Pitajte veterinara

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam nimfu, ženku, 3 godine staru. Vrlo je pitoma i vesela inače, međutim, od jutros ne leti. Pokušala je poletjeti u dva-tri navrata, ali je pala. Sve ostalo na njoj, uključujući i glasanje, čini se normalno. Nije se udarila ili na bilo koji način povrijedila. Molim za savjet.AidaO: Ptice su inače vrlo osjetljiva bića i moraju živjeti u okolini koja je za njih sigurna (prikladna temeperatura, hrana, voda, veličina krletke...) i koja je najsličnija uvjetima u prirodi odakle određena vrsta i potječe.Najčešće nezgode koje se događaju nimfama jesu lomljenje kostiju i perja na krilima prilikom pada i udaranja (najčešće u staklene površine prozora i vrata). Vrlo lako se preplaše tokom noći, nakon čega počinju zbog uzbuđenosti nekontrolirano letjeti unutar krletke, a uzrok ovakvog ponašanja je iznenadni zvuk ili šum (npr. TV, padanje predmeta i slično) i svjetlo (npr. svjetla s ulice, svjetla automobila prilikom prolaza i slično). U ovakvim slučajevima dolazi do loma kostiju i perja na krilima te zbog toga vlasnik ujutro mora pregledati svoju pticu da li ima kapljica krvi na njoj i po krletci. Ozlijeđena nimfa ne mora pokazivati bolnost. Također, zbog nešto povećane tjelesne težine ptice mogu slabije kontrolirati letenje te se najčešće slučajno zaletavaju u zidove, slike i prozore. Ptice koje su puštene da slobodno lete po prostoriji unutar stana vlasnik treba nadgledati i ne dopustiti ljubimcu da odleti u drugu prostoriju čiji raspored (namještaj, svjetiljke...) ptica ne poznaje dovoljno dobro. Iz krletke treba izvaditi sve što je polomljeno (igračke, prečkice, posude...) jer oštri rubovi također mogu ozlijediti pticu. O sličnim problemima možete pročitati i ovdje.Za sada nimfu nemojte puštati van krletke. Pokušajte je pregledati (pronaći oštećena perja, osušenu krv) i po potrebi odvesti veterinaru radi detaljnijeg pregleda. Do tada, predlažem da koristite Bachove granule za prvu pomoć, koje se otapaju u vodi za piće i daju se tijekom sedam dana. Ove granule su biljnog porijekla te pomažu da se ptica oporavi kod nesreća, tj. nezgoda, šoka i bolova, a ne smanjuje djelovanje drugih lijekova u slučaju terapije propisane od veterinara.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Htio bih vas pitati koju hranu trebam davati australskim zebicama kako bi mladunčad nahranili? Hvala, NikolaO: Svojim odraslim zebicama ponudite njihovo uobičajenu hranu, smjesu za zebe, ali u vrijeme kada počinju hraniti svoj podmladak u posebnu posudicu se daje mokra hrana ili takozvani "pastončino" koji je kombinacija jaja, voća, meda, aminokiselina lizina i metionina, minerala i vitamina. Ovu hranu možete nabaviti u Pet centru pod nazivom "Ovomix gold giallo" (Padovan) i "Frutti Patee" i "Forti Patee" (Orlux).Također, pticama ponudite sipinu kost (zbog minerala), gritt (mljevene školjke) i vitaminske pripravke u obliku otopine (dodaje se u vodu za piće). Vitamini se daju u vodu za piće tijekom sedam dana, potom slijedi pauza od sedam dana i ponovo ponavljate vitamine, dokle god roditelji hrane svoj podmladak. Ako niste u mogućnosti nabaviti navedene pripravke i mokru hranu, možete je i sami raditi od tvrdo kuhanog jaja, par kapljica iscijeđene naranče i mrvice (keksi), naravno možete ponuditi i svježe voće poput jabuke. Mladi ptići ne mogu sami konzumirati hranu tri tjedna od dana izljeganja. Nakon tog perioda, po dnu krletke prospite sjemenje (smjenje treba biti što sitnije ili ga sami usitnite) i mokru hranu (Orlux ili Padovan ili sami pripremite na opisani način). Zbog posipanja hrane po dnu krletke, a naročito zbog svježe i mokre hrane, dno krletke treba redovito svakodnevno čistiti.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Koje je najbolje vrijeme prekrivanja kaveza i otkrivanje istog radi spavanja (odmaranja) ptica? Radi se o kanarincima. Zahvaljujem Vam se puno, NinoO: Ptice se najbolje odmaraju i oporavljaju tijekom spavanja, koje mora trajati do 12 sati. Najbolje je krletku pokriti neprozirnom pamučnom krpom navečer oko 19-20 sati (tada vlasnici najviše gledaju televiziju, koja je prebučna za naše pernate ljubimce). Krpa ne mora pokrivati krletku u cijelosti, ostavite pri dnu 4-6 cm slobodnog i nepokrivenog prostora jer ptičice ipak vole proviriti i provjeriti što ukućani rade.Krpu s krletke skinite kada se i Vi budite (primjerice, oko 6-8 sati) jer naši ljubimci vole pratiti životni ritam svojih vlasnika i ostalih članova kuće. U tom periodu poželjno je napuniti posudice s hranom, promijeniti vodu u pojilicama i očistiti dno krletke.

 Odgovara: Franjo Hrgota, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Da li je potrebno cijepiti kanarinca? Ako da, koliko puta na godinu? I ima li mogućnosti da kanarinac (kućni) dobije, recimo, ptičju gripu? Kako to spriječiti?Pusa, PaolaO: Mogućnosti da Vaš kanarinac dobije ptičju influencu zaista su minimalne, naročito s obzirom na aktualnu epizootiološku situaciju, kako kod nas, tako i u svijetu. U vrijeme kada je epizootiološka situacija bila daleko nepovoljnija, u svijetu je utvrđeno svega nekoliko sporadičnih slučajeva oboljenja kaveznih ptica.Glavnim prenosiocem ptičje gripe smatraju se divlje ptice selice koje bolest prenose najčešće izravnim kontaktom. Osim toga, za širenje bolesti unutar populacije peradi, ali i među ljudima, smatra se da veliki značaj imaju biosigurnosne mjere, higijenske navike i općenito socijalna situacija.Danas, kod nas ne postoje preporuke za eventualne specijalne mjere u vezi ptičje influence. Samo cijepljenje je zabranjeno, a odluku o mogućem cijepljenju donosi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u skladu sa Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica.Eventualna cijepljenja protiv drugih zaraznih bolesti također nisu moguća jer na našem tržištu nema registriranih vakcina za kavezne ptice, međutim epizootiološka situacija je takva da ne postoji bojazan od zaraznih bolesti kaveznih ptica.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam kanarinca i pitanje. Zadnjih dana kada je u kući (jer je hladno) on stane na svoju prečkicu i ne mrda. Ponekad i oči zaklopi. Baka kaže da mu se spava, ali meni je ipak previše čudan. A kada ga stavim van, počne tako glasno pjevati i veseliti se da je to za nepovjerovati. Možete li mi reći što se događa s mojim zjatom?PaolaO: Kanarinac (Serinus canaria) je reprezentativni primjerak ptica pjevica. Pjesma je prvi razlog zbog kojeg ih ljudi vole za svoje ljubimce.Kada se drže za uzgoj, ali i za ukras, u volijerama moraju imati kućicu te mjesto za let. Kada se u volijere zasadi i bilje, okoliš im je najbliži prirodnome. Jedini je problem tada kontrola mikroorganizama i liječenje ptica. Zimi ih nije dobro držati u grijanoj prostoriji, to može izazvati tzv. mitarenje (mijenjanje perja). To je normalni fiziološki proces, a događa se prirodno krajem sezone parenja, krajem ljeta i početkom jeseni te traje 1 - 3 mjeseca i ptica ga mora proći. U grijanim prostorima zimi, naročito ako je i svjetlo upaljeno do kasno noću, ptice se zavaraju i počinje izvansezonsko mitarenje, koje je onda patološko. U mitarenju ptice gube spolni nagon. Preporuka je da ptice smjestite u negrijanu prostoriju u stanu, koja ima prirodno osvjetljenje, idealan je npr. ostakljeni balkon, veranda, a temperatura ne bi smjela biti niža od 10°C. Idealna je 15-16°C. Također, za zdravlje ptica i pogotovo njihovog perja, one moraju imati pristup kupki u vodi i pijesku.U 90% slučajeva je pticam kada mijenja perje prije zime, u maksimalnoj opasnosti od bilo koje bolesti, a najčešće je riječ o upali pluća, koju ptica bez pravodobne profilakse (pojačano dodavanje vitamina i minerala) ne može prebroditi. Svaka jedinka se različito priprema za zimu te odbacuje staro perje i "oblači" novo zimsko, a s time je rizična i na najobičnija oboljenja. Stoga pticama tada treba pripremati drugačiju ishranu, koja je bogatija gore navedenim elementima, a najbolje ih je dodavati i u vodu. Ptice su dosta potištene u ovom periodu, a glavni je razlog loša i nedostatna hranidba. Savjetujem Vam da stavite krletku na mjesto gdje Vašem ljubimcu neće biti prevruće i pojačajte mu vitamine i minerale u hrani.Predlažem Vam da ovdje pročitate i tekst kolegice Martine Kuzmanić, dr.vet.med. o razlozima zbog kojih ptičica prestane pjevati, koji će Vam možda pomoći da otkrijete smeta li Vašem ljubimcu još nešto.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam nimfu i prije nekoliko dana u sebi je imala jaje. Pustili smo ju malo da poleti, no dok je letila, nestalo joj je snage i zabila se slučajno u zid i pala. Mislim da je slomila jedno krilo jer se sad jedva kreće, a i visi joj. Mogu li ikako saznati da li ju moram voditi kod veterinara ili će se to krilo samo izliječiti?Unaprijed hvala, AnaO: Bilo bi svakako poželjno da posjetite veterinara (ako ste s područja Zagreba preporučam Ambulantu za kavezne ptice pri Zavodu za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, tel. 01/ 23 90 410).Naime, kosti krila se možda mogu reponirati ili vratiti na mjesto i nakon toga krilo se mora fiksirati zbog boljeg zacijeljivanja. Ako se radi o težoj ozljedi i nemogućnosti repozicije, krilo se mora amputirati, a pacijentu davati antibiotik kroz tjedan dana uz mirovanje, temepraturu prostorije iznad 20-21 stupnja C i dodavanje vitaminsko-mineralnog preparata u vodu ili hranu. Posudice za hranu i vodu, u tom slučaju, moraju biti lako dostupne oboljeloj ptici. Ako se ozljeđeno krilo ne terapira (reponiranje uz terapiju antibiotikom) može doći do nekroze oštećenog tkiva i sepse (prodora bakterija u cijeli organizam), što bi bilo vrlo nepovoljno za Vašu nimfu, a pri ovakvim ozljedama ptice gube i apetit te se time usporava proces ozdravljenja.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam dvije muške tigrice i zadnja dva dana sam primjetio da im se u perju, točno na vrhu glave, nalaze čudne crne točkice. Ne znam što bi to moglo biti, možda nekakvi paraziti ili slično? Kako uopće prepoznati parazite kod tigrica? Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru. Srdačan pozdrav, HrvojeO: Crne točkice (ako su uvijek na istom mjestu) predstavlja, ustvari, novo pero koje se probija kroz kožu te izgleda poput male crne točkice. Nametnici (najčešće tekuti) su paraziti koji napadaju ptice noću te ih je tijekom dana teško zamijetiti. Prije nego što se nasišu krvi izgledaju poput malih duguljastih smeđih "točkica", a nakon sisanja poprime crnu boju. Njih ćete, ukoliko postoje, najlakše pronaći tijekom dana kada miruju (crne su boje) po skrivenim mjestima unutar krletke (na rubovima prečkica, ispod ladice na dnu krletke, u gnijezdu...). Kod invazije tekutima, ptice promijene svoje ponašanje te postanu vrlo nervozne, otresuju se vrlo često, gube apetit...U slučaju potvrđene invazije, ptice se prskaju posebnim preparatima (Bogena), a krletke se moraju oprati vrućom vodom i nakon toga poprskati otopinama namijenjenim za dezinsekciju parazita u krletkama.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Smije li nimfa jesti žumanjak izmješan s petit kesom i šta dati kad kiše i nos joj je crven? SelmaO: "Stari" uzgajivači prije nisu imali ovako veliki izbor hrane za ptice kao što je danas - od mokre i suhe hrane, vitamina u tekućem i suhom obliku, poslastica obogaćenih vitaminima i mineralima, jodni kamen i vodu obogaćenu jodom koja se odmah može staviti u pojilicu bez razrijeđivanja... Da bi svojim pticama osigurali dovoljno vitamina i proteina (amino kiselina), radili su sami mješavine hranjivih sastojaka od tvrdo kuhanog  jaja,  dodavalo se smrvljene "petit kekse" i pokoja kap svježe iscijeđene naranče. Navedeni keksi su od maslaca te su bogati maslačnom kiselinom, koja je neophodna za rast perja. Sve navedene sastojke možete pronaći u gotovoj hrani za ptice, kao što je "Frutti patee" i "Fortti patee" od Orluxa te "Ovomix Gold Giallo" od Padovana.Kihanje i "crveni nos" (što je malo neuobičajeno kod ptica) nisu dovoljni simptomi da bismo odredili o čemu se radi. Kihanje može prouzročiti i pijesak za ptice obogaćen mirisom, držanje krletke s pticom u kuhinji i prostoriji gdje je dosta zadimljeno i slični vanjski uvjeti. Savjetujem Vam da promijenite mjesto držanja krletke, a u slučaju da simptomi i dalje budu prisutni, posjetite veterinara radi detaljnijeg pregleda i anamneze.

 Odgovara: Slađana Trutin, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam bakarnog kanarinca starog 6 godina i ne pjeva mi više. Slabo se kreće, tj. nikako ne može na noge, oslanja se tijelom. Na jednom je mjestu stalno. Ima zadebljane zglobove tačno "na raskršću" 4 kandže, da tako opišem. Ima i zadebljalu kožicu po nogama, možda je to uzrok. A ne pjeva nikako, čujem ga naveče kad spavam, kako otežano diše ili kašlje, tj. hroplji. Proljev nema, ali non stop jede i vrši nuždu, a izmet je malo bjelkast i brzo se ubuđavi. Imao sam parazite po prečkama, ali sam to riješio, detaljno. Pomozite, dajte savjet neki.Jasmin O: Kanarinci prenose svoje izmetine s poda na prečke, gdje se one osuše, a prečke postanu hrapave i oštre. Radi toga im je potrebno češće očistiti noge jer se ispod prljavštine stvaraju upale i otekline. Potrebno je u krletke postaviti četverouglaste prečke širine 1,5 do 2 cm, kojima su gornji rubovi izglađeni. Radi toga i prečke je potrebno stalno čistiti. Od prljavštine hrapavih prečaka stvaraju se čvorovi, slični ljudskim kurjim očima, koje tada je potrebno omekšati maslinovim uljem i ukloniti šiljastim drvcem (npr. čačkalicama). Da se spriječi tvorba ovakvih krasta, kanarincu je potrebno češće prati nožice čistom mlakom vodom u koju kapnemo nekoliko kapljica joda. Uvijek treba paziti da se kanarinac ne prehladi pri kupanju. Kanarincima nerijetko naraste na nogama nova koža prije nego što se stara oljušti. To uzrokuje jake boli kod kretanja. Na zglobovima se opažaju otekline i upale pa kanarinac sjedi mirno, žalostan i ne pjeva. Prvo što trebamo učiniti u tom slučaju je da premažemo kanarincu stare žuljeve maslinovim uljem da omekšaju, a nakon 10-ak sati oprezno ih uklonimo, što ne ide bez boli. Kanarinac nakon toga ne može stajati na nježnoj kožici svojih kandžica te onda ga stavimo u krletku iz koje uklonimo prečke i pijesak, a na pod u krletku stavimo debeli sloj upijača. Nožice mu hladimo povremeno otopinom alauna u vodi, a potom, kada se osuše, premažemo s malo glicerina. Ponavljamo nekoliko dana. Nožice treba redovno oprati mlakom, sapunastom vodom. Također, kod reumatizma se pojavljuje bolna ukočenost, ponajviše kao posljedica prehlade. Liječi se stalnom toplinom, napitkom koji sadrži salicilnu kiselinu u omjeru 1 : 500. Topla pješčana kupelj osobito pomaže. Kako po kliničkoj slici Vašeg ljubimca odgovaraju različite bolesti, savjetujem Vam da se obratite u ambulantu za ptice, pri Zavodu za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Zagrebu gdje će kolege biti u mogućnosti utvrditi točno o čemu je riječ te Vas u skladu s istim dalje savjetovati. Kontakt broj ambulante je 01/ 23 90 410, a radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati te subotom 9-11 sati.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam kanarinku i ima skoro već jedan mjesec dana da ona nogicu ne drži na prečki kako treba, već savinutu na prečki. Mislila sam da su joj gance preduge pa sam ih prerezala, ali i nakon toga opet ista priča. Da li mi možete reći u čemu je problem? Hvala, MelyO: Uzrok bolnosti nožica kod ptičica može biti razdvojen ili odcijepljen nokat (kandžica), fraktura ili lom kosti, infekcija, dislokacija ili pomaknuće prsta, giht, opekotina, nedovoljno vježbanje (nedovoljno letenje), preuske prečkice u krletci, pregrube ili hrapave prečkice, vlažne prečkice koje dovode do reumatizma... Pošto je zahladilo, držanjem krletke van kuće ili na hladnom i vjetrovitom mjestu, uz saznanje da nožice ptica nisu prekrivene perjem, može doći i do smrzavanja istih. U tom slučaju krletku treba premjestiti na toplo mjesto, a nožicu mazati antibiotskom mašću ili melemom (vazelinom).Ako je noga ptičice natečena i crvena, mora se namakati u toploj vodi 5 minuta (ili obložiti natopljenom vatom) te potom namazati antibiotskom kremom ili nekim drugim preparatom, poput maslinovog ulja s kantarionom. Također treba provjeriti da li svojoj ljubimici dajete hranu ili dodatak hrani koji su bogati kalcijem, fosforom, vitaminom D i proteinima.O sličnom problemu možete pročitati i ovdje.

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam nimficu 6 mj. Većinu vremena provodi van kaveza, vrlo je pitoma i zaigrana ženkica. Prije 2 dana, kako je letjela po stanu, zaletjela se u prozor. Primjetila sam da se ozlijedila i na djelu trbuščića se ogrebla i malo ostala bez perja. Najviše me brine to što sam primjetila da joj je kljun poplavio! Što to znači?Da li da odem veterinaru?Hvala, DankaO: Posljedica traume i udarca može biti pucanje kljuna, koje može biti popraćeno krvarenjem, a i ne mora. Za papigice prozorsko staklo predstavlja opasnost od ozlijeđivanja i potrebno ga je prekriti zavjesom kada ih se pušta izvan krletke. Kljun kod papiga raste cijelog života, a isto tako se i doživotno troši grickanjem grančica, sipine kosti i slično.Promjeni boje kljuna može biti razlog napuknuće ili to može samo biti posljedica jakog udarca. Koliko je oštećenje, vidjet ćete po tome koliko se papiga koristi kljunom i da li to radi izrazito pažljivo ili baš i ne. Promatrajte kako se Vaša ljubimica hrani jer bi zbog boli mogla prestati jesti.Pošto se radi o traumi obavezno posjetite veterinara kako bi se procjenio stupanj oštećenja i pružila pomoć. Po mogućnosti, obratite se na Veterinarski  fakultet, u ambulantu za ptice.Također je poželjno da u vodu dodajete multivitamine i minerale koji su neophodni za pravilan rast i razvoj ptice, a možete ih nabaviti i u Pet centru.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Ovo ljeto pronašli smo gnijezdo kosa na šljivi. Nakon par dana, kada su se izlegli, jedan je mali kosić pao iz gnijezda. Mi smo ga uzeli i stavili u kavez od papige. Kos je sada velik. Hranimo ga hranom za papige, da li je to dobro? Može li tako zauvijek ostati? JosipO: Kosa bi trebalo početi hraniti s crvićima i glistama (ako imate vrt, pronaći ćete ih u humusu ili dijelu gdje se odlaže košena trava i uvenulo cvijeće i ostalo bilje). U prirodi se kos hrani i biljem (razne bobice i sjemenke) i sitnim životinjicama poput crvića i mušica pa ga treba pripremiti na takve uvjete. Hrana za papige je hranjiva, ali je kos u prirodi neće pronaći tako "serviranu", odnosno izmješanu od više vrsta sjemenja i posluženu u zdjelici.Hranu ptici treba nuditi što raznovrsniju, od raznih sjemenki, mlade trave s "mesnim "dodatkom, hranu treba stavljati na razna mjesta unutar krletke (po dnu krletke, zakačenu za rešetke ili na otkinute grane koje se postavljaju unutar iste). Pticu bi trebalo pokušati pustiti u slobodu tek kada zatopli i kada će u prirodi biti dostupnija hrana (pupoljci, mušice i slično). Puštanje ponekad ne uspijeva od prve jer ptica nije sigurna u sebe i slabo leti te se poslije takvog neuspjeha vraća udomiteljima. Puštanje treba ponoviti više puta, dok ptica ne osjeti sigurnost vlastitog letenja.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam 18 godina staru nimfu kojoj su od ljeta počele da se stvaraju izrasline na kljunu. Prvo se pojavila izraslina u vidu bradavice na spoju kljuna i glave, tj. na završetku otvora kljuna. Sada se i donji dio kljuna sa druge strane deformisao i raste u voodoravnom smjeru. Oklijevala sam da ga vodim kod veterinara jer sam se bojala nekog sječenja ili hirurškog zahvata koje možda on ne bi lako podnio s obzirom na godine. Mislim da se ne radi o nedostatku vitamina ili kalcijuma jer mu ih oduvijek dajemo i u svježem i prerađenom obliku (kupovne preparate). Isto tako mu dajemo i kost od sipe i redovno ga iznosimo na svjež vazduh. Molim Vas pomozite. Šta da radim? Unaprijed zahvalna, KristinaO: Odlazak veterinaru će biti poželjan zbog korekcije, pretpostavljam prema Vašem opisu, pokljunice koja ima zadebljanja te je nepravilnog rasta i izgleda.Izbočine mogu zatvoriti nosne otvore i otežati disanje ptice. Uzrok ovakvog izgleda mogu biti šugarci ili nametnici unutar kože (Knemidokoptes), tumorozna oboljenja reproduktivnih organa (posebno kod muških ptica) kada se primjećuje i povećan abdomen.Također, nepravilan izgled pokljunice nalazi se i kod ptica slabe kondicije te kod starijih ptica, kada pokljunica poprima smeđu boju i hipetrofirana je.Prema uzroku određuje se i način liječenja, a do tada nastojte osigurati što čišće uvjete prostora u kojem obitava nimfa (čišćenje krletke vrućom vodom), temperaturu okoline 22-24 stupnjeva C, dodavati vitamine (A, C, B), ne iznositi pticu van kuće zbog moguće prehlade (neprohodnost nosnih otvora), davati ribanu mrkvu i jabuku, očišćenu naranču, ptica se mora odmarati što dulje (prekrivanje krletke predvečer do jutarnjih sati) te zatražiti mišljenje veterinara nakon pregleda ptice.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam žakoa starog devet godina, ručno odhranjenog. Cijelo vrijeme je u dobrom okruženju i bio je jako pitom i puno govorio. Supruga je cijele dane s njim i nju prihvaća kao gazdu. Prošle godine, iz nepoznatih razloga, iznenada se s prednje strane potpuno počupao. Prestao je govoriti i postao je agresivan. Doslovce napada s ugrizima kad ga pustimo iz krletke. Tretiramo ga već više od šest mjeseci s JBL Papageno kapima, no bez rezultata. Kad mu malo naraste perje odmah ga počupa. Razmišljao sam davati mu nekakve vitamine u vodu da se smiri, npr. B vitamin? Možete li mi predložiti što i dati još neke preporuke da riješim problem. Pozdrav, MladenO: Problem promjene ponašanja kod papiga (posebno većih vrsta) je vrlo učestao, a glavni uzroci su dosada ili neuroza. Papige su vrlo inteligentni ljubimci i kao takvi zahtjevaju i trebaju biti okupirani (učenjem trikova i govora, igračke u krletci i slično), krletke ne smiju biti premalene, okolina oko krletke mora biti njima zanimljiva (blizu prozora ili terase), prečke u krletci moraju biti odgovarajućeg promjera (prema veličini ptice i njenim nogicama), a, također, papige ne smiju dugo ostajati same bez vlasnika. Ako ijedan od prethodno navedenih čimbenika izostaje ili nije u potpunosti zadovoljen, papiga mijenja ponašanje, što se ispoljuje kreštanjem i čupkanjem vlastitog perja. Papige su inače vrlo senzibilne i osjetljive životinjice te jako odreagiraju na male promjene u svojoj okolini, kao što je novi ljubimac u kući, lajanje pasa, promjena igrački i zdjelice u njihovoj krletci, bučni posjetioci, preseljenje u novi stan i slično.Držanje papige isključivo unutar krletke je najveći uzrok neurotičnog ponašanja, kao i preagresivno kažnjavanje od strane vlasnika (zbog kričanja ili štipanja). Također, papigu treba dobro pregledati i isključiti mogućnost postojanja parazita, bakterija ili gljivica koji su isto uzrok čupkanja perja.Liječenje, u slučaju neuroza i promijenjenog ponašanja, je vrlo otežano i ne daje zadovoljavajuće rezultate. Papigi treba staviti tzv. elizabetanski ovratnik koji se skida tek kada perje dosta naraste. Također, treba pripaziti na prehranu (treba biti što raznovrsnija). Vlasnik mora dodatno posvetiti još veću pažnju ljubimcu, krletku treba povremeno premjestiti po stanu, ponuditi ljubimcu nove igračke (koje treba oduzeti kada ih ptica počne jako uništavati), kao prečke koristiti prirodne grane voćaka ili vinove loze (suhe), treba osigurati "tajno i skrovito" mjesto unutar krletke ili u jednom od ormara ili polica unutar stana. Zatim, ptica se mora odmarati tokom dana, odnosno 8-12 sati treba biti na danjem (i umjetnom) svijetlu, ali ne više od 18 sati. Liječenje preparatima je zadnja solucija i treba biti određena od strane veterinara (diazapem, haloperidol i drugo).Dovođenje nove papige, kao moguće družice, može biti opasno za zdravlje pridošlice jer joj "stara" papiga može pokazati kako čupkati svoje perje. U trenutku čupkanja perja, ptica se može "kazniti" pokrivanjem krletke u trajanju od tri minute, koje se može povećavati do 15 minuta ako problem i dalje perzistira. Vikanje na papigu u momentu kada je uhvatite "na djelu" se ne preporuča jer će ptica to prihvatiti kao "nagradu", s obzirom na to da je konačno privukla željenu pažnju od strane vlasnika.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Da li smiju mali aleksandri, općenito papige, jesti tjesteninu i kruh?MatejO: Najveći udio u sastavu tjestenine su ugljikohidrati, a ovisno o proizvođaču može sadržavati jaja, posebne dodatke kao što su mrkva ili lisnato povrće (npr. špinat). Tjestenina može biti napravljena i od raznog brašna (kukuruzno, integralno i slično). Ugljikohidrati su inače primarni izvor energije za ptice, životinje i čovjeka, a ptice tu energiju koriste za zagrijavanje tijela, rad mišića ili se ona skladišti u tijelu kao rezervna energija.Ugljikohidrati su uglavnom biljnog porijekla, stvoreni fotosintezom, krajnji proizvod nastao korištenjem sunčevog svijetla i rada klorofila. U biti, ugljikohidrati su klasificirani kao šećeri i škrob, a šećeri se potom dijele u jednostavne (monosaharide) i složene (polisaharide). Najpoznatiji jednostavni šećer su glukoza (ona se ne mora probavljati, već se odmah upija i kruži po organizmu do stanica koje trebaju energiju) i fruktoza (voćni šećer). Složeniji šećeri su maltoza, laktoza i celuloza, a većina ptica nema potreban enzim za razgradnju ovih ugljikohidrata te su oni u potpunosti neresorptivni, odnosno ptica ih ne može razgraditi u probavi do glukoze koju može iskoristiti za energiju nužnu svakom živom organizmu.Ovisno o sastavu i načinu pripreme tjestenine (jaja, vrsta brašna...) ovisi i nutritivni sastav iste. Tako, tjestenina može sadržavati puno šećera, a vrlo malo bjelančevina i malo masti, a kod ptica je poznato da ne pate od manjka ugljikohidrata te se većina uzgajivača ptica slaže da, zbog prethodno navedenih podataka (prava i slaba nutritivna vrijednost tjestenine), tjesteninu i kruh ne treba uvoditi u ishranu pernatih ljubimaca zbog mogućnosti predoziranja ugljikohidratima (šećereom), što kod ptica dovodi do oboljenja i preranog uginuća.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Moja papiga tigrica ima jako hrapav i ljuskav kljun. Boja kljuna je svijetlo bež. U zadnje vrijeme se deformirao, naročito donja čeljust. Inače je ptica vesela, dobro jede i pije, te nema problema sa disanjem. Možete li mi reći što bi bio njen problem i kako da joj pomognem? RužaO: Deformacije kljuna mogu biti i nasljedne te se kljun mora korigirati od strane veterinara da bi papigica mogla normalno konzumirati hranu.Također, može se raditi o PBFD-u (Psittacine beak and feather disease) ili virusnoj bolesti perja i kljuna. Uzročnik ove bolesti je circovirus, koji napada i ubija stanice perja i kljuna, ruši cijeli imuni sistem ptice i omogućava naseljevanje patogenih bakterija, koje tada još više pogoršaju zdravstveno stanje. Obolijevaju mlade ptice, uglavnom do dvije godine starsoti. Ptice koje su kronično oboljele od ove bolesti, vrlo su podložne razvoju drugih bolesti.Perje kod bolesnih ptica gubi normalan izgled (djeluje raščupano) i dosta ispada te su ptice ogoljele, s vrlo deformiranim kljunom, gube apetit, javlja se proljev i povraćanje. Nažalost većina ptica ugiba, nakon par mjeseci ili prije.Jedini lijek je potpora ptici putem prehrane, odnosno dodavanja vitamina, minerala i probiotika. Bolest, odnosno uzročnik se širi inhalacijom ili udisanjem prašine iz krletke. Naravno, ovo su samo pretpostavke mogućih uzroka zbog kojih bi došlo do promjenjenog izgleda kljuna papigice. Vi, za sada, trebate poboljšati prehranu papigice navedenim dodacima (viatmini, minerali, probiotik - Bio digest) i mazati kljun uljem gospine trave par puta tjedno te davati ptici ribane mrkvice i tvrdo kuhano jaje (usitnjeno).

 Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Zanima me da li smijem u istoj gajbi držati nimfu i tigricu? Hvala, JosipO: Nimfe se mogu dobro slagati s drugim ljubimcima. Ako mlade dođu u dom, mogu se sprijateljiti i s psima i mačkama, a zanimanje će pokazati i za akvarijske ribice. Kroz vrijeme prilagodbe sprijatelje se i s drugim pernatim ljubimcima.  Jačina takvih prijateljstava najbolje se vidi prilikom puštanja ptica da zajednički slobodno lete.Uzgajivači u velikim volijerima često smjeste uz par tigrica i par nimfi. Znači, potrebna je velika krletka, koja će omogućiti nesmetano mahanje krila obiju ptica.I nimfa i tigrica su radoznale i druželjubive, privržene vlasniku i uživat će u Vašoj pažnji, a svakako je potrebno voditi računa da pažnju posvećujete u istoj mjeri objema pticama. Ako ste često odsutni od kuće, ove dvije papigice mogle bi postati pravi prijatelji praveći društvo jedna drugoj u Vašem odsustvu.No, ako već kod slobodnog leta primjetite netrpeljivost među pticama, nemojte ih ni pokušavati ih stavljati zajedno. Krletke, u tom slučaju, trebaju biti odvojene te ih stavite jednu uz drugu. Na taj način dajete ptičicama priliku da se bolje upoznaju pa, u izvjesnom vremenu, možete pokušati ponovo ih pustiti na zajedničko druženje.Ako se radi o starijim pticama, koje su sklone svojim navikama i samostalnosti, situacija je neizvjesnija.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Da li veliki aleksandar smije jesti mandarinu i njenu koru? Moj to obožava pa pitam da li smije, da mu se ne bi nešto dogodilo. Hvala, MislavO: Preporuka iskusnih i "starih" uzgajivača ptica je da se agrumi, odnosno naranča, limun, grejp ili mandarina, daju tako da se plodovi iscjede i umiješaju u hranu za ptice. Ako se plod daje izravno, mora se davati kriškica ili trećina, odnosno ne smije se davati  pola  ploda  jer se  pticama (posebno onima s tanjim kljunom ili sa šiljatim  vrhom kljuna) kljun može zaglaviti ili zapeti (ptice obično kljunom dublje prodiru u agrume) za koru ili kožicu te se ptica zaguši sokom prije nego što uspije izvući kljun iz naranče ili sličnog agruma.Što se tiče kore mandarine, ona se koristi kao insekticid ili repelent u proizvodnji preparata (ogrlice i sprejevi) protiv kožnih namtenika kod kućnih ljubimaca jer ima toksično djelovanje na buhe. Naravno, kod proizvodnje navedenih preparata koriste se vrlo male količine, estrahirane i otopljene u određenom "nosaču" djelatne tvari, koji se potom aplicira ili šprica po krznu ili perju ljubimaca. Kora mandarine, prema nekim istraživanjima, ima sposobnost vezivanja bakra, kobalta i nikla. Također, kod ljudi može izazvati dermatitis ili kontaktnu upalu kože te se slične pojave mogu javiti i kod životinja, posebno ptica koje imaju vrlo ubrzani osnovni metabolizam i negativne posljedice se vrlo brzo i jako očituju te dovode do uginuća. Zbog navedenih podataka, ne preporučam davati koru mandarine, koja također može sadržavati u mikro-količinama druge toksične tvari, minerale i pesticide.Agrume treba našim pernatim ljubimcima davati u adekvatnim količinama, odnosno dnevno po kriškicu i po mogućnosti sa što manje kore ili kožice.