Poremećaj motaliteta

Odgovara:
Tanja Krulc, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

On mi je prvi pas i jako sam vezana uz njega te bi mu željela pomoći. Molim Vas savjet, mislim da možda ima epilepsiju. Hvala, Ella

O: Motilitet označava sposobnost kretanja koja se temelji na funkciji neuromuskularnog aparata. Periferna motorička vlakna počinju u motoričkim stanicama ventralnih rogova kralježničke moždine, odnosno u jezgrama moždanih živaca, a završavaju takozvanim terminalnim pločicama na svakom mišićnom vlaknu.

Sposobnost kretanja prosuđujemo analizirajući pokrete prema navedenim skupinama (lokomotorni, koordinirani, orijentacioni, ustajanje, lijeganje, hod, spontani i izražajni), i to tako da najprije promatramo životinju dak je prepuštena sama sebi, a zatim pod određenim uvjetima: uzimanje hrane, kretanje, obrambeni refleksi.

Ako je funkcija živaca i mišićja normalna životinja većinu navedenih pokreta vrši lako i koordinirano, pojedine faze pokreta su pravilne, odmjerene i skladne, a vrše se uz odgovarajuću napetost mišićja.

Poremećaji motiliteta očituju se kao hiperkinezija (motorička prenadraženost), hipokinezija (smanjena motorička nadraženost) i akinezija (uzetost mišićja).

Motorička prenadraženost očituje se klinički grčevima ili pak prisilnim kretnjama. Prisilne kretnje su složeni, prividni svrsishodni pokreti koji se doimaju prisilno, jer ih životinje vrše bez obzira na vanjske okolnosti. Najvažnije prisilne kretnje su kretanje u krug kod poremećaja svijesti, čest je znak da je prekinut osjet sluha ili vida na jednoj strani, a može biti i znak bolesti jedne strane malog mozga pa i nekih dijelova velikog mozga. Nadiranje naprijed ili na stranu bez obzira na zapreke najčešće prati teške poremećaje svijesti, amonijakalnu i hepatargičnu krizu te može biti znak bolesti malog mozga.

Valjanje oko podužne osovine opaža se kada oboli jedan slušni labirint ili bude oštećen vestibularni vod ili mali mozak na jednoj strani. Obično se bolesna životinja okreće prema onoj strani na kojoj je proces.

Pod poremećajima koordinacije razumijevamo usklađivanje funkcije pojedinih mišića pri izvođenju složenih kretnji i to posredstvom živčanih vodova senzibilnih i senzoričkih. Poremećaji koordinacije pokreta ili ataksije označuju nesklad u stupnju i redosljedu inervacije određenih skupina mišića, a očituju se nesigurnim i nespretnim pokretima, neusklađenom snagom i vremenskim redoslijedom.kontrakcija, a da snaga mišićja pritom nije umanjena.

Sposobnost koordinacije pokreta ispotujemo prosuđujući funkciju mišićja, prosuđujemo tonus i snagu kontrakcija prateći držanje i pokrete glave i trupa i ekstremiteta i to dok životinja stoji i kreće se po ravnom i neravnom terenu.

Poremećen osjet vida uvjetuje nesigurnost pokreta koja se lako može zamijeniti sa ataksijom, ali životinje su i pomoću vida u znatnoj mjeri korigirati poremećaje koordinacije.

Poremećaji koordinacije pokreta prate neke bolesti mozga otrovanja (naročito alkaloidima) i bolesti zbog nestašice (vitamini skupine B i drugi biokatalizatori). Prolazno ataksija prati poremećaje svijesti, rjeđe lezije (krvarenja) centralnog živčanog sustava koje su zahvatile područja što upravljaju koordinacijom pokreta. Vrtoglavica pak ukazuje na bolesti ili oštećenje vestibularnog voda ili stato-akustičkog organa.

Tresenje ušima ukazuje na moguću bolest uha što  može od silnog tresenja teturati ili ako upala dovede do upale srednjeg uha psi gube ravnotežu. O upali srednjeg uha možete detaljno pročitati ovdje.

O epipsiji te epilepsiji i stanjima sa sličnim kliničkim simptomima pisala je kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med. ovdje i ovdje.