*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Jelena Pejić, dr. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb P: Imam kakadua starog 30 godina. Duže vremena ima kvrgicu kraj krila, a sada je ta kvrgica mekana i puna krvi, veličine lješnjaka. Inače, jede i pije normalno. Također, živahna je. Molim odgovor po prilici o čemu se radi i da li ju trebam odvesti veterinaru. Zahvaljujem na odgovoru. Lijepi pozdrav, Petra O: Izrasline na koži se mogu javljati iz više razloga. U pitanju mogu biti ciste, apscesi, hematomi, nakupine masnog tkiva ili u nekim situacijama tumor. Ciste su vrećaste ili loptaste tvorbe koje su ispunjene tekućim ili kašastim sadržajem. Cista se kod ptica može javljati na mjestu gdje treba izrasti novo pero (ali ne izađe van kroz kožu te ostaje unutar šupljine i postupno se povećava) te je ispunjena keratinom. Uzrok može biti nedostatna ishrana, genetski faktori, infekcija, trauma ili ozljeda pera. Apscesi su novonastale šupljine ispunjene gnojem, najčešće uzrokovane nekim oblikom infekcije ili sterilne. Hematom predstavlja izljev krvi u tkivu. On se postupno povećava dok ne pritisne ozlijeđenu krvnu žilu, zatim se postupno smanjuje. Polukuglastog je oblika, bezbolna ili umjereno bolna oteklina. Obzirom na to da je teško dijagnosticirati pravi uzrok nastanka kvržice bez kompletnog kliničkog pregleda, savjetujem Vam svakako da se javite Vašem veterinaru ili na Veterinarski fakultet u Zagrebu u tzv. Ptičju ambulantu. Kontak telefon 01/2390-410. radno vrijeme je: ponedjeljak, srijeda, petak 10-12 sati te utorak, četvrtak 16-18 sati i subota 9-11 sati.
Jelena Pejić, dr. med. vet. | 12.08.2016.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. med. vet., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Radi se o braonuhoj konuri, udarila u prozor i pala. Teško diše, čuje se hroptanje i miče repom desno-lijevo prilikom udisaja, a i nogice jedva pomjera. Za sada samo spava. Mislim da su nervi. Šta preporučujete kao pomoć pošto sam iz Sarajeva, ovdje nema veta koji se razumije u ptice. Hvala, Alen O: Posljedica traume i udarca za papige može predstavljati ozbiljnu poremetnju zdravlja. Slabost, otežano disanje, krvarenje, ozljede, kolaps, napadi ili drugi znakovi središnjeg živčanog sustava su osobito opasne situacije i potrebno je hitno potražiti pomoć veterinara. Općenito, poremećaji živčanog sustava najčešće su uzrokovani oštećenjima kralješničke moždine, unutarnjeg uha ili mozga, a rezultiraju nemogućnošću mozga da primi informaciju o položaju udova, tijela ili same glave u prostoru ili nemogućnošću mozga da koordinira pokrete. Oštećenja navedenih dijelova živčanog sustava mogu nastati uslijed infekcije, traume ili pritiska a obično se uočavaju i drugi neurološki simptomi poput držanja glave na jednoj strani, kretanja u krug, abnormalnih mentalnih aktivnosti ili napada. Liječenje se, ovisno o uzroku, provodi hospitalizacijom za nadoknadu tekućine kod teških, kritičnih slučajeva ili dehidracije, antibiotskim ili antigljivičnim lijekovima direktno u usta ili vodu za piće, vitaminsko-mineralnom potpornom terapijom. Naravno, kod svake traume najbolje je odmah potražiti pomoć u veterinarskoj ambulanti. Naime, iako se čini da se malo može učiniti sa tako malom životinjicom, no postoje neke osnovne smjernice što činiti kao prvu pomoć i stabilizaciju zdravstvenog stanja. Onim papigicama koje pokazuju neki vid otežanog disanja može se pomoći smještanjem u inkubator s kisikom. Ako ujedno ne pokazuje neke od znakova pregrijavanja organizma (hvatanje zraka i raširena krila) ili traume glave, inkubator se mora zagrijati. Nakon što se stanje stabilizira, mogu se injekciono aplicirati antibiotici te subkutano tekućine elektrolita i vode, kako bi se pomoglo normalizaciji metabolizma. Potonje se može provesti prvenstveno o hitnosti stanja. Naime, hipovolemički šok sa smanjenom mogućnošću disanja je prioritet u odnosu na smještanje u inkubator, dok npr. kod septičkog šoka najprije treba stabilizirati stanje. S obzirom na to da ste naveli da nemate mogućnosti odvesti pticu na pregled u ambulantu, pokušajte osnovnim općim mjerama: papigicu držite u toploj, mirnoj i tihoj okolini, uklonite prečkice i ljuljačke iz krletke, stavite plitke posudice za vodu koje može lako dohvatiti a hranu posipajte u blizini ptice. Neurološke probleme u ptica mogu dovesti i otrovi koji se upotrebljavaju u kućanstvu (osvježivači zraka, dezinfekcijska sredstva za kupaonicu, dezodoransi, i sl.), zatim dim cigarete, pa je svakako smjestite van dosega navedenih tvari. Svakako bi bilo uputno organizam jačati vitaminskom potporom, pa pokušajte nabaviti vitaminski dodatak za ptice bogat kompleksom B vitamina (imaju snažan neurotropni učinak) u kapima kako bi pripravak mogli davati i brizgalicom direktno u usta, osim samo u vodi.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 08.08.2016.
Odgovara: Petra Franko, dr. med. vet., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam ženku rozenkolisa staru godinu dana. Sama je u kavezu, nema mužjaka. Sa 8 mjeseci je počela da nosi jaja, u martu ove godine. Ležala je na njima nešto manje od mjesec dana, nakon čega sam uklonila jaja. Već u aprilu je opet počela da nosi jaja, ležala je na njima mjesec dana. Dok su jaja bila u kavezu, nije nosila jaja, i misleći da je završila sa nošenjem, da sam i prethodna jaja možda prerano izvadila, pustila sam da jaja ostanu u kavezu do juna, i čim su jaja uklonjena, ona je opet počela da nosi. Ta nova jaja ostavila sam u kavezu do danas, misleći da će jaja u kavezu podstaći prekid nošenja, no ona je danas snijela novo jaje, pored onih starih. Nema gnijezdo u kavezu niti igdje drugo, ne dajem joj žumance da jede, ne dajem joj da cijepa papir da ne bih podstakla nošenje. Skraćujem joj dan pokrivanjem u 18h, ali ne pomaže. Ona je vesela, ima dovoljno vitamina, dajem joj voće, ima sipinu kost u kavezu, grit, kvalitetnu hranu, svakodnevno je puštam iz kaveza. Bojim se da će se njen organizam isuviše iscrpiti od nošenja i da će uginuti. Molim Vas za pomoć. Unaprijed hvala, Irena O: Kontinuirano nošenje jaja zna biti zaista iscrpljujuće i stresno iskustvo za pticu. U uvjetima naših domova, gdje su temperatura i ostali okolišni čimbenici konstantni, ovaj problem nije rijetka pojava. Posebice je važan i stoga što ukoliko hrana koju uzma ptica nije izbalansirana i nema odgovarajući vitaminsko mineralni sastav ptica može imati ozbiljnih zdravstvenih problema od malnutricije, deficijencija kalcija, osteoporoze do bolesti koje ju mogu koštati i života. Stoga je ovaj problem o kojem nam pišete ozbiljan. Ženka rozenkolisa će nositi jaja ako su zadovoljeni glavni uvijeti, a to su: • spolna zrelost ptice,• dovoljna količina svijetlosti (duljina dana, pa je stoga okidač za nesenje dulji ljetni dan),• konstantna temperatura,• obilje raznovrsne hrane i dovoljne količine pitke svježe vode,• prisutnost gnijezda u krletki odnosno materijala kojeg ptice koriste za izgradnju gnijezda,• stimulacija otpuštanja hormona jajnika "češkanjem" ptice u područjima ispod krila te duž leđa,• prisutnost mužjaka (nije nužan okidač!). Mijenjanjem ovih parametara u okolišu, trebalo bi pticu destimulirati i spriječiti danje lijeganje jaja. Dakle, ovo što ste sami već počeli činiti, sve je vrlo dobro – potpuni mrak i tišina prekrivanjem ptice u ranije doba (osiguravanje barem 14h potpunog mira i mraka kroz minimalno 2 tjedna), uklanjanje gnijezda i materijala za gnježđenje, isto tako micanje njenih predmeta od afekcije, igrački kojima se posebno posvećuje, ogledala s kojima čavrlja. Osim toga, dok je ptica vani na slobodi puštena, probajte ostati s njom u kontaktu, ali ne je maziti previše, pogotovo ne u zonama pod krilima, duž leđa. Ishrana neka je raznovrsna, ali izbjegavajte žutanjak i mekanu hranu. Također dobro bi bilo izmjeniti unutrašnjost krletke, promjeniti rutinu ptice, da joj posudice za hranu i vodu promjene mjesta ili prečke i sl., samo da se je "izbaci" iz modula u kojem se ona osjeća udobno. Nešenja jaja u ptica kontrolira između ostalih i hormon prolaktin, koji ostaje u krvi u visokim nivoima sve dok ptica ne iznese planiranu količinu jaja, znamo da je za rozenkolise to 4-6 jaja u prosjeku. Ukoliko maknemo jaja odmah po nešenju i ne dozvolimo ležanje, zbog prolaktina i genetskog okvira planiranog broja jaja, ženka će ponovno leći jaja. Pa je prema većini autora u stručnoj literaturi najbolje pustiti pticu da iznese 23 dana inkubacije. Prava jaja se mogu jedno po jedno zamijeniti s umjetnim (dostupna za kupnju) ili nečime što ima oblik jaja. Nekim ženkama u međuvremenu dojadi sjediti na jajima pa s vremenom i same odustanu. Ove opisane promjene u okolišu ptice potrebno je napraviti sve u isto vrijeme, a nikako ne postepeno, kako biste smanjili mogućnost da se ptica adaptira na nove uvjete. Ukoliko unatoč svemu ptica bude nastavila sa nesenjem, onda je to kronični problem te Vas u tom slučaju kako bi prevenirali danji razvoj bolesti pozivam da se obratite u Ambulantu za ptice i egzotične kućne ljubimce pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu koju vodi Prof.dr.sc. Estella Prukner-Radovčić, dr.med.vet. Njen stručan tim uvijek je spreman pomoć i dati savjete o daljnjem postupanju s pticama. Njihov kontakt telefon je 01/23-90-410.
Petra Franko, dr. med. vet. | 08.08.2016.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam tigricu koja je nesretnim slučajem upala u vruće mlijeko donjim dijelom, reagovala sam odmah i izvadila je, ali ne znam kako da je liječim. Šta da radim, neće da jede, malo pila vode, ali vrlo malo, sad neće ni to, samo žmiri i malo drhti. Mazala sam joj noge i stomak sa jestivim uljem. Ne znam šta da radim dalje pa bi vas zamolila za savjet. Hvala unaprijed. Senada O: Kod opeklina treba odmah započeti s hlađenjem opečenog dijela (komadićem leda, krpicom namočenom u hladnu vodu). Nažalost ptičice su u takvim situacijama uvijek pod stresom te bi trebalo posjetiti i veterinara zbog nastavka terapije antibiotikom. Ako niste u mogućnosti ići kod veterinara, pokušajte s vitaminima u vodi podići opće stanje ptice, također možete umjesto vode davati svježe pripremljen i razblaženi čaj od kamilice s malo meda. Opečeni dio probajte mazati s antibiotskom kremom za oči (kloarmfenikol) ili uljem gospine trave. Hranu treba davati u malim obrocima i to mekšu, takozvani pastončino (tvrdo kuhano jaje s malo keksa od maslaca i par kapi svježeg soka naranče, sve zajedno izmrviti s vilicom).
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 03.09.2015.
Odgovara: Melanija Čelica, dr. med. vet. Pet centar, Našička 144, Zagreb P: Imam dvije zebraste zebice i zanima me kojeg su spola? Ovdje vam je slika ukoliko biste ih mogli raspoznati. Hvala Vam puno. Janko O: Spol zebica se prepoznaje po boji kljuna koji je kod mužjaka izrazito crvene boje i mužjaci imaju crvene obraze. Sudeći prema priloženim slikama, Vi kod kuće imate dvije vrlo lijepe ženke.
Melanija Čelica, dr. vet. med. | 20.01.2017.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Primjetila sam kod svoje papige nimfe nesigurno, "pijano"kretanje; dok traje ovo stanje, pojačanu žeđ (pije velike količine vode), pojačano i učestalo mokrenje, promjene apetita naglo pojačan pa smanjen i dosta spava. Ovo stanje se javlja svakih nekoliko dana, vremenski kratko traje (2-3 sata) nakon čega se papiga oporavi kao da ništa nije bilo. Prošle godine smo bili na Veterinarskon fakultetu radi urikoze. Bila sam na Zavodu za ptice pa smo dobili lijek Vetoflok za 7 dana i vitamin B kompleks. Napomenuli su mi da se možda radi o diabetesu mellitusu, dobila sam pa vas molim povratnu informaciju i savjet da li postoji kakav lijek i gdje se mogu dodatno educirati? Unaprijed zahvaljujem, Irena O: Prema navedenom, iako će Vas možda zbuniti, posumnjala bih na aspergilozu ili gljivice koje se nalaze svugdje i vrlo lako se ptice mogu zaraziti. Pogoduje vrlo topla i vlažna okolina, nedovoljno kvalitetna hrana,nedovoljno osušena zrnata hrana (suncokret), pogoduju i stresne situacije, zadimljena okolina, opće loše stanje organizma i drugo. Postoji akutni oblik (vezano uz dišni sustav, blagi simptomi) i kronični oblik gdje se javlja više simptoma vezano uz oboljele organe (mijenjanje jačine apetita, pojačano mokrenje, promijenjen izmet, paralize, čudno hodanje, upala zglobova, povećana jetra, gubitak mišićne mase, depresija, letargija...).Liječi se antimikoticima, ali najčešće nema zadovoljavajućih rezultata. Preporuka je promjeniti ambijent ptice na bolje, koristiti vodu iz boca, paziti na vlažnost sredine, hrana izvrsne kvalitete, koristit voće i povrće (iz poznatog izvora i oprano), proklijalo sjemenje se preporuča, detoksikacija aloa verom i silimarinom (preparati ne smiju sadržavati alkohol) razrijeđeno u vodi, raznoliko sjemenje (nikako vlažno) i manje suncokreta. Krletka se mora redovito čistiti, posudice za vodu i hranu također, voda se mijenja dva puta dnevno, manje stresna okolina. Oporavak jetre koja najčešće strada kao glavni filter organizma, traje dugo, i do šest mjeseci. Bolest se može dijagnosticirati jedino obdukcijom. Vezano uz edukaciju, vrlo je teško perporučiti jer je to najčešće u domeni veterinarske medicine i to specijalizirane za bolesti ptica. Ptice same po sebi je vrlo teško liječiti odnosno na vrijeme dijagnosticirati bolesti jer se kod njih bolesna stanja rapidno razvijaju, teško je dozirati i aplicirati lijekove zbog male težine pacijenata, pokrivenosti perjem, brzim metabolizmom što pogoduje stresnim situacijama i nažalost uginuće pacijenta.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 31.01.2017.
Odgovara: Sanela Mustafagić, dr. med. vet. Pet centar, Bože Gumpca 32, Pula P: Imamo problem s identifikacijom spola kod tigrica. Nakon uginuća mužjaka, ženka je dobila svijetloplavu boju iznad kljuna. Starost je 7-8mj. Prema plavoj boji mi sada mislimo da je mužjak i onda smo kupili ženku, otprilike iste starosti. Sada ta nova ženka isto dobija svijetloplavu boju pa smo skroz zbunjeni. Naime kada smo ubacili ženku, odmah su se zaljubili, stalno se grickaju i uvijek su zajedno. Nedavno su počeli gristi gnijezdo, što navodi na moguće parenje. Bijela tigrica je ta nova ženka i ona pjeva, dok plavi mužjak ne pjeva i stalno nešto grize. Izvolite i slike, pa ako nam možete pomoći bit ćemo veoma zahvalni. LP, Darko O: U mladih tigrica je vrlo teško i nezahvalno određivati spol. Premda pod „vrlo mlade“ mislimo na dob od 4 do 6 mjeseci, često se ta boja pokljunice stabilizira tek sa godinu dana starosti, što je i optimalno vrijeme za parenje, ne ranije. Neki stručnjaci pak navode da je u vrlo mladih papiga ipak moguće je odrediti spol po prisutnosti ili odsustvu bijele boje. Bijeli kljun će obično posmeđiti (ženka), dok kljun lijepe, ružičaste boje i bez imalo bijele boje pokazuje da se ipak radi o muškoj tigrici. Također, u odrasle ženske tigrice, a za razliku od mužjaka, je ustanovljena slojevitost boje pokljunice. Donji sloj pokljunice bijeloplav, srednji je bjelkast, a gornji je naravno smeđkast (moguće je da bude i gornji bijel) i taj gornji sloj je jasno jedini vidljiv. Ovo znači da ženke zaista u jednoj fazi rasta i spolnog sazrijevanja mogu imati imati blijedoplavu boju kljuna. Boja pokljunice odraslog mužjaka je kraljevsko plava do ljubičastoplava. Iz svega ovoga proizlazi da bi Vaše papigice mogle biti ženke, pogotovo ako starijoj papigici do godinu starosti kljun ne poplavi skroz, no nažalost to ne mogu tvrditi s potpunom sigurnošću; vrsni poznavaoci i određivači spola su ipak dugogodišnji uzgajivači. Općenito, mužjaci su komunikativniji, ekstrovertniji u izričaju, dok su ženke tiše, ali ponekad malo nervozne. Također, ženka bez mužjaka može snijeti neoplođeno jaje.
Sanela Mustafagić, dr. med. vet. | 24.02.2017.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. med. vet. Pet centar, Av. V. Holjevca 62 (Supernova), Zagreb P: Ručno othranjujem mladog fišera već dva mjeseca i nikako ga ne mogu odvojiti od hrane za ručno hranjenje, tj. neće sam jest i ne želi letjeti... Iz zimskog je legla i može biti da usporeno raste jer je dok je bio u jajetu okolina bila dosta hladna... Kako da mu pomognem da sam počne jesti? Lp, Renato O: Ručno othranjivane fišere najbolje je maknuti iz gnijezda u starosti 10-14 dana. U početku je mlade potrebno hraniti svaka 2 sata, a u dobi od 14 dana razmak bi trebao biti 3 sata. Obroke se ne smjelo preskakati, a svaki bi trebao biti svježe priređen. U toj dobi dovoljno su stari da stvaraju sami dovoljno topline kako bi održali temparaturu tijela, a i dovoljno je pokriven perjem. Potrebno je paziti na higijenu jer su mladi podložni bakterijskim infekcijama.Također, kad su malo stariji znatiželjni mladi ptići često jedu vlastiti izmet. Mladunci fišera jako su nespretni i ne biste smjeli dozvoliti da nekontrolirano lete jer se vrlo lako mogu ozlijediti zbog još nesavladane tehnike letenja.U starosti od 21 dan treba im ponuditi gotovu mješavinu sjemenki za papigice. Obično im treba nekoliko dana da se nauče jesti takvu zrnatu hranu. Čestio se fišeri boje hrane koju do tada nisu vidjeli ni jeli. Prema iskustvima uzgajivača pokazalo se da raznovrsna othrana mladih vodi ka sigurnijim, manje neurotičnim pticama koje će rado jesti vrlo raznoliku hranu. Ovakva othrana znači i da se daje ptici da sama odluči kada je gotovo s ručnim hranjenjem. Nikada nemojte izgladnjivati pticu kako biste je naveli da jede sjemenke, naprotiv veća je vjerojatnost da će mladi ptić sam uzeti ponuđenu hranu ako mu je apetit stimuliran sa hranjenjem. Tijekom othrane ili odbića mlade ptice malo izgube na težini. Fišeri jedu po malo tijekom cijelog dan. Mladi ptić je odbijen kada više ne moli i ne plače za hranom i čini se da se samostalno hrani. No povremeno nuđenje mješavine za ručno hranjenje još koji tjedan nije na odmet, stoga se ne smije naglo prestati s ručnim hranjenjem. U prirodi, u dobi između 4 i 6 mjeseci ova vrsta ptica napušta gnijezdo te se pridružuju kolonijama koje broje i do više tisuća jedinki. Stoga je navedena dob i najbolja za osamostaljivanje. U slučaju Vašeg ljubimca, nema potrebe za zabrinutost jer ništa nije u zakašnjenju. Dajte mladom fišeru vremena i nastavite s ručnim hranjenjem i nuđenjem zrnate hrane, a on će sam kad bude spreman isprobati novu hranu i također poletjeti u malim razmacima s prečke na prečku.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 24.02.2017.
Odgovara: Dunja Vrdoljak, dr. med. vet. Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dva para Fišer papiga koja imaju jaja u gnijezdima, jeda par ima 5, drugi 4 jaja. Dva tjedna taj je kavez bio na relativno hladnom prostoru na oko 5°C zajedno sa njihovim kućicama. Iako su oni stalno sjedili na jajima nisam siguran koliko je hladnoća mogla utjecati na njihov razvoj. Prvo jaje se trebalo izleći prije 2-3 dana, a nije. Postoji li mogućnost da će se izleći nešto kasnije ili su se jaja nekako smrznula. Hvala unaprijed! Renato O: Postoji nekoliko uzroka zašto ne dolazi do izvaljivanja, a to su najčešće neoplođena jaja ili smrt embrija. Uzroci neoplođenim jajima te niskom postotku izvaljivanja mladih mogu biti neadekvatna prehrana (npr. manjak kalcija, pretilost), nasljedni čimbenici (parenje u srodstvu), fizički faktori (starost, loša kondicija), socijalni čimbenici (teritorijalnost) te neadekvatni uvjeti okoline (npr. nagle promjene temperature). Različite infekcije (psitakoza) ili bolesti spolnih organa (ciste, tumori) mogu također dovesti do neplodnosti. Adekvatna temperatura i vlaga neophodne su za izvaljivanje mladih pa u slučaju da ženka ne leži redovito na jajima odnosno da je došlo do njihova hlađenja ili dehidracije također će doći do smrti embrija. Moguće je lampirati jaja odnosno osvjetljavati ih pomoću obične baterijske svjetiljke. To je moguće već od 8. ili 12. dana nakon što ženka počne ležati na njima. Na taj je način vidljivo jesu li jaja uopće oplođena odnosno embrij je vidljiv kao mala tamna točkica koja se s vremenom povećava te krvne žilice koje prosijavaju ispod površine jaja. Ukoliko pak jaje nije oplođeno, onda će svjetlo samo prosijavati kroz ljusku jaja. U slučaju da se navedeni problem i dalje nastavlja, svakako savjetujem da se za pomoć obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu, u Ambulanti za ptice koja je specijalizirana za ovakvu problematiku.
Dunja Vrdoljak, dr. med. vet. | 09.12.2016.
Odgovara: Sonja Vojnović, dr. med. vet. Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam tigricu već nekih 5 godina i u zadnjih nekoliko dana ima problema sa nogicom, uopšte ne može da se nasloni na nju. Stalno drži skupljene kandže i podignutu nogu. Kada se kači po rešetkama uopšte ne može da se uhvati njom. Nekoliko puta je i pao sa prečke. Ima apetita, cvrkuće i pije vodu, hoće i da izađe iz kaveza. Teško mi je da ga gledam kako se muči. Poslaću Vam slike da vidite kako noga izgleda. Nadam se brzom odgovoru. Hvala unaprijed, Nadja O: Različiti uzroci mogu dovesti do nemogućnosti korištenja ekstremiteta. Prvi razlog otežanog kretanja mogu biti predugačke kandžice koje onemogućavaju normalan stisak. Ponekad je uzrok ozljeda zbog udarca ili pada. Tu se može raditi o istegnuću ligamenata, lomu ili napuknuću kosti, oštećenjima tetiva ili mišića. Drugi razlozi mogu biti nedostatak vitamina (E, D vitamin), minerala i mikrolelemenata poput kalcija ili selena. Nadalje uzrok može biti oštećenje živaca, tumori bubrega (vrše pritisak na živce ekstremiteta) ili giht. Giht je oboljenje ljudi, ptica i reptila. Među pticama, često se pojavljuje kod tigrica. Ova se bolest može pojaviti ako razina mokraćne kiseline u krvi pređe bubrežne mogućnosti izlučivanja iste iz organizma ili kao posljedica povećanog razlaganja proteina. Posljedično, mokraćna kiselina se nakuplja i kristalizira u zglobovima , ligamentima i ovojnicama (zglobni giht), odnosno, u jetri, slezeni, bubrezima, perikardijalnoj ovojnici, zračnim vrećicama. Zglobni giht manifestiraju bjeličaste izbočine na jedanom ili više zglobova.Neophodno da se obratite u ambulantu gdje će veterinar na temelju obavljenog pregleda biti u mogućnosti postavili dijagnozu i odrediti terapiju. Možete se javiti u Ambulantu za ptice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Broj telefona ambulante je 01/2390-410, a radno vrijeme je: ponedeljkom, srijedom i petkom 9-11 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati.
Sonja Vojnović, dr. med. vet. | 20.03.2017.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam pet papigica tigrica, s tim da se dvije pare. Zanima me moram li te dvije odvajati od ostalih skupa s gnijezdom? Hvala. Marina O: O ovoj nedoumici morate ipak odlučiti sami, a odluka ovisi o veličini krletke, o vrsti gnijezda (u pravilu mora biti drvena kućica koja imitira duplju) i gdje je postavljena kućica (van krletke ili unutar nje). Također, ovisi i suživotu zajednice, jesu li jednako stare, ima li više mužjaka ili ženki, dolazi li do do borbe oko gnijezda i uništavanja jaja unutar jednog. Možda treba postaviti još jedno gnijezdo ako postoji još jedan par spreman za parenje. Nemojte zaboraviti da su papigice spolno zrele nakon dvije godine života; one se mogu pariti i nesti jaja i ranije, ali bez razvitka podmlatka. Ako su papigice starije od dvije godine i imate drvenu kućicu za parenje, a sadašnja krletka nije dovoljno velika (niste naveli dimenzije), preporučamo da odvojite par od ostalih.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 13.03.2017.
Odgovara: Nataša Lončar, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam dvije tigrice, a problem sa jednom je taj sto stalno "stenje". Sve aktivnosti radi normalno: jede, pije vodu, aktivan je. Dok stenje, on se trese i mrda repom, meni daje utisak kao da ima problem sa disanjem. Šta bi moglo da bude u pitanju? Hvala... Marko O: Po opisanim simptomima moguće je da se radi o upali zračnih vrećica ili o nametnicima (grinjama) zračnih vrećica. Detaljnije o problemima sa disanjem možete pročitati pod sljedećim naslovima:Otežano disanje i promjene u ponašanju tigrice / Bolesti dišnog sustavaInfekcije zračnih vrećica / Promjena boje perja u tigricaTigrica "zijeva" - bolesti dišnog sustava u ptica
Nataša Lončar, dr. vet. med. | 06.03.2017.
Odgovara: Franjo Hrgota, dr. med. vet. Pet centar, Bože Gumpca 32, Pula P: Imam dvije australske zebice i držim ih na balkonu. Borave u velikom kavezu u kojem sam im stavila gnijezdo od pletiva. U početku sam im stavljala slamu za gnijezdo, ali to su vadile i ženka je rušila gnijezdo, a sada sam stavila papirnate ručnike iskidane na komade. Primjetila sam da im više odgovara. Jaja budu svake godine, evo i sada ima jedno, al neće da sjede na jajima. Čak sam primjetila da muzjak tjera ženku da sjedi, ali ona jednistavno odbija. Molim za savjet. Nataša O: Zebice obično počinju sjediti na jajima nakon što sva budu snesena. One prosječno nesu 4-5 jaja, ali ih može biti i više. S obzirom na to da je Vaša zebica snijela tek jedno jaje, za očekivati je da će ih biti još i da će sjedenje/inkubacija započeti nakon posljednjeg snesenog. Zebice nije teško razmnožavati, a kako navodite da su Vaše ptice već imale jaja prijašnjih godina, vjerujem da znate i najvažnije momente u vezi reprodukcuje. Ipak, korisne informacije o ovoj temi možete pročitati i na našim stranicama, primjerice pod naslovom Razmnožavanje i briga o ptićima australskih zebica.
Franjo Hrgota, dr. med. vet. | 03.03.2017.
Odgovara: Petra Franko Bartoniček, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam papigu nimfu kojoj je potvrđen diabetes mellitus. Molim ako mi možete preporučiti gdje kupiti peletiranu hranu i da li postoji lijek za ptičji diabetes mellitus? Kako da kontroliram šećer? Hvala unaprijed, Irena O: Dijabetes, tj. šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) je metabolička bolest koja uzrokuje povišenje nivoa (šećera) glukoze u krvi kroz dulji period vremena. Bolest je povezana sa jednom od glavnih žlijezda tijela, gušteračom. Ova žlijezda ima dvostuku funkciju u tijelu, a dijabetes je povezan sa njenom endokrinom funkcijom lučenja hormona inzulina odnosno glukagona. Inzulin ima funkciju regulacije glukoze u krvi tako da je transportira do tjelesnih stanica i pomaže pohraniti je kao rezervu energije u druga tkiva( jetra i mišićno tkivo), u obliku glikogena. Naravno, nije sve tako jednostavno. Kod sisavaca, dijabetes može uzrokovati nesposobnost gušterače da proizvede dovoljne količine inzulina, pa takav dijabetes nazivamo dijabetes melitusom tipa 1. POstoji i oblik bolesti tipa 2 kada gušterača luči dovoljne količine inzulina no tjelesne stanice odnosno sam tjelesni metabolizam ne "prepoznaje" ( postane otporan) inzulin kao takav te se glukoza ne pohranjuje unutar tjelesnih stanica, nego ostaje u povišenoj koncentraciji u krvi. D.melitus tipa 2 najčešći je i oblik staračkog dijabetesa. Ptice su razred životinja koje se po pitanju ove bolesti ipak nešto razlikuju od nas sisavaca. Dakle, o čemu se radi, kod ptica nije problem u lučenju inzulina, nego je problem u povećanom lučenju onog drugog hormona, tj. glukagona. Funkcija glukagona je obrnuta, antagonistička, funkciji inzulina, dakle, glukagon "tjera" jetru da otpušta glukozu iz stanica u krv, odnosno potiče jetrenu glikogenolizu. Glukagon se inače luči u krvotok kada razina glukoze padne ispod kritičnog nivoa, tako opskrbljujući mozak i tijelo vitalnom energijom, no u ovom slučaju dolazi do abnormalnosti i konstantno povišene razine glukagona, a inzulin ne uspijeva napraviti kompenzaciju. Simptomi bolesti kod ptica su dakle hiperglikemija u krvi te također nalaz glukoze u urinu (odnosno ekskrementima) zbog prijelaska bubrežnog praga, povećana konzumacija vode i uvećana produkcija tekućeg dijela fecesa( urin), od početne pretilosti kod nekih ptica, dolazi do izrazitog gubitka težine i to u vrlo kratkom roku. Ptice postaju dugoročno podložnije razvoju infekcija u organizmu. Dijagnoza dijabetesa se postavlja prvenstveno uzimanjem kvalitetne anamneze te kontrolom razine glukoze u krvi kroz period vremena. Isto tako isključivanjem drugih bolesti koje također mogu izazvati hiperglikemiju u krvi npr. bolesti jetre, neke infekciozne bolesti, bolesti nadbubrežne žlijezde, ili pak jatrogeni uzroci, npr. zbog predugačkog upotrebljavanja kortikosteroidnih masti. Ukoliko razina glukoze perzistira iznad 500-600mg/dl može se postaviti opravdana sumnja na bolest, dok se definitivna dijagnoza donosi ukoliko razina biva iznad 800mg/dl. Nažalost bolest nije izlječiva, ali se može držati pod kontrolom balansiranjem između pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti te davanjem hormona inzulina ili srodnih preparata (Glipizid) po procjeni veterinara. Razinu glukoze može se kontrolirati dipstick trakicama za dokaz šećera u urinu. Pravilna ishrana podrazumijeva smanjeni unos ugljikohidrata kroz hranu, s postupnim ali znatnim povećavanjem fizičke aktivnosti ptice (što više igre i slobodnog letenja u danu to bolje.). U prehranu treba ubacivati svježe povrće poput listova maslačka, peršina, salate endivije, proklijalog sjemenja prosa, sjemenki lana, proso i amarant su žitarice koje sadržavaju nešto viši udio proteina, a ne sadrže gluten pa se čak i ljudima preporučuju za prevenciju šećerne bolesti, također mogu se kombinirati povremeno i sjemenke konoplje te ljuštena zob i sezam. U svakom slučaju, trebalo bi koristiti raznovrsnu hranu koja je organskog porijekla, da sjemenke sadržavaju čim više biološkog potencijala, vitamina i minerala. Ono što bi svakako trebalo izbjegavati je ljudska hrana.
Petra Franko, dr. med. vet. | 27.02.2017.
Odgovara: Martina Petrović, dr. med. vet.Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Tigrica stara 3,5 godine, zadnja 3 dana ne staje na lijevu nogu, tek ponekad ju nasloni na prečku. Pregledala sam nogice, nema promjena. Često ju drži poluotvoreni iznad prečke. Koristi ju kod penjanja uz krletku. Dobro jede, pjeva i vesela je. Možete li me posavjetovati kako da joj pomognem i šta bi joj moglo biti. Pozdrav i hvala, Ljiljana O: Zbog nemogućnosti pregleda teško mi je odrediti o kakvoj je ozljedi riječ. Do ovakvih stanja može doći kod dugačkih kandžica koje onemogućuju normalan stisak ili eventualno ozljede kod pada, istegnuća ligamenata, napuknuća ekstremiteta ili neki od njenih osjetljivih struktura, nedostatak vitamina E, vitamina D, kalcija i selena, oštećenje živaca... Stoga je neophodno da se obratite u ambulantu na pregled gdje će veterinar biti u mogućnosti odrediti dijagnozu i liječenje. Takav pregled moguće je obaviti i u Ambulanti za ptice na Veterinarskom fakultetu, Heinzelova ulica u Zagrebu.
Martina Petrović, dr. vet. med. | 22.02.2017.
Odgovara: Nataša Lončar, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Kako da znam je li kanarinac spreman za parenje? Što da dajem njemu, a što kanarinki od dodataka (mogu li jajčanu ili ferti vit)? Marko O: Kanarinci su spremni razmnožavati se tek kada dan traje barem 12 sati. Vrlo je bitna prehrana, tako da svakodnevnu prehranu možete pojačati dodatkom jajčane gotove smjese koju možete nabaviti u našim dućanima. Dobro je osigurati i dodatne vitamine i minerale (grit + vitaminske kapi). Također je vrlo bitno da kanarinac ne vidi kanarinku, tj. da se ne drže zajedno u kavezu sve do samog momenta parenja. Kanarinac u sezoni parenja pojača pijev, a kanarinka počinje graditi gnijezdo, a tipično ponašanje za kanarinku je i ležanje u posudi za hranu te čupkanje perja. Stoga je poželjno osigurati i materijal za gradnju gnijezda kao i samo gnijezdo. Također, nije uputno pariti premlade ili prestare ptice.
Nataša Lončar, dr. vet. med. | 20.02.2017.
Odgovara: Gabrijela Gaurina, dr. med. vet. Pet centar, Put Mostina 8 (Dujmovača), Split P: Imam 20 komada zebica. Podijeljeni su mi u 7 kaveza, negdje po 2 kom, negdje po 3 ili 4, kako u kojem. Imam već neko vrijeme problem u svakom kavezu. Zebica jedna drugu po leđima kljunom gricne, tako da mi je većina njih gola po leđima. Probala sam ih razdvojiti, međutim opet se grizu. Kupila sam kapi za perje i nešto kao prah što se muti u vodi, ali ni to nije pomoglo. Hvala vam na pomoći. Josipa O: Nažalost, naveli ste mi premalo podataka o tome kako su zebice smještene po pitanju prostora, prozračenosti, osvjetljenja i sadržaja u krletkama. Njihovo ponašanje nije uobičajeno i navodi me na zaključak da su pod stresom.Ono što može uzrokovati stres i nervozno ponašanje kod zebica je npr. premalo prostora (potrebno je barem 60x40x40 cm), neodgovarajući smještaj – propuh, preniska ili previsoka temperatura (optimalna je 18-22°C, zimi nešto niža). Također, alimentarni nedostaci u smislu manjka vitamina, minerala ili esencijalnih aminokiselina uslijed jednolične prehrane mogu izazvati nervozno kljucanje.Osigurajte zebicama po jednu sipinu kost na jednu krletku, dovoljno sunčevog svjetla (ali ne direktnog), dovoljno svježeg povrća i voća, prostor zaštićen od propuha, na podnicu stavite pijesak za ptice i po jednu posudicu s mlakom vodom jer se zebice obožavaju kupati. Provjerite imaju li ptičice nametnike i održavajte higijenu krletke redovitim čišćenjem. Također, u krletku unesite umjetno gnijezdo koje je izgledom kao ono u prirodi i materijal od kojeg će si one to gnijezdo urediti .To mogu biti male, sitne krpice, vunica, perje, sitno sijeno, sitne grančice i slično. Zebice su vrijedni graditelji i rado uređuju svoja gnijezda.
Gabrijela Gaurina, dr. med. vet. | 08.02.2017.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet.Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam grdelina cca 10 dana, uzela sam ga iz užasnih uvijeta kako bi ga pokušala spasit, ptica je imala proljev (bijela tekućina bez kompaktnog djela) i samo je spavala sa glavom pod krilom. Dala sam mu mak, jabučni ocat u vodu i kuham mu čaj od šipka, uspjela sam dobiti kompaktan dio iako još uvijek ima i tekućeg djela, stavila sam mu i lampu kako bi zagrijala, i onda bi malo i živnuo čak i priča sa drugim grdelinom, ne vidim nikakvo crvenilo na trbuhu, on normalno jede, digne se jede malo si uredi perje pa opet spava, perje izgleda normalno. Molim vas ako mi možete pomoći, ako treba odnijet ćemo ga na pregled, iako ga ne bih više šokirala pa ako mi možete ovako pomoć bila bih vam jako zahvalna. Lijepi pozdrav, Ivana O: Svome ljubimcu ste omogućili i osigurali, poput stručne osobe, sve što je nužno kod početka terapije. Također bih preporučila korištenje drvenog ugljena za ptice (Vitakraft) – jedan prstohvat na hranu, jednom u sedam dana. Njegova funkcija je da na sebe veže plinove i toksine u probavi čime prevenira bolesti probave. Oporavak će trajati ipak neko duže vrijeme, i do par mjeseci, te u tom periodu osigurajte sigurnu okolinu, kvalitetnu hranu, temperatura okoline (sobna 18-20°C), jutarnje sunce pod obavezno (krletku s pticom približiti prozoru ili staviti van ako je primjerena temperatura) i naravno društvo drugih ptica bez obzira na vrstu. U skoro vrijeme, jer ste započeli sa svojom terapijom, preporučam u vodu za piće dodati vitamin.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 07.02.2017.