomenutih bolesti. Možete li i molim Vas dati savjet čime bi ih mogla dezinficirati da ih mogu ponovno vratiti u gajbice, a da to sredstvo za dezinficiranje ne našteti zamorcima pošto glođu kućice? Da li zamorcima moze nasmetati promjena hrane odnosno sijeno, npr. različitih proizvođača? Čak su mi i to naveli kao mogući razlog bolesti pa Vas iz tog razloga pitam. Primjerice, da li bi im smetalo da sijeno koje inače kupujem pomiješam sa sijenom sa ljekovitim biljem koje se može kupiti u vašem Pet centru? I recite mi, molim vas, da li je kokcidioza bolest koju prenosi životinja na životinju ili se može pokupiti i iz okoliša, posšto se kokcidioza javila nakon okota i zarazila mamu i bebe. Hvala, Vedrana O: Kokcidiozu zamorčića uzrokuje jednostanični organizam (Eimeria caviae) koji živi i razmnožava se u crijevima zamorčića. Zaražene životinje su izvor zaraze jer izmetom izbacuju oociste, koje su izrazito otporne i mogu opstati u prirodi i po nekoliko mjeseci. Životinje se najčešće  zaraze oralnim putem preko izmeta, hrane, stelje, kaveza i opreme. Dakle, bolest se prenosi i direktnim putem i putem kontaminiranih predmeta. Kokcidije uzrokuju proljeve i znatna oštećenja sluznice crijeva, stoga ponekad i usprkos terapiji ne dolazi do poboljšanja. Postoje i sredstva koja se daju u hranu preventivno, takozvani kocidijostatici, a izdaju se na veterinarski recept te Vam predlažem da se o tome posavjetujete s Vašim veterinarom. Osim samog liječenja, naglasak je na čišćenju i dezinfekciji kaveza da biste smanjili mogućnost ponovne invazije. O dezinficijensima koji su prikladni za ovakve situacije, pisao je detaljnije kolega u svom odgovoru naslovljenom Učinkovita dezinfekcija nakon panleukopenije. U svakom slučaju, preporučujem opetovanu dezinfekciju. Zbog izrazite mogućnosti dugog preživljavanja kokcidija (oocista) i velike otpornosti na dezinficijense, bez obzira na dezinfekciju, savjetovao bih Vam da kao dodatnu mjeru opreza  bacite drvene kućice i kupite ili izradite nove. U konkretnoj situaciji, s obzirom na to da je Vaš veterinar posumnjao na mogućnost da je sijeno koje ste nabavili kontaminirano izmetom, predlažem Vam da promijenite sijeno te novo sijeno miješate s ljekovitim biljem.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam 8 god. i 4 mj. starog kunića, mužjak je i nekastriran. Dobrog je zdravlja, ne pokazuje znakove starosti i za svoje godine je vrlo živahan. Problem je u tome sto u zadnje vrijeme (oko 2 tjedna) uporno svima "naskakuje" i kruži oko nogu, što do sada nikad nije radio. Uz to, pojavili su mu se mali bijeli prištići na testisima, za koje je veterinar rekao da su hiperaktivne žlijezde lojnice i da nije ništa opasno, ali za svaki slučaj napominjem. Koji bi mogao biti uzrok takve promjene ponašanja i kako da mu pomognem? Čini mi se da postaje sve više frustriran. Kad smo ga nabavili, nažalost nismo znali da je kastracija poželjna i preporučljiva, a znam da je rizik od zahvata u njegovoj sadašnjoj dobi velik.Hvala unaprijed, Tina O: Kunići postaju spolno zreli vrlo mladi, ženke najčešće već oko 4 mjeseca starosti, dok mužjaci čak i od 3 i pol mjeseca starosti. Tada nastupa period "puberteta" koji će svaki vlasnik lako uočiti na svom kuniću, a treba naglasiti da se takvo ponašanje najčešće s vremenom smiri. Međutim, potpuna razvijenost organa nastupa tek sa 5-6 mjeseci starosti i tada je kunić potpuno zreo za reprodukciju. Kruženje oko Vaših nogu je dio rituala parenja. Tako kunić kruži oko svoje odabranice, trebalo bi mu ili odabrati partnericu ili ga odvesti na kastraciju. Naravno, ako njegovo spolno ponašanje postane neizdrživo (skakanje po igračkama, jastucima, obilježavanje mokraćom...), možete se raspitati o operaciji. Zahvatom kastracije se mijenja utjecaj hormona na kunića, što znači da će sve akcije vezane uz produktivnost i parenje nestati. No, to ne znači da kunići više neće naskakivati, kunićima je naskakivanje i znak dominacije. To, također, ne znači da će kunić prestati obavljati nuždu na pojedinom mjestu, ali znači da će prestati obilježavati svoj teritorij.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam par pitanja u vezi kanadskih i sibirskih vjeverica. Da li grickaju namještaj kao npr. kunići? Da li ih se može naučiti da budu u dvorištu, a da ne pobjegnu? Koliko ih se najmanje treba puštati izvan kaveza? Da li su osjetljive, koje su im najčešće bolesti? Da li bi se slagale sa kunićima, naravno ne u istom kavezu? Da li moraju biti u paru? Na što moramo obratiti pažnju kod kupovine vjeverice? Hvala i srdačan pozdrav, Jelena O: Kanadske vjeverice su sve omiljeniji kućni ljubimci. Nisu posve jednostavne za držanje, zahtijevaju dosta pažnje i posvećenog vremena, nisu ljubimci kojima se poput hrčaka može a i ne mora svaki dan posvetiti pažnja. Za njihovo držanje preporuča se veliki kavez koji izgleda poput volijere, što veći to bolji. Premali kavez može dovesti do brojnih poteškoća. U dvorište ih možete puštati nakon što se potpuno naviknu na Vas, odnosno nakon što ih istrenirate da dođu u kavez na Vaš poziv. U suprotnom, vjerojatno je da će vjeverice napraviti po svom, tj. neograničeno istraživati, što ih može odvesti i izvan dvorišta. Obično se preporuča puštanje u dvorište ujutro, kada su najaktivnije. Nije definirano trajanje vremena koje bi vjeverice trebale provoditi vani, što više vremena provedu u aktivnosti, to je u svakom slučaju bolje.  Što se tiče slaganja s kunićima (pretpostavljam da mislite na slaganje u dvorištu ili u stanu) ne bi trebalo biti problema. Uvijek treba paziti na da nema mačaka u blizini jer one predstavljaju opasnost za vjeverice. Grickanju namještaja su sklone neke vjeverice i to prema podacima uzgajivača, najviše kada su mlade. U tom smislu postoje individualne razlike, koje nije moguće predvidjeti. Vjeverice su izrazito teritorijalne životinje, kao uostalom i većina drugih glodavaca. Također, one se ne smatraju potpuno domesticiranima, što znači da proces prilagodbe i pripitomljavanja veoma lako može biti narušen. Među njima postoje znatne individualne razlike u prihvaćanju društva. Kao mlade uglavnom se mogu držati skupa bez problema, a nakon spolne zrelosti nema garancije da će biti tolerantne jedna prema drugoj. To, također, ovisi i o mnogim propratnim stvarima, poput izloženosti stresu. Jedno neugodno iskustvo vjevericu može učiniti izrazito nepovjerljivom, kako prema Vama, tako i prema drugim vjevericama. Veliki broj ljubitelja vjeverica, nakon inicijalne nabavke jedne vjeverice, odluči se za nabavku i druge, međutim iskustva su različita. Kanadske vjeverice su dosta otporne životinje, koje uglavnom ugibaju od starosti. Bolesti su rijetke, a spominju se frakture i različite ozljede vezane za skakanje i penjanje, manjak kalcija zbog neuravnotežene prehrane koja se bazira previše na orašastim plodovima, koji su bogati fosforom a siromašni kalcijem. Također, spominju se i infekcije gornjih dišnih puteva i to pretežno kod mladih vjeverica izloženih stresu, ponekad vanjski paraziti kod vjeverica koje se drže vani, a mogu se javiti i problemi sa zubima, tj. sjekutićima ukoliko se nedovoljno troše jer mogu prerasti. Stereotipno ponašanje se može javiti kao posljedica dosade, odnosno premalog kaveza. Problemi sa očima obično nastaju vezano uz prostirku i sitne čestice poput pijeska koji mogu iritirati ali treba paziti i na različite sprejeve i slične kemikalije, koje mogu naškoditi. Spominju se i tumori koji mogu biti dobroćudni i zloćudni. Vjeverice koje kupujete trebaju biti zdrave, što znači da su im oči bistre i čiste. Iz očiju i nosa ne smije biti nikakvog iscjetka. Kretanje vjeverica mora biti brzo, one moraju biti znatiželjne i hitre, gustog i sjajnog krzna, bez poteškoća sa disanjem. Na njima ne smije biti nikakvih vidljivih oteklina i ozljeda. Sibirske vjeverice predstavljaju bliske srodnike kanadskih vjeverica. Kao kućni ljubimci, jedva da se međusobno razlikuju.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam kunića starog 4 godine, nekastriranog. U posljednje vrijeme, zadnjih 2-3 tjedna pojavile su se krastice na submandibularnoj žlijezdi. U čemu može biti problem? Kunić se redovito čisto, dvaput dnevno šeta stanom, hrani se sjemenkama, povrćem i slamom. U periodu pojave krastica promjenjen mu je proizvođač hrane zbog mekane stolice koja je sada bolja. Također, napomenula bih da mu se povremeno pojave žuljevi na stražnjim nogama koje uspiješno liječim propolis kapima.  Imate li preporuku što sa žlijezdom i neku prirodnu metodu kojom bi mu se moglo pomoći? Unaprijed zahvaljujem, Anamarija O: Općenito o submandibularnoj žlijezdi kod kunića pisala je kolegica u ranije objavljenom odgovoru Submandibularna žlijezda u kunića. Nekoliko je uzroka pojavi krastica koje opisujete na žlijezdi. Najčešće su one posljedicom nakupljanja sekreta (odnosno voska) žlijezde, a naročito ako su krastice žućkaste boje, a okolina nije zacrvenjena i ne izaziva svrbež. Sljedeći uzrok leži u činjenici kako su oni kunići koji piju vodu iz posudica skloniji razvijanju dermatitisa (zbog zadržavanja vlage na dlaci ispod brade), najčešće bakterijske etiologije, a takvo stanje obično je popraćeno pojavom crvenila i iritacije. Ukoliko se radi o nakupini sekreta, možete pokušati mjesto očistiti mekom pamučnom krpicom natopljenom toplom vodom. Jedino, prethodno provjerite nije li dlaka oko žlijezde zapetljana pa da se po potrebi skrati škarama kako bi se područje moglo dobro očistiti. Ukoliko je, pak, dermatitis u pitanju, ljubimca odvedite kod Vašeg veterinara kako bi se pregledom utvrdilo koji je uzrok dermatitisu te po nalazima pretraga preporučila terapija. Kako je tek na osnovu nalaza pretraga i uzročniku moguće preporučiti terapiju, na žalost, ne mogu znati kakav bi homeopatski pripravak pomogao stanju. Vezano, pak, uz Vašu dvojbu o hrani kao uzroku pojave spomenute promjene, moram skrenuti pozornost na činjenicu kako je hrana mogla pogodovati pojavi krastica ako se u ambulanti postavi sumnja na alergiju, a naročito ako su promjene nastale dan do dva od promjene hrane. No, alergije najčešće prate neki od sljedećih simptoma: rekurentno, učestalo kihanje, bistri iscjedak iz nosnih otvora, odnosno konstantno vlažan nos, crvene, suzne oči, te iritacije kože, ponekad čak u tolikoj mjeri da kunić konstantno trlja lice šapama ili čak o pod/ podlogu. Simptomi su najčešće prisutni generalizirano, dok ovakve lokalizirane promjene koje ste naveli mogu upućivati na samostalne zdravstvene probleme žlijezde. Što se pojave žuljeva tiče, prevencija je najosnovnija. Osnova zdravlja kunića je držanje u pravilnim zoohigijenskim uvjetima te zdrava hranidba. Kao stelju (podloga na dnu kaveza) najpogodnija je piljevina iz razloga što je mekana i što upija mokraću. Sijeno i slama nisu nikako pogodne za podlogu jer ne upijaju mokraću i imaju oštre slamke koje mogu mehanički ozlijediti šapice i kožu, a urin ih dodatno nagriza. Pošto se urin ne upije njegovo isparavanje, to jest isparavanje amonijaka, nadražuje dišni sustav i oči tako da bi i to moglo izazvati iritaciju očiju. Držanje životinje na gruboj stelji, žičanoj podlozi kao i pretilost uzrokuje stanje na šapama zvano pododermatitis, tj. upalu kože tabana. Dolazi i do odebljanja sloja kože, upale u dubljim dijelovima, samim time jače prokrvavljenosti i nastane oteklina. Prije navedeni čimbenici držanja uzrokuju oštećenje kože na toj oteklini i nastane rana koja zbog opet istih razloga teško zacijeljuje i nastane čir. Infekcija može prodrijeti duboko u tkivo i uzrokovati upalu kosti.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam zamorčića starog 3 godine. Neki dan sam primjetila obilan iscjedak iz jednog oka i malo iz drugog oka. Bila sam kod veterinara i dala mi je neke kapljice za upale prilikom udarca. Sumnjam da se uboo na sijeno koje zna imati grane u sebi. Na oku se samo vidi jedno ispupčeno zadebljanje  i zasad malo sluzi... Vidi i ponaša se normalno, šeta i nema smetnji. Zanima me možete li mi reći, kod povrede oka zamorca  dešavaju li se takva ispupčena zadebljanja na bjeloočnici, na dijelu oka bližem njuškici ili bih stvarno trebala pitati nekoga drugoga u vezi moga zamorca? Mogu vam ga i slikati. Molim vas odgovor. Nina O: Općenito o problemima na očima zamoraca možete pročitati u odgovoru kolegice Silvije Havrle-Lovrić,dr.vet.med., Promjene na oku zamorca / Konjuktivitis, keratitis, kornealni čir i zamućenje leće. Ispupčenje oka koje opisujete može se javiti zbog različitih uzroka, a ona koja nastaju posljedicom traume najčešće su povezana s pojavom čira na rožnici. Čirevi rožnice se općenito dijele na površinske i duboke. Mogu nastati mnoštvom uzroka, od ogrebotine šapom, ili nekim stranim oštrim predmetom (travka, trn, iver...) pa i bakterijskom infekcijom. Kada je vanjski sloj rožnice oštećen, iziritiran je i bolan, što uzrokuje žmirkanje (ili škiljenje) i suzenje. Čirevi rožnice prilično su bolni i svrbe. Kao odgovor na nastalo stanje nerijetko zamorčići češu oko i pogoršavaju ga. Javlja se iscjedak koji se može nakupljati u medijalnom kutu oka, a sklera se ispunjava krvlju. Ako predmet koji je oštetio rožnicu nije više u oku, a ogrebotina nije preduboka, oštećenje brzo zacijeljuje. No, ako se proces istodobno i inficira, mogu biti zahvaćeni dublji dijelovi rožnice, a zacijeljivanje može potrajati tjednima. Takve abrazije rožnice (strugotine) uzrokuju oštećenje cijele rožnice (edem) i obojenje rožnice u bijelo. Neki čirevi nemaju tendenciju zaraštavanja ako je iritans još uvijek prisutan, dok drugi mogu zacijeliti, no recidivirajući su, tj. mogu se ponovno pojaviti. Čir rožnice izlječiv je primjerenim lijekovima za lokalnu primjenu na očima (kapi ili masti) ako se proces dijagnosticira u začetku. Sljedeći uzrok ispupčenja može biti povezan sa nakupljanjem tekućine u očnoj jabučici (hydrophtalmus), zbog čega ona može biti znatno povećana, a oko u cjelini prominira izvan očne šupljine. Zove se i volovsko oko, a veoma često izbočena je i rožnica uz luksaciju leće. Najčešće nastaje kao posljedica traume iako postoje podaci da može predstavljati i urođenu manu. Patološki procesi u pozadini oka odnosno iza očne jabučice, mogu uzrokovati da ona prominira izvan očne šupljine. Apscesi korijena zuba u gornjoj čeljusti mogu imati slične posljedice. Tumori orbite (očna šupljina) mogu vidljivo bujati kroz otvor vjeđa ili rastu uraštavajući u bulbus i preostale mekane dijelove orbite do retrobulbarnog prostora i tada izbijaju na područje očne šupljine kao kuglasti i gomoljasti tumori. Rastući potiskuju bulbus (očnu jabučicu) na stranu ili naprijed i tako uraštavaju u okolne kosti. Ovi tumori se mogu uspješno ukloniti samo ako se na vrijeme otkriju, tj. prije uraštavanja u kosti. Kako se ovakva stanja ne mogu dijagnosticirati na osnovu fotografije već samo specijalističkim oftalmološkim pregledom, savjetujem Vam da zamorčića ponovno odvedete svome veterinaru kako bi pregledom oka točno utvrdio o kakvoj se patološkoj promjeni radi, te terapiju po potrebi prilagodio ili promijenio, a sve sa ciljem spriječavanja komplikacija smanjenja vida ili pak gubitka vida zahvaćenog oka.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Mazim kunića na ramenu i ona drijema i trese se. Imam je tri dana i ne znam zašto se trese? Ne trese se stalno. Ruža O: U preplašenog kunića temperatura, rad srca i disanje značajno porastu zbog velike osjetljivosti na kateholamine (adrenalin) jer je kunić u prirodi meta predatora.  Kunići su društvene životinje i ne vole biti sami, stoga mu morate posvetiti puno svoga vremena kako se ne bi osjećao usamljeno. Nikada ga ne hvatajte za uši ili za kožu na tijelu. Zbog bogatog krzna kunići teško podnose visoke temperature. Stoga, kavez nemojte stavljati blizu radijatora ili direktno na sunčevo svijetlo kao niti na propuh. Ne preporučam postavljanje kaveza na povišena mjesta, kunići se boje visine. Stoga ga nemojte dizati viisoko od zemlje, radije ga držite u krilu sjedeći na podu. Također je dobro da kunić u svojoj gajbi ima kućicu jer će se osjećati sigurnije. Smatram da je opisana situacija nastala zbog visine. Međutim, ako primjetite da je ljubimac lošije ili da neće jesti preporučila bih Vam da kunića što prije odvedete Vašem veterinaru da ga pregleda. Naravno, treba paziti da mu transport do veterinara ne izazove još veći stres (savjetuje se tamna kutija ili transporter prekriven krpom), da se što manje boji i da mu ne bude hladno. I svakako obratite pozornost na to da ga cijelo vrijeme smirujete svojim mirnim glasom.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam zamorca starog oko 6 godina, koji do prije dva tjedna nije pokazivao nikakve znakove bolesti. Prije otprilike 2 tjedna primijetila sam veliku oteklinu na prednjoj šapi i odvela ga veterinaru, koji je pretpostavio da se radi o cisti te je zamorac 11 dana primao antibiotik, nakon čega se oteklina gotovo u potpunosti povukla. Zadnji dan tretmana primijetila sam da se ponaša kao da mu je desna strana tijela oduzeta, nije se mogao podići na noge, vratio se u krug, glava mu je padala na desnu stranu i oči su mu titrale. Odmah sam nazvala veterinara koji je rekao da još nekoliko minuta pratim simptome i ako ne prestanu da dođemo u ambulantu. Međutim, već nakon 10 minuta zamorac je počeo pokazivati znakove oporavka i polako koristiti desnu stranu. Nakon 4-5 sati svi simptomi su se u potpunosti povukli, normalno je trčao i skakutao. Ostala sam zbunjena, je li to bio moždani udar ili nešto drugo s obzirom na brzi nestanak svih simptoma? Mogu li išta napraviti da spriječim ponavljanje? Unaprijed hvala i lijepi pozdrav. Tina O: Simptomi koje opisujete kod Vašeg zamorca mogu nastati zbog više različitih uzroka. U većini slučajeva, samo pretpostavljamo o čemu se radi zbog oskudnih metoda dijagostike. Zamorci mogu imati srčani i moždani udar, kao i ljudi a smatra se i da slični razlozi pogoduju njihovom razvoju: pretilost, malo kretanja, starost... Klinički, teško je sa sigurnošću diferencirati ove dvije bolesti. Kod Vašeg zamorca, simptomi više podsjećau na moždani udar, s obzirom na pokrete očiju i položaj glave. Ne spominjete teško disanje koje se može uočiti kod kod srčanog udara. Smatra se da je potpuni oporavak kod moždanog udara moguć, kao i da rijetko nastaju novi napadi, za razliku od srčanog udara. Također, upale srednjeg uha mogu rezultirati nervnim simptomima, kao i tumori poput inzulinoma (tumor beta stanica gušterače, koje povremeno nekontrolirano luče inzulin što dovodi do pojave nervnih simptoma). Što se tiče preventive, s obzirom na starost Vašeg ljubimca, preporučujem da pazite na njegovu prehranu, kako bi se izbjegla pretilost, uz što više kretanja. Ne treba zaboraviti na važnost vitamina C kod zamoraca. Već smanjena razina ovog vitamina slabi imunitet i otvara put za različite poremećaje.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, B. Gumpca 32, Pula  P: Imam hrčka već 2 mjeseca i pojavile su mu se neki plikovi po šapicama. Kako to mogu izliječiti? I od čega mu je to moglo biti? Hvala unaprijed!Mateja O: Plikovi na šapicama veoma često predstavljaju upalu koju zovemo ulcerativni pododermatitis. To je površinska upala donjeg dijela šape; onog dijela koji dodiruje pod. Radi se o bolesti koja nije rijetka kod hrčaka, ali i drugih glodavaca, poput zamoraca. Nastaje najčešće vezano uz žičani kavez, odnosno pod, koji ima oskudnu prostirku. S druge strane, prostirka koja je vlažna od mokraće, puna nečistoće i koja se ne mijenja dovoljno često, pogoduje nastanku i razvoju bolesti. Također, glodavci koji su pretili lakše oboljevaju, a spominje se i određena genetska predispozicija kao i nepravilno opterećenje stopala-šapica, koje može nastati zbog prevelikih noktiju. U početku nastanu žuljevi - plikovi koji mogu biti veoma bolni, naročito ako puknu i počnu krvariti. Zbog njih oboljele životinje počnu hramati ili se prestanu kretati i jesti te postanu apatične. Ukoliko se ne liječi, česte su komplikacije poput osteomijelitisa, a može završiti i fatalno. Preporučujem da Vašeg hrčka odvedete veterinaru, radi, prije svega, potvrde dijagnoze, a potom i odgovarajućeg tretmana. U liječenju se primjenjuju antibiotici i lokalno različite kreme, antiseptične otopine i po potrebi zavoji.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam zamorca  starog 6 godina i prije par dana sam primjetila kad ga uzmem na rame, nešto ga zaboli i zacvili. Mislila sam da je noga, ali sam primjetila da kad ga diram ispod stomka da ga boli, ima kao malu nateknutu žilu. Mokri normalno, ne boli  ga i ima normalnu stolicu. Možda ima upalu  mjehura? Je li to moguće kod zamorca? Više jede sjemenke i sijena nego inače. Hvala, Antonija O: Slika bi uvelike pomogla pri utvrđivanju o čemu se točno radi, no prema opisu možemo pretpostaviti da se radi o nekoliko etiologija. Prvenstveno može biti riječ o nakupini gnoja (apsces), krvnom podljevu (hematom), reaktivnoj upali nakon uboda ili ogrebotine, te kili (hernija). Apsces je lokalizirana gnojna upala koja se može razviti u potkožnom tkivu, ali i u dubokim tkivima i organima. Apsces potkožnog tkiva manifestira se lokalnim znacima upale crvenilom, oteklinom, toplinom i boli u tom području, te izraženim fenomenom zvanim fluktuacija (osjećaj da se tekućina miče pod prstima). Uzročnik je najčešće bakterija Staphylococcus aureus. Također, može se raditi i o cisti, te s obzirom na dob Vašeg ljubimca o tumoroznoj tvorbi. Više o cistama kod zamorčića pisao je kolega Dragan Vešović, dr.vet.med. u odgovoru Kvržica na trbuhu zamorca / Hernija. Tumori kod zamoraca mogu nastati na različitim mjestima, a smatra se da je jedan od najčešćih tumora kod zamoraca trihofolikulom - benigni tumor bazalnih stanica epidermalnog sloja kože. Veoma često dolazi na slabinskom području, jasno je ograničen i može se kirurški ukloniti. Poteškoće može uzrokovati ukoliko se nalazi na mjestu koje je izloženo iritaciji. Lipom predstavlja dobroćudni tumor masnog tkiva. Nije bolan i uobičajeno ne uzrokuje nikakve probleme, a po potrebi može se kirurški ukloniti. Mogući su i tumori mliječne žlijezde, dobroćudni i zloćudni. Hernija najčešće predstavlja uvrnuće trbušnih stjenki kroz otvor (urođeni ili novonastali) pri čemu se stvori nova šupljina koja može biti ispunjena dijelovima crijeva, dijelom nekog od trbušnog organa ili komadićem masnog tkiva. U veterini se najviše javlja u području trbuha, a može biti umbilikalna ili pupčana, ingvinalna (postranih otvora u mišićju) ili preponska te skrotalna (u mošnjama). Hernija može biti prirođena i stečena te vanjska i unutarnja. Hernija, također, može biti reponibilna i ireponibilna. To znači da se u pojedinim slučajevima sadržaj hernijalne vrećice može povući natrag u trbušnu šupljinu, a ponekad ostaje uklješten u hernijalnom prstenu. U hernijalnu vrećicu se mogu spustiti i dijelovi crijeva te se u tom slučaju razvijaju po život opasne promjene. Tijekom života može se dogoditi da uslijed traume (udarac, pad, naprezanje) dođe do oštećenja i razdvajanja trbušnih mišića koji za posljedicu imaju nastanak hernije. U svakom slučaju, sami ćete, nažalost, teško moći nešto učiniti, pa bi radi točne dijagnostike kao i samog zdravlja Vašeg zamorčića dobro bilo da se uputite u neku od specijaliziranih ambulanti za male životinje gdje će se kompletnim kliničkim pregledom moći postaviti točna dijagnoza o čemu je doista riječ.

 Odgovara: Dinko Kralik, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Otkad sam kupila bebu kunića, malo većeg od teniske loptice, ta beba ima jedan problem. Naime, kunić je sad star 5 mjeseci i prilikom njegove hiperaktivnosti (popcornanja) doživljava neku vrstu napadaja, nekako zaokrene glavu i padne na bok ili se zakotrlja. Premda mu se u tom trenu vidi treći očni kapak, znam da je to vrlo stresno za njega. Isto to se događa nakon maženja. Nakon što se smiri i uživa u maženju, kad ustane i protegne šapice također zna tako pasti. Posjetili smo veterinara jer sam ja posumnjala da možda ima bakteriju u mozgu ili upalu uha i da bi trebao neke lijekove, no moja veterinarka je nakon kraćeg fizičkog pregleda rekla da zeko ima epilepsiju i da mu kupim vitamine te da će mu se ti napadaji smanjiti s vremenom . No, meni se čini da ti napadaji postaju češći i jači nego prije. Nemam baš mogućnosti potraziti drugo mišljenje jer je to jedini veterinar za male životinje u krugu od 50 km. Molim Vas savjet što da napravim i Vaše mišljenje o uzročniku napadaja. Hvala Vam unaprijed, zabrinuta vlasnica bebe patuljastog kunića O: Epileptički napadi se najčešće manifestiraju početnom uzbuđenošću, nemirom, skrivanjem od vlasnika ili traženjem blizine vlasnika. Zatim dolazi do grčenja muskulature, "veslanja" nogama, pojačanog slinjenja, spontanog obavljanja nužde... Napad obično traje od oko pola minute do tri minute. Nakon samog napada životinja je najčešće iscrpljena, uplašena, nerijetko i po nekoliko dana. Da bismo dijagnosticirali epilepsiju, osim kliničke slike i obavljenog kliničkog i neurološkog pregleda, trebalo bi učiniti laboratorijske pretrage (hematologija, biokemija, pretraga urina) te rentgenski snimku. Zatim, CT i MR, koji su popriličnoskupi, a u dogovoru s medicinskim institucijama se mogu napraviti i za ljubimce.Neki od mogućih uzroka epileptičkih napada su: hipoglikemija hipokalcemija hiperkalemija uremija sinkopa policitemija otrovanje insekticidima, pesticidima, olovom i drugim tvarima. Epilepsija može biti nasljedna – genetska predispozicija za niži prag podražljivosti moždanog tkiva, a  uzrok mogu biti i tumori, moždani udari, infekcije, nagnječenja mozga, intoksikacije, fizička oštećenja i dr.Liječenje se provodi antikolvuzivima (dijazepamski preparati) i trajna terapija fenobarbituratima za koje je potreban veterinarski recept te, naravno, potvrđena dijagnozu. Uz navedenu terapiju može se značajno smanjiti broj napada i popraviti kvaliteta života ljubimca.Savjetujem Vam da potražiti veterinara koji će moći potvrditi ili isključiti dijagnozu kako biste, ukoliko se potvrdi epilepsija, mogli započeti s terapijom.

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Prije nekoliko dana dobili smo zamoraca koji je nabavljen u vašoj trgovini u Rijeci. Životinjica je bezvoljna, ne trčkara i vuče stražnje nožice. Trebamo li se obratiti veterinaru? Zahvaljujem, Irena O: Svakako Vam savjetujem da se uputite u najbližu veterinarsku ambulantu specijaliziranu za bolesti malih kućnih ljubimaca i glodavaca čim prije. Česti su slučajevi paralize stražnjih nogu kod zamorčića kao posljedica naglog skoka i traume ili pada s visine gdje je došlo do ozljede kralježnice, zdjelice ili stražnjih udova. U tom slučaju treba potvrditi sumnju i po potrebi administrirati analgetike, odnosno lijekove sa dodatkom kalcija, vitamina D i glukozamina, te na taj način prvenstveno ublažiti bol, i pomoći u restituciji nastale traume. S tom kombinacijom lijekova kojih je bolje davati u tekućem obliku jer brže ispoljavaju svoje djelovanje može se uspješno liječiti i stanja kod kojih se paraliza nije dogodila zbog traume odnosno kod slučajeva kada uzrok same paralize nije poznat. Osim toga, moguće je ponekad da do paralize dođe zbog manjka vitamina C u hrani. Avitaminoza vitamina C je dosta čest slučaj kod zamorčića, između ostalog i zbog toga što ga zamorčići sami ne mogu sintetizirati kao ni mi ljudi pa je izbalansirana prehrana zamorčića vrlo važna. U slučajevima pojačanog stresa, kao primjerice kod mijenjanja životnih uvijeta životinje ili seljenja u novi dom, potrebe za vitaminom C su povećane pa je dobro dodavati vitamin C u vodu za piće ili po hrani kroz nekoliko dana. Ukoliko je doista riječ o takvom slučaju avitaminoze unutar par dana od početka davanja terapije već bi se trebali vidjeti znakovi oporavka.  Također u nekoliko slučajeva infestacija crijevnim parazitima Encephalitozoon cuniculi, protozoom koja je obligatni unutarstanični parazit, došlo je do pojave sličnih simptoma. Oboljenje je moguće dokazati pretragom krvi životinje i učinjenim titar testom, a bolest se liječi uspješno sa antiparazitnim lijekovima na bazi febendazola.

 Odgovara: Dinko Kralik, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Imam roborovski hrčka starog dvije godine. Jučer sam primjetila crvenilo na području penisa. To crvenilo nalikuje na nekakvu ranicu. Postoji li razlog za zabrinutost? Šta da napravim? Hvala unaprijed. Mara O: Opisano crvenilo bi ukazivalo na dermatitis. Uzroci dermatitisa mogu biti razni: traumatski, infekcijski (zarazne bolesti, piodermije), kontaktni, toksički, alergijski, seboroički, parazitarni, mikotički, neurogeni i dr. Savjetujem Vam da nabavite Flogoderm mast koja je indicirana kod dermatitisa različitog podrijekla, a  dostupna je i u Pet centar ljekarnama. Zacrvenjeno područje mažite jednom do dva puta dnevno. Češće čišćenje nastambe u kojoj životinja boravi i vitaminizacija također su poželjni. Ponekad  su problemi s kožom i dlakom nutritivne prirode pa za ljubimcu možete nabaviti i neku hranu bolje kvalitete. Ukoliko se i nakon toga stanje ne popravi, savjetujem Vam da ljubimca odvedete na pregled Vašem veterinaru,  koji će Vam po potrebi propisati i sistemsku terapiju.

Odgovara: Albert Finta, dr. vet. med., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Smiju li hrčci jesti kikiriki?Unaprijed hvala na odgovoru, Gabriela O: Kikiriki je bogat izvor bjelančevina te je bogat vlaknima, mineralima, željezom, cinkom i vitaminom E i K. Kikiriki ne sadrži kolesterol. Hrčci jedu raznovrsnu hranu: gotovu hranu za hrčke, jabuke, maslačak, lješnjak, kikiriki, banane. Vrlo je važno da hrčak uvijek ima svježe vode. Dnevna količina izbalansirane hrane potrebna za hrčka je oko 20 g. Ostaci ljudske hrane i šećer štetni su za zdravlje hrčka. Prehrana voćem i povrćem treba biti kontrolirana. Citrusno voće se izbjegava u prehrani hrčaka.  

Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam kunića kojemu već mjesec dana suzi oko. Jedno vrijeme jedno oko, pa stane, pa onda krene drugo oko suziti. To se uglavnom događa zimi. Preko proljeća i ljeta nema tih problema. Odvela sam ga veterinaru i trenutno ima oštećenu rožnicu pa mu kapam svaka 3 sata da mu rana prođe. Rečeno mi je, kada rana prođe, da će dobiti neke druge kapi jer doktorica vjeruje da je u pitanju alergija. Inače, ima 8. godina, sve normalno jede, zdravi su mu zubi, trčkara po stanu po cijele dane itd. Zanima me znate li kakva bi to alergija bila? Unaprijed, hvala! Karla O: Alergije kod kunića i nisu toliko rijetke, zapravo se dosta često dijagnosticiraju, bilo da su kontaktne, kod kojih je kunić u bliskom kontaktu sa tvari koja dijeluje kao potecijalni alergen za njega, ili one koje se prenose zrakom (npr. kao i kod ljudi peludne alergije). Neki od simptoma su rekurentno, učestalo kihanje, bistri iscjedak iz nosnih otvora, odnosno konstantno vlažan nos, crvene, suzne oči, iritacije kože, ponekad čak u tolikoj mjeri da kunić konstantno trlja lice šapama ili čak o pod/ podlogu. Gubitak krzna i očigledan umor životinje ukoliko alergija perzistira također se mogu uočiti. Uzroka alergija ima mnogo kao i simptoma, neki kunići su osjetljivi od drugih na čestice prašine u zraku, alergijska reakcija može biti i na nešto u kavezu ili u Vašoj kući, također može ponekad biti i  u pitanju hrana koju životinja jede. Neke od najčešćih alergija koje se prenose zrakom (airborne allergies) i kod kojih se alergeni nakupljaju u krznu kunića ili u bliskoj okolini kunića uključuju alergije na prašinu (pri tome se misli i na finu prašinu iz sijena i peleta), ukoliko se koriste kao podloga borove ili cedrove strugotine, pelud, proizvode za čišćenje (kaveza ili tepiha u stanu), na osvježivače prostora i drugi intenzivne mirise, dim cigareta, te u konačnici na grinje i buhe  iako su ova poslijednja dva češći kao uzroci kontaktnih alergija). Moja preporuka je da slijedite savjete Vaše veterinarke i provedete terapiju do kraja, a uz to obratite pažnju na uvjete u kojima se Vaš kunić svakodnevno nalazi. Posebnu pažnju obratite na proizvode koje koristite za čišćenje i održavanje higijene u prostoru u kojem je kunić (kako za čišćenje kaveza tako i neposredn okoline u kojoj se kunić kreće), npr. koristite sredstva koja su na prirodnoj bazi poput razrijeđenog vinskog ili jabučnog octa.   Obratite pažnju također na to gdje ste u prostoru smjestili kavez, da nije na direktnom strujanju zraka, ispod klima uređaja. Jeste li možda u prostor u kojem kunić često boravi nedavno unijeli neki novi dio namještaja ili neku novu igračku za njega? Ukoliko ste u poslijednje vrijeme mijenjali nešto od uobičajene hrane kojom hranite Vašeg ljubimca, od vrste sijena, slame, granulirane hrane, ili podloge koju ste koristili kao što je npr. aromatizirana piljevina (strugotine s mirisom limuna, jabuke ili slično), pokušajte to povezati sa vremenom pojave prvih simptoma alergije. Pijesak koji mnogi koriste u kutku gdje kunić obavlja nuždu ukoliko je na bazi gline također može biti uzročnikom alergija. Uz to i naročito je opasan ukoliko se koristi onaj koji se gruda nakon što kunić obavi nuždu (obični pijesak za mačke) jer znamo da je u prirodi kunića da jede vlastiti izmet (koprofagija). Sustavno pratite i pokušajte jedan po jedan od nabrojenih alergena ukloniti iz okoliša Vašeg ljubimca i s time olakšati ili izlječiti problem alergije kod njega.

 Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek  P: Moja ženka kunića ima 6 godina i do sada nije imala nikakvih bolesti, nije sterilizirana niti je mala okota. Na ljeto smo primijetili laganu slabost nogu, a prije mjesec dana je lijevu nogu počela držati pod sobom, dok cijelu težinu pri dizanju oslanja na lijevu prednju nogu. Prije 3 tjedna smo bili kod veterinarke koja joj je dala antibiotik zbog upale očiju i savjetovala vježbe mišića, dijagnosticirala je slabost mišića. Međutim, unatoč vježbama i vitaminu B complexa, stanje je nešto bolje, ali još uvijek podvlači nogicu. Nema neuroloških smetnji, reagira kad treba obaviti nuždu (stolica i mokrenje je redovito, normalno jede, pije, zubići su u redu, normalno reagira na okolinu). Danas sam primijetila na lijevoj strani ispod rebara kvržicu koja se pomiče (na tom mjestu je apliciran antibiotik i b vitamin). Molim Vas za savjet,treba li uvesti nešto u terapiju,jer osim podvučene nogice primijetila sam da glavu drži više udesno jer se oslanja lijevom prednjom nogicom? Unaprijed hvala i lijep pozdrav, Asmira O: Kod kunića u toj dobi se mogu javiti razne bolesti organskog podrijetla i sustava za kretanje. Mogu se javiti  kronične promjene na zglobovima u obliku artroze, ali se mogu javiti i neke ozljede koje nastaju  neprimjetno, a izazivaju dugotrajnu šepavost. Ozljede ligamenata, mišića, tetiva ili živca uzrokuju jaku bolnost u ekstremitetu ili kralježnici, a za posljedicu imaju nekorištenje  ekstremiteta. Težina tijela se prebacuje na suprotni ekstremitet, a glavu okreću na drugu stranu kao protutežu. Takve ozljede mogu nastati prilikom nespretnog doskoka ili proklizavanja na glatkoj površini. Atonija mišića ili slabost mišića može nastati ako se kunić vrlo malo ili uopće ne kreće i uglavnom boravi  u kavezu. U tom slučaju je slabost mišića prisutna na svim ekstremitetima i kunić se otežano i nevoljko kreće. Ovisno o ozljedi koja je nastala, šepavost može biti trajna ili privremena, koja se nakon nekog  vremena polako smanjuje i nestaje. Za sigurno postavljanje dijagnoze može se napraviti RTG pretraga ekstremiteta i kralježnice. O bolestima sustava za kretanje sam prije pisala u odgovoru Bolesti lokomotornog sustava u pasa / Hromost, ozljeda mekih tkiva i istegnuće mišića u pasa. Odgovor se odnosi na pse, no iste se ozljede mogu javiti kod svake životinje i čovjeka. O tom istom problemu je pisala dodatno i kolegica, u odgovoru naslovljenom Iznenadna slabost u zadnjim nogama kunića. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Imam patuljastog kunića i ima buhe vec duže vrijeme. Bila sam kod veterinara i rekao je da kunić neće preživjeti. Primjetila sam da joj koža otpada na nekim mjestima i da je jako smršavila u dva dana. Normalno jede, pije i kreće se. Kupila sam Petvital Verminex kapi, ali ih nisam jos počela upotrebljavati, pše da se koriste jednom tjedno, ali što ako moj zec ne preživi ovaj tjedan? I smijem li ga okupati?Unaprijed hvala! Matea O: Općenito o problematici s buhama kod kunića možete više pročitati u odgovoru kolegice Silvije Havrle Lovrić, dr.vet.med., naslovljenom Buhe kod kunića - tretiranje nastambe i kunića protiv buha. Simptome koje opisujete u Vašeg ljubimca upućuju na teško stanje. Naime, ukoliko i dođe do reakcije organizma na ugriz buhe tada se radi o alergijskoj reakciji na antigen iz sline insekta. Slijedi ga svrbež koji životinju čini nemirnom. Takvim učestalim češanjem javljaju se ogrebotine i kraste ne koži. Kako je stanje došlo do te mjere da kože otpada na nekim mjestima, mišljenja sam kako bi takve rane trebalo ambulantno sanirati. Također, postotak ozlijeđene kože limitira i izbor sredstava koje možemo korisiti u svrhu prevencije odnosno eliminacije buha. Šamponi protiv buha i općenito kupanje kunića se ne preporučaju jer im to predstavlja vrlo veliki stres. Sama dlaka odnosno krzno kunića je takvo da mu treba puno vremena da se smoči, a još mu duže treba da se potpuno osuši. U slučaju da je na nekom mjestu baš jako uprljan, onda se eventualno samo taj dio može oprati nekim blagim šamponom, dobro posušiti nakon pranja i voditi računa da je kunić nekoliko sati nakon kupanja na toplom i mjestu slobodnom od propuha. Petvital Verminex kapi predstavljaju dobar odabir s obzirom kako proizvod nije toksičan i ne resorbira se u kožu ljubimca te ne sadrži neke druge štetne tvari, no ograničavajući čimbenik je postotak ozlijeđene kože i lokacija jer se preparat ne smije upotrebljavati na otvorenim ranama. Ukoliko je koža Vašeg kunića neoštećena na području kralježnice bilo bi preporučljivo preparat upotrijebiti što prije s obzirom da djelovanje preparata nastupa unutar istog dana od dana nanošenja. Postoji i mogućnost mehaničkog odstranjivanja buha posebnim češljem sa vrlo uskim zubcima (Karlie, Camon) te bi time izbjegli mogućnost reakcije kože sa bilo kakvim sredstvom te tako i pogoršanja simptoma. Svakako kompletno očistite kavez u kojem boravi pa kavez poprskajte nekim od insekticidnih sredstava sigurnim i za zdravlje kunića (osim navedenih, i Petvital Bio Insect Shocker sprej, Pet soft sprej ili ON Indoor sprej) kao i podne površine stambenog prostora. Postupak po okolini u kojoj kunić boravi preporučljivo je tretirati insekticidnim sredstvom svaka tri dana u prva dva tjedna a potom postupak prorijediti na jednom tjedno nekoliko uzastopnih tjedana. Također, ukoliko imate i neke druge ljubimce (pas, mačka i dr.) bilo bi uputno i njima staviti neka od zaštitnih sredstava ukoliko nemaju. Pozitivan je pokazatelj normalan apetit i aktivnosti Vašeg kunića što bi ukazivalo kako se stanje nije zakompliciralo generalizirano po organizmu. Iz tog razloga bilo bi uputno sanirati ozlijeđenu kožu što prije, pravilnom njegom i prehranom povratiti izgubljenu tjelesnu težinu te potpornom terapijom ojačati imunosni sustav kako bi se oduprio sekundarnim infekcijama. Obratite se ponovno Vašem veterinaru kako bi se sanirala oštećena koža i pomoglo bržem cijeljenju, vodite računa o kvalitetnoj ishrani te borbu sa buhama usmjerite na okolinu u kojoj kunić boravi. Vjerujem da će se uz profesionalnu pomoć u ambulanti te kućnu njegu od Vaše strane stanje kunića ubrzo popraviti.