Sumnja na trovanje ili piroplazmozu i postavljanje dijagnoze

P: 29.12. sam primjetila da s moja dva psa miješanca (jedan je star 7 godina, drugi 8 godina) nešto nije u redu. Preko noći su postali malaksali, bezvoljni, otežano su disali, nisu se igrali kao inače, jeli jesu, ali ne kao inače... Odmah sam s njima otišla veterinaru i dijagnoza veterinara je bila piroplazmoza te je isključio mogućnost trovanja (temp. im je bila oko 39°C) i 3 dana za redom su išli na injekcije (imizol...). Rex (veći pas) je prvih dva dana terapije bio jako loše, cijelo vrijeme je slinio krv i stajao jer si je tako olakšavao disanje i na vratu mu se napravila krvava guša. Čupko (manji pas) nije bio toliko loše kao Rex na početku, no nakon terapije injekcijama (treći dan) je nažalost uginuo u noći, nije mi jasno zašto jer je pokazivao poboljšanje i nikome nije na kraj pameti bilo da će uginuti. Nakon zadnje kontrole, Rexu je bilo super, vidjelo se poboljšanje, sve do danas. Danas se opet počeo tromo vući po stepenicama, opet je postao slab i malaksao i primjetila sam krvav urin. Ponovno sam hitno otišla veterinaru, ali kako veterinar kod kojeg sam prethodno išla nije radio, otišla sam drugome čija je dijagnoza bila da mi psi otrovani od početka i da je moguće da je mala količina otrova bila u pitanju.

Još je napomenuo kako je čudno da su se i jedan i drugi zarazili od krpelja isti dan i da ih je to uhvatilo baš isti dan (to smo i par puta napomenuli prvom veterinaru, no on je isključio trovanje uz objašnjenje da je kod trovanja niska tjelesna temperatura). Danas je Rex dobio terapiju zbog trovanja i sutra će se tek vidjeti poboljšanje ili pogoršanje... Mene sad zanima je li moguće da se piroplazmoza povukla na par dana i onda naglo pojavila, da nije dobro liječena ili je to samo dio oporavka?  Ili je pak moguće da su mi psi otrovani i da injekcije koje su dobivali protiv piroplazmoze djeluju i kod liječenja otrovanja (zbog Rexa)?
Pozdrav, Mirjana

O: O piroplazmozi (babeziozi) u pasa pisao je kolega Dragan Vešović, dr. vet. med. u ranije objavljenom odgovoru Babezioza (piroplazmoza).

O trovanju psa otrovom za štakore, kod kojeg klinička slika obuhvaća krvarenje, možete više informacija pročitati u odgovoru Trovanje štenca otrovom za štakore.

Kod postavljanja dijagnoze vrlo je važno diferencijalno dijagnostički razlučiti jedno od drugog.

Potrebno je napraviti klinički pregled psa i pregled krvi (hematološku pretragu, vrijeme grušanja krvi i krvni razmaz). Tjelesna temperatura psa kod trovanja je uglavnom normalna, tek pred kraj pada. Kod piroplazmoze također može biti normalna, ali kada vlasnici odmah reagiraju ako pas postane bezvoljan najčešće je 40°C. Temperatura 39°C može biti sasvim normalna temperatura psa koji je pod stresom (npr. strah od posjeta veterinaru).

Kod piroplazmoze su izrazito blijede sluznice, kod trovanja to ne mora biti, u početku mogu biti kod trovanja normalne te je u početku bolesti kod piroplazmoze izrazita trombocitopenija  (manjak trombocita). Na kraju piroplazmozu potvrđujemo nalazom babezija u eritrocitima (pod uvjetom da ih ne moramo uvijek naći).

Prvi simptom kod trovanja su malaksalost, šepanje (zbog krvarenja u zglobovima), nastanak hematoma (krvnih podljeva na mjestima gdje životinja leži na kojima je pritisak tijela) te najčešće pojava podviličnih hematoma te krvarenje iz prirodnih otvora (anus, usta) uz jako otežano disanje. Obavezno je mjerenje vremena grušanja krvi, koje je kod trovanja produženo. Ukoliko ne raspolažemo stakalcem za mjerenje grušanja, može se napraviti mali rez na sluznici usta i mjeriti za koliko će krvarenje prestati.

Mokraća nam također može pomoći u razlučivanju piroplazmoze i trovanja tako da ako u njoj nađemo krvnu boju znači da je do raspada eritrocita došlo unutar same krvne žile kao što je to kod piroplazmoze, a ako je došlo do oštećenja krvne žile kao što je to kod trovanja u mokraći ćemo naći cijele eritrocite.

Ove pretrage nisu komplicirane niti skupe, a osnova su da bi se pravovremeno poduzelo odgovarajuće liječenje i na temelju njih se može razlučiti koje je od ta dva stanja.

Ponovna pojava simptoma može značiti da je pas ponovo konzumirao otrov ili da je jednostavno došlo do reaktivacije otrova čije je djelovanje kumulativno jer se taloži u masnom tkivu i ponovno počne nakon nekog djelovanja otpuštati u organizam. Zato je potrebno da životinja prima antidot (vitamin K) barem 3 tjedna. Injekcije protiv piroplazmoze (Imizol) ne djeluje protiv trovanja, jedino ako je pas još dobio i vitamin K u injekciji (konakion) koji je antidot kod trovanja otrovom za štakore.

Piroplazmoza može imati svoje komplikacije, ali se one iskazuju nakon vremena dužeg od tri dana.