*Odgovori naših veterinara su isključivo informativne prirode te nismo u mogućnosti davati dijagnoze niti određivati terapije. U slučaju sumnje na oboljenje ljubimca, savjetujemo vam da ga odvedete vašem veterinaru koji će biti u mogućnosti pregledati ljubimca. Ako se radi o hitnom slučaju, bez odlaganja svog ljubimca odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu ili kliniku.
Pitajte veterinara
Saznajte kako brinuti o zdravlju, prehrani i dobrobiti vašeg ljubimca. Pretražite već postavljena pitanja ili postavite novo.*
Postavite pitanje
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Moja mačka je stara 15 god. Bila je kod veterinara na infuzijama zbog bubrežne insuficijencije, ima visoke vrijednosti kreatinina i BUN-a, ne znam točno kolike jer nalazi nisu kod mene, jedno je oko 20, a drugo preko 300. Infuzija nije pomogla, nalazi su sad još gori. Ona se ponaša normalno, jede, ide na wc, pije vodu, ali ne želi hranu za bubrege pa sam kupila ipakitine koji dodajem njenoj normalnoj hrani i to jede. Zanima me smije li se to koristiti svakodnevno i započeti s time dok je ona zapravo dobro, barem tako izgleda? Hvala, Andrea O: IPAKITINE sadrži hitozan koji veže toksine nastale kod uremičnog stanja i eliminira ih iz organizma. Toksini nastali u uremiji su uz ostale čimbenike odgovorni za pojačavanje gubitka funkcije bubrega (uništavanje nefrona, glomerularna skleroza). IPAKITINE sadrži tvar na bazi kalcija koja veže fosfate iz hrane (iz mesa) i iz krvi, te ih eliminira iz organizma. Poboljšana stanje fosfata djeluje pozitivno na funkciju bubrega i produžuje životni vjek životinji. IPAKITINE je prašak koji se optimalno miješa s vlažnom hranom pri čemu odmah pokazuje svoje pozitivno djelovanje vežući fosfate. Doziranje je sljedeće:1 g IPAKITINE-a (= 1 mjerna žličica) / 5 kg tjelesne težine 2 x dnevno (ujutro i navečer)Za mačku (cca. 5 kg) pakiranje od 50 g dovoljno je za 25 dana (s mjernom žličicom od 1g). Potrebno ga je davati 6 mjeseci. U slučaju kronične bubrežne insuficijencije preporučuje se limitirati fosfor iz hrane i testirati redovito nivo serumskog fosfora. Stoga je potrebno da maca koristi hranu za bubrežne bolesti (npr. Hill's k/d, Royal Canin Renal, Eukanuba Renal) u suhom ili vlažnom obliku. Ako maca ne želi jesti medicinsku hranu, uz dodatak ipaketina vidjet će se rezultati, iako savjetujem da ipak ne odustajete od "nagovaranja " na dotičnu hranu, koja kao takva sadrži snižene razine fosfora i natrija. Mnoge mace popuste ako su vlasnici uporni.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 27.06.2013.
Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Moja mačka se omacila prije tri dana, ima 5 mačića i sve je u najboljem redu. Svakako bih je voljela sterilizirati i zanima me kada je najbolje vrijeme, čitam po forumima i preporuča se ne zadugo nakon poroda, pa čak od 4 tjedna. A mene zanima hoće li joj to poremetiti ciklus dojenja mačića? Što ako ostane bez mlijeka? Uz to sigurno neće moći dojiti dan prije i na sam dan sterilizacije zbog narkoze. Trebam li pričekati duže vrijeme? Hvala. Sabina O: Operativni zahvat odstranjivanja jajnika ili jajnika i maternice odnosno tzv. sterilizacija je postupak koji je uvijek indiciran ako vlasnik više ne želi brinuti o tjeranju i graviditetu svoje mačke. Naše kućne mačke koje su njegovane i dobro hranjene mogu se tjerati uzastopno tijekom cijele godine i više to nije ograničeno samo na dva puta godišnje odnosno veljaču i kolovoz. Tijekom spolnog ciklusa tjeranje traje 4-7 dana i ciklus se ponavlja sve do začeća odnosno ponovnog graviditeta. S obzirom na građu same maternice i njenog epitela te međusobnu čvrstoću povezanosti sa slojevima placente u graviditetu, mačke se dosta brzo oporavljaju od poroda i sama maternična sluznica bude obnovljena za 3- 4 tjedna nakon okota. Ukratko, to znači da mace ponovno ulaze u ciklus vrlo brzo i tjeranje nastupi već 3- 4 tjedan po porodu i mogu ponovno ostati skotne, iako u tom periodu još uvijek imaju mlijeka i doje mačiće. Ako ne želite više brinuti o novim mačićima, slobodno Vašu macu sterilizirajte oko 4 tjedna nakon okota. U toj dobi mačići već mogu pomalo početi jesti krutu hranu, neku od superpremium hrana za juniore odnosno označenu 'kitten' koju možete pronaći i u našim dućanima (npr. Brit Care kitten ili Royal Canin Mother&Babycat Starter ) koju ćete u početku rehidrirati s malom količinom vode ili nekom od vlažnih hrana, pašteticama, vrećicama. Naravno, po sterilizaciji Vaša maca više neće imati mlijeka, no Vi možete produljiti konzumaciju mlijeka kod mačića sa zamjenicom za mačje mlijeko u prahu, koju također možete naći na našim policama (neka od zamjenskih mlijeka u prahu su Dr. Clauder's Prolife te Beaphar Kitten). Možete Vi i produljiti vrijeme do sterilizacije, no onda bi bilo dobro da macu ne puštate van uopće ili bez nadzora jer trebate voditi računa o njenom ciklusu kako ponovno nebi došlo do graviditeta. Za macu nakon sterilizacije, prva 2-3 dana preporučam medicinsku hranu za oporavak, lako probavljivu i s puno bjelančevina (a/d konzerva, high calorie konzerva ili convalescent vrećica).
Petra Franko, dr. med. vet. | 24.06.2013.
Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam mačku staru 10 godina koja je opet skotna, za otprilike mjesec dana bi se trebala omaciti. Iz prošlog legla sam ostavila dva muška mačića, sada su stari 2-3 mjeseca. U zadnje vrijeme mačka reži, frkće i udara svoja dva mačića. Može li tomu biti uzrok to što će se uskoro omaciti i ne želi "staru" djecu u blizini? Hvala na odgovoru. Nikolina O: Graviditet kod mačaka traje od 58 do 65 dana, tj. oko 9 tjedana. U prvih 3 do 4 tjedna promjena praktički kod mačaka nema, apetit je konstantan, tjelesna težina također a i ponašanje.Tek u drugoj polovici graviditeta uočavaju se porast tjelesne težine, spušten trbuh, bradavice postaju mekanije i ružičaste, poveća se apetit i uz to maca promjeni ponašanje tako što postaje maznija, umiljava se i priprema za majčinstvo. Treća faza u tijeku graviditeta bi bila ova koju Vi opisujete, maca postaje nemirna, često liže vaginalno područje, dan ili dva prije poroda apetit se naglo smanji, te dolazi do promjene u ponašanju – više traži osamu, manje je aktivna ili ako je vezana za vlasnika postaje još maznija i traži mirno mjesto gdje će se poroditi. Dakle, prirodno je da se ponaša nešto agresivnije prema svojoj prijašnjoj djeci, i da im frktanjem daje do znanja da ona sada treba mir. Ono što Vi možete učiniti za nju je osigurati joj taj mir, u smislu – ako ste primjetili da će porod nastupiti za koji dan, da je odvojite od mačića i dozvolite međusobnu interakciju u vrijeme jela ili kroz nekih pola sata dnevno, a ostatak dana priuštite joj odmor. Osigurajte maci miran skrovit kutak, neku kutiju, ili košaru sa čistim krpama ili dekom gdje će moći neometano na svijet donijeti nove mačiće.
Petra Franko, dr. med. vet. | 24.06.2013.
Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam tri male mačkice i sve su prerano odvojene od majke. Danas smo uočili čudno ponašanje kod mačke, trese se kao da ima epilepsiju. Ne trese se cijelo vrijeme, nego svakih cca 15 min i čudno se glasa, ne jede ništa i vodu joj na silu dajemo. Samo leži, pokušava ustati, ali bezuspješno. Veterinar je rekao da nije ništa strašno, da će proći. Molim pomoć.Nevena O: Prema simptomima koje ste opisali, moglo bi se postaviti sumnju na nekoliko bolesti, prvenstveno od strane neurološkog sustava, a kod Vaše mace nisu rađene dodatne pretrage prema kojima bi se možda mogla pobliže pretpostaviti dijagnoza. Više o epilepsiji u mačaka već je ranije opširno opisala kolegica Dragica Nemeš, dr.vet.med. u svom odgovoru Epileptični napadi u mačka / Epilepsija. Sljedeće, simptomi od strane neurološkog sustava mogući su i uslijed jetrenih bolesti. Ovakvo se stanje naziva hepatička encefalopatija. To je degenerativna bolest mozga uzrokovana teškim zatajenjem funckije jetre kod uznapredovalih jetrenih bolesti. Bolest je karakakterizirana abnormalnim mentalnim stanjem, promijenjenim osjećajem svijesti te poremećenim neurološkim funkcijama. Najčešći je uzrok kongenitalni poremećaj, prisutan pri rođenju, koji se naziva portosistemski šant. Ovo je anatomski defekt koji uzrokuje skretanje protoka krvi oko jetre, a ne njen prolazak kroz jetru. Na ovaj način jetra ne može detoksicirati krv pa toksini dolaze do mozga i uzrokuju navedene kliničke simptome. Također se navedeni simptomi mogu javiti i kao zatajenje funkcije jetre zbog infektivnog (bakterije, virusi) ili toksičnog (lijekovi, kemikalije i sl.) uzroka. Kako navedenim simptomima tresenja glavom i otežanim hodanjem stražnjih nogu u mačaka mogu rezultirati i druge bolesti, spomenut ću i njih. Vestibularni sindrom je općenit pojam koji opisuje bolesti vestibularnog sustava. Razlikuju se periferni i centralni vestibularni sindrom. Uzroci perifernog su: bolesti srednjeg ili unutarnjeg uha (infekcije ili tumor), nazofaringealni polipi, traume glave, toksičnost nekih lijekova, slabije aktivna štitnjača, kongenitalno ili idiopatski. Uzroci centralnog vestibularnog sindroma: krvarenje mozga ili infarkt, infekciozni encefalitis (bakterijski, virusni ili gljivični), meningoencefalitis, trauma glave, toksični lijekovi, cista mozga, tumor mozga (primarni ili metastatski), nedostatak tiamina, neurodegenerativne bolesti. Zatim, moždani udar koje stanje nastaje kao posljedica smanjene opskrbe mozga krvlju. Javlja se češće kod starijih životinja, iako se može javiti i kod mlađih, kao posljedica nasljednog defekta moždanih žila, bubrežnih bolesti, visokog krvnog tlaka, bolesti srca, bolesti štitnjače ili pak kao posljedica inzulta krvne žile u mozgu. Simptomi moždanog udara kod mačaka nisu specifični, no najčešće se javljaju: tremor, gubitak ravnoteže, teturanje, spoticanje, gubitak vida, dezorijentiranost, ponekad glasno mijaukanje. Na žalost, za pravu dijagnozu moždanog udara trebalo bi napraviti CT ili magnetsku rezonancu (budući se ovo stanje na ''običnim'' RTG snimkama ne može dijagnosticirati), no ove se metode u rutinskoj dijagnostici u Hrvatskoj ne koriste. Encephalitis označava najčešće akutnu upalu mozga ili moždanih ovojnica (meningitis), a posljedica je nekih virusnih ili bakterijskih bolesti, parazitarnih invazija ili bolesti koje prenose krpelji. Simptomi uglavnom uključuju fotofobiju (osjetljivost na svjetlo), visoku tjelesnu temperaturu, glavobolju, povraćanje, dezorjentiranost, otežano kretanje ili slabost udova (ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen), a ponekad su prisutni nespecifični napadaji. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, pretragom krvi ili cerebrospinalnog likvora, a po potrebi se može napraviti i RTG snimka. Liječenje je uglavnom simptomatsko, uz preporuku da životinja što više miruje i boravi u zatamnjenoj i tihoj prostoriji. I, potonje, kako ste spomenuli tri mačića, iz Vašeg navoda se može zaključiti kako njihova majka, a ne neki od mačića ima spomenute simptome, pa je neophodno spomenuti i komplikacije prilikom dojenja mačića, a simptoma povezanih s općim stanjem i motilitetom. Naime, oni mogu nastati uslijed deficitarne prehrane vitaminima i mineralima, a naročito kalcija. Stanje koje se naziva eklampsijom predstavlja naglu pojavu kliničkih znakova u mačaka nakon okota i u mačaka u laktaciji povezanih uz nisku razinu kalcija u krvi. Ovo je uzrokovano gubitkom kalcija iz organizma majke u rastu mačića u maternici, neadekvatnom apsorpcijom kalcija iz sluznice crijeva ili proizvodnjom mlijeka. Eklampsija se najčešće javlja 1-3 tjedna nakon okota no može se javiti i tijekom porođaja. Simptomi su ponekad jedva primjetljivi, naročito ako se istodobno javi s otežanim porodom. Simptomi su vidljivi kao promjene u ponašanju: nemir, dahtanje, brzo hodanje, smanjeni majčinski instinkti i tetanije (nadraženost, slinjenje, ukočeni hod, inkoordiniranost i bol pri hodu). Simptomi eklampsije se mogu pogoršati za nekoliko minuta ili pak sati a progradiraju do spazma mišića, nemogućnosti stajanja, vrućice, povećanog srčanog ritma i aktivnosti poput moždanog udara ali bez gubitka svijesti. Kod ovog poremećaja treba hitno potražiti veterinarsku pomoć. Iz navedenoga, može se zaključiti kako se radi o zaista kompleksnom problemu u Vaše ljubimice pa bi možda bilo najbolje da zatražite drugo mišljenje i da mačku odvedete na neurološki pregled na Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarkog fakulteta, gdje će se, na temelju kliničkog i neurološkog pregleda, postaviti točna dijagnoza i odrediti terapija.
Zdravka Rumiha, dr. med. vet. | 21.06.2013.
Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Prije nekog vremena u vrtu nam se pojavila nepoznata maca koju smo počeli hraniti i tako je nastalo veliko prijateljstvo... i da ne dužim, primijetila sam da ima neke točkice na unutarnjoj strani uške. No, kad sam bolje pogledala vidjela sam da to nisu točkice nego brojke i slova. Zanima me prakticira li se i gdje označavanje maca na način da se tetovira uho. Zahvaljujem unaprijed na odgovoru! Ivana O: Koliko mi je poznato, kod nas u RH, tetovirnim brojem označavaju se domaće životinje (svinje, goveda, ovce, koze i konji). Tetovaža odnosno tetovir broj jedna je od trajnih metoda označavanja životinja, a izvodi se tetovirnim iglama (u obliku brojeva) kojiam se pika koža, a na mjesto uboda utrljava se tuš ili pasta 5 minuta. Najčešće se tetovira uška. Također, kod nas neki lovci tetoviraju svoje pse, no uistinu mi nije poznat slučaj tetoviranja mačke. S obzirom na to da ne postoji registar u koji se upisuju tetovir brojevi, kako pasa tako i mačaka, vjerojatno je da nećete saznati tko je tetovirao životinju. Moguće je da mačka uopće nije iz Hrvatske jer se u mnogim zemljama u inozemstvu koriste tetovir brojevi u mačaka i pasa kao sredstva identifikacije. Savjetujem Vam da pokušate upisati tetovir oznaku u Google tražilicu i tako možda nešto saznati dodatne informacije.
Nataša Lončar, dr. vet. med. | 21.06.2013.
Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek P: Mačak mi se vratio s dvije rane na jastučićima prednjih šapa, nisu velike, pola cm kvadratnog. Mazala sam mu to sa Bivacinom i jedna rana se zatvorila, a druga smanjivala. Ali to je mačak koji boravi vani u vrtu i naokolo koliko želi pa uvijek kad se vrati stanje je gore, pogotovo otkad je ova kiša i sad mu se i zarasla ranica opet otvorila, kao da se razmočila od kiše. Što da radim? Da ga ne puštam van? Zamotala sam mu ranu pa je brzo skinuo zavoj. Lijepi pozdrav, Đenka O: Mužjaci mačaka su vrlo teritorijalne životinje i uvijek brane svoj teritorij od drugih mužjaka. Pri tome vrlo često budu ranjavani, u međusobnim okršajima ili prilikom penjanja preko ograda, drveća i dr. Rane na mekušima sporije i teže zaraštaju od rana na koži. Toaleta rane je standardna za sve rane, što uključuje čišćenje rane antiseptikom (Betadine otopina i sl.), a ponekad je dovoljno i mlakom vodom sa sapunicom. Antiseptik se upotrebljava za čišćenje svježih rana, a kad počne zaraštavati, treba prestati s antisepticima jer oni usporavaju zaraštanje. Nakon toga, kad se rana posuši, preporučljivo je tretirati ranu antibiotskim kremama ili sprejem (kao što ste naveli, Bivacin krema je dobar izbor). Vlažna podloga ne dozvoljava rani da se suši pa bi bilo dobro da je mačak zatvoren dok se ranice ne zatvore. Nije potrebno zamatati nogu jer je važno da rana bude otvorena kako ne bi nastupili anaerobni uvjeti koji pogoduju nekim bakterijama. O istoj problematici sam već pisala u prijašnjem odgovoru Jednostavne i složene rane / Zacijeljivanje rane na njuški psa. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med. | 17.06.2013.
Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam mačka starog godinu dana. Uvijek je bio hiperaktivan, međutim zadnjih 20 dana mu se ponašanje skroz promijenilo. U početku je nekih 5-6 dana samo ležao i spavao, vrlo slabo jeo i dosta smršavio. Nakon nekih desetak dana povećao mu se apetit i malo je živnuo. Sada kad je opet počeo jesti još uvijek je bezvoljan i sporiji nego inače, ali trbuh mu iz dana sve više i više raste i na dodir je dosta tvrd i izgleda mi kao da je unutra nekakva voda. Obraćam Vam se jer se prvi put susrećem s ovakvom situacijom i nemam pojma što da radim, pa bi Vam bila zahvalna ukoliko mi možete dati nekakav savjet. Unaprijed zahvaljujem, Ana O: Iz Vašeg opisa, stanje Vašeg mačka nije baš najbolje. To što već dvadesetak dana nije svojeg uobičajenog ponašanja i što je izgubio apetit ukazuje da se definitivno nešto događa, nekakav proces koji mu oduzima mnogo energije i slabi njegov imunitet. Posebno zabrinjavajuće zvuči da se trbuh napuhuje i da Vam se čini da unutra ima tekućine. Ascites je abnormalno nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini. Volumen tekućine može biti vrlo mali ili pak značajni, rezultirajući povećanjem obujma trbuha. Uzroka ascitesu ima mnogo, od kojih mnogi mogu biti vrlo ozbiljni. Ascites nastaje istjecanjem tekućine u trbušnu šupljinu iz krvnih žila, limfnih žila ili unutarnjih organa. Uzrokom se smatraju hipoalbuminemija, tj. smanjena razina albumina u krvnim žilama, ozbiljne jetrene bolesti, bolesti srca i perikarda, traume, peritonitis, poremećaji u zgrušavanju krvi, bolesti limfnih organa, obstrukcija jetrene ili kaudalne vene. Kod mladih mačaka je najvažniji uzrok ascitesa zarazni mačji peritonitis (FIP). To je virusna bolest uzrokovana virusom iz porodice koronavirusa, a javlja u jedinki mlađih od dvije godine, no povremeno se može javiti i u starijih mačaka. Virus se izlučuje u slini, urinu i fecesu pa se smatra da je oralni put najznačajniji vid prijenosa s mačke na mačku. Bolest može trajati od dva tjedna pa do dva mjeseca i smrtnost je unatoč liječenju veoma visoka. Stoga je liječenje u većini slučajeva neuspješno. U ranoj fazi bolesti mačke mogu pokazivati nespecifične simptome kao što je anoreksija, gubitak na težini, depresija i povišena temperatura koja ne odgovara na terapiju antibioticima. Već nakon tjedan dana dolazi do razvoja viremije (virus u krvi) i širenja po organizmu, primarno u jetru, slezenu i limfne čvorove uz pojavu nakupljanja tekućine u trbuhu. Ovisno o snazi imunološkog odgovora mačke, u ovoj fazi infekcije virus može biti uklonjen ili se bolest različitom brzinom razvija dalje – u periodu od nekoliko tjedana pa sve do nekoliko mjeseci i godina. Upalna bolest crijeva također može biti uzrokom nakupljanja ascitesa. Kada se stijenka crijeva upali dovoljno jako da propušta proteine što dovodi do gubitka proteina u cirkulaciji, za posljedicu ima nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini ako se razina proteina spusti prenisko. Upala se često javlja kao posljedica invadiranosti crijevnim parazitima. Povećanje trbuha može biti posljedicom i lokalne upale u potkožju (flegmona / apsces) bilo obostrano ili samo s jedne strane. Flegmona i apsces nastaju kao infekcija piogenim bakterijama (stafilokoki, pneumokoki, meningokoki, gonokoki), a gnojna upala je proces karakteriziran stvaranjem obilnog gnojnog eksudata. Gnoj se može širiti difuzno po tkivu (flegmona), može ostati lokaliziran (apsces) ili prekriva površine različitih struktura. Kako proces napreduje, gnoj razara tkiva te tako kroz oštećenu kožu izlazi van. Svakako Vam savjetujem bez obzira na mogući uzrok bolesti da otiđete Vašem veterinaru što prije da pregleda Vašeg ljubimca jer nikako nije dobro da je mačak toliko vremena bezvoljan, bez apetita i malaksao.
Petra Franko, dr. med. vet. | 13.06.2013.
Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam problema s mačkom. Ima pet malih mačića starih tri tjedna i odbija jesti svaku vrstu hrane (keksići, konzerva, salama i meso – sirovo, termički obrađeno) i izgleda užasno mršavo. Dali smo joj tabletu protiv glista, ne znam trebamo li čekati da tableta počne djelovati pa da ona počne jesti normalno. Ona mačiće hrani, ali pribojavam se da joj je mlijeko slabo jer ona ništa ne jede. Mačići stalno mjauču kada uđem u prostoriju i ne znam jesu li gladni. Molim za savjet. Dijana O: Primarno bih Vam savjetovala da macu odvedete u veterinarsku ambulantu na opći klinički pregled. S obzirom na to da je u laktaciji, mačka ima povećane potrebe za hranjivim tvarima, a pošto Vaša uoće ne jede to nije dobar znak. Moguće je da ima upalu grla pa da ne jede zbog boli. To je samo moja pretpostavka, moguće je da se radi o nekoj sasvim drugoj stvari. Ne bih rekla da maca ne jede radi parazitarne invazije jer je tada, dapače, pojačan apetit zbog toga jer paraziti uzimaju mački sve nutritivne sastojke u crijevima koje dospijevaju iz hrane. Dobro je što ste dali antihelmintik, međutim, to neće maci pojačati apetit. Također Vam savjetujem da za mačiće kupite zamjensko mlijeko za mace, koje je dostupno i u svim našim dućanima. U obliku praha je, a miješa se sa toplom vodom. Mačići mjauču jer su gladni pošto je mlijeko njihove mame mačke "slabo", tj. ne sadrži dovoljno masnoća ni proteina pošto mačka ne jede. Mačiće možete hraniti na špricu ili na bočicu (također dostupno u našim dućanima). Detaljnije informacije o načinu hranjenja mačića možete saznati u prethodnom odgovoru kolegice Tanje Krulc, dr.vet.med., naslovljenom Kako pravilno othraniti male mačiće bez majke? Što se tiče mame mačke, možete joj ponuditi neku od konzervi za oporavak (dostupne u našoj veterinerskoj ljekarni), vrlo su kalorijski bogate pa već ako mačka pojede i najmanju količinu dobit će puno hranjivih tvari. Također, preporučam neki od vitaminsko mineralnih dodataka da se nadoknade zasigurno potrošene zalihe vitamina i minerala i pokuša potaknuti apetit. U ponudi imamo Calo-Pet pastu ili npr. VMP pastu za mačke koju možete zamješati u hranu ili dati izravno maci u usta. Bez obzira na ove savjete, nemojte zaboraviti odvesti mačku na pregled Vašem veterinaru.
Nataša Lončar, dr. vet. med. | 12.06.2013.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: U prošlu nedjelju na mačku (mužjaku) starom 11. mjeseci ispod vrata uočila sam ''kao ranicu''. Pretpostavljam da se ogrebao na teglu od cvijeća ili ogradu na balkonu. Mačka nikada nije bila izvan stana. Nije kastriran. Primjećujem da se mačak ne grebe i ne češe po ranici. Molim vas pomoć oko eventualnog savjeta koju kremu il prašak da kupim kako bi mogla ranica zacijeliti. U privitku šaljem fotografiju. Pozdrav, Rajna O: Krastica nakon ogrebotine predstavlja dio procesa zaraštavanja kože. Prekidom kontinuiteta kože organizam počinje sanirati oštećeni dio do potpunog zatvaranja defekta. Krastice potom otpadaju. Moguće je da je Vaša maca ogrebena, ali moguća su i kožna oboljenja kao znak početka parazitarnih i gljivičnih oboljenja. Gljivična oboljenja obično su karakterizirana ispadanjem dlake i pojavom tipičnih ljuskica na koži, a zahvaćeno je područje obično zacrvenjeno. Ponekad se zbog intenzivnog svrbeža jave i sekundarne infekcije zahvaćenog mjesta, a zbog iritacije kože može se stvoriti krasta. Bolest se dijagnosticira Woodovom lampom ili uzimanjem uzorka (sa promijenjenog mjesta) za mikološku pretragu, a liječi se odgovarajućim antimikoticima. Kako ne biste nagađali što se konkretno događa s Vašom mačkom, preporučila bih Vam da je svakako odvedete na pregled kod veterinara koji će postaviti dijagnozu, a po potrebi odrediti i adekvatnu terapiju. Ako se radi o krastici nastaloj ogrebom, potrebno je tretirati antibiotskom kremom, ali ako se radi o gljivicama potrebno je koristiti antimikotik kremu ili otopinu (Canesten, Plimycol).
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 12.06.2013.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam mačka starog 10 godina. Prije 5 godina napao ga je vučjak i skoro rastrgao, rane su zarasle, ali mu je ostala iščašena zadnja desna noga i malo je hramao pri hodu. Zadnjih par mjeseci sam primijetila da pije mnogo vode, pojede zalogaj-dva i odmah traži vodu. Međutim, poslednjih nekoliko dana stanje se pogoršalo, veoma slabo jede (skoro nikako), pije mnogo vode i jede pepeo. Teško se kreće. Također sam napipala neku tvrdu guticu na stomaku, više prema rebrima, nedaleko od ugrizne rane. Interesuje me o čemu se radi. Pretpostavljam da tu ima i posljedica onoga sto je preživio. Unaprijed zahvalna, Ana O: Stariji ljubimci su podložniji bržem razvoju različitih bolesnih stanja i poremećaja, stoga je potrebno obaviti klinički pregled u ambulanti i tako dobiti uvid u zdravstveno stanje. Pijenje više vode (polidipsija) može ukazivati na šećernu bolest, bolesti jetre i bolesti bubrega, hormonalna poremećaja, a čak neki lijekovi mogu uzrokovati pojačano žeđanje i mokrenje (kortikosteroidi, diuretici...). U obzir mogu doći i hipertireoidizam (pojačan rad štitnjače), hiper- ili hipo-adrenokorticizam (pojačano ili smanjeno stvaranje kortizola), diabetes insipidus. Međutim, pojačano pijenje može biti i fiziološki proces, npr. jedenjem suhe, dehidrirane hrane maca će piti više vode nego kad jede mokru hranu. Također, više temperature zraka, kao i suh zrak, imaju za posljedicu pojačani unos tekućine. Pojačano pijenje vode je jako važan simptom i ne smije se zanemariti . Gubitak apetita te odbijanje hrane najčešće povezujemo s nekim bolesnim stanjima poput bolestima probavnog sustava (želudac, crijeva, jetra, gušterača), poremećajima metabolizma (dijabetes), bolestima bubrega, krvi, usne šupljine, mozga, nekih zaraznih bolesti ili parazitarnih invazija (gliste, trakavice...). Povećanje abdomena može ukazivati na različite probavne smetnje, parazite, tumorozne tvorbe,... Problemi sa stražnjim ekstremitetima mogu biti posljedica probavnih smetnji, ali i kao posljedica prirodnih promjena koje prate starost. Naime, kod starenja se češće pojavljuju različite degenerativne bolesti zglobova, a i slabija opskrbljenost mišičja hranjivim sastojcima, potencira otežano kretanje. Otežano kretanje može biti i uzrok različitih problema s kralježnicom, kostima, zglobovima, ligamentima, leđnom moždinom,kao i trenutne slabost... Većinu bolesnih stanja prate promjene u ponašanju ljubimaca, odnosno ljubimac češće spava i smanjen mu je apetit. Kod Vašeg ljubimca je vrlo bitno da se uskladi prehrana i zdravstveno stanje pa tako ako nalazi pokažu da je došlo do zatajenja bubrega, treba jesti hranu za bubrežne bolesnike ili ako je u pitanju dijabetes onda hranu za dijabetičare. Bitno je utvrditi stanje jetre i probave pa prema stanju koristiti prehranu itd . Stoga je neophodan pregled kako bi se pravilno provele terapija i hranjenje jer je Vaš ljubimac u teškom stanju.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 12.06.2013.
Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Našla sam prije par dana napuštenu jednu malu mačkicu (cca 2 – 2.5 mj. stara) koju sam uzela u stan, nahranila je i odlučila sam je zbrinuti kako bih je mogla udomiti. Posjetila sam danas veterinarsku ambulantu jer sam primjetila da se maca češka po ušima, trese glavom u pokušaju da istrese nešto iz ušiju. Ima suzne i ljepljive okice. Prilično je nervozna. Veterinarka je ustanovila da maca ima šugarac i neko virusno oboljenje očiju. Dobila je antibiotik sa produženim djelovanjem, trećinu Drontala jer ima i proljev, zatim joj je očistila uši gdje je bilo strašno puno nakupina koje grozno izgledaju. Dobila sam mast za oči Chloramphenicol 10 mg i Otonazol za uši sa uputom za tretiranje 3x dnevno. Inače, maca slabije čuje, postoji li mogućnost trajnog oštećenja sluha? Upozorila me je da je držim izolirano od drugih maca. Imam 2 velike mace, mužjaka i ženku, pa me sad zanima kako ih zaštititi da se bolest ne prenese i na njih? Nemam ih šanse fizički odvojiti. Inače, mužjak je cijepljen prije 4 mj. protiv zaraznih bolesti, dok je starija maca bila ukradena i nedugo potom vraćena, ali nije cijepljena već 2 godine i upravo je pripremam za cijepljenje (čišćenje od parazita). Što upotrijebiti dodatno za lokalnu zaštitu tako male mace od buha, krpelja i sl. i koje vitamine koristiti da ojača? Koliko traje liječenje i trebam li u međuvremenu ići na čišćenje ušiju kod veterinara? Je li to prenosivo i na ljude? Molim Vas šo više korisnih ili dodatnih informacija kako ne bi stradale i moje velike mace, a i mi ukućani. Hvala na odgovoru i srdačan pozdrav, Nada O: Ušni šugarci ili otodectes cynotis je grinja koja parazitira u vanjskom slušnom kanalu, ne buši kanale nego živi na koži. Vrlo često osim u samom zvukovodu može se ih naći i u okolici uški. Odrasli šugarci Otodectes ponekad se mogu vidjeti i prostim okom kao bjelkaste točkice koje se živahno pokreću. Grinje se hrane deskvamiranim epitelom i tkivnom tekućinom iz površinskih dijelova kože. Na takav način, grinje draže vanjski slušni kanal i uzrokuju stvaranje crveno-smeđih krasta u ušima. Ušni kanal se napuni mješavinom mekih krasta, krvi, cerumena i eksudata samih parazita, te sadržaj slušnog kanala bude izgledom mrvičast i prepun sitnih crnih točkica koje se teško skidaju sa dlake. Jedan od simpotoma ušnih šugaraca je iritacija i izraziti svbež koji mačke izražavaju nervozom i učestalim češkanjem uha i trešnjom glave. Otitis prouzročen ušnim šugarcima češće se javlja kod mačaka nego kod pasa, a najčešće kod mačića, sami uzročnici nisu specifični za vrstu, no jako su kontagiozni (lako se prenose sa životinje na životinju) pa se prenose na mačke i pse, ali i na druge vrste mesoždera, a vrlo rijetko mogu se inficirati ljudi kod kojih se najčeše radi o prolaznom svrbežu na rukama. Liječenje se provodi sistemski i lokalno aplikacijom ampula koje se primjenjuju na kožu u međulopatičnom području jednokratno ili je po potrebi, zbog ciklusa života kakvog ima ušna grinja, treba ponoviti aplikaciju za 2-4 tjedna. U našim dućanima dostupan je preparat Stronghold (proizvođač Pfizer) koji možete kupiti u našim ljekarnama uz predočenje recepta, te ampule Advocate, Bayer za koje ne trebate imati recept. Oba spot-on preparata sadrže djelatne tvari koje učinkovito djeluju u suzbijanju i liječenju infestacije mačaka ušnim šugarcima. S obzirom na to da je obično uz šugarce prisutna bakterijska ili gljivična infekcija, potrebno je lokalno tretirati uho odgovarajućim kapima, najčešće se koristi kombinacija antimikotika, antibiotika i kortikosteroida, jedan od takvih preparata je i Otonazol kojeg Vi već koristite. Odabir kapi ovisi o stanju uha, a terapija se najčešće provodi u trajanju od 1-2 tjedna. Najbolja moguća zaštita zdravih životinja je da se bolesna životinja ne dovodi među njih, dakle odvojite je u neku posebnu prostoriju do izlječenja u koju neće ulaziti ostali (tzv. karantena). Ako to baš nikako niste u mogućnosti učiniti, mace iz zajedničkog kućanstva možete "preventivno" tretirati ampulicama Advocate ili Stronghold kako bi, ako se bolest pojavi i kod njih, čim prije utjecali na suzbijanje ektoparazita. Uši bolesne male mace možete sami čistiti prije svake aplikacije kapi, fiziološkom otopinom ili bornom vodom koju ćete nakapati na ušni štapić (ne gurati preduboko u uho) ili blazinicu kako biste omogućili da lijek čim bolje prodre u vanjski zvukovod i ima bolji efekt. To što ste spomenuli da slabije čuje, ne mora značiti da je nagluha, s obzirom na to da je bolesna i da su uho i nos povezani sinusima, moguće je kada maca ozdravi u potpunosti da se i sinusi očiste te riješi i ta nagluhost. Kako bi maca čim prije ozdravila i ojačala možete joj uz uobičajenu hranu dodavati pašteticu Royal Canin Recovery koja u sebi sadrži povišene razine energije i esencijalne hranjive tvari visoke probavljivosti te se zbog vrlo velike mazivosti može primjeniti i putem šprice ili se može dodavati Dr. Cluder`s ProLife energetsko vitaminska pasta za mačiće kao dodatan izvor energije za snagu i otpornost mačićima u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja. U ovoj fazi dok je maca bolesna i nije baš u nekoj formi za zaštitu od buha i krpelja bi možda bilo dobro koristiti neki od biljnih preparata, primjerice Buhostop na bazi dijatomejske zemlje ili HerbaMax prašak ili sprej s biljnim uljima. Svakako se možete za dodatna pitanja obratiti kolegama u našim dućanima koji će Vas znati savjetovati. Nadam se da sam Vam barem malo pomogla i da će maca ozdraviti i poživjeti još dugo!
Petra Franko, dr. med. vet. | 12.06.2013.
Odgovara: Sonja Vojnović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam mačku staru nešto više od 2 godine. Do sada je nisam cijepila protiv zaraznih bolesti jer sam smatrala da je nepotrebno jer je kućna maca i ne izlazi. Međutim, imala sam uginuće dva mačića prije dva tjedna od panleukopenije pa sam odlučila ipak cijepiti je, no tu nastaje problem jer je maci prije 4 mjeseca dijagnosticiran holangiohepatitis. Maca je bila na kuri antibiotika, na kontrolno vađenje krvi nismo išli jer je njoj vaditi krv nemoguće i prvi put su ju morali uspavati, no obzirom na dijagnozu na taj pothvat više ne pristajem. Mene zanima smije li se takvu macu cijepiti? Hvala, Edita O: Cijepljenje je unošenje antigena u organizam sa svrhom da se stvore protutuijela koja će pri susretu sa mikroorganizmom od kojega je načinjeno cjepivo, spriječiti razvoj bolesti. Cijepljenjem se unosi umrtvljeni ili oslabljeni živi uzročnik bolesti. Na taj način se pobuđuje imunološki sustav organizma na stvaranje protutijela koja će štititi organizam od iste bolesti. Imunitet se razvija 10-14 dana nakon cijepljenja. Može trajati nekoliko mjeseci, godinu dana ili duže, a sve ovisi o vrsti cjepiva, bolesti, zdravstvenom stanju životinje, odnosno stanju njenog imunološkog sustava. Prvo cijepljenje mačića obavlja se sa 6 do 8 tjedana starosti, a ponovno cijepljenje sa navršenih 12 tjedana starosti. Daljnja cijepljenja kod odraslih životinja ponavljaju se jednom godišnje. Da bi organizam odnosno imunološki sustav adekvatno odreagirao na cijepljenje, životinja mora biti potpuno zdrava i očišćena od crijevnih parazita. Također se ne cijepe gravidne životinje, a ne preporuča se niti cijepljenje životinja koje se tjeraju. Budući da ne znamo kakav je zdravstveni status Vaše mačke, nije moguće sa sigurnošću tvrditi da neće biti nikakvih komplikacija odnosno da će cijepljenje biti uspješno. Jedini način da se utvrdi je li životinja sada potpuno zdrava je da je pregleda veterinar i napravi potrebne pretrage. Zbog toga Vam savjetujem da se obratite veterinaru koji je liječio Vašu ljubimicu i razgovarate o daljnjem postupku sa životinjom.
Sonja Vojnović, dr. med. vet. | 23.07.2013.
Odgovara: Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam kućnog, kastriranog mačka starog 6 godina koji je prije godinu dana morao posjetiti veterinara radi skidanja kamenca sa zubića. Veterinar je to uspješno obavio, no kako su njemu zubići već godinama slabiji, on bi na takva čišćenja trebao ići u još nekoliko navrata i tko zna kada bi tome svemu bio kraj. Tu je sada moj strah vezan uz sve te zahvate, pošto je za takvo nešto kao što je čišćenje kamenca morao biti pod lokalnom anestezijom, a to je ipak procedura koja se ne preporuča toliko često ili mnogo puta - moje pitanje je kako da ga podvrgnem tom zahvatu još toliko puta, a da budem sigurna da mu sami zahvat neće naštetiti. Inače on je vrlo zločest i nemiran kod doktora, uvijek imamo velike probleme s njim čak i kada je u pitanju nešto jednostavno poput redovitog godišnjeg cijepljenja, tako da veterinar doslovce ne može obaviti redovan pregled na njemu, a ja sam zabrinuta i što se tiče ostalih stvari, naročito kako je on iz godine u godinu sve stariji. Što se tiče hrane, smatram da je njegova ishrana besprijekorna, pošto kombiniram idealan omjer suhe i mokre hrane na dnevnoj bazi. Od mokre hrane mu nudim, svaki dan samo jednu, vrećicu Gourmet Perle, razno-raznih Whiskas vrećica, te Royal Canin FHN Instinctive; dok mu od suhe hrane (koja mu je dostupna 0-24 sata) nudim mješavinu Royal Canin FHN Sterilised, Hill's Feline Adult Oral Care, Hill's Nature's Best Feline Adult, te Hill's suhe hrane Feline Adult Optimal Care. Upitala sam svog veterinara kako bi mu mogla pomoći glede tog nakupljanja kamenca, da li da počnem prokuhavati vodu (pošto i sama voda može biti tvrda i puna kamenca) ili mu iščetkavati zubiće, no on smatra kako je on domaća maca, da mu je takva bolest najvjerojatnije genetski programirana. Zamolila bih vas za savjet u vezi toga, pošto bih najviše htjela izbjeći upravo onakve procedure kao što je kliničko čišćenje kamenca. Također bih me zanimalo; primijetila sam zadnjih godinu-dvije da mu se objesila koža na donjem dijelu trbuha, kao neki višak kože (pošto ga ne boli niti išta slično), na što mi je kolega rekao kako to najvjerojatnije nije ništa, nego doslovce višak kože, pošto njegova mačka ima isto takvo stanje za koje je veterinar utvrdio da je sasvim normalno. Koje je vaše mišljenje o tome?Unaprijed hvala na svemu i lijepi pozdrav, Magdalena O: Potpuno razumijem Vašu zabrinutost i želju da izbjegnete zahvate i tretmane koji bi mogli narušiti zdravlje mačka. No, ovaj problem i nedoumicu dijele mnogi vlasnici mačaka, a rješenje je uvijek u dobroj komunikaciji s veterinarom koji brine o zdravlju životinje. Uklanjanje već formiranog, solidnog kamenca moguće je jedino mehaničkim skidanjem pomoću posebnih uređaja, a u veterinarskoj praksi gotovo bez iznimke zahvat se provodi u narkozi. Međutim, za uklanjanje mekih naslaga i tankih slojeva kamenca preporučila bih Orozyme gel za oralnu higijenu namjenjen psima i mačkama. Jedinstveni sustav LPO prijanja na površinu zubi i desni te omogućavaju aktivnim sastojcima da razbiju postojeći zubni plak i oslabe bakterije odgovorne za nastajanje zubnog plaka. Gel je vrlo ukusan i mace ga rado uzimaju. Neposredno nakon aplikacije gela, 10-15 minuta, mačku nebi trebalo dati da pije kako bi se djelatne tvari uspješno slinom raznijele i zadržale po površini svih zubiju. Orozyme gel u stalnoj je ponudi ljekarni Pet centra. Nešto više o ovoj problematici kao i posljedicama nakupljanja kamenca možete pročitati Zubni kamenac i upala kod starijeg mačka. Tvrda voda nije uzrok nastanku kamenca na zubima, ali je svakako, kao i za nas, važno da životinje piju vodu što bolje kvalitete. Obješena koža na trbuhu steriliziranih ili kastriranih mačaka vrlo često se javlja kao posljedica smanjenog tonusa u potkožnom tkivu, a javlja se podjednako u jedinki oba spola. Objektivno ne predstavlja pretilost niti životinje zbog toga imaju zdravstvenih problema. Ponekad ovakav nabor može ometati kretanje, ali ne značajno. Prema mojim saznanjima, korektivan zahvat s ciljem uklanjanja viška kože na trbuhu može se provesti u nekim od veterinarskih ambulanti male prakse u Zagrebu.
Ljiljana Vrhovac Uzur, univ. mag. med. vet. | 22.07.2013.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Udomila sam mačku prije 5 godina kada je imala tek par mjeseci i od tada je kućna mačka. Nisam htjela da ostane skotna jer imam mali stan, a počela se tjerati pa sam je počela voditi kod veterinara na kontracepcijske inekcije jer od njenog mijaukanja nisam mogla spavati. Strah me da se nešto zakomplicira ako postane skotna, a strah me i dati je kastrirati. Međutim, ona je već skoro 4 godine na tim inekcijama i veterinar me tek sad upozorio da to nije dobro za maternicu i da je moram sad kastrirati. Mene je užasno strah da s tim kontracepcijskim inekcijama nisam učinila nešto loše maci, definitivno ću je kastrirati, samo me zanima vaše mišljenje o posljedicama tako dugotrajne kontracepcije i kako bih mogla prepoznati te simptome? Unaprijed hvala, Ana O: Najdjelotvornija metoda za kontrolu reprodukcije naših ženskih kućnih ljubimaca je operativni zahvat koji nazivamo sterilizacija. "Kontracepcijske injekcije" su hormonalni preparat koji blokira ovulaciju, no istovremeno ima i cijeli niz neželjenih nuspojava. Jedna od najčešćih je nastanak cistične hiperplazije sluznice maternice koja može rezultirati gnojnom upalom maternice, a povezuje se i s pojavom tumora dojke. Klinički simptomi su bezvoljnost, obično puno pije i mokri, ima slab apetit ponekad i povraćanje. Vlasnici često primjete da su životinje slabe na stražnjim nogama. Ponekad se javlja gnojni iscjedak iz vulve i u tom slučaju je dijagnostika vrlo jednostavna, a u nekim slučajevima vlasnici ne primjete iscjedak jer se maca stalno čisti, ali primjete konstantno lizanje. Kod tzv. zatvorene piometre nema iscjedka jer je vrat maternice zatvoren pa je dijagnostika kompliciranija. O ovoj temi pisali su i kolege u ranijim odgovorima Nekirurške metode kontracepcije i Nekirurške metode kontracepcije. Ostale nuspojave mogu uključivati debljanje, mučninu, povraćanje, nemoć, edem, probojna krvarenja i otežano disanje. Rijetke i ozbiljnije nuspojave mogu uključivati tromboflebitis (tromb koji se prianja uz stjenku upaljene vene) i plućne embolije. Također može uzrokovati glukokortikoidima srodne štetne učinke kao što su nadbubrežna nedostatnost u nekim slučajevima, pogotovo ako se primjena lijeka naglo prekine nakon dužeg korištenja. Navedeni preparati se ne smiju koristiti kod gravidnih životinja jer prelaze placentu i maligno utječu na fetus, uz posljedično uginuće i mace i malih mačića. Predlažem da postupite prema savjetu svog veterinara.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 19.07.2013.
Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek P: Imam mačka starog 10 godina. Ima čest problem s buhama i već je par puta tretiran protiv alergije na buhe. No, u zadnjih nekoliko mjeseci svrbež se nije smanjio, zadnje dvije terapije protiv alergije su bile neuspješne, počeo je mršavljeti iako jede normalno, jako je osjetljiv na dio leđa oko repa, kad ga svrbi nekad se toliko trza da to izgleda kao napadaj, vrti se nekontrolirano a kad se 'napadaj' smiri, djeluje zaprepašteno i pobjegne, osjetljiv je na svaki dodir i opći izgled mu je prilično loš, iako, opet napominjem, jede normalno... Veterinar tvrdi da je to alergija na ugriz buha, ali terapija mu ne pomaže i svakim mu je danom gore. Bojim se da to nije nešto zarazno jer imamo još jednog mačka koji je dosad bio zdrav i nikada nije imao buhe, ali sad primjećujem laganu osjetljivost na dio leđa oko repa. Molim za savjet. Unaprijed zahvaljujem, Ana O: Buhe su maleni, smeđi insekti bez krila, tijelo im je uzdužno spljošteno. Imaju tri para vrlo snažnih nogu koje im omogućuju nevjerojatno velike skokove. Odrasle buhe žive na psima i mačkama. Osim što ih grizu i sišu krv, unose tvari koje uzrokuju alergijsku upalu kože, koja je posljedica nadražaja kože alergenima iz sline buha. Alergijska upala kože je najčešća kožna bolest pasa i mačaka koja zahtjeva dugotrajno i skupo liječenje ljubimca. Odrasle buhe na ljubimcu predstavljaju svega 5% ukupne populacije buha. Preostalih 95% su jajašca, ličinke i kukuljice u okolini ljubimca, osobito na mjestima po kojima su se kretali ljubimci. Jedna buha, koju smo primijetili na ljubimcu, ostavlja velik broj razvojnih oblika u okolišu. Buhe su stalni nametnici na psima i mačkama i prisutne su cijelu godinu. Odrasla buha polaže jajašca na koži ljubimca. Buha siše krv, a dobar dio te krvi izlučuje fecesom koji služi kao hrana larvi koja će se razviti iz jajašca. Ona ne ostaju na domaćinu, već za nekoliko sati otpadnu na tlo i najčešće ih nalazimo u raspuklinama tla, u procjepima podova, na rubovima namještaja, na ležaju ljubimca, na tlu u dvorištu te zbog svoje male veličine ostaju neopažene. Ličinke se iz jaja obično izlegu nakon dva do pet tjedana. Za koliko vremena će se ponovno razviti buha iz jajašca, u potpunosti je ovisno o uvjetima okoline. Kada se jednom, u roku dvadesetak dana, iz jajašca razvije larva koja se preobrazi u odraslu buhu, ona može birati da li će izaći iz čahure ili ne. Naime, ako su uvjeti povoljni ona će izaći odmah. Ako joj se čini da uvjeti nisu povoljni (nema pasa ni mačaka, hladno je, nema dovoljno vlage) buha može ostati u svojoj čahuri mjesecima. Ličinke su svijetle boje, vrlo male i duguljastog oblika. Lako se pomiču, ne miruju, već gmižu po podu i do 50 cm dnevno. Osjetljive su na svjetlo pa se skrivaju na skrovitim mjestima. Hrane se organskom tvari, osobito izmetom odraslih buha, odumrlom kožom koja pada sa životinje te jajima trakavice. Nakon jednog do dva tjedna postanu kukuljice. Kukuljica je zadnji stadij razvoja buhe , koja je vrlo otporna na toplinu, sušu, vlagu... Čestice prašine koje se prilijepe za površinu kukuljice djeluju zaštitno i štite kukuljicu od insekticida. Kukuljice su rezervoari buha koje je vrlo teško uništiti. Mogu mirovati 140 dana. U prikladnom trenutku se vrlo brzo preobraze u odraslu buhu. Poticaj za preobrazbu iz kukuljice u odraslu buhu su prije svega porast temperature, povećanje koncentracije ugljičnog dioksida, mehanički pritisci koji uzrokuju vibraciju poda. Preobrazbu u odraslu buhu najlakše potiče prisutnost buduće žrtve. Odrasle buhe vrlo brzo primijete prisutnost domaćina - psa ili mačke. Mlade buhe su izvanredni skakači te se nakon skoka na ljubimca odmah hrane, a potom se i pare već unutar 24-48 sati. Mlade ženke vrijedno liježu jaja – približno 50 jaja dnevno. Jaja polažu tijekom razdoblja od 100 dana. Cijeli razvoj buhe traje u odgovarajućim uvjetima od 21 do 28 dana. Broj buha se s obzirom na veliki broj jaja vrlo brzo povećava. Upravo skakanjem buha prelazi s jednog domaćina na drugog. Vrsta buhe koju najčešće nalazimo na psima i mačkama je tzv. "mačja buha" (Ctenocephalides felis). Sama infestacija buhama može izazvati nemir i umjeren svrbež. Ukoliko dođe do alergijske reakcije na sastojke u slini buhe, svrbež će postati izrazit, a pojaviti će se i promjene na koži u vidu opadanja dlake, crvenila.Infestacija buhama može izazvati također promjene na koži čovjeka, jer će buhe, posebno ako ih ima mnogo, gristi i ljude. Promjene kod ljudi javljaju se uglavnom na nogama oko skočnog zgloba na dijelu kože koji je obično prekriven čarapama. Buhe su i prenosioci bakterije Bartonella Henselae koja je uzročnik bolesti mačjeg ogreba kod ljudi, a prenose i trakavicu Dypilidium caninum. Srećom, posljednjih godina razvijena su mnoga uspješna sredstva protiv buha. Kako bi se riješio problem u okolišu koji je jednom infestiran potrebno je borbu usmjeriti protiv odraslih insekata, ali i protiv njihovih razvojnih oblika. Tako je potrebno tretirati samu životinju kao i okoliš. Pošto su mace iznimno osjetljive na razne otrove, treba upotrebljavati samo ona sredstva koja su na našem tržištu registrirana baš za upotrebu kod mačaka. Najčešće su to preparati u obliku spot on pripravaka, koje je ujedno macama i najlakše aplicirati. Zatim je potrebno istretirati i okoliš pošto se tu nalazi 95% populacije buha. Kada se jednom problem riješi, preostaje nam preventiva – ona je uvijek efektnija i daleko je najbolje rješenje. O istoj temi možete pročitati u prijašnjim odgovorima Tretiranje prostora ciljem prevencije od invazije buha i Buhe u stanu i ogrlica protiv buha. Budući da niste naveli jeste li tretirali mačka bilo kakvim sredstvom (insekticidnim ili biljnim) protiv vanjskih nametika, mogu Vam preporučiti insekticidne ampule (Frontline i Frontline Combo, Fypryst , Advantage, Advocate ili Stronghold ). Navedene ampule sadrže različite insekticide i preporučljivo je tretirati mačku svaki mjesec sa drugom ampulom. Ove godine jako puno ljudi dolazi u trgovine Pet centra sa istim problemom i uvijek im preporučamo tretiranje okoline istovremeno kad i životinju. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med. | 18.07.2013.
Odgovara: Nataša Lončar, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam žensku mačku staru 2 godine (obična mačka), tešku 3 kg i uvijek je bila pomalo mršava. Prije dva tjedna počela je malo povraćati i to nekakvu prozirnu do blago žućkastu sluz, i tako jedno dva dana, no unatoč tomu mačka je jela bez ikakvih problema. No, unazad 2-3 dana mačka je počela odbijati bilo kakvu hranu, tj. do prije jedan dan je još htjela pojesti svoju omiljenu paštetu i malo poslastice, no danas apsolutno ništa. Posjetila sam veterinara i mačka je dobila infuziju i kompleks vitamina i minerala za podizanje imuniteta i rada metabolizma, no nije postavljena dijagnoza, osim što je zapazio kako se jako linja i uške su joj iznutra pomalo žućakste, dok ostale sluznice izgledaju potpuno u redu, tj.zdravo, te da dođem na kontrolu kroz 3 dana. Po povratku kući mačka je malo pojela bioaktiva i malo salamice. Veterinar je rekao da ju ne silim na hranu, no da mora piti vode, no mačka ni to ne želi, samo spava i mazi se. Molim vas da mi date mišljenje, što bi joj moglo biti, i kako da ju hranim, odnosno da li da mačku prisiljavam na jelo (kroz špricu i sl.). Ana O: U svakom slučaju je dobro da ste posjetili veterinara i da je započeta terapija. Po opisanim simptomima veoma mi je teško pretpostaviti o kakvom se poremećaju radi s obzirom na to da je manjak apetita vrlo općenit simptom bolesti. No, preporučila bih da mačku što više nudite jelom, vrlo je bitno da mačka jede kao i da pije vodu. Pošto ste spomenuli da je Vaša mačka i mršavije tjelesne građe, nikako ne savjetujem da je pustite da jede kad ona hoće, ako treba hraniti i na silu špricom. Za tu svrhu preporučam Recovery konzervu koju možete kupiti i u našoj ljekarni u sklopu Pet centra. Te konzervice su dosta kalorične i energetski jake tako da već mala količina osigurava većinu hranjivih tvari za Vašu mačku. Također bi bilo dobro dati mački neki od preparata za otvaranje apetita. U našoj ponudi je dostupna Calo-pet pasta, energetska pasta obogaćena životno potrebnim vitaminima, mineralima i taurinom. Razlog zbog kojeg je potrebno da mačka ne prestane jesti je zato jer bi se u vrlo kratkom periodu mogla javiti hepatička lipidoza koja je u većini slučajeva fatalna za mace, posebice one lošije tjelesne kondicije. Naime, nakon što prestane unos hranjivih tvari naglo se mobiliziraju masti iz masnih depoa kao izvor energije, no jetra postaje u jednom trenutku prezasićena i nesposobna preraditi masnoće brzo koliko je potrebno i u kratkom periodu se javlja omašćenje jetre i slabljenje njene funkcije detoksikacije organizma. Neki od simptoma hepatičke lipidoze su žutica, jetrene probe (krvna slika) mogu, ali i ne moraju biti povišene. Dakle, savjet je mačku hraniti silom i, naravno, dalje terapirati u dogovoru s Vašim veterinarom.
Nataša Lončar, dr. vet. med. | 18.07.2013.
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Imam mačka starog godinu dana, boravi u dvorištu. Prije nekoliko dana primijetili smo kako je bezvoljan i mijauče drugačije nego inače. Nakon dva dana pojavila se rana na gležnju i krv. Odveli smo ga veterinaru koji je ustanovio da je dehidrirao i dao mu dvije infuzije i antibiotik. Mi mislimo da ga je napao pas, a veterinar sumnja na tuču sa štakorom. Rana izgleda bolje, danju mačak boravi u dvorištu i na suncu što pogoduje rani koja se počela sušiti. Noću ga zatvaramo kako bismo ga zaštitili. Izgleda kao da je u velikom strahu, stalno se sklanja, izbjegava društvo. Nakon dolaska od veterinara mačak ne želi uzimati hranu niti tekućinu, davali smo mu makar na silu mlijeko pomoću šprice, ali danas je tako stegnuo zube da nije bilo moguće. Slab je i bezvoljan, čini se da ga i rebra bole od udaraca. Zanima me trebamo li ga ponovno voditi veterinaru? On je i prvi put rekao da nije ništa strašno, ali me opet strah. Može li mačak uginuti zbog nekih posljedica koje se nisu mogle ustanoviti? Trebamo li što raditi s ranom, kupiti neki prašak ili sprej? Veterinar nije zavio ranu radi bržeg zacjeljivanja, ali mačak hoda okolo po dvorištu, na to se lijepi prljavština i zemlja, boljim se da se ne inficira? Hvala Vam. Ivana O: Vašoj maci preporučam hranu za oporavak koja će u malim količinama koje konzumira dati potrebnu energiju i hranjivost. Konzervice koje biste koristili prema izboru su a/d (Hill's), Recovery (Royal Canin), Convalescence (Purina Pro Plan) ili High Calorie (Eukanuba) i možete ih nabaviti i u ljekarnama Pet centra. Za sprječavanje dehidracije i nadomjestak tekućine ponekad je potrebno maci dati infuziju od strane veterinara. Druga varijanta pomoću koje možete probati nadoknaditi vodu i elektrolite je da joj dajete Rehydration Support od Royal Canina. Riječ je o prašku koji se otopi u 500 ml tople vode pa se također može davati putem šprice. Ovdje bih još svakako preporučila i neki od vitaminsko-mineralnih pripravaka za mačke (VMP pasta, Calo–Pet pasta ili Immunoboost pasta) koji će, jačanjem imunološkog sustava, također pomoći u procesu ozdravljenja. Sam proces zaraštavanja rane odvija se na dva načina: reparacijom ili regeneracijom. Regeneracija je proces stvaranja istovjetnog tkiva na mjestu rane, a reparacija je proces zamjene tkiva (ozlijeđenog tkiva) vezivnim, ožiljkastim tkivom. Koža i sluznica imaju veliku moć regeneracije epitelizacijom, mišići ograničenu (kod malih se defekata stvore nova mišićna vlakna, a kod većih je to nemoguće). Za brže zaraštavanje rana, u Pet centrima možete nabaviti Cink vitaminsku mast koja sadrži cink oksid i riblje ulje. Riblje ulje sadrži vitamin A koji je vitamin zaštite epitela, a cink oksid adstrigentno djeluje. I riblje ulje i cink oksid su ugrađeni u masnu podlogu koja dobro prijanja na oštećenu kožu i sluznice štiteći ih od vanjskih utjecaja te pospješujući sušenje i zacijeljivanje rana. Mast nema kontraindikacija niti nuspojava. Oboljela ili promijenjena mjesta na koži ili sluznici je potrebno premazivati 1 - 2 puta dnevno. U ljekarnama Pet centra možete nabaviti Cothivet sprej koji je cikatrizirajući antiseptik . Cothivet je na biljnoj bazi (sastoji se od tinkture Gotu kole, eteričnih ulja lavande, ružmarina, majčine dušice...) i nanosi se 3 - 4 puta dnevno na ranu. Ako je rana manja možete je zaštititi čvršćim flasterom, a možete koristiti sterilnu gazu, povoj i zaštitinu mrežicu. Na taj način bi zaštitili ranu od onečišćenja dok je maca vani pa možete kod boravi u zatvorenom držati ranu otvorenu. Svakako se preporučuje da se lizanje rane svede na minimu jer će se bitno smanjiti mogučnost zaraštavanja rane. Radi spriječavanja sekundarne bakterijske infekcije obično se u terapiji primjenjuju i antibiotici injekciono ili tablete 5-7 dana, prema preporuci ambulantnog veterinara. Preporuka je da se još jednom obratite veterinaru s obzirom na to da je opće stanje kod mace teško, koji će biti u mogućnosti dati adekvatnu terapiju.
Dragica Nemeš, dr. med. vet. | 16.07.2013.
Odgovara: Petra Franko, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Prije nepunih mjesec dana obratila sam Vam se s upitom u vezi mikrosporoze. Vaši savjeti i sugestije su mi puno pomogli. Ovaj put Vam se obraća s drugačijim pitanjem nadajući se da postoji rješenje našeg problema. 23. svibnja pronašli smo mače koje je bilo u vrlo lošem stanju. Veterinar je zaključio da je mačić star oko mjesec dana te da boluje od mikrosporoze. Mačića smo počeli tretirati emulzijom Zoniton te smo mu dali peroralnu pastu za mačke Banminth. Kako je mačić bio prerano odvojen od majke, hranili smo ga mlijekom za mačke s vitaminima Vitakraft. Zbog nedovoljne informiranosti, nismo znali da je to samo nadopuna prehrani. S obzirom da je mačić nakon nekog vremena počeo pokazivati da je i nakon hranjenja mlijekom i dalje gladan, vrlo rano smo mu ponudili mješavinu mlijeka za mačke i hrane za mačiće što je bez problema prihvatio i jeo. Primjetili smo da mu otpada dlaka s pojedinih dijelova tijela. Prilikom drugog posjeta veterinaru saznali smo da je to zbog gljivica te da će mu dlaka tijekom vremena ponovno narasti na tim dijelovima. Tako je i bilo. Međutim, kako su gljivice najviše zahvatile desnu stranu pokraj njuškice, na toj strani uopće nije imao brkove, a ni sada, nakon dosta vremena, nema naznaka rasta brkova. To nas vrlo zabrinjava. Pitamo se utječe li to na njegovo ponašanje. Mačić se je često vrlo snažno češao po ušima. Veterinarka nam je rekla da je to zbog gljivica. Međutim, na trećem pregledu je drugi veterinar, u istoj veterinarskoj stanici, ustanovio da mačić ima šugarce. Veterinar mu je očistio uha Otonazolom te mu je stavio Stronhold, te ga 1. puta cijepio. Kod kuće smo mu nastavili čistiti uha Otonazolom. Kontrolni pregled smo obavili tjedan dana kasnije. Uha su mu taj put bila čista. Veterinar je savjetovao da mu nastavimo čistiti uha te da mu nakon 2 tjedan ponovno stavimo Stronghold. Na tom je pregledu ustanovljeno da se je broj gljivica i povećao. U međuvremenu smo gljivicama zaraženi moji ukućani i ja. Svjesni smo toga da je liječenje mikrosporoze dugotrajan proces, no postoji li neki lijek koji je djelotvorniji od emulzije Zoniton? Tijekom vremena koje je proveo kod nas brzo se razvijao - redovito jede, ima dobar apetit, redovito pije vodu, obavlja nuždu u kutiju sa pijeskom, odaziva se i vrlo je aktivan, no osim toga, postoji nešto s čime ne znamo kako bismo se nosili. Naime, mačić nije nimalo mazan. Iskreno govoreći, prava je mala zvijer. Svi smo prema njemu izrazito nježni od samog početka, no bez obzira na to, on je cijelo vrijeme fokusiran na naše ruke, a kada mu se približimo počne nas jako gristi i grebati. Nastojimo mu pažljivo pristupati i kada je miran dati mu do znanja da su naše ruke "izvor ugode", no čim mu se približimo, pa čak i kada izgleda potpuno smireno, on se nakostriješi, počne bočno hodati prema nama, maše repom, uha su mu položena uz glavu i prema natrag, a usta otvorena. Tako često hoda prema nama, a onda se u trenutku samo baci na naše ruke ili noge. Kada je blizu nas, nastojimo staviti ruke iza leđa, da ih ne vidi, međutim, on u takvim situacijama nerijetko skače prema licu. Bilo je trenutaka kada bi nam se došuljao preko naslona kauča i počeo nas gristi po vratu. Puno smo već puta čuli komentar od drugih ljudi da je to samo mačić i da će se smiriti tijekom vremena, no ne mogu povjerovati u te priče jer je moja obitelj mnogo puta imala mačke koje su odmalena bile umiljate, drage i nimalo agresivne. Iako nam takvo njegovo ponašanje nimalo ne odgovara, on je još mače pa nas to sada ne ugrožava, no ne možemo zamisliti da pokraj sebe imamo odraslu mačku s takvim problemom. To bi za sve nas moglo postati vrlo opasno jer to već sada nije samo lagano grickanje i igra već ozbiljan napad. Voljeli bismo mu pomoći koliko god je to moguće. Razmišljali smo o tome da ga za stalno udomimo, ali se osjećamo potpuno bespomoćno jer ne znamo što činiti - kako od takve divlje zvijeri napraviti umiljatu mačku i je li to uopće moguće? Takvo njegovo ponašanje povezujem s time što je vrlo rano ostao sam, bez majke pa nije imao od koga učiti. Nadam se da ćete razumijeti o čemu Vam govorim te da ćete mi pomoći svojim savjetom. Hvala Vam unaprijed. Žana O: Terapija mikrosporoze, kao što i sami znate, prilično je dugotrajna i mukotrpna, kako za mačku tako i za Vas, ali potrebno je biti uporan i dosljedan u liječenju kako biste spriječili da se bolest ne vrati ili pak ne proširi na druge mace pa i ukućane s obzirom na to da je ipak riječ o zoonozi. Kada se na maci pronađu čak i manje, pojedinačne promjene na koži, preporuča se tretiranje cijele životinje kao i kad su promjene opsežne. Cijelu životinju potrebno je kupati antimikotičkim šamponima (Oronazol) ili razrijeđenim emulzijama (Zoniton) najmanje 4 puta u razmacima od tri dana, a lokalne promjene se mogu svakodnevno tretirati i više puta antimikotičkim kremama, mastima (npr. Daktarin, Triderm, Plimicol) i sl. Mace se u potpunosti izliječe kroz 2 mjeseca jer je riječ o zaista upornom uzročniku kojega se dosta teško riješiti. Ono što je svakako bitno da se liječenje treba provoditi sve dok nestanu vanjski znakovi bolesti i još barem 2 tjedna po nestanku kliničke slike. Po potrebi se mjesto na kojem se nalazi promjena radi lakšeg tretiranja može obrijati. Dlaka koja je sama ispala ili ste je obrijali, pa tako i brkovi narasti će samo treba vremena. Mačići su društvena bića i do otprilike 8. tjedna starosti (pa čak i kasnije) oni vole biti u društvu svoje braće i cijeli dan provoditi u igri i zabavi, istraživati prostor u kojem se nalaze. U 8.-9.tjednu počinje se razvijati mačji "karakter", tek se tada mogu vidjeti neki elementi budućeg temperamenta i karakterne crte ponašanja, a najkasnije će to biti vidljivo u dobi od 12 tjedana. U toj dobi mačićima treba, kako bi razvili privrženost i umiljatost, posvetiti svu svoju strpljivost i svo svoje slobodno vrijeme provoditi s njima u nekakvoj vrsti intelektualnog izazova i igre. Prema onome što ste napisali, da ste ga pronašli koncem svibnja, sada bi Vaš mačić trebao imati oko 3,5 mjeseca. Iako on je on nešto stariji, još uvijek stignete strpljivošću i pozitivnom stimulacijom poraditi na toj privrženosti i povjerenju. Vaša mala „zvijer“ jest pravi mali lovac i prema svojim biološkim predispozicijama, koji usavršava svoje instinkte i osjetila, Vaše ruke doživljava kao suparnika odosno kao drugu mačku s kojom će on provoditi vrijeme u igri. Jeste li pokušalii navući rukavice i poigrati se s njime tako da Vi njega pokušate uhvatiti ili zgrabiti, a da Vas pri tom ne može ozljediti? Igre koje uključuju hvatanje loptice, igračke miša, plišanci, mahalice na štapu sa zvukom ili bez, svakako uvrstite u svakodnevnu rutinu. Maca kad je prepuštena igri sama, traži pažnju i društvo. Nakostriješenost i puhanje koje pokazuje nisu ništa drugo nego znakovi nepovjerenja. To je vjerojatno ostalo kao rudiment ponašanja zbog toga što je ostao sam nakon gubitka mame u vrlo ranoj dobi pa prilazi s oprezom još uvijek iako je s Vama već neko vrijeme. Kada Vam prilazi na takav način probajte umiljatim tonom komunicirati s njim i da mu na neki način komplementirate. Mace možda ne razumiju naš jezik, ali boju glasa i ton izgovorenih riječi jako dobro razumiju. Znači, samo mu za početak pričajte i budite prisutni, ali ne pokušavajte mu prilaziti ili dirati ga. Pri tome osim igrački možete koristiti i razne poslastice npr. Brit softies, mekana poslastica za mačke (kao i igračke i poslastice možete pronaći na policama najbližeg Pet centra), kojima ćete ga "podmićivati" i polako stjecati njegovo povjerenje. U svakom slučaju ništa nemojte raditi na silu, iako je prilično živahna maca, dajte mu vremena i provodite čim više Vašeg slobodnog vremena s njim u igri odnosno u bilo kakvom kontaktu. Uvijek postoji šansa da ipak ne zadobijete u potpunosti njegovo povjerenje i poštovanje pa da ostane takav pomalo divlji, ali pokušajte...
Petra Franko, dr. med. vet. | 16.07.2013.