Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Molio bih vas za pomoć. Imam istarskog goniča od 4 i pol mjeseca, ženku. Inače je jako živahna međutim danas cijeli dan leži i vruće su joj uši. Možete li mi reći kako da joj pomognem, budući da živim na otoku i ne mogu lako do veterinara. Srdačan pozdrav, Ivan

O: Ponašanje Vašeg ljubimca, koje u pitanju navodite, može biti uzrokovano različitom etiologijom. Tako, može biti uzrokovano povećanom vanjskom temperaturom, ali i različitim zdravstvenim poremećajima, kao što su akutne infekcije,  bolesti srca,  trovanje,  dijabetes,  sunčanicu,  toplinski udar,  povrede  u

nezgodama ili krvarenje, parazitarne invazije, ...

Naime, na ovakav način, bez detaljne anamneze i pregleda, poprilično mi je teško procijeniti točno o čemu je riječ kod Vašeg ljubimca i da li je uopće riječ o određenom zdravstvenom poremećaju. Iz tog razloga, napisat ću Vam određene smjernice te navesti linkove na određene odgovore mojih kolegica i kolega, gdje možete doznati mnoštvo korisnih informacija. Međutim, jedini način da utvrdite pravo stanje svog ljubimca je da ga odvedete kod veterinara.

Fiziološka temperatura odraslog psa je 37,5-39°C, a  štenca 37,5-39,5°C. Optimalna tjelesna temperatura osigurava homeostazu organizma i normalno funkcioniranje svi životnih procesa.

Mjerenje tjelesne temperature psa najčešće se provodi uz pomoć rektalnih termometara.

Oni se koriste na taj način da se isti prethodno protrese i podmaže s nekim od lubrikanata (sapun, vazelin,...) te se nježno umetne, otprilike 2,5 cm, u rektum ljubimca. U tom položaju on ostaje oko 90 sekundi, odnosno onoliko koliko proizvođač termometra preporučuje. Nakon tog vremena, termometar se očisti te se temperatura očita.

Ako i utvrdite povećanu temperaturu, ona predstavlja samo jedan od simptoma koji prate različita stanja i različite bolesti. Činjenica je da se ona, gotovo uvijek, pojavljuje kod zaraznih bolesti. Naime, smatra se da povišena temperatura, u gotovo 90% slučajeva, predstavlja obrambenu reakciju organizma na bakterijsku ili virusnu infekciju. U skladu s postavljenom dijagnozom, veterinar će odrediti i prikladnu terapiju.

Bezvoljnost, gubitak apetita, umor, pospanost,... česti su simptomi koji prate različita bolesna stanja. Naime, oni sami za sebe ne predstavljaju problem nego jedan od simptoma bolesti. U svakom slučaju, potrebno bi bilo utvrditi i druge parametre, kao što su temperatura, bilo, disanje, boja sluznica, stanje limfnih čvorova, opće stanje ljubimca,.... Na takav način, veterinar će pokušati suziti problematiku na pojedine organe ili organske sustave kako bi što bolje utvrdio činjenično stanje i postavio pravu dijagnozu. Tada će i terapiju biti moguće odrediti.

Također, tretirajte i svog ljubimca s preparatima protiv ekto- i endo-parazita te provodite redovita godišnja cijepljenja.

Više o nagloj slabosti kod psa, znacima trovanja i piroplazmoze pisao je kolega Marko Vincek, dr. vet.med. ovdje.

Detaljnije informacije o nekim od bolesti lokomotornog sustava možete pronaći i u odgovoru kolegice mr. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje.

OZNAKE: