*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Pripremam akvarij od 50 litara, pa me zanima da li je bolje uzeti umjetne ili prave biljke i zašto? Ako bi imala pravrave zanima me trebaju li one neku posebnu njegu (gnojiva, nešto za poboljšanje rasta...) Također me zanima da li se umjesto onih tekućina za suzbijanje klora može koristiti sol? Unaprijed hvala !!! Marija O: Različite vrste biljaka i razne vrste riba žive zajedno u istom akvariju. To znači ne samo da moraju prilagoditi svoje društveno ponašanje jedni prema drugima, već i zahtjevi u pogledu kvalitete vode, temperature vode, te podešavanja akvarija moraju biti jednaki. Akvarijske biljke imaju jak dekorativni učinak na promatrače. No, akvarijske biljke važne su za akvarijsko stanište iz potpuno drugih razloga. Vodene biljke prikupljaju dio tvari kao što su nitrati koji zagađuju vodu da bi se razvijali. Međutim, biljke mogu potrošiti samo određenu količinu nitrata za svoju prehranu. Ako količina nitrata prijeđe određenu granicu tolerancije, to šteti čak i biljkama. Akvarijske biljke proizvode kisik za vrijeme fotosinteze. Ako nemaju dovoljnu količinu svjetla, hrane i ugljičnog dioksida, biljke ne rastu pravilno, a razina kisika u vodi opada. Posljedica su slabiji uvjeti života za ribe i biljke i opasan nedostatak kisika za ribe. Odgovarajuća njega za biljke je neophodna. Akvarijske biljke služe također i kao podloga za mriještenje kod nekih ribica, stvaraju zaklon i služe kao prirodna teritorijalna barijera. Iz tog razloga, za biotop akvarija preporučaju se prave biljke, a ne umjetne. Biljke u akvariju možemo podijeliti na: pozadinske biljke - sve vrste visokog rasta pogodne su za pozadinu. Obično rastu brzo, ali ne preširoko. Biljke srednjeg rasta - bujne samostojne biljke doimaju se lijepo na promatrače. Prednje biljke - dekorativne prednje biljke bi trebale ostati skroz male da ne priječe pogled na akvarij. Plutajuće biljke - biljke koje plutaju po površini vode nude ribicama skrovište i mjesto za mriještenje. Mora ih se redovito prorjeđivati jer bi mogle inače uskratiti svjetlo podvodnim biljkama. Biljke koje brzo rastu treba upotrijebiti kod prvobitnog postavljanja akvarija tako da se akvarijska okolina brže i bolje stabilizira. Da bi biljke rasle u bujnoj zelenoj boji, možete dodati tekuće hranjivo gnojivo obogaćeno željezom koje osigurava živu, bogato zelenu boju. Prilikom ukrašavanja akvarija potrebno je slijediti neke upute. Kad operete akvarij vodom i postavite na odabrano mjesto, prvo ga treba napuniti hranjivom podlogom. S jedne strane to nudi podršku korijenju biljaka, a s druge služi kao stanište za mikroorganizme koji su ključni za optimalnu biološku ravnotežu. Prvo je potrebno oprati šljunak temeljito pod mlazom vode. Na stavljeni šljunak (ne pruža korijenu biljaka hranjive tvari) potrebno je dodati posebne pokretače hranjive podloge. Prije postavljanja biljaka potkratiti korijenje i uloniti sve oštećene listove. Zatim pažljivo utisnuti korijenje u podlogu sve do ruba. Pognojiti Vaše akvarijske biljke, jer vodene biljke upijaju hranu kroz lišće i korijenje. Što se tiče održavanja vode, držanje profesionalnog akvarija znači imitirati prirodne procese u najvećoj mogućoj mjeri. Pročišćivač vode čisti vodu u akvariju, ali skrbi također i za ravnotežu svih glavnih vrijednosti vode. Redovito održavanje vode je obaveza za svakog vlasnika akvarija. Tekućine za održavanje vode dodaju se iz razloga da neutraliziraju štetne tvari u vodi poput klora i teških metala. Neki preparati omogućuju smanjenje broja mijenjanja vode umjesto da djelomično mijenjate vodu svakih 2 tjedna. Sve važne vrijednosti vode sačuvane su u odličnoj ravnoteži koja odgovara ribama i biljkama Vašeg akvarija. To učinkovito uravnotežuje pH i CH vrijednosti vode, sprječava opasan pad kiselosti, odstranjuje fosfate i nitrite i koči rast algi. Najpraktičniji način dekloriranja vode je da ju pustimo da odstoji jer klor isparava. No, klor je dobar iz razloga što uništava bakterije. Dodavanjem soli u vodu neće se neutralizirati klor, već povećati salinitet. Što je viša slanost, to je veći nivo soli otopljene u vodi. U ovisnosti da li se u Vašem slučaju radi o morskom akvariju ili pak onom sa slatkovodnim ribicama potrebno je voditi računa o salinitetu vode. Vrlo je važno poznavati i slijedeće vrijednosti vode: totalna tvrdoća, karbonatna tvrdoća, pH, količina amonijaka, nitrita i nitrata. Loše vrijednosti uvijek ukazuju na poremećenu biološku ravnotežu akvarija. Nadam se da sam Vam pomogla savjetima, a za dodatne informacije obratite se našim akvaristima u Pet Centrima.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 16.08.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Dobio sam malu žabicu na čuvanje na tri tjedna. Velika je oko 3 cm. Zanima me koja je to vrsta i kako se o njoj brinuti. Vlasnici su rekli su da će je staviti u akvarij sa ribicama kad bude dovoljno velika da ju ribice ne pojedu, a kad su ju kupili bila je još manja. Iz akvarija su izbacili sve kamenčiće i dekoracije prije nego sto su ga donijeli pa me zanima da li je žabici grozno što se nema gdje sakriti i popeti kad poželi izaći iz vode na zrak. Može li se staviti očišćen i prokuhan kamen iz prirode ako joj je uopće potreban? Jednom dnevno joj dajem hranu za zlatne ribice. Rekli su da joj ne trebam mijenjati vodu. Voda je već bila prljava a kakva će tek biti za tri tjedna dok ne dođu po žabicu. Ja bi joj svejedno promijenio vodu?O: Žabica pripada porodici hymenochiruae.S obzirom na slike koje ste poslali složio bih se sa Vama da bi bilo vrlo poželjno promijeniti vodu. Također bi bilo poželjno postaviti neki ukras ili šuplji kamen koji bi žabici osigurao sklonište te neku od biljaka koje bi omogućile da se žabica na njima odmori, a pri tom u obzir dolaze ili vodeni lopoč ili cabomba ili elodea. Za takve biljke vam je neophodna i adekvatna rasvjeta, tj. UV lampe koje emitiraju danju svjetlost i neophodne su za rast bilja, a i za žabicu.Poželjna bi bila temperatura vode od 26ºC. Brigu oko održavanja akvarija zasigurno bi vam olakšala ugradnja filtera.Što se prehrane tiče koristite hranu u obloku granula ili tabletice za čistače.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 11.08.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam jedno pitanje. Imam zlatnu ribicu staru godinu dana i imala je svoju normalnu boju i nakon 5mj. izgubila je tu svoju prelijelepu zlatnu boju, i imala je neke parazite oko cijelog tijela. Onda ste mi vi rekli da kupim Tetra GoldMed, liječio sam je 5 tjedana i malo je ozdravila. Ali sad nema svoju zlatnu boju nego žutu i oko oči i usana ima narančastu boju. Da li da joj ja sad nastavim i dalje davati taj lijek? Da li ona treba takva biti ili je opet bolesna? Puno hvala! Borna. O: Zlatne ribice do treće godine života mijenjaju pigmenataciju, pa variraju od svjetlijih, pa do tamnijih nijansi narančasto-zlatne boje. Promjena boje može biti i posljedica bolesti, naročito parazitarnih i bakterijskih infekcija, a može se javiti i kao posljedica stresa (bolest, promjene temperature, dolazak novih ribica u akvarij, transport itd.), što rezultira padom imunološkog statusa. Kako je Vaša ribica bila bolesna, vrlo vjerojatno je da su parazitarne infekcije dovele do izmjene boje. Preparat Goldmed je univerzalno sredstvo koje djeluje na bakterije, gljivice i parazite, no nikako se ne preporuča terapiranje kroz tako dugi period. Ne preporučam Vam da dalje nastavite terapiju.Savjetujem Vam da koristite Dajana Gold Colour, hranu za zlatne ribice, koja potiče jaču pigmentaciju, te Dajana Immunal hrana, koja potiče imunološki odgovor, te ima anti stresni učinak. Uz navedeno možete koristiti i vitaminske pripravke u kapima, kako bi se organizam ribice što prije oporavio, osobito nakon dugotrajne uporabe preparata Goldmeda.Za sve dodatne informacije možete se obratiti akvaristima u Pet centru.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 21.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij od 17 l, dvije zlatne ribice u njemu. Vodu mijenjam djelomično ili u potpunosti jednom tjedno i tretiram ju akvafilom. Do prije dva tjedna s vodom je bilo sve u redu, da bi se od tada počela uz rubove akvarija sakupljati nekakva pjenica! Ne znam o čemu je riječ i kako riješiti problem, pa vas molim za pomoć! Inače ribice ne pokazuju nikakve znakove oboljenja, imaju apetit i živahne su! Unaprijed vam se zahvaljujem, Aleksandra! O: Pjenjenje vode rezultat je naglog porasta koncentracije amonijaka. Ukoliko se to desi u prvim danima formiranja akvarija, normalna je pojava, koja nam ukazuje da je započeo proces kruženja dušika. Unošenjem riba i biljaka u akvarij započinje ciklus kruženja dušika jer se od izmeta riba, trulih listova biljaka i viška hrane, stvara amonijak koji je jako otrovan za ribe. Amonijak NH3 prelazi u NH4+ (IONIZIRANI AMONIJAK) koji je manje opasan za ribice. Da bismo u akvariju uklonili amonijak, potrebno je imati dobro uspostavljenju biološku filtraciju (korisne bakterije u filteru). Nitriti koji su puno manje opasni od amonijaka, no nikako bezopasni, potrebno ih je pretvoriti u nitrate, pomoću korisnih bakterija. Nitrati su najmanje toksični od dosad navedenih dušikovih spojeva (tek u jako velikim koncetracijama su opasni za ribe). Nitrati su hrana za biljke, tako da je poželjno imati određenu količinu nitrata, no ta dopuštena granica svakako ovisi o količini biljaka, CO2 i kvaliteti rasvjete koju imamo u akvariju. Glavna posljedica prevelike količine nitrata, uz preslabu rasvjetu, je pojačan rast algi. Previsoke koncetracije nitrata se najlakše rješavamo promjenom dijela vode. Ribe se ne smiju stavljati odmah u akvarij čim natočite vodu, već treba najprije "zaciklirati" akvarij, da proradi to kruženje dušika. Da bi se akvarij "zaciklirao", odnosno filterski medij napunio dobrim bakterijama, potrebno je, nakon točenja vode, uključiti filter i ostaviti ga tako barem 2 tjedna. Postupak možemo ubrzati, ubacivanjem hrane za ribe (u prazni akvarij), te nakon toga dodavanjem gotovih komercijalnih sredstava, koja sadržavaju "dobre" bakterije [npr. Sera Nitrivec i sl.) Nakon tih 2-3 tjedna praznog akvarija, konačno možemo naseliti prve stanovnike, i to neke otpornije vrste i naravno, ne previše riba odjednom, da se ne bi napravilo previše amonijaka koji, zasad još slab biološki filter, ne bi uspio rastvoriti. Ukoliko se pjenjenje vode dogodi u kasnijem stadiju, već kada ribe i biljke borave u akvariju, odmah se mora promjeniti veći dio vode, potrebno je izmjeriti sve parametre vode (amonijak, nitriti, nitrati, pH), te dalje postupati prema rezultatima. Za sada Vam savjetujem da promjenite dio vode, koristite samo odstajalu dekloriranu vodu, na sobnoj temperaturi, tretiranu sa sredstvima za pripremu vode npr. Start plus Dajana pet. Razmislite o većem akvariju sa adekvatnom filtracijom, kako bi se omogućila biološka ravnoteža i pravilno kruženje dušika.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 16.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam akvarij 180 l. Koliko je najbolje imati ribica u njemu i koje ribice mogu držati uz diskuse, te koliko biljaka treba biti u akvariju? Hvala, Ante. O: Diskusi pripadaju porodici ciklida. Potječu iz područja pritoka Amazone, Brazila, Perua, Kolumbije i Venecuele. Diskusi su društvene ribice i najbolje ih je držati u kolonijama od pet ili više primjeraka. Kvaliteta vode u akvariju mora biti što sličnija onoj u prirodi. Biljaka je preoručljivo imati što više, a opet toliko da diskusi imaju dovoljno prostora za plivanje. Možete staviti i panjeve ili drva u akvarij, jer je poznato da se diskusi vole provlačiti i zavlačiti. Osim toga, otpuštat će i tanin, koji će vodu kiseliti, omekšati i potamniti. Dobro je staviti i plutajuće biljke, jer diskusi ne vole previše svijetla.Biološka filtracija mora biti gotovo idealna, razina amonija i nitrita na nuli, a nitrata gotovo na nuli. Tvrdoća vode i pH nisu toliko bitni, ali moraju biti konstantni. U prirodnom okolišu tvrdoća vode je vrlo niska, čak i ispod 1°dH. Za rast biljaka potrebna je minimalna tvrdoća od 3°dH. Diskusi će dobro podnositi relativno tvrđu vodu 10 - 15°dH, pa i do 18°dH. Voda treba biti kisela, pH između 6 - 7, a za uspješno razmnožavanje 5.5 - 6.0. Kako je u mnogim našim krajevima sastav vode drugačiji od onog potrebnog diskusima, voda im se mora prilagoditi. Smanjivanje tvrdoće i pH postiže se tresetom, deioniziranom vodom, filtracijom preko reverzne osmoze, ionskim izmjenjivačima itd. Također se moraju konstatno mjeriti parametri vode u akvariju kao i vode koja će se dodati, jer diskusi ne podnose velike i iznenadne promjene. Za razliku od drugih ciklida, diskusima je temperatura vode jedan od vrlo bitnih faktora. Neka temperatura također bude bude konstantna 26-31°C, jer ukoliko dođe do pada temperature postaju podložni napadima parazita.S diskusima u akvariju mogu boraviti kardinal neonke, ramirezi, a od čistača Plechostomus.Kao i kod riba, temperatura vode igra značajnu ulogu i kod izbora biljaka. Echinodorus bleheri - Amazonka - najpopularnija biljka za "amazonski" akvarij, Nymphoides aquatica, Cabomba furcata, Ceratophylum demersum, Microsorium pteropus, Ludwigia glandulosa, Anubias, Cryptocorine, Vallisneria Spiralis, su biljke koje će najbolje pristajati akvariju sa diskusima.U akvarij od 180 litara možete smjestiti dva diskusa (50-75 litara po diskusu, uzevši u obzir njegovu konačnu veličinu), a ostatak mogu biti 10 ramireza i 20 neonki, te 2 Plechostomusa.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 16.11.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Imao sam zlatne ribice s izbuljenim očima (teleskope) u akvariju sa trihogasterima, barbusima, skalarima ali su im neke od ostalih riba izvadile oči i jele peraje! Koje vrste ribica se ne bi smjelo stavljati sa teleskopima? Također sam prije 2 dana u pet shopu u Dubrovniku vidio neke ribice za koje mi nisu znali reći kako se zovu. Rekao bih da im glava izgleda kao žablja, puno je veća u odnosu na ostatak tijela koje je čitavo svijetlo zelene boje i prekriveno crnim pjegama. Peraje i rep su maleni kao u ženki gupija. Na internetu nisam uspio naći njihovu sliku, pa me zanima ako Vi znate o kojoj se vrsti radi te sa kojim vrstama bi se mogle držati u akvariju? Hvala, Božo Lasić.O: Teleskop (Carassius auratus auratus) spada u ribice koje preferiraju nešto hladniju vodu (22-24ºC) od ostalih ribica koje ste naveli. Razne podvrste odnosno varijante ove porodice možemo pronaći na gotovo svim kontinentima (osim Antartike) ali isključivo u umjerenom klimatskom pojasu. Za držanje s teleskopima preporučamo Vam gotovo sve ribice umjerenog klimatskog pojasa, odnosno pajčolanke, ryunkine, ranchue, crvenkapice i sl. takozvane zlatne odnosno hladnovodne ribice.Što se tiče barbusa (Puntius tetrazona), trichogastera (Trichogaster spp.) te skalara (Pterophillum scalare) također Vam ne bih preporučio držanje u istom akvariju. Barbusi i Trihogasteri spadaju u nešto "zaigranije" odnosno "agresivnije" vrste te su najvjerovatnije one uzrok ozljeda koje je pretrpio Vaš teleskop. Isto tako to su ribice koje zahtjevaju nešto malo drugačije parametre kvalitete vode konkretno u pogledu tvrdoče vode (GH), kiselosti vode (pH) kao i temperature koja se u idealnim uvjetima za spomenute vrste razlikuje i do dva strupnja celzijusa. Istovremeno Vaš skalar spada u skupine Ciklida, što automatski povlači za sobom i činjenicu kako oni vole izrazito tvrdu vodu. Uz to skalari su i izraziti karnivori pa je moguće da su oni nanjeli ozljede Vašem teleskopu. Za ispravno determiniranje ribe čiji ste nam opis poslali, na žalost ipak trebamo nešto više podataka. Na svijetu postoji nešto više od 400 000 ribljih vrsta sa još mnogo više varijanti odnosno podvrsta te je na osnovu podataka koje ste nam poslali nemoguće odrediti u koju bi porodicu spadala ribica koju ste opisali. Preporučam Vam posjet bilo kojem od naših dućana te konzultiranje s našim akvaristima u pogledu izbora ribljih vrsta koje će najbolje odgovarati Vašim potrebama, odnosno za sve informacije vezane uz akvaristiku.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 16.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, imam 120 litarski akvarij s ribicama, ali sam primijetio da su skalari - koji su narasli preko 10 cm, počeli napadati druge ribe, pa me zanima postoji li neka vrsta mreže kojom bi se oni mogli unautar akvarija odijeliti od ostalih. Hvala na pomoći i srdačan pozdrav! O: Skalari (Pterophyllum scalare), pripadaju porodici ciklida. U prirodi žive u slivi rijeke Amazone, u blago kiseloj i toploj vodi (26-28ºC). Narastu do 20 centimetara u dužinu i 30 centimetara u visinu. Skalar je spor plivač, no iznimno brzo pliva prilikom hranjenja i kada osjeti opasnost. Svakako im je potreban akvarij iznad 100 litara. To su ribice agresivnog karaktera, izuzetni carnivori, pa često napadaju druge ribice, što je izraženije u manjim akvarijima. Najbolje ih je držati zasebno ili samo sa velikim vrstama riba. No, i skalare mogu biti napadnuti od drugih vrsta riba, a najčešće od strane Barbusa. Prema tome nikako nije preoručljivo ih držati zajedno.Za sada na tržištu ne postoji nikakva mreža kojom bi se pregradio akvarij na taj način. No, možete staviti staklenu pregradu ili ih smjestiti u zaseban akvarij, ili pokušati staviti u akvarij predmete u koje bi se manje ribice mogle skrivati. Litraža akvarija koju sada imate je premalena za veličinu skalara koju navodite, osobito ako ih ima više i s obzirom da osim njih u akvariju borave i druge vrste ribica, što je svakako pogodna situacija za ovakvo stanje.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 14.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Na neki način unio sam male smeđe puževe u akvarij i s njima se borim već godinu dana. Prava su napast za biljke. Dva puta sam već "presložio" cijeli akvarij, ali se opet od nekuda pojave. Tretirao sam vodu nakoliko puta sa SERA preparatom protiv puževa, ali bez uspjeha. Prokuhavao sve krute dijelove akvarija (drvo, šljunak i kamenje), i opet bez rezultata. Molim za pomoć. Kako ih se riješiti? Miroslav O: Puževe ili njihova ste najvjerojatnije unijeli nedezinficiranim biljem, odnosno neprokuhanim šljunkom ili opremom. Puževi su dvospolci (osim puža jabučara, koji je odvojenog spola) i vrlo se brzo razmnožavaju. Čest su problem u akvariju, jer najčešće stradava bilje. U Pet centru je odnedavno lansiran novi preparat pod nazivom Dajana Pet Molucid, pa je moguće da puževi nisu razvili rezinstenciju na taj preparat. Dozira se u količini od 5 ml na 50 litara vode.Svakako Vam savjetujem ponovno "rasformiranje" akvarija, krute dijelove akvarija prokuhati, a bilje i mekane dijelove natopiti u bagoj otopini hipermangana i ostaviti 15 minuta. Osim navedenoga moguće je i mehaničko odstranjivanje, pomoću obarenog lista špinata. Ovakav list špinata je vrlo privlačan za puževe, pa vrlo brzo nakon što ga stavimo u akvarij dođu na njega i na taj način ih povadimo van. Mana ovoj metodi je, što ćete vjerojatno danima morati ponavljati postupak.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 14.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Koliko žive zlatne ribice? Koliko vode treba staviti u akvarij? Koliko trebaju hrane? Sorry na ovoliko pitanja! Katarina. O: Zlatna ribica (carassius auratus) član je porodice šarana i danas je najčešći stanovnik akvarija. Jedna je od prvih "udomaćenih" vrsta riba. Maksimalno može narasti do dužine od 50-60 cm, a maksimalna težina je 3 kg, iako su ti primjerci vrlo rijetki, te najčešće narastu do polovine tih dimenzija (a držane u akvarijima najčešće do max 15-ak cm). Zlatna ribica izvorno živi u rijekama, jezerima i mirnim vodama do dubine od 20 metara. Temperatura vode u kojoj može preživjeti je u prilično velikom rasponu, između 0 i 41ºC.Jelovnik im se sastoji od račića, kukaca i vodenog bilja, a ribice u akvarijima najčešće se hrane gotovom hranom u kojoj su hranjive tvari posebno izbalansirane. Zlatne ribice se hrane jednom ili dva puta dnevno i to u vrlo malim količinama, hranom za hladnovodne ribice. Riba će veselo pojesti svu hranu koju joj stavite na raspolaganje, što može dovesti do prenajedenosti (ako ju prečesto ili previše hranite), a u težim slučajevima i do začepa crijeva i vrlo bolne smrti. Zlatna ribica također ima određen pojam o vremenu pa tako i u akvarijima može prepoznati kada je vrijeme hranjenja, što možete vidjete po njenoj uzbuđenosti kada se pojavite vi kao njen hranitelj.Najveću popularnost u akvaristici zlatne ribice duguju svojoj otpornosti i izdržljivosti. Zlatna ribica je hladnovodna riba, pa može preživjeti u akvariju bez grijača. Za svaku ribicu potrebno je osigurati 1-2 litara vode, na svaki centimetar ribice, čija količina raste s veličinom ribice.Ribica filtrira vodu kroz svoje tijelo i to u količini dva puta većoj od svoje veličine. Isto tako izbacuje iz organizma onoliko mokraće koliko je isfiltrirala vode. Pa stoga možete zamisliti koliko to zagađenje predstavlja za mali akvarij. Uvijek je preoručljivo imati što veći akvarija sa adekvatnom filtracijom, kako bi se što rijeđe mijenjala voda. Ribici je isto tako vrlo važno osigurati i dovoljnu količinu dnevnog svijetla (oko 12 sati dnevno).Kako sam već navela da zlatne ribice mogu preživjeti u ovećem temperaturnom rasponu, optimalna je temperatura vode u akvariju oko 20 do 22ºC (temperature iznad 26ºC dovode do ubrzanog metabolizma). Veće temperature preporučuju se samo u vrijeme liječenja.Životni vijek zlatnih ribica u prirodi je i do deset godina, a u zatočeništvu (akvariju) od tri do pet godina.Sve dodatne informacije možete dobiti u trgovinama pet centra od strane veterinara ili akvarista.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 13.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Malo sam čitao vašu stranicu jer sam dobio ribice prije tjedan dana. Jedna zlatna i šarena. Koliko sam pročitao, treba se mijenjati 1/3 puta u 2-3 tjedna (provjeravam dali je ta informacija sigurna). A pročitao sam i kako mnogima ribice ugibaju. Pošto ja to ne želim da se to dogodi, želio bi znati sve potrebne informacije koje bi trebao znati. Znam da se mijenja redovito voda, hrani 1/2 puta i to je to, dali još nešto trebam znati? I zašto se ne smije staviti prst u vodu? Hvala u naprijed! Ken O: Na svaki centimetar ribice preporučljivo je osigurati 1 - 2 litre vode. Vodu prije stavljanja u akvarij trebalo bi pripremiti sredstvima za pripremu vode, koja vežu klor i teške metale, te umanjuju stres u ribica. Ako imate akvarij veći od 50 litara, 1/3 vode se mijenja svaka 2-3 tjedna. No, ako je to manji akvarij ili akvarij bez filtracije, vodu ćete mijenjati puno češće, pa i nekoliko puta tjedno (kugle od 10 litara). Stres se tim više povećava time što svakodnevno mijenjate vodu, a na taj način mijenjate i kompletno prirodno okruženje. Upravo zbog toga ne stignu se u vodi razviti korisni mikroorganizmi, što dodatno slabi imunološki status ribica i dovodi do pojave bolesti. Uvijek treba koristiti odstajalu vodu. Najčešći uzroci stresa su: loša kvaliteta vode - velika količina nitrata, velike osilacije u temperaturi, previše riba u akvariju ili premali akvarij, pogrešan pH, loš kemijski sastav vode, manjak kisika u vodi itd. Kemijski sastav vod (pH, nitriti, nitrati, amonijak itd.) možete provjeriti pomoću specijalnih testova koje možete nabaviti u našim trgovinama.Ako ste u mogućnosti, osim većeg akvarija osigurajte im i adekvatnu filtraciju, kako bi voda što duže ostala čista te ćete na taj način rijeđe mijenjati vodu u akvariju. Temperatura u akvariju za hladnovodne ribe ne bi smijela prelaziti 26ºC, jer se na višim temperaturama ubrzava metabolizam. Više temperature se preporučuju iznimmno u toku liječenja. Osvijetljenje u akvariju treba biti prisutno 10-12 sati dnevno.Ribice se hrane 1-2 puta dnevno u vrlo malim količinama, a sve ono što padne na dno akvarija je višak, koji dodatno onečišćuje vodu. Nije preporučljivo stavljati prste u akvarij zbog potencijalnih mikroorganizama koje bi mogli unijeti.Za sve dodatne informacije možete se obratiti akvaristima u Pet Centru.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 10.11.2006.
Odgovara: mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Nedavno sam na poklon za rođendan dobila zlatnu ribicu ili pajčolanku; u početku je sve bilo normalno, no zadnjih dana se počela čudno ponašati. Stalno je odlazila na površinu akvarija i kao da je "pila" vodu. Na to sam posumnjala kao nedostatak kisika u akvariju, no promjenivši vodu istoga dana, ribica je ponovno činila isto. Na ribici sam primjetila neke crvene točkice kod škrga, na žalost ribica mi je slijedeći dan uginula. Možete mi reči što joj se dogodilo? Je li uginula od nedostatka kisika ili je uzrok nešto drugo?Hvala, SanjaO: Uginuće Vaše ribice je posljedica bakterijske infekcije, koja nastaje u vidu oštećenja škrgi, peraja ili ostalih dijelova tijela.Takve promjene mogu biti lokalizirane ili proširene, a mogu zahvatiti i unutrašnje organe. Često se pojavljuju i krvave promjene, koji su u stvari krvni podljevi, također uzrokovani bakterijskom infekcijom. Bolest vrlo brzo napreduje i ubrzo zahvaća cijeli akvarij. Akvarij treba tretirati s preparatima koji djeluju na bakterijske infekcije uz kombinaciju s vitaminskim pripravcima (npr. Dajana Pet "Vitamin"), kako bi se ojačao imunološki sustav u ribica. U ovakvim slučajevima bih Vam preporučila preparate: Dajana Pet "Acriflavin", Sera "Baktopur" u tabletama ili JBL "Furanol". Svakako se prilikom tretiranja lijekom držite uputa proizvođača. Zlatne ribice i pajčolanke su danas najčešći stanovnici akvarija. Ove ribe nazivamo i hladnovodnim, jer im optimalna temperatura vode može biti i voda na sobnoj temperaturi naših stanova. Inače, temperatura vode u kojoj mogu preživjeti je u prilično velikom rasponu, između 0 i 41°C. U akvariju temperatura ne bi trebala prelaziti 26°C (osim za vrijeme liječenja), jer dolazi do ubrzanja metabolizma i uginuća. Ove vrste riba su vrlo otporne, ali za zdravlje životinja su vrlo važni optimalni uvjeti držanja. Za svaku ribicu potrebno je osigurati 1-2 litre vode na svaki centimetar dužine, čija količina raste s veličinom ribice. Pri unošenju novih ribica u zajednicu preporučam Vam jednokratni tretman vode Dajana Pet "Prevent" otopinom, čime ćete izvršiti preventivnu dezinfekciju akvarijske vode. Zlatne ribice u akvarijima se najčešće hrane gotovom hranom u kojoj su hranjive tvari posebno izbalansirane. U našim trgovinama postoje specijalne gotove hrane za zlatne ribice. Zlatne ribice se hrane 1-2 puta na dan u vrlo malim količinama. Sve ono što padne na dno je višak, te predstavlja otpad koji dodatno onečišćuje vodu. Kao dodatak prehrani s ciljem potpore imunološkom sustavu ribicama možete ponuditi i Dajana Pet "Immunal" koji sadrži beta-glukan i ekstrakt Aloe vera.Voda se mijenja ovisno o uvjetima u akvariju, pa ako imate filter, vodu nećete mijenjati tako često. Čestim mjenjanjem vode narušavamo i čitav biološki medij u akvariju, što može djelovati vrlo stresno za ribice, te rezultirati pojavom bolesti.Ribica filtrira vodu kroz svoje tijelo i to u količini dva puta većoj od svoje veličine. Isto tako izbacuje iz organizma onoliko mokraće koliko je isfiltrirala vode. Stoga svakako ribice smjestite u veći akvarij, s adekvatnom filtracijom, a vodu prije stavljanja pripremite sredstvima za pripremu vode koje možete nabaviti u našim trgovinama. Takva sredstva vežu klor i teške metale, te na taj način umanjuju stres u ribica. Voda mora biti dovoljno obogaćena kisikom pa je preporučljivo imati i pumpu za zrak. Ako u akvariju postoje filtracija i pumpa, voda se ne mora često mijenjati, a ovisno o veličini akvarija mjenja se samo 1/3 vode svaka 2 - 3 tjedna.Ribici je isto tako vrlo važno osigurati i dovoljnu količinu dnevnog svjetla (oko 12 sati dnevno). Osvjetljenje mora odgovarati veličini akvarija, te akvarij ne smije biti izložen sunčevom svijetlu, jer u suprotnome dolazi do bujanja algi. Akvarij također nije dobro staviti na zatamnjeno mjesto na kojem nećete moći pratiti što se unutra događa.
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med. | 05.11.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Poštovani, opet vam se javljam u vezi mog pitanja "Skalari ugibaju" (Poštovani, imam akvarij 100 l, s poklopcem i ugrađenim svjetlom, pumpica i filter stalno rade, biljke uspjevaju...). Vrste riba: šverk, molly, betta (mužjak), neonke, barbusi, colisi, čistaći, udovica i skalari. Sve te ribice se dobro slažu i veselo plivaju, no međutim skalari ugibaju. Simptomi su ubrzano disanje i prestanak jela, te skrivanje u travi i zaklonu. Ubrzo nakon toga ih pronađem uginule. Već su uginula 3. Kada kupim druge isto se događa. Par dana plivaju po cijelom akvariju, jedu i čini se da su zdravi a nakon par dana počnu brzo disati, prestanu jesti i uginu. Molim vas recite mi što se događa, jer su ostale ribe u redu. Hvala puno!! Marko). Barbuse sam na vaš savjet sklonio u drugi akvarij međutim kod drugih kupljenih skalara se događa ista stvar a to se dogodilo i kod jedne ribe molly i 2 šverta. Počnu brzo disati kao da nema zraka u akvariju (pumpica za zrak stalno radi) i prestanu jesti te za par dana uginu. Molim vas recite mi da li je u pitanju neka bolest, jer barbusi definitivno nisu razlog. Voda je stara mjesec dana i bistra je. Hvala puno!! MarkoO: Kod Vaših ribica vjerojatno je došlo do bakterijske infekcije ili je opisano stanje posljedica invazije endoparazita, od kojih su najčešći oblići i metilji. Bakterijske infekcije mogu biti lokalizirane i generalizirane, odnosno zahvaćaju pojedine dijelove tijela ribica ili mogu zahvatiti i / ili unutrašnje organe. Kada su unutrašnji organi zahvaćeni, bolest je asimptomatskog tijeka (nema vanjskih znakova bolesti) ili su prisutni atipčni simptomi (ubrzano disanje, prestanak uzimanja hrane itd). Bolesti u akvarijskih ribica su najčešće posljedica stresa koji dovodi do slabljenja imunološkog odgovora, te neadekvatnih uvjeta u akvariju: loš kemijski sastav vode, prenapučenost akvarija, dolazak novih riba u akvarij (koje nisu prošle karantenu) itd. Bakterijske infekcije koje zahvaćaju unutrašnje organe često završavaju septikemijom, što konačno rezultira uginućem.Teško je samo na temelju opisa reči o čemu se radi kod Vaših ribica, da li su bakterije ili endoparaziti u pitanju. No svakako Vam preporučujem da provjerite kemijski sastav (pH, nitrite, nitrate, amonijak, itd.) vode u akvariju pomoću specijalnih testova koje možete nabaviti u bolje opskrbljenim dućanima, naravno i u Pet centru.Na svakih 50 litara vode stavite jednu jušnu žlicu kuhinjske soli u vodu. Temperaturu u akvariju povisite na 30°C, ali postepeno, svaki dan 1-2 stupnja, a isto tako i nakon liječenja smanjivati temperaturu.Za sada Vam preporučam Furanol tablete od JBL-a, koje imaju široki spektar djelovanja protiv infekcija.Jedna tableta se stavlja na 30 litara vode, a u težim slučajevima može se staviti jedna tableta i na 20 litara vode. Za vrijeme liječenja svakako biste trebali povisiti temperaturu u akvariju na 30°C, ne filtrirati kroz ugljen, te isključiti UV lampu. Nakon četiri dana trebali biste promijeniti 50% vode, a ako nakon toga budu još uvijek prisutni simptomi, liječenje možete ponoviti. Uz liječenje svakako upotrebljavajte Atvitol od JBL-a, multivitaminski dodatak koji će pojačati imunološki odgovor za vrijeme infekcije.No, ako se radi o endoprazitima, na našem tržištu nije na žalost registriran niti jedan lijek, a u inozemstvu se može nabaviti lijek s djelatnom tvari methyl-5-benzol-benaimidizole-2-carbamate i dimethyl 2,2,2-trichloro-1-hydroxyethhyl phosphonate.Uvoz lijekova koji nisu registrirani za naše tržište, čak i za vlastite potrebe, nije dozvoljen.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 28.10.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Molim Vas, pomozite mi! Imam 2 pajčolanke i 2 karasa, na jednoj pajčolanki su se pojavile bijele točkice, a uskoro i na ostalima. Kupila sam Goldmed i dozirala sam ga kako piše na bočici. Točkice su se donekle povukle pa sam se ponadala da su ozdravile, da bi pajčolanka ostala bez repa i dobila krvave podljeve. Liječenje bi trebala ponoviti za 7 dana, ali se bojim da ona neće toliko izdržati! Nakon što sam stavila lijek u vodu, u roku 2 dana su se na kamenju pojavile smeđe alge s kojima nisam nikada imala problema, odnosno, i ovaj put sam s vodom jednako postupala kao i do sada, pa mislim da nije u tome problem. Osvjetljenje je isto kao i prije i stvarno ne znam u čemu je problem! Molim vas da mi što prije odgovorite jer joj je svaka minuta bitna! Unaprijed Vam veliko hvala!!!! Josipa O: Bolesti u akvarijskih ribica javljaju se najčešće zbog neadekvatnih uvjeta u akvariju. Takvi uvjeti dovode do stresa i pada imuniteta, što rezultura infekcijom, odnosno pojavom bolesti. Niste definirali koliko je litara vode u Vašem akvariju, koliko je dnevno sati prisutno umjetno osvijetljenje i kakve lampe koristite, da li imate filtraciju u akvariju i zračnu pumpu, kolika je temperatura vode itd. Što se tiče bijelih pjega, njih izaziva Ichtiophtirius Multificilis, parazit koji se aktivira kod stresa, kad se stanjuje zaštitni sluzni omotač koji obavija tijelo ribice. Za liječenje preporuča se Sera Costapur, koji djeluje isključivo u fazi bijelih točkica, kada iz bijelih točkica izlaze tomiti - razvojni oblici ichtija, koji padaju na dno akvarija i pričvršćuju se za čvrstu podlogu gdje čekaju novi stres kod ribica da se ponovo aktiviraju. Savjetujem da podignete temperaturu u akvariju na 30º, ali postepeno (1-2 stupnja dnevno), a na isti način se nakon tretiranja temperatura spušta, kako bi izbjegli novi stres, a time i ponovo aktiviranje ichtija. No, u Vašem slučaju se radi o mješovitoj infekciji, odnosno o invaziji (paraziti) i infekciji (bakterije). Bolest je najvjerojatnije primarno izazvana parazitima, a zbog oštećenja sluznog omotača, došlo je do naseljavanja sekundarnih bakterija. Takve sekundarne bakterijske infekcije izazivaju promjene na tijelu ribice, kao gubitak peraja ili ljuski, te hematome (krvni podljevi). Takve promjene mogu biti lokalizirane na određenim perajama ili zahvatiti sve peraje, a i unutrašnje organe. Smeđe alge su posljedica doziranja lijeka u vodi, kada dolazi do kemijskog disbalansa koji pogoduje razvoju smeđih i zelenih algi. S obzirom na obim problema koji je kod Vas javio, i infekcija i invazija, slobodno možete nastaviti tretman Tetra Medica Goldmed sredstvom, koji je univerzalan lijek, te djeluje na bakterijske i parazitarne bolesti. Izgledi za oporavak u ovoj fazi bolesti su vrlo mali. Inače, kada se Ictio na vrijeme uoči i liječi izgledi za oporavak su puno veći.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 27.10.2006.
Odgovara: Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med., Pet centar Drvinje 1, Zagreb P: Imam 35-litarski akvarij i u njemu 3 ribice, pajčolanku, teleskopa i čistača koji je došao prije tri dana. Imam i dvije biljke. Problem je što je čistač prvi dan bio ok (počistio je sve alge s lišća i stakla), a onda se naglo smirio i stoji na jednom mjestu na dnu. Akvarij mi nema grijač i temperatura je u njemu cca 23ºC, pa sam mislila da li mu je možda voda prehladna. Molim Vas recite mi što da učinim. Ostale ribe su dobro. Hvala, Roberta. O: Niste naveli o kojem se čistaču radi - da li je to hladnovodan ili toplovodan čistač. Ako se radi o hadnovodnom čistaču, moguće je da je došlo do infekcije (posljedica pada imuniteta koji je povezan sa stresom nastalim uslijed transporta i dolaska u novu sredinu). Stoga je preoporuka tretirati čitavi akvarij sa sredstvom širokog spektra djelovanja. Ako se radi o toplovodnom čistaču, uvjeti mu u akvariju nikako ne odgovaraju, naročito temperatura. Provjerite o kojem se čistaču radi i provedite prevntivno tretiranje akvarija s Medi Mor preparatom koji djeluje i na bakterije, gljivice i parazite. Svakako nabavite adekvatan filter te osvijetljenje (lampe koje emitiraju UVA i UVB spektar svjetla) neophodno za normalan rast i razvoj riba i bilja u akvariju.
Ivana Mlinar Gruja, dr.vet.med. | 26.10.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Kupila sam prije tri dana toplovodne slatkovodne ribice i akvarij sam uredila prema savjetu gospođe iz trgovine. Nakon tri dana voda je dobila neugodan miris ali je bistra. Promjenila sam svu vodu iz akvarija i nekoliko sati je bilo bez mirisa i sada se opet osjeti. Unaprijed hvala, Željka O: Neugodan miris koji nastaje u Vašem akvariju najvjerovatnije potječe od raspadanja organskih tvari u vodi. Voda zagrijana na 25-28ºC u kojoj se odvija biološki proces (žive ribice, hrana, organski otpad...) nikad nije bezmirisna. Promjenom vode situacija se kratkoročno popravlja. Nikako se ne smije u akvarij ulijevati klorirana voda (direktno iz slavine). Niste naveli koja se vrsta filtracije (biološka, mehanička...) koristi, kao ni temperaturu vode što je vrlo bitan čimbenik kvalitete vode. Da bi pitka voda (voda iz vodovoda) bila higijenski ispravna dodavani su joj razni dodaci, između ostalog i klor. Klor je izuzetno opasan za ribe čak i u malim količinama. Isto je i sa teškim metalima kojih ima u gradskoj vodi. Gradska voda (pitka voda) se mora pripremiti da bi bila uporabljiva za ribe, a u tome vam mogu pomoći razni preparati koji su namjenjeni za kondicioniranje akvarijske vode: Sera - Aquatan, JBL - Biotopol, Tetra- AquaSafe. Ovi preparati vežu teške metale i neutraliziraju klor.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 20.10.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Poštovani, imam akvarij 100 l, s poklopcem i ugrađenim svjetlom, pumpica i filter stalno rade, biljke (3 vrste) uspjevaju, temperatura je 26ºC. Vrste riba: šverk, molly, betta (mužjak), neonke, barbusi, colise, čistaće, udovicu, i skalare. Sve te ribice se dobro slažu i veselo plivaju, no međutim skalari ugibaju. Simptomi su ubrzano disanje i prestanak jela, te skrivanje u travi i zaklonu. Ubrzo nakon toga ih pronađem uginule. Već su uginula 3. Kad kupim druge isto se događa. Par dana plivaju po cijelom akvariju i jedu, i čini se da su zdravi a nakon par dana počnu brzo disati i ne jesti i uginu. Molim vas resite mi što se događa, jer su ostale ribe u redu. Hvala puno! Marko S obzirom na opisano za pretpostaviti je da su barbusi glavni razlog ugibanja Vaših skalara. Barbusi su poprilično agresivne ribe koje napadaju skalare te im onemogućavaju pristup hrani. Jednostavno zbog učestalih napada nemaju odmora te se zavlače u bilje ili traže neki drugi zaklon i ugibaju od iscrpljenosti i gladi ili traume. Sumnjam da je neki drugi razlog ugibanja skalara. Ukoliko bi razlog bio neko bolesno stanje ono bi se odrazilo na cijeli akvarij. Stoga bih vam savjetovao da odustanete od skalara.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 18.10.2006.
Odgovara: Dino Karakaš, dr.vet.med., Pet centar Heinzelova 60, Zagreb P: Kupila sam zlatnu ribicu i brinem se o njoj već tjedan dana, ali danas 14.10.06. primjetila sam crne fleke, točkice na njoj. Što da radim i koji ljiek trebam kupiti? Hvala, Petrunela O: Promjene koje opisujete na svojoj ribici mogu se javljati iz dva razoga i to kao tamne mrlje ili crne točkice zbog promjene u pigmentaciji, koje nisu rijetkost u zlatnih ribica, a mogu se javljati i kao posljedica infekcije mikroorganizmima. Bolesti u akvarijskih ribica vezane su uz neadekvatne uvjete u akvariju. U akvariju konstantno borave mikroorganizmi, no svaka ribica posjeduje imunološki sustav koji sudjeluje u obrani organizma od mikroorganizama (bakterije, virusi, gljivice, paraziti) koji su uzročnici bolesti. Do pada imunološkog sustava i pojave bolesti najčešće dolazi uslijed stresa. Stres može biti uzrokovan raznim čimbenicima, a najčešći su loša kvaliteta vode, prenapučenost akvarija, oscilacije temperature, nedovoljno kisika u vodi itd. Svakako Vam preporučam da provjerite kemijski sastav vode (pH, nitrite, nitrate, amonijak itd.), pomoću specijalnih testova koje možete nabaviti u našim trgovinama. Obratite pozornost i na količinu vode u akvariju, te koliko često mijenjate vodu, adekvatnost filtracije i osvijetljenja (svijetlo prisutno 8-12 sati dnevno), temperaturu vode (za hladnovodne do 24ºC) itd. Promjene pigmenatcije ne moraju biti fiziološka pojava. Također se mogu javljati i nakon bakterijske infekcije, kao sekundarna pojava. Savjetujem Vam da akvarij tretirate s preparatom Furanol od JBL-a. Ovaj lijek dolazi u obliku tableta, a ima široki spektar djelovanja protiv niza vrsta bakterija. Jedna tableta se stavlja na trideset litara vode, a u težim slučajevima može se staviti jedna tableta i na dvadeset litara vode. Za vrijeme liječenja svakako biste trebali povisiti temperaturu u akvariju na 30°C, ne filtrirati kroz ugljen, te isključiti UV lampu. Nakon četiri dana trebali biste promjeniti 50% vode, a ako nakon toga budu još uvijek prisutni simptomi, liječenje možete ponoviti. Uz liječenje svakako upotrebljavajte Atvitol od JBL-a, multivitaminski dodatak koji će pojačati imunološki odgovor za vrijeme infekcije. Nadam se da će se Vaša ribica brzo oporaviti, a za sve dodatne informacije slobodno nam se obratite.
Dino Karakaš, dr.vet.med. | 17.10.2006.
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr.vet.med., Pet centar Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam bazen - akvarij veličine: dubina od 20 cm do 2,5 m, širine oko 2 m i dužine oko 3 m. Bazen je vani; najniže zimske temperature su oko -3ºC ali se ove godine još nije spuštalo ispod +2ºC. Zanima me koje ribice bi bilo najbolje nabaviti za taj bazen a da mogu biti u njemu kroz čitavu godinu? Koje bilje? Da li postoje čistači za tako relativno hladnu vodu i kako se najučinkovitije može održavati bistrina vode? Hvala unaprijed. Srdačan pozdrav, Sanja. O: Za pravilno održavanje vanjskih bazena i ribica u njima treba prvobitno dobro odabrati položaj u vrtu. Znači, ne previše sunca, bez drveća u uskoj blizini čije lišće zatrpa i zamuti vodu, poroznost tla, dobra izolacija i temelji bazena, kvaliteta vode koju koristimo za bazen i drugo), a bitni su i klimatski uvjeti područja u kojem živimo i varijacije vanjske temperature. Vaš bazen je dovoljno dubok te bi ribice mogle ostati u njemu tokom zimskog perioda, jer temperatura vode pri dnu(toplije) nije ista kao i pri površini gdje je hladnije. Što se tiče bilja postoje podvodne biljke (Anacharis), plivajuće ili plutajuće biljke (vodeni ljiljani). Preporučujem da se za vrste bilja koje se koriste u vrtnim bazenima obratite stručnim osobama koji se bave hortikulturom ili nabavite literaturu namijenjenu hobistima koji žele sami napraviti i održavati vrtni bazen i bilje u njima.Da bi voda u ovakvim bazenima bila bistra i čista (bistra voda ne znači da je i zdrava kad u njoj ni alge ne mogu rasti), potrebna je adekvatna filtracija i oksigenacija vode koja se postiže uz pomoć aparata za filtraciju, crpki ili kemijskih preparata. Sve to možete nabaviti u Pet Centru, od crpki (EHEIM), preparata TETRA POND: Water safe protiv klora i teških metala, MediFin sredstvo protiv bakterija i parazita, AlgoRem sredstvo protiv zelene vode; LAGUNA: Antiagues protiv rasta algi u vrtnom ribnjaku; SERAPOND: Aquteich potpuna zaštita za ukrasne ribe (poslije kiša), Crystal za čistu vodu u ribnjaku.Od ribica, najviše se stavljaju zlatne ribice Carassius auratus (comet, sarassa comet, shubunkin, calico fantails) i koi-ribice Cyprinus carpio (butterfly, normal fin koi). Također i ribice zahtjevaju da se i o njima pravilno brinemo uz pomoć gotove hrane kao Sera Koi royal hrana, Sera Pond mix royal, Sera pond bio granulat, Dajana Pet Koi mix i drugo.
Martina Kuzmanić, dr. med. vet. | 12.01.2007.