Pitajte veterinara

Odgovara: Petra Franko, dr. med. vet., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam pitanje u vezi ženke tigrice koju sam kupila prije 2 mjeseca. Sve je krenulo prije par dana, primjetila sam da ima proljevastu stolicu pa sam krletku premjestila na toplije i sunčanije mjesto bez propuha i ponudila sam joj rijetki crni čaj. Stolica se normanizirala, ali sam primjetila da ima okruglastu izbočinu na donjem djelu leđa.  Danas sam primjetila da je "našušurena", jedno oko joj se zatvorilo i drži glavu ispod krila, s tim da povremeno komunicira sa mužjakom u krletci. Molim Vas za pomoć i savjet što bi moglo biti. U iščekivanju odgovora unaprijed hvala. Srdačan pozdrav, Irena O: Prema Vašem opisu, ptičica zaista ima zdravstvenih problema, a sami simptomi su nespecifični. Opći simptomi kao što je našušuenost perja, nevoljkost i dulji periodi spavanja, tj. 'durenja' s glavom pod krilom mogu ukazivati na početak akutnog stadija infektivne bolesti. Ako tome pridodamo ostale simptome kao što je konjunktivitis, prolaznu dijareju te pogrbljenost ptičice zaista možemo reći da je obrana organizma od uzročnika bolesti, odnosno imunološki sustav ptice stavljen pred izazov. Kako kod ptica tek kod već uznapredovale bolesti, zbog njihove prirode "sakrivanja" simptoma, uočavamo da nešto nije kako bi trebalo biti, bojim se reći da li ovo stanje kod Vaše ljubimice traje već neko vrijeme. Baš iz tog razloga moja bi preporuka bila da se čim prije obratite veterinaru specijalisti za male kućne ljubimce ptice koji će promptno početi s terapijom i zaustaviti daljnji razvoj bolesti. Ono što Vi kao vlasnik ptičice možete napraviti jest krenuti davati vitamine u vodu te medicinski ugljen pomiješan u hrani jer su njegove dobrobiti u zaustavljanju prodiranja endotoksina kroz crijevnu sluznicu iz bakterija koje u crijevima štetno djeluju vrlo dobre. Ukoliko u Vašoj blizini nema specijalizirane ambulante za ptice uvijek se možete obratiti u Ambulantu za ptice Zavoda za bolesti peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imate li okovratnik za rosacolisa, koja već dugo čupa perje i koliko košta? Hvala i lijep pozdrav! Andreja O: Čupanje perja je uobičajena pojava kod papiga iz više razloga – dosada, bolesti jetre, neodostatna ishrana, niska vlažnost prostorije, izmjena svjetla i tame, nedostatak svježeg zraka i sunca (ljeti se više zatvaramo i koristimo rashladne uređaje), dim cigareta, masnoća (držanje krletke u blizini kuhinje)... Prema navodima specijalista, koliko traje čupanje toliki je i period potreban za oporavak. Nažalost, u našoj ponudi nemamo ovratnike za ptice jer se uglavnom rade prema potrebi, odnosno prema veličini papige. Vlasnici koriste razne materijale od čvrstog kartona do mekše plastike. Pokušajte promijeniti ambijent u kojem držite papigu, dodajte joj igračke, zrcalo ili nabavite još jednu rosakolis papigicu s obzirom na to da ih se inače drži u paru. Provjerite vlažnost prostorije, špricajte ptičicu s mlakom vodom u jutarnjim satima i omogućite joj da jutarnje sate provede na otvorenom (terasa ili balkon), ne ostavljajte je na prejakom suncu, odnosno unesite krletku u prostoriju. Nabavite vitamine za ptice u obliku otopine te svakodnevno radite svježu otopinu.

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Htjela sam sama napraviti igraonicu za papigicu tigricu - bojala bih drvo akrilnim bojama na bazi vode pa me zanima bi li joj to stetilo? Naravno, ne bi imala pristup igralistu bar dva tjedna dok se sve ne osusi i ispari.Hvala puno na informaciji. Srdačan pozdrav, Ana O: Akrilne boje se uobičajeno sastoje od sljedećih komponenti: pigmenta (fino mljevene čestice), smole (vezivo) i otapala, koje je kod tih boja ustvari voda koja ispari; izbačeni su toksični i nikad potpuno isparivi razrijeđivači (nitro i uljani) koji su se nekada koristili kao otapalo. Akrilne boje na vodenoj bazi ne sadrže teške metale niti razrijeđivače, stoga su netoksične i neškodljive ako je u pitanju njihovo udisanje. Međutim, kod papiga je bitno grickanje i dodir sa sluznicom kljuna igračaka koje su je premazane akrilnom bojom; iako je to u malim količinama i pretpostavka je da trovanja nisu moguća. Predlažem da prekontrolirate sastav Vaše akrilne boje i ako je moguće koristite što manje obojanih igračaka, odnosno da pri izradi koristite prirodne materijale, drvo, koru, slamke, trs...

Odgovara: Jelena Pejić, dr. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam malenu nimfu. U zadnje vrijeme je počela kihati i razmicati perje, sada ne znam je li ima temperaturu ili je prehlađena. Možete li mi vi reći što joj je i što trebam napraviti? Josip O: Ptice su vrlo osjetljive na mikroklimatske promjene te s obzirom na to treba biti jako pažljiv kod držanja ptice. Preporučljivo je pticu držati na mjestu gdje nema propuha, paziti na klima uređaje, da nije prevruće niti da je blizu mjesta koji je izvor topline ili gdje se kuha. Osim ovoga, vrlo je važna kvalitetna i kompletna  prehrana, čista nastamba te sam imunitet ptice.  Respiratorne bolesti su bolesti koje  se često javljaju kod ptica i nastaju djelovanjem više čimbenika (okoliš, virusi, bakterije, mikoplazme, gljivice, smanjen imunitet...). Prilikom  utjecaja nekih od ovih čimbenika može doći do nekog od respiratornih oboljenja: prehlade, upale pluća, upala bronhija, dušnika ili grla... Ptice pokazuju oboljenje dišnog sustava kroz više različitih simptoma, ovisno o vrsti bolesti. Kod prehlade se javlja  ubrzano disanje,  nakostriješeno perje,papiga je pretjerano mirna, klima repom, može se javiti iscjedak iz nosa, kihanje i   kašljanje. Kod  upalnih oboljenja se javlja otežano disanje uz povišenu temperaturu, nakostriješeno perje, mirnoću  te kihanje. Kod astme se javlja otežano disanje povezano s hropcima. Nažalost, iz ove perspektive, bez detaljnijeg uvida u uvjete u kojima je ptica boravila (gdje je bila smještena nastamba, je li ptica bila izložena nekim od spomenutih faktora...) te bez pregleda same životinje nije moguće dobiti kompletnu kliničku sliku. Stoga Vam savjetujem da se javite Vašem veterinaru  ili na Veterinarski fakultet u Zagrebu u tzv. ptičju ambulantu kako bi se obavio klinički pregled i postavila točna dijagnoza i primjenila pravilna terapija. Kontakt telefon 01/2390-410 . Radno vrijeme ambulante je: ponedjeljak, srijeda, petak 10-12 sati, utorak i četvrtak 16-18 sati i  subota 9-11 sati. U međuvremenu, preporučam Vam da pticu smjestite na toplo mjesto bez propuhe te joj dajete vodu sobne temperature uz vitaminski pripravak.

Odgovara: Petra Franko, dr. med. vet., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Kupio bih malu aleksandru. Koliko u prosjeku naraste i hoće li biti problem naučiti je ponavljati ako u susjednoj sobi možda, slučajno, tu i tamo čuje drugu papigu ili kroz otvoren prozor pjev drugih ptica, jer sam čitao kako ne bi smjele čuti druge ptice ako je želim išta naučiti? Hvala unaprijed i lijep pozdrav, Borna O: Mali aleksandri (Psittacula krameri) su poznati kao prilično tvrdoglave ptice koje se ne daju baš lako pripitomiti pa je uvijek bolje nabaviti ptice s kojima je već i uzgajivač radio, u smislu da su ručno hranjeni (iako i to nije garancija da neće 'podivljati' ako se s njima ne radi). Inače, karakterno su vrlo druželjubive i aktivne ptice. Familijarno naklonjene, što bi značilo da nisu toliko usmjereni samo na jednu osobu u obitelji koju preferiraju i uz koju se vežu kao npr. žako papagaji. Mali aleksandar porijeklo "vuče" iz sjeverozapadne Afrike, gdje živi u područjima velikih šuma i savana u manjim grupama. U prosjeku narastu do veličine od 40 cm, s time da veliki dio otpadne na dugački rep, pa je važno obratiti pozornost na dovoljnu veličinu krletke (višu nego širu) u kojoj će ptica boraviti. Smatra se da su aleksandri "pričalice" i da mogu naučiti do 250 riječi iz vokabulara, no sve naravno ovisi o Vašem trudu i o individualnim karakteristikama pojedine ptice. Ono što je svakako potrebno je strpljenje u radu i maštovitost pri treningu. Kako su velike izjelice, korištenjem voća, kako svježeg, sušenog te orašastog i omiljenog im sjemenja suncokreta, mogu se vrlo lako podmititi u treningu. U većini literature uistinu je navedeno da ptica, kako bi počela govoriti, treba slušati isključivo ljudski govor i mora imati barem 1 godinu. Naravno da je gotovo nemoguće držati pticu u izoliranim uvjetima da ne čuje zvukove izvana, ali smatram da se pritom prvenstveno misli (kao i inače za trening ptica) na to da je pojedinačnu pticu puno lakše pripitomiti i istrenirati govor, nego ptice držane u paru ili u skupinama. No, ponavljam, sve je to prilično individualno. O govoru i treningu ptica pisala je i kolegica, pod naslovom Kako naučiti malog aleksandra da govori?

Odgovara: Jelena Pejić, dr. med. vet., Pet centar, Našička 144, Zagreb  P: Imam kakadua starog 30 godina. Duže vremena ima kvrgicu kraj krila, a sada je ta kvrgica mekana i puna krvi, veličine lješnjaka. Inače, jede i pije normalno. Također, živahna je. Molim odgovor po prilici o čemu se radi i da li ju trebam odvesti veterinaru. Zahvaljujem na odgovoru. Lijepi pozdrav, Petra O:  Izrasline na koži se mogu javljati iz više razloga. U pitanju mogu biti ciste, apscesi, hematomi, nakupine masnog tkiva ili u nekim situacijama tumor. Ciste su  vrećaste  ili loptaste tvorbe koje su ispunjene tekućim ili kašastim sadržajem. Cista se kod ptica može javljati na mjestu gdje treba izrasti novo pero (ali ne izađe van kroz kožu te ostaje unutar šupljine i postupno se povećava) te je ispunjena keratinom. Uzrok može biti nedostatna ishrana, genetski faktori, infekcija, trauma ili ozljeda pera. Apscesi su novonastale šupljine ispunjene gnojem, najčešće uzrokovane nekim oblikom infekcije ili sterilne. Hematom predstavlja izljev krvi u tkivu. On se postupno povećava dok ne pritisne ozlijeđenu krvnu žilu, zatim se postupno smanjuje. Polukuglastog je oblika, bezbolna ili umjereno bolna oteklina. Obzirom na to da je teško dijagnosticirati pravi uzrok nastanka kvržice bez kompletnog kliničkog pregleda, savjetujem Vam svakako da se javite Vašem veterinaru ili na Veterinarski fakultet u Zagrebu u tzv. Ptičju ambulantu. Kontak telefon 01/2390-410. radno vrijeme je: ponedjeljak, srijeda, petak 10-12 sati te utorak, četvrtak 16-18 sati i subota 9-11 sati.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. med. vet., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb  P: Radi se o braonuhoj konuri, udarila u prozor i pala. Teško diše, čuje se hroptanje i miče repom desno-lijevo prilikom udisaja, a i nogice jedva pomjera. Za sada samo spava. Mislim da su nervi. Šta preporučujete kao pomoć pošto sam iz Sarajeva, ovdje nema veta koji se razumije u ptice. Hvala, Alen O: Posljedica traume i udarca za papige može predstavljati ozbiljnu poremetnju zdravlja. Slabost, otežano disanje, krvarenje, ozljede, kolaps, napadi ili drugi znakovi središnjeg živčanog sustava su osobito opasne situacije i potrebno je hitno potražiti pomoć veterinara. Općenito, poremećaji živčanog sustava najčešće su uzrokovani oštećenjima kralješničke moždine, unutarnjeg uha ili mozga, a rezultiraju nemogućnošću mozga da primi informaciju o položaju udova, tijela ili same glave u prostoru ili nemogućnošću mozga da koordinira pokrete. Oštećenja navedenih dijelova živčanog sustava mogu nastati uslijed infekcije, traume ili pritiska a obično se uočavaju i drugi neurološki simptomi poput držanja glave na jednoj strani, kretanja u krug, abnormalnih mentalnih aktivnosti ili napada. Liječenje se, ovisno o uzroku, provodi hospitalizacijom za nadoknadu tekućine kod teških, kritičnih slučajeva ili dehidracije, antibiotskim ili antigljivičnim lijekovima direktno u usta ili vodu za piće, vitaminsko-mineralnom potpornom terapijom. Naravno, kod svake traume najbolje je odmah potražiti pomoć u veterinarskoj ambulanti. Naime, iako se čini da se malo može učiniti sa tako malom životinjicom, no postoje neke osnovne smjernice što činiti kao prvu pomoć i stabilizaciju zdravstvenog stanja. Onim papigicama koje pokazuju neki vid otežanog disanja može se pomoći smještanjem u inkubator s kisikom. Ako ujedno ne pokazuje neke od znakova pregrijavanja organizma (hvatanje zraka i raširena krila) ili traume glave, inkubator se mora zagrijati. Nakon što se stanje stabilizira, mogu se injekciono aplicirati antibiotici te subkutano tekućine elektrolita i vode, kako bi se pomoglo normalizaciji metabolizma. Potonje se može provesti prvenstveno o hitnosti stanja. Naime, hipovolemički šok sa smanjenom mogućnošću disanja je prioritet u odnosu na smještanje u inkubator, dok npr. kod septičkog šoka najprije treba stabilizirati stanje. S obzirom na to da ste naveli da nemate mogućnosti odvesti pticu na pregled u ambulantu, pokušajte osnovnim općim mjerama: papigicu držite u toploj, mirnoj i tihoj okolini, uklonite prečkice i ljuljačke iz krletke, stavite plitke posudice za vodu koje može lako dohvatiti a hranu posipajte u blizini ptice. Neurološke probleme u ptica mogu dovesti i otrovi koji se upotrebljavaju u kućanstvu (osvježivači zraka, dezinfekcijska sredstva za kupaonicu, dezodoransi, i sl.), zatim dim cigarete, pa je svakako smjestite van dosega navedenih tvari. Svakako bi bilo uputno organizam jačati vitaminskom potporom, pa pokušajte nabaviti vitaminski dodatak za ptice bogat kompleksom B vitamina (imaju snažan neurotropni učinak) u kapima kako bi pripravak mogli davati i brizgalicom direktno u usta, osim samo u vodi.

Odgovara: Petra Franko, dr. med. vet., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka  P: Imam ženku rozenkolisa staru godinu dana. Sama je u kavezu, nema mužjaka. Sa 8 mjeseci je počela da nosi jaja, u martu ove godine. Ležala je na njima nešto manje od mjesec dana, nakon čega sam uklonila jaja. Već u aprilu je opet počela da nosi jaja, ležala je na njima mjesec dana. Dok su jaja bila u kavezu, nije nosila jaja, i misleći da je završila sa nošenjem, da sam i prethodna jaja možda prerano izvadila, pustila sam da jaja ostanu u kavezu do juna, i čim su jaja uklonjena, ona je opet počela da nosi. Ta nova jaja ostavila sam u kavezu do danas, misleći da će jaja u kavezu podstaći prekid nošenja, no ona je danas snijela novo jaje, pored onih starih. Nema gnijezdo u kavezu niti igdje drugo, ne dajem joj žumance da jede, ne dajem joj da cijepa papir da ne bih podstakla nošenje. Skraćujem joj dan pokrivanjem u 18h, ali ne pomaže. Ona je vesela, ima dovoljno vitamina, dajem joj voće, ima sipinu kost u kavezu, grit, kvalitetnu hranu, svakodnevno je puštam iz kaveza. Bojim se da će se njen organizam isuviše iscrpiti od nošenja i da će uginuti. Molim Vas za pomoć. Unaprijed hvala, Irena O: Kontinuirano nošenje jaja zna biti zaista iscrpljujuće i stresno iskustvo za pticu. U uvjetima naših domova, gdje su temperatura i ostali okolišni čimbenici konstantni, ovaj problem nije rijetka pojava. Posebice je važan i stoga što ukoliko hrana koju uzma ptica nije izbalansirana i nema odgovarajući vitaminsko mineralni sastav ptica može imati ozbiljnih zdravstvenih problema od malnutricije, deficijencija kalcija, osteoporoze do bolesti koje ju mogu koštati i života. Stoga je ovaj problem o kojem nam pišete ozbiljan. Ženka rozenkolisa će nositi jaja ako su zadovoljeni glavni uvijeti, a to su: • spolna zrelost ptice,• dovoljna količina svijetlosti (duljina dana, pa je stoga okidač za nesenje dulji ljetni dan),• konstantna temperatura,• obilje raznovrsne hrane i dovoljne količine pitke svježe vode,• prisutnost gnijezda u krletki odnosno materijala kojeg ptice koriste za izgradnju gnijezda,• stimulacija otpuštanja hormona jajnika "češkanjem" ptice u područjima ispod krila te duž leđa,• prisutnost mužjaka (nije nužan okidač!). Mijenjanjem ovih parametara u okolišu, trebalo bi pticu destimulirati i spriječiti danje lijeganje jaja. Dakle, ovo što ste sami već počeli činiti, sve je vrlo dobro – potpuni mrak i tišina prekrivanjem ptice u ranije doba (osiguravanje barem 14h potpunog mira i mraka kroz minimalno 2 tjedna), uklanjanje gnijezda i materijala za gnježđenje, isto tako micanje njenih predmeta od afekcije, igrački kojima se posebno posvećuje, ogledala s kojima čavrlja. Osim toga, dok je ptica vani na slobodi puštena, probajte ostati s njom u kontaktu, ali ne je maziti previše, pogotovo ne u zonama pod krilima, duž leđa. Ishrana neka je raznovrsna, ali izbjegavajte žutanjak i mekanu hranu. Također dobro bi bilo izmjeniti unutrašnjost krletke, promjeniti rutinu ptice, da joj posudice za hranu i vodu promjene mjesta ili prečke i sl., samo da se je "izbaci" iz modula u kojem se ona osjeća udobno. Nešenja jaja u ptica kontrolira između ostalih i hormon prolaktin, koji ostaje u krvi u visokim nivoima sve dok ptica ne iznese planiranu količinu jaja, znamo da je za rozenkolise to 4-6 jaja u prosjeku. Ukoliko maknemo jaja odmah po nešenju i ne dozvolimo ležanje, zbog prolaktina i genetskog okvira planiranog broja jaja, ženka će ponovno leći jaja. Pa je prema većini autora u stručnoj literaturi najbolje pustiti pticu da iznese 23 dana inkubacije. Prava jaja se mogu jedno po jedno zamijeniti s umjetnim (dostupna za kupnju) ili nečime što ima oblik jaja. Nekim ženkama u međuvremenu dojadi sjediti na jajima pa s vremenom i same odustanu. Ove opisane promjene u okolišu ptice potrebno je napraviti sve u isto vrijeme, a nikako ne postepeno, kako biste smanjili mogućnost da se ptica adaptira na nove uvjete. Ukoliko unatoč svemu ptica bude nastavila sa nesenjem, onda je to kronični problem te Vas u tom slučaju kako bi prevenirali danji razvoj bolesti pozivam da se obratite u Ambulantu za ptice i egzotične kućne ljubimce pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu koju vodi Prof.dr.sc. Estella Prukner-Radovčić, dr.med.vet. Njen stručan tim uvijek je spreman pomoć i dati savjete o daljnjem postupanju s pticama. Njihov kontakt telefon je 01/23-90-410.

Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam tigricu koja je nesretnim slučajem upala u vruće mlijeko donjim dijelom, reagovala sam odmah i izvadila je, ali ne znam kako da je liječim. Šta da radim, neće da jede, malo pila vode, ali vrlo malo, sad neće ni to, samo žmiri i malo drhti. Mazala sam joj noge i stomak sa jestivim uljem. Ne znam šta da radim dalje pa bi vas zamolila za savjet. Hvala unaprijed. Senada O: Kod opeklina treba odmah započeti s hlađenjem opečenog dijela (komadićem leda, krpicom namočenom u hladnu vodu). Nažalost ptičice su u takvim situacijama uvijek pod stresom te bi trebalo posjetiti i veterinara zbog nastavka terapije antibiotikom. Ako niste u mogućnosti ići kod veterinara, pokušajte s vitaminima u vodi podići opće stanje ptice, također možete umjesto vode davati svježe pripremljen i razblaženi čaj od kamilice s malo meda. Opečeni dio probajte mazati s antibiotskom kremom za oči (kloarmfenikol) ili uljem gospine trave. Hranu treba davati u malim obrocima i to mekšu, takozvani pastončino (tvrdo kuhano jaje s malo keksa od maslaca i par kapi svježeg soka naranče, sve zajedno izmrviti s vilicom).

Odgovara: Melanija Čelica, dr. med. vet. Pet centar, Našička 144, Zagreb P: Imam dvije zebraste zebice i zanima me kojeg su spola? Ovdje vam je slika ukoliko biste ih mogli raspoznati. Hvala Vam puno. Janko O: Spol zebica se prepoznaje po boji kljuna koji je kod mužjaka  izrazito crvene boje i mužjaci imaju crvene obraze. Sudeći prema priloženim slikama, Vi kod kuće imate dvije vrlo lijepe ženke.  

Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Primjetila sam kod svoje papige nimfe nesigurno, "pijano"kretanje;  dok traje ovo stanje, pojačanu žeđ (pije velike količine vode), pojačano i učestalo mokrenje, promjene apetita naglo pojačan pa smanjen i dosta spava. Ovo stanje se javlja svakih nekoliko dana, vremenski kratko traje (2-3 sata) nakon čega se papiga oporavi kao da ništa nije bilo. Prošle godine smo bili na Veterinarskon fakultetu radi urikoze. Bila sam na Zavodu za ptice pa smo dobili lijek Vetoflok za 7 dana i vitamin B kompleks. Napomenuli su mi da se možda radi o diabetesu mellitusu, dobila sam pa vas molim povratnu informaciju  i savjet da li postoji kakav lijek i gdje se mogu dodatno educirati? Unaprijed zahvaljujem, Irena O: Prema navedenom, iako će Vas možda zbuniti, posumnjala bih na aspergilozu ili gljivice koje se nalaze svugdje i vrlo lako se ptice mogu zaraziti. Pogoduje vrlo topla i vlažna okolina, nedovoljno kvalitetna hrana,nedovoljno osušena zrnata hrana (suncokret), pogoduju i stresne situacije, zadimljena okolina, opće loše stanje organizma i drugo. Postoji akutni oblik (vezano uz dišni sustav, blagi simptomi) i kronični oblik gdje se javlja više simptoma vezano uz oboljele organe (mijenjanje jačine apetita, pojačano mokrenje, promijenjen izmet, paralize, čudno hodanje, upala zglobova, povećana jetra, gubitak mišićne mase, depresija, letargija...).Liječi se antimikoticima, ali najčešće nema zadovoljavajućih rezultata. Preporuka je promjeniti ambijent ptice na bolje, koristiti vodu iz boca, paziti na vlažnost sredine, hrana izvrsne kvalitete, koristit voće i povrće (iz poznatog izvora i oprano), proklijalo sjemenje se preporuča, detoksikacija aloa verom i silimarinom (preparati ne smiju sadržavati alkohol) razrijeđeno u vodi, raznoliko sjemenje (nikako vlažno) i manje suncokreta. Krletka se mora redovito čistiti, posudice za vodu i hranu također, voda se mijenja dva puta dnevno, manje stresna okolina. Oporavak jetre koja najčešće strada kao glavni filter organizma, traje dugo, i do šest mjeseci. Bolest se može dijagnosticirati jedino obdukcijom. Vezano uz edukaciju, vrlo je teško perporučiti jer je to najčešće u domeni veterinarske medicine i to specijalizirane za bolesti ptica. Ptice same po sebi je vrlo teško liječiti odnosno na vrijeme dijagnosticirati bolesti jer se kod njih bolesna stanja rapidno razvijaju, teško je dozirati i aplicirati lijekove zbog male težine pacijenata, pokrivenosti perjem, brzim metabolizmom što pogoduje stresnim situacijama i nažalost uginuće pacijenta.  

Odgovara: Sanela Mustafagić, dr. med. vet. Pet centar, Bože Gumpca 32, Pula P: Imamo problem s identifikacijom spola kod tigrica. Nakon uginuća mužjaka, ženka je dobila svijetloplavu boju iznad kljuna. Starost je 7-8mj. Prema plavoj boji mi sada mislimo da je mužjak i onda smo kupili ženku, otprilike iste starosti. Sada ta nova ženka isto dobija svijetloplavu boju pa smo skroz zbunjeni. Naime kada smo ubacili ženku, odmah su se zaljubili, stalno se grickaju i uvijek su zajedno. Nedavno su počeli gristi gnijezdo, što navodi na moguće parenje. Bijela tigrica je ta nova ženka i ona pjeva, dok plavi mužjak ne pjeva i stalno nešto grize. Izvolite i slike, pa ako nam možete pomoći bit ćemo veoma zahvalni.  LP, Darko O: U mladih tigrica je vrlo teško i nezahvalno određivati spol. Premda pod „vrlo mlade“ mislimo na dob od 4 do 6 mjeseci, često se ta boja pokljunice stabilizira tek sa godinu dana starosti, što je i optimalno vrijeme za parenje, ne ranije. Neki stručnjaci pak navode da je u vrlo mladih papiga ipak moguće je odrediti spol po prisutnosti ili odsustvu bijele boje. Bijeli kljun će obično posmeđiti (ženka), dok kljun lijepe, ružičaste boje i bez imalo bijele boje pokazuje da se ipak radi o muškoj tigrici. Također, u odrasle ženske tigrice, a za razliku od mužjaka, je ustanovljena slojevitost boje  pokljunice. Donji sloj pokljunice bijeloplav, srednji je bjelkast, a gornji je naravno smeđkast (moguće je da bude i gornji bijel) i taj gornji sloj je jasno jedini vidljiv. Ovo znači da ženke zaista u jednoj fazi rasta i spolnog sazrijevanja mogu imati imati blijedoplavu boju kljuna. Boja pokljunice odraslog mužjaka je kraljevsko plava do ljubičastoplava. Iz svega ovoga proizlazi da bi Vaše papigice mogle biti ženke, pogotovo ako starijoj papigici do godinu starosti kljun ne poplavi skroz, no nažalost to ne mogu tvrditi s potpunom sigurnošću; vrsni poznavaoci i određivači spola su ipak dugogodišnji uzgajivači.  Općenito, mužjaci su komunikativniji, ekstrovertniji u izričaju, dok su ženke tiše, ali ponekad malo nervozne. Također, ženka bez mužjaka može snijeti neoplođeno jaje.  

Odgovara: Dragica Nemeš, dr. med. vet. Pet centar, Av. V. Holjevca 62 (Supernova), Zagreb P: Ručno othranjujem mladog fišera već dva mjeseca i nikako ga ne mogu odvojiti od hrane za ručno hranjenje, tj. neće sam jest i ne želi letjeti... Iz zimskog je legla i može biti da usporeno raste jer je dok je bio u jajetu okolina bila dosta hladna... Kako da mu pomognem da sam počne jesti? Lp, Renato O: Ručno othranjivane fišere najbolje je maknuti iz gnijezda u starosti 10-14 dana. U početku je mlade potrebno hraniti svaka 2 sata, a u dobi od 14 dana razmak bi trebao biti 3 sata. Obroke se ne smjelo preskakati, a svaki bi trebao biti svježe priređen. U toj dobi dovoljno su stari da stvaraju sami dovoljno topline kako bi održali temparaturu tijela, a i dovoljno je pokriven perjem. Potrebno je paziti na higijenu jer su mladi podložni bakterijskim infekcijama.Također, kad su malo stariji znatiželjni mladi ptići često jedu vlastiti izmet. Mladunci fišera jako su nespretni i ne biste smjeli dozvoliti da nekontrolirano lete jer se vrlo lako mogu ozlijediti zbog još nesavladane tehnike letenja.U starosti od 21 dan treba im ponuditi gotovu mješavinu sjemenki za papigice. Obično im treba nekoliko dana da se nauče jesti takvu zrnatu hranu. Čestio se fišeri boje hrane koju do tada nisu vidjeli ni jeli. Prema iskustvima uzgajivača pokazalo se da raznovrsna othrana mladih vodi ka sigurnijim, manje neurotičnim pticama koje će rado jesti vrlo raznoliku hranu. Ovakva othrana znači i da se daje ptici da sama odluči kada je gotovo s ručnim hranjenjem. Nikada nemojte izgladnjivati pticu kako biste je naveli da jede sjemenke, naprotiv veća je vjerojatnost da će mladi ptić sam uzeti ponuđenu hranu ako mu je apetit stimuliran sa hranjenjem.  Tijekom othrane ili odbića mlade ptice malo izgube na težini. Fišeri jedu po malo tijekom cijelog dan. Mladi ptić je odbijen kada više ne moli i ne plače za hranom i čini se da se samostalno hrani. No povremeno nuđenje mješavine za ručno hranjenje još koji tjedan nije na odmet, stoga se ne smije naglo prestati s ručnim hranjenjem. U prirodi, u dobi između 4 i 6 mjeseci ova vrsta ptica napušta gnijezdo te se pridružuju kolonijama koje broje i do više tisuća jedinki. Stoga je navedena dob i najbolja za osamostaljivanje. U slučaju Vašeg ljubimca, nema potrebe za zabrinutost jer ništa nije u zakašnjenju. Dajte mladom fišeru vremena i nastavite s ručnim hranjenjem i nuđenjem zrnate hrane, a on će sam kad bude spreman isprobati novu hranu i također poletjeti u malim razmacima s prečke na prečku.  

Odgovara: Dunja Vrdoljak, dr. med. vet. Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dva para Fišer papiga koja imaju jaja u gnijezdima, jeda par ima 5, drugi 4 jaja. Dva tjedna taj je kavez bio na relativno hladnom prostoru na oko 5°C zajedno sa njihovim kućicama. Iako su oni stalno sjedili na jajima nisam siguran koliko je hladnoća mogla utjecati na njihov razvoj. Prvo jaje se trebalo izleći prije 2-3 dana, a nije. Postoji li mogućnost da će se izleći nešto kasnije ili su se jaja nekako smrznula. Hvala unaprijed! Renato O: Postoji nekoliko uzroka zašto ne dolazi do izvaljivanja, a to su najčešće neoplođena jaja ili smrt embrija. Uzroci neoplođenim jajima te niskom postotku izvaljivanja mladih mogu biti neadekvatna prehrana (npr. manjak kalcija, pretilost), nasljedni čimbenici (parenje u srodstvu), fizički faktori (starost, loša kondicija), socijalni čimbenici (teritorijalnost) te neadekvatni uvjeti okoline (npr. nagle promjene temperature). Različite infekcije (psitakoza) ili bolesti spolnih organa (ciste, tumori) mogu također dovesti do neplodnosti. Adekvatna temperatura i vlaga neophodne su za izvaljivanje mladih pa u slučaju da ženka ne leži redovito na jajima odnosno da je došlo do njihova hlađenja ili dehidracije također će doći do smrti embrija. Moguće je lampirati jaja odnosno osvjetljavati ih pomoću obične baterijske svjetiljke. To je moguće već od 8. ili 12. dana nakon što ženka počne ležati na njima. Na taj je način vidljivo jesu li jaja uopće oplođena odnosno embrij je vidljiv kao mala tamna točkica koja se s vremenom povećava te krvne žilice koje prosijavaju ispod površine jaja. Ukoliko pak jaje nije oplođeno, onda će svjetlo samo prosijavati kroz ljusku jaja. U slučaju da se navedeni problem i dalje nastavlja, svakako savjetujem da se za pomoć obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu, u Ambulanti za ptice koja je specijalizirana za ovakvu problematiku.  

Odgovara: Sonja Vojnović, dr. med. vet. Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam tigricu već nekih 5 godina i u zadnjih nekoliko dana ima problema sa nogicom, uopšte ne može da se nasloni na nju. Stalno drži skupljene kandže i podignutu nogu. Kada se kači po rešetkama uopšte ne može da se uhvati njom. Nekoliko puta je i pao sa prečke. Ima apetita, cvrkuće i pije vodu, hoće i da izađe iz kaveza. Teško mi je da ga gledam kako se muči. Poslaću Vam slike da vidite kako noga izgleda. Nadam se brzom odgovoru. Hvala unaprijed, Nadja O: Različiti uzroci mogu dovesti do nemogućnosti korištenja ekstremiteta. Prvi razlog otežanog kretanja mogu biti predugačke kandžice koje onemogućavaju normalan stisak. Ponekad je uzrok ozljeda zbog udarca ili pada. Tu se može raditi o istegnuću ligamenata, lomu ili napuknuću kosti, oštećenjima tetiva ili mišića. Drugi razlozi mogu biti nedostatak vitamina (E, D vitamin), minerala i mikrolelemenata poput kalcija ili selena. Nadalje uzrok može biti oštećenje živaca, tumori bubrega (vrše pritisak na živce ekstremiteta) ili giht.  Giht je oboljenje ljudi, ptica i reptila. Među pticama, često se pojavljuje kod tigrica. Ova se bolest može pojaviti ako razina mokraćne kiseline u krvi pređe bubrežne mogućnosti izlučivanja iste iz organizma ili kao posljedica povećanog razlaganja proteina. Posljedično, mokraćna kiselina se nakuplja i kristalizira u zglobovima , ligamentima i ovojnicama (zglobni giht), odnosno, u jetri, slezeni, bubrezima, perikardijalnoj ovojnici, zračnim vrećicama. Zglobni giht manifestiraju bjeličaste izbočine na  jedanom ili više zglobova.Neophodno da se obratite u ambulantu gdje će veterinar na temelju obavljenog pregleda  biti u mogućnosti postavili dijagnozu i odrediti terapiju. Možete se javiti u Ambulantu za ptice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Broj telefona ambulante je  01/2390-410, a radno vrijeme je: ponedeljkom, srijedom i petkom 9-11 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati.  

Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam pet papigica tigrica, s tim da se dvije pare. Zanima me moram li te dvije odvajati od ostalih skupa s gnijezdom? Hvala. Marina O:  O ovoj nedoumici morate ipak odlučiti sami, a odluka ovisi o veličini krletke, o vrsti gnijezda (u pravilu mora biti drvena kućica koja imitira duplju) i gdje je postavljena kućica (van krletke ili unutar nje). Također, ovisi i suživotu zajednice, jesu li jednako stare, ima li više mužjaka ili ženki, dolazi li do do borbe oko gnijezda i uništavanja jaja unutar jednog. Možda treba postaviti još jedno gnijezdo ako postoji još jedan par spreman za parenje. Nemojte zaboraviti da su papigice spolno zrele nakon dvije godine života; one se mogu pariti i nesti jaja i ranije, ali bez razvitka podmlatka. Ako su papigice starije od dvije godine i imate drvenu kućicu za parenje, a sadašnja krletka nije dovoljno velika (niste naveli dimenzije), preporučamo da odvojite par od ostalih.  

Odgovara: Nataša Lončar, dr. med. vet. Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam dvije tigrice, a problem sa jednom je taj sto stalno "stenje". Sve aktivnosti radi normalno: jede, pije vodu, aktivan je. Dok stenje, on se trese i mrda repom, meni daje utisak kao da ima problem sa disanjem. Šta bi moglo da bude u pitanju? Hvala... Marko O: Po opisanim simptomima moguće je da se radi o upali zračnih vrećica ili o nametnicima (grinjama) zračnih vrećica. Detaljnije o problemima sa disanjem možete pročitati pod sljedećim naslovima:Otežano disanje i promjene u ponašanju tigrice / Bolesti dišnog sustavaInfekcije zračnih vrećica / Promjena boje perja u tigricaTigrica "zijeva" - bolesti dišnog sustava u ptica  

Odgovara: Franjo Hrgota, dr. med. vet. Pet centar, Bože Gumpca 32, Pula P: Imam dvije australske zebice i držim ih na balkonu. Borave u velikom kavezu u kojem sam im stavila gnijezdo od pletiva. U početku sam im stavljala slamu za gnijezdo, ali to su vadile i ženka je rušila gnijezdo, a sada sam stavila papirnate ručnike iskidane na komade. Primjetila sam da im više odgovara. Jaja budu svake godine, evo i sada ima jedno, al neće da sjede na jajima. Čak sam primjetila da muzjak tjera ženku da sjedi, ali ona jednistavno odbija. Molim za savjet. Nataša O: Zebice obično počinju sjediti na jajima nakon što sva budu snesena. One prosječno nesu 4-5 jaja, ali ih može biti i više. S obzirom na to da je Vaša zebica snijela tek jedno jaje, za očekivati je da će ih biti još i da će sjedenje/inkubacija započeti nakon posljednjeg snesenog.   Zebice nije teško razmnožavati, a kako navodite da su Vaše ptice već imale jaja prijašnjih godina, vjerujem da znate i najvažnije momente u vezi reprodukcuje. Ipak, korisne informacije o ovoj temi možete pročitati i na našim stranicama, primjerice pod naslovom Razmnožavanje i briga o ptićima australskih zebica.