Pitajte veterinara

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Kupila sam dva zamorčića i kroz nekih 7 dana počela sam na njima primjećivati krastice i rane i na tim je mjestima opala dlaka. Otišla sam s njima veterinaru, koji ih je pregledao pod nekakvim UV svjetlom i moglo se vidjeti kako zamorčići svijetle nekako zelenkasto. Rekao mi je da imaju gljivice te je ostrugao sa zamorčića uzorke za analizu. Rekao mi je neka ih kupam u šamponu Oronazol 1x tjedno dok nalaz ne bude gotov. U međuvremenu sam i ja po sebi dobila iste fleke i krugove te mi je na KBC Šalata dermatolog dijagnosticirao Dermatomikozu, dobila sam Lamisil kremu i kupanje u Oronazolu kao terapiju. Napokon je i nalaz zamorčića bio gotov i pokazao je prisutnost gljivice Microsporum Canis, veterinar nas je tada upozorio kako se radi o gljivici koja je prenosiva na ljude te da i sebe tretiramo. Za njih nam je prepisao Daktarin kremu i daljnje kupanje u antimikotičkom šamponu. Terapiju smo redovno provodili, no znakova poboljšanja bilo je vrlo malo. Kako je u međuvremenu oboljela i moja kćerkica, obratili smo se u pet shop u kojem smo kupili zamorčiće i zatražili pomoć jer je rizik postao prevelik, za mene i nije neka velika komplikacija, no kada mi je dijete oboljelo, teška srca sam odlučila životinje vratiti. Moram reći da su mi u dućanu izašli u susret, no kako je malena silno željela kućnog ljubimca, uzeli smo joj malenoga kunića jer nam je rečeno da oni ne prenose nikakve bolesti na ljude. No sada se sve opet ponavlja, kod nas je kunić tek treći dan, a na glavici kod uha, i odmah iznad njuškice ima iste krugove kao i zamorčići. Panika u kući je velika, strah još veći. Što nam je činiti? Mogu li kunići oboljeti od iste gljivice, iako ih u dućanu nisu držali u istom kavezu?Hvala, MarinaO: Dermatofiti čine skupinu višestaničnih gljivica čije su karakteristične osobine da imaju keratinolitičku sposobnost i uzrokuju infekcije kože i kožnih tvorevina u životinja i/ili ljudi.Najčešći uzročnik dermatofitoze u kunića i zamorčića je Trichophyton mentagrophytes, nešto rijeđe i Mycrosporum canis.Bolesne životinje i životinje nosioci uzročnika mogu biti izvor infekcije za ljude, a najosjetljivija i najizloženija infekciji su djeca.Dermatofitoza zamorčića i kunića češća je u mladih životinja zbog njihovog nepotpuno razvijenog imunosnog sustava i manjeg sadržaja fungistatskih masnih kiselina u sebumu kože.Životinje mogu biti i asimptomatski nositelji i bolest se razbukta pri lošim zoohigijenskim prilikama, nedostatnoj ishrani, prenapućenom držanju te raznim stresnim stanjima. Lako se prenosi direktnim dodirom inficirane životinje sa zdravom ili kontaktom sa kontaminiranim predmetom.Lezije u zamorčića su pruritične (svrbe) i sadrže lokalna, okrugla područja bez dlake koja se prvo pojave na njuški, čelu i ušima i kasnije šire na vrat i noge.U kunića je često asimptomatska. Manifestira se suhim, krastavim, bezdlačnim područjima na glavi, nogama, šapama i korijenu nokta koja mogu postati edematozne (otečene) ili se zagnojiti.Liječenje je potrebno provoditi najmanje još 2 tjedna nakon nestanka kliničkih znakova ili dok mjesečna gljivična kultura nije dva puta za redom negativna.Osnova suzbijanja svodi se na dezinfekciju prostora gdje borave životinje i ljudi.Obavezno je potrebno ukloniti inficirani materijal raširen po kući. Treba dobro posisati usisavačem i dezinficirati površine sredstvima koja su za to prigodna. Za kavez i sve predmete u njemu preporučam Canina Capha Des Clean Spray koji je ph neutralan i djeluje i na gljivice. Nakon djelovanja, mjesta je potrebno dobro isprati vodom.Prilikom liječenja, kako životinja tako i ljudi, potrebno je podizati opću otpornost organizma te lokalnu otpornost kože.Kod uzimanja nove životinje potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:1. uzeti životinju isključivo na provjerenim mjestima, zatražiti na uvid veterinarsku svjedodžbu kao potvrdu da je životinja nabavljena legalno, iz registriranog uzgoja pod veterinarskom kontrolom2. važno je upozoriti da artrospore mogu izvan organizma preživjeti do 2 godine pa se i dodirom s njima životinja može inficirati, zato je važno prije stavljanja nove životinje u kavez i prostor u kojem je bila prijašnja biti siguran da smo dobro sve očistili i dezinficirali 3. prilikom uzimanja nove životinje, prvih tjedan dana osigurati joj mir i adekvatnu adaptaciju na nove uvjete, uz stalno dostupno sijeno u prehrani i obavezne vitaminsko-mineralne pripravke, jer sam dolazak u Vašu kuću predstavlja im promjenu, a time i stres.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam zeku starog 3 godine kojem su već prije nekoliko mjeseci dijagnosticirani problemi s kutnjacima. Naime, cijeli niz kutnjaka na desnoj strani usne šupljine su znatno povećani. Veterinar jer rekao kako će to trebati operirati kada to bude apsloutno nužno. Taj problem jos vise povecava to sto on ne voli jesti sijeno. Prije oko mjesec dana primjetila sam da mu je donja desna strana čeljusti znatno veća od lijeve i nekako čudno kvrgava. Jedna kvrgica je čudna, kao da je mekša od ostalih i kao da ju mogu pomicati ispod koze. Nije riječ o mirisnoj žlijezdi jer je ovo skroz desno na rubu kosti čeljusti. Prije tjedan dana i okeco mu je suzilo, pa sam mu malo vlažila to sa kloidnim srebrom i prošlo je.Uz to u zadnje vrijeme malo i probire hranu. Mene zanima da li je stvarno riječ o apscesu i da li je to tako jako hitno jer je uz to u zadnje vrijeme jako sretan i uopće se ne ponasa kao da nesto nije u redu. A ako ga sad budem vodila veterinaru bezveze samo će mu raspoloženje pasti i opet će trebati mjesec dana da se oporavi i prestane ljutiti na mene. Da li je to stvarno tako loše kad se on tako super ponaša? DajanaO: Malokluzija pretkutnjaka i kutnjaka u kunića je vrlo česta pojava, a smatra se kako je posljedica preslabog trošenja ili osteodistrofije uslijed deficitarne prehrane ili kombinacijom oba patološka poremećaja. U prvom stupnju preslabog trošenja zubiju dolazi do pritiskanja gornjeg na donji red pretkutnjaka i kutnjaka. Izvana u ovom stupnju nije ništa vidljivo na kuniću iako je često uočljivo samo blago gubljenje tjelesne težine. Daljnji rast uzrokuje lagano držanje usta otvorenim, što dovodi i do preraštanja sjekutića. Gornji se sjekutići često uvrću u usnu šupljinu dok donji izrastaju stršeći prema van. U ovom stupnju su očiti i vanjski znaci, no već su uznapredovali patološki procesi u usnoj šupljini. Prerasli zubići mehanički iritiraju meka tkiva u usnoj šupljini uzrokujući bol i sekundarne bakterijske infekcije. Ako se problem ne liječi, javljaju se daljnji problemi.Pretkutnjaci i kutnjaci gornje i donje čeljusti trajno su pritisnuti jedni uz druge pa svoj rast nastavljaju produženjem korijena zuba. Kod kunića sa ovim problemom vidljiva je kvrgava čeljust jer se ona pokušava remodelirati i prilagoditi takvim korijenima zuba. U vrlo teškim slučajevima, korijeni mogu prodrijeti van usne šupljine kroz kost čeljusti te zahvatiti i orbitu i nazolakrimalni kanal. Ovo stanje je vrlo bolno za kunića, a često se korijeni zuba sekundarno inficiraju bakterijama što rezultira velikim abscesima.Sekundarna infekcija zuba i osteomijelitis najčešće su dijagnoze kod ovakvih stanja, a prognoza im je upitna jer se proces vrlo teško i dugotrajno liječi.Dakle, kod pojave neuobičajenih tvrdih kvrga na čeljusti (naročito donjoj) u kunića treba posumnjati i na osteomijelitis. Ovo je jedan od oblika tumora kostiju u kunića. Sam naziv govori kako se radi o infekciji koštanog tkiva. Ona se u kunića može javiti i na drugim mjestima na glavi, no najčešća je po učestalosti upravo donja čeljust. Za ovu se bolest smatra kako je nasljedne prirode, no najčešći uzrok osteomijelitisa je bakterijska infekcija sekundarna problemima sa zubima. Bakterije iz inficiranog zuba ili abscesa zuba mogu se proširiti u koštano tkivo i tamo uzrokovati infekciju. Abscesi i infekcije se u kunića vrlo teško liječe zbog njihova specifičnog imunosnog sustava koji dovodi do zgušnjavanja sadržaja abscesa i teškog prodiranja antibiotika direktno na mjesto infekcije.Kod osteomijelitisa se uočavaju slijedeći simptomi: tvrdo otečenje kostiju duž čeljusti (rjeđe druge kosti tijela), koja se iznenađujuće brzo povećava. Uz prisutne probleme sa zubima uočava se pojačano slinjenje, škrgutanje zubima, smanjeni apetit, neugodan zadah iz usta, mekana stolica, a u uznapredovalim slučajevima znatan gubitak tjelesne težine, dehidracija te zamašćenje jetre.Dijagnoza osteomijelitisa postavlja se RTG-snimkom glave. Postoji nekoliko načina liječenja: kirurški zahvat kojim se uklanja inficirano tkivo, vađenje inficiranih zubiju, lokalna i sistemska aplikacija antibiotika. Rana dijagnoza i liječenje je kod ovog problema od najveće važnosti jer je infekcija uporna, često se vraća ali u začetku oboljenja postotak trajnog izliječenja je vrlo visok.Kako su kunići u prirodi plijen, znakove oboljenja pokazuju kada je već gotovo prekasno za izliječenje. Stoga ne treba zanemariti znakove i simptome oboljenja. Kontaktirajte Vašeg veterinara i ugovorite termin pregleda kako kunića ne bi izlagali dodatnom stresu. Nažalost, bez pregleda nije moguće procijeniti o kakvom se problemu radi, a neprofesionalno reći kako će sve biti u redu.Spomenuli ste kako Vaš kunić ne želi osobito konzumirati sijeno. Iako mu je ono od velike važnosti i trošenja zuba i normalnog funkcioniranja probave, Vašem kuniću možete ponuditi cijeli niz poslastica namijenjenih trošenju zubića: mineralni tvrdi kamen različitih okusa i oblika, igračkice od sušenog krastavca te drva za glodanje. Također, u slučaju kada se zubi troše manje nego je fiziološki potrebno, možete ih redovno (ponekad i svaka 2-3 tjedna) skraćivati kod veterinara.

 Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka P: Imam sirijskog hrčka 2 tjedna. Jučer je počeo čudno držati glavu nagnutu na desnu stranu i dok hoda svako malo napravi krug u tu stranu, kao da je izgubljen. Do sada to nije radio pa Vas molim za odgovor da li bi trebali posjetiti veterinara? Inače, normalno jede, obavlja veliku i malu nuždu, pije vodu, grize komad drva, čisti se i kreće se brzo, oči mu izgledaju bistro, njuškica suho, spava kao i do sad. Jedino je malo nervozan kad ga primim u ruku. Unaprijed hvala na odgovoru. GoranO: Držanje glavice može biti posljedica udarca ili pada. Naime, pri je tome je moguće došlo do nastanka hematoma u području glave, a natečeno tkivo izaziva poteškoće u držanju i okretanju glavice.Hrčku bi trebalo idućih dva tjedna dodavati u vodu za piće vitamine koji sadrže B-kompleks posebno B1 vitamin koji omogućava oporavak živčevlja. U Pet centru možete nabaviti od Beaphara Vitamin B Komplex ili Lebens-vitamine (multivitaminski pripravak za glodavce). Otopinu za piće s vitaminima treba pripraviti svaki dan svježe. Također, možete posjetiti veterinara zbog moguće terapije antibioticima koje će Vaš veterinar pripisati prema zatečenom zdravstvenom stanju hrčka.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Prije 6 dana sam dobila od kolegice hrčka. Ona ga je držala u manjem kavezu bez onih popratnih igračaka. Kada sam ga dobila htjela sam mu priuštiti što bolje te sam tako kupila veći kavez s dosta igračkica za njega no te igračke ona gotovo i ne koristi. Stara je već nekih godinu i pol te pretpostavljam da se već navikla na prijašnje uvjete te da zbog toga ne koristi cijeli kavez. Kada je pustim van iz kaveza izuzetno je vesela i voli trčkarati. Danas sam primjetila da joj se između lijeve prednje nogice i trbuščića pojavila kvržica i to dosta velika s obzirom na njezinu veličinu. Unatoč tome ona je i dalje živahna. Odvela sam je kod veterinara koji mi je rekao da se tu vjerojatno radi o tumoru.Dobila sam uputu da, ako se kvržica smekša, da ju možemo operirati a ukoliko ne da ju ostavim da živi sve dok ne primjetim da ne jede ili je depresivna a onda je dam uspavati. Budući da kod nas nema veterinara za tako male životinje nisam sigurna dali je veterinarka bila u pravu. Da li mi možete preporučiti i nekog drugog doktora u Osijeku koji je specijaliziran za glodavce da odem po drugo mišljenje? Inaće prekjučer mi se dogodila nezgoda s nećakom i hrčkom. Dok ju je držao na dlanu hrčkica se pomaknula i pala na pod. Dali je moguće da se lupila i da je to samo oteklina koja će splasniti?Hvala, AndrijanaO: Kod hrčaka je vrlo česta pojava izraslina na tijelu i unutar organizma, koje mogu biti različite etiologije. Glavni tipovi kožnih oteklina su: ciste, apscesi, hematomi i tumorozne tvorbe.Ciste su jednostavne džepaste šupljine koje se razvijaju unutar kože. Apscesi su novonastale šupljine koje su ispunjene gnojem, a mogu biti posljedica ozljeđivanja. Procesi su okruženi čahurom, a nalaze se pod kožom. Često su praćeni bakterijskim infekcijama, a nerijetko se događa i širenje infekcije unutar organizma, što rezutira sepsom. Ova stanja zahtjevaju što hitniju antibiotsku terapiju. Hematomi su također šupljine, ispunjene su krvlju, a posljedica su oštećenja krvnih žila (najčešće nakon traume). Nastaje naglo na mjestu gdje krv iz ozlijeđene žile pod tlakom ulazi u tkivo. Hematom se povećava dok tlak izljevne krvi ne dovede do kompresije (pritiska) ozlijeđene krvne žile. On je netemperirana, bezbolna ili umjereno bolna, fluktuirajuća polukuglasta oteklina. Veličina hematoma ovisi o veličini i vrsti krvne žile i kvaliteti tkiva (da li se radi o labavom ili kompaktnom tkivu). Organizam sanira hematom, a vrijeme resorpcije ovisi o njegovoj veličini, o promjenama tkiva koje je prožeto krvlju, općim uvjetima cirkulacije i kvaliteti krvi. No taj proces može biti vrlo dug, a ponekad zbog smještaja samog hematoma i njegovog oblika nije moguće potpuno ga resorbirati. Mali hematomi se mogu resorbirati u cjelosti, dok veće hematome treba otvoriti uz prethodnu punkciju na najnižoj točki hematoma.Tumorozne pak tvorbe u hrčaka mogu biti prisutne na vanjskim djelovima tijela i unutar organizma, a liječe se kiruškim putem. Tumori ili neoplazije su izrasline koje nastaju kao rezultat izmijenjenih stanica, odnosno kada se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama stanice, koje imaju tendenciju nepravilnog i progresivnog rasta. Tumori mogu biti maligni (zloćudni) i benigni (dobroćudni). Razlika izmedu njih je u agresivnosti rasta, te u tome što maligni stvaraju metastaze i šire se u okolinu, infiltrirajući se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne stvaraju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju.Opisane promjene mogu rezultirati prestankom uzimanja hrane i općom slabošću hrčka, kada treba potražiti profesionalnu pomoć veterinara.Jedino se punkcijom otekline i drugim dijagnostičkim pretragama u veterinarskoj ambulanti može odrediti o kakvoj se tvorbi radi. Svakako je opisana promjena u Vašeg hrčka moguće nastala nezgodnim padom a naročito ako se pojavila 1-2 dana nakon ozljeđivanja. Ako je potonje slučaj, možete Vašem hrčku pomoći laganim masiranjem otekline nekoliko puta dnevno kako bi potakli cirkulaciju i ubrzali resorpciju hematoma. Zatim, hrčku obogatite prehranu vitaminsko-mineralnim dodacima kako bi mu jačali opću otpronost organizma. Svakako obratite pozornost na njegovo uzimanje hrane.Ne bih mogla tvrditi da veterinarka kod koje ste hrčka odnijeli na pregled nije bila u pravu.Također je pri postavljanju dijagnoze od velike važnosti i anamneza te veterinarka nije mogla niti posumnjati na neki drugi patološki proces osim tumora ako joj niste spomenuli nezgodan pad.Tumori su doista najčešće otekline u hrčaka, naravno ako ne postoji neki uzrok koji je prethodio pojavi otekline.Također se nadam da je sa Vašim hrčkom ipak sve u redu do sada, a isto tako da se malo opustio u novoj okolini te da obostrano uživate u zajedničkom životu. Ukoliko je hrčak živahan, normalno jede i pije, mislim da nema mjesta zabrinutosti.Za informaciju o veterinarima u Osijeku morati ću Vas uputiti na kolege iz našeg osječkog Pet centra.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Svom zecu nisam duže vrijeme rezala nokte i sad su mu se ispod prstiju stvorile kvržice, kao da se upalilo. Nisam siguna je li to zbog noktiju, to je i prije imala, ali  manje. Nokte sam mu već odrezala, ali se to nije maknulo. Šta da radim? AntoniaO: O rezanju noktiju u kunića pisali su već ranije kolege  ovdje i ovdje.Kod kunića se, kod neadekvatne podloge, prekomjerne tjelesne težine i neprimjerenog žičanog poda mogu ozlijediti šapice i nastati ulcerozni pododermatitis.To je stanje kronične promjene kod kojega dolazi do bujanje tkiva. Lezija započinje kao zacrvenjena područja, zacrvenjena kao dekubitus, koja se onda zbog stelje onečišćene mokraćom i izmetom inficiraju. Zapravo, nastane jedna vrsta čira na donjoj strani šape. Iz tog čira zbog infekcije razvije se apsces (novonastala šupljina ispunjena gnojem) prekrivena suhom krastom. Liječenje se vrši  čišćenjem rane antiseptikom, isjecanjem nekrotičnog (odumrlog tkiva), bandažiranje šape i dnevno ispiranje te mazanje lokalno antibiotikom i po potrebi sistemska terapija.Moguće da je, također, i to da zbog predugih noktiju kunić imao krivi stav šapama pa se razvio natisak (žulj). Preporučam, u svakom slučaju, posjet Vašem veterinaru. Osim što će pregledati šapice i isključiti opisano stanje, pogledat će i pod Woodovom lampom kako bi se isključile gljivice koje kod kunića znaju biti lokalizirane na noktima.

 Odgovara: Vlatka Erman, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam ženku kunića staru nepune 4 godine  kojoj je dijagnostikovano uvećano srce i puno vode u plućima. Borimo se s tim već 3 nedelje, njoj se stanje poboljšalo pa pogoršalo i opet je na terapiji, već nedelju dana na lasiksu. Mnogo je bolje zaista, ponaša se normalno u potpunosti i čekamo kontrolu sutra i nadamo se lepim vestima. Rekli su mi da je to zbog starosti i objasnili da je to jedan začaran krug, da će se voda vraćati zbog slabog srca. Moje pitanje za vas je na koji način joj još mogu pomoći i da li postoji bilo šta što se daje kunićima za bolesti srca? Da li i taj lasiks može da joj pomaže i dalje? Da li imate neki savet za izbacivanje vode iz pluća? Veliko hvala unapred, MartaO: Općenito, prehrana za srčanog bolesnika, mora biti sastavljena s niskom razinom natrija. Stoga je od iznimne važnosti ne davati kuniću razne grickalice, odnosno poslastice koje sadržavaju veću količinu natrija koja, naročito kod srčanih bolesnika, može biti štetna. Spomenula bih kako je osobito bitno posvetiti pažnju na prehranu te omogućiti umjerene aktivnosti Vašeg ljubimca.Ako je prisutna  prekomjerna težina, dobro bi bilo staviti ga na dijetnu prehranu jer prekomjerna tjelesna težina povećava napor za srce i pluća. Odrasli kunići obično su teški 2 - 3 kg i trebaju 100 - 120 g peletirane hrane. Dnevno popiju oko 50 - 150 ml vode na kilogram tjelesne težine (istu količinu vode popije dnevno, npr. pas od 10kg). Stoga, uvijek moraju imati dostupnu pojilicu sa čistom vodom. Uz ovakvu prehranu svakako bi trebalo uključiti i vitaminske dodatke.Liječenje obuhvaća mirovanje (jer i najmanji napor može pogoršati bolest i dovesti do egzitusa), dijetnu prehranu prema potrebi (hraniti češće i u manjim obrocima), izostavljanje hrane koja obiluje soli, odnosno natrijem (obratiti pažnju i na vodu koja također može sadržavati više ovog elementa - izvorska voda te neke mekše vode). Isto tako, potrebno je odmah započeti s etiološkom terapijom - odnosi se na suzbijanje primarne bolesti te na liječenje oštećenog srčanog mišića. U ovu svrhu, često se koriste lijekovi (npr. Lanitop, Lanicor) koji poboljšavaju kontraktilnu sposobnost srčanog mišića. Koriste se i diuretici (npr. Fursemid, Lasix), lijekovi kojima se pospješuje bubrežno izlučivanje, no o njihovoj eventualnoj primjeni kod kunića, kao i o dozama, svakako se konzultirajte s Vašim veterinarom. Ovisno o lijekovima koji su preporučeni za Vašeg ljubimca, bitno je napomenuti kako im je potrebno oko 5 dana da postignu potpunu učinkovitost. Nakon otprilike dva tjedna trebalo bi napraviti kontrolu o učinkovitosti doze lijeka. Ukoliko se u međuvremenu jave nuspojave poput gubitka apetita, proljeva ili potištenosti javite se odmah svojem veterinaru. Furosemid (Lasix, Fursemid) je snažni diuretik koji se vrlo često primjenjuje u kliničkoj praksi. Kemijski gledano furosemid je sulfonamid, derivat antranilne kiseline. Koristi se za liječenje hipertenzije, u slučajevima edema povezanim s kongestivnim zatajenjem srca, cirozom jetre i bubrežnim bolestima uključujući nefrotski sindrom. Furosemid je naročito pogodan kada je neophodno primijeniti medikament s jačim diuretskim učinkom. U hitnim slučajevima akutnog edema pluća neophodan je što brži diuretski efekt pa se stoga u tim slučajevima furosemid primjenjuje intravenski ili intramuskularno.Također, važno je znati (pogotovo kod ovakvih situacija) da kunići više toleriraju hladan okoliš od toplijeg jer se ne znoje. Na kraju napominjem da s pažljivom procjenom što je najbolje za Vašeg kućnog ljubimca od strane Vas samih te veterinara, Vaš ljubimac može živjeti dugotrajnim i ugodnim životom.

 Odgovara: mr. spec. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P: Mene jako zanima što je to epidermija ili tako nešto. Tražila samo po internetu ali nema ništa pa sam se odlučila obratiti vama. Veterinar je rekao da moj hrčak ima epidermiju ili tako nešto ali mi nije rekao što je; možete li mi vi reči što je to, koji su uzroci i kolike su šanse da ću ga izliječiti?? To izgleda kao žute kraste i proširilo mu se po cijelom tijelu. Pozdrav od Ivane O: Vrlo vjerojatno je riječ o piodermiji. Piodremija je stručni izraz za gnojnu bakterijsku infekciju kože. Ona može biti primarna ili sekundarna, površinska ili duboka, lokalizirana ili generalizirana, a po trajanju akutna, subakutna i kronična. Površinska piodermija je bakterijska infekcija kože koja zahvaća dlačne folikule i epidermis.Najčešći uzročnici ovog oboljenja u hrčaka su stafilokoki, streptokoki i pasterele. Ova upala se u pravilu javlja kod oslabljene otpornosti organizma, nakon mehaničkih povreda ili sekundarno, kao posljedica infekcije gljivicama.Promjene koje opisujete mogle su nastati i kao posljedica infekcije dermatofitima (gljivicama). One se manifestiraju ispadanjem dlake, suhom i krastavom kožom te svrbežom.Ukoliko je uzročnik oboljenja bakterija, liječenje se provodi antibioticima i antisepticima za kožu. Gljivična oboljenja također se uspješno liječe antimikoticima.Životinji je, uz terapiju, potrebno prehranu obogatiti vitaminsko mineralnim dodatkom za glodavce te osigurati optimalne higijenske uvjete u nastambi.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P:  Kako mogu  naučiti maloga patuljastoga kunića, koji je star 1 mjesec i jako je umiljat, ali ne želi se odazvati na svoje ime (Kiki). Kako da ga to naučim? Unaprijed hvala, Arijana O: Učenje kunića osnove poslušnosti je mnogo teže nego druge životinje, no vrlo je uspješno ako uspostavite dobar odnos sa Vašim ljubimcem. Naučiti kunića da se odaziva na svoje ime započinje učenjem da ste Vi netko kome on želi doći. Nakon toga, samo je potrebno malo strpljenja i nježne pažnje. Kao prvi korak, savjetujem da nabavite kliker ili neki predmet koji proizvodi zvuk koji bi privukao pažnju Vašeg kunića. Kada započinjete učenje imajte uza se omiljenu poslasticu Vašeg ljubimca.Zatim, sljedeći je korak učenje kunića na Vašu prisutnost. Ovo ćete postići igranjem na podu u blizini kunića. Kada će se osjećati dovoljno ugodno da uskoči Vama u krilo, moći ćete početi sa učenjem odazivanja na njegovo ime. Izgovarajte njegovo ime nekoliko puta kada ga hranite, kada se igrate sa njime, ali i svaki put kada ste u njegovoj blizini. Ovo činite toliko dugo sve dok steknete osjećaj da je on naučio svoje ime. Svaki put kada kunić izađe van kaveza, zazovite ga imenom i pozovite ga da dođe te iskoristite kliker u isto vrijeme kada izgovarate njegovo ime. Stanite nekoliko koraka od njega i izgovorite ime. Ako dođe do Vas, kliknite klikerom i dajte mu omiljenu poslasticu ili ga pogladite. Ako ne dođe do Vas, Vi mu se približite i izgovorite njegovo ime. Tada kliknite i dajte mu nagradicu. S vremenom povećavajte udaljenost sa koje ćete izgovarati njegovo ime, kako bi u konačnici mogli biti bilo gdje u Vašem stanu ili kući i zazvati ga po imenu kako bi došao do Vas.Ovo ipak zahtijeva malo strpljenja i zaista mi je teško reći da li će za učenje biti dovoljan jedan tjedan ili nešto duže vremena. Nemojte odustajati, oboružajte se strpljenjem i rezultati neće izostati. Svaki ga puta pozitivno nagradite što se odazvao imenu a nikako nemojte vikati na njega ako ne dođe do Vas. Povišeni i jači ton glasa jedino može prestrašiti kunića pa zasigurno neće imati motivacije doći do Vas.O pripitomljavanju kunića pisala sam također i ovdje.

 Odgovara: Ines Buljan, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam vrtimiša starog oko jedanaest mjeseci i zadnjih dana stalno spava. Normalno jede i pije, ali većinu vremena provodi u kućici i leži, osim u slučaju kad ga ja zainteresiram za izlazak. Pustim ga po stanu i onda normalno trči naokolo, ali ništa bez moje inicijative. Inače je bio veoma aktivan i razigran... Brine me da mu nije nešto, ili je to samo faza? Hvala, AnaO: Zdravi vrtimiševi su inače vrlo aktivni i društveni. Treba pripaziti da uvijek imaju dovoljno svježe vode koju treba svakodnevno mijenjati. Osim zbog nedostatka vode, mogu postati letargični i zbog pretilosti, deficita vitamina ili minerala u prehrani, previše visoke ili niske vanjske temperature ili stresa. Kod nedostatka tjelesne aktivnosti javlja se pretilost, zbog koje može doći do artritisa, dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.  Vrtimiševi inače žive 18-30 mjeseci i vrlo su osjetljivi na prehlade pa svakako treba pripaziti na temperaturu u prostoriji i propuh. Također su osjetljivi na velike oscilacije temperature preko dana i noći. Smanjite udio zrnate hrane i redovito mu ponudite svježe voće i povrće, ali ne u prevelikim količinama. Također postoji i niz vitaminsko-mineralnih preparata za glodavce koji se dodaju u vodu. Ukoliko ovo stanje potraje ili primijetite bilo kakva pogoršanja, svakako se obratite Vašem  veterinaru koji će pregledom točno utvrditi o čemu se radi, te odrediti ciljanu terapiju, ukoliko će biti potrebna.O vrtimiševima su također pisali i moji kolege ovdje i ovdje.

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Imam dva hrčka i to prvi puta u svom životu. Muški hrčak ima oči otvorene, a ženski hrčak zatvorene, s tim da se ona normalno hrani, igra se i dosta je živahna, samo me muči što joj oči nisu otvorene. Ništa se ne crveni, niti je šta natečeno da bi mi izgledalo da ima nekakvu upalu. Jedan dan gleda i sve izgleda normalno, a drugi dan su joj oči zatvorene. Molim vas da mi odgovorite. Hvala, SlavicaO: Postoje različiti uzroci zatvorenih očiju kod hrčaka: ozljeda, iritacija stranim tijelom, upale, različiti poremećaji vidnog aparata, propuh, prašina u podlozi za hrčka,...Najčešće je posljedica ozljeda nakon prepirki s drugih hrčkom. Također, oči mogu biti iritirane prljavštinom, prašinom, stranim tijelom,... Također, može biti posljedica upala obraznih vrećica. Naime, obrazne vrećice kod hrčka su suhe i mogu se upalite ako ljubimac nije u mogućnosti izbaciti hranu iz njih. Naravno, takvom stanju pogoduje i nepravilna hranidba: oštre sjemenke, ljepljiva komercijalna hrana, strana tijela,... Upala obraznih vrećica najčešće započinje kao izbočina koja nerijetko može biti uzrok zatvaranju oka/očiju.Kako ne postoji neki "kućni" lijek za ovo stanje, najbolje bi bilo posjetiti veterinara koji će biti u mogućnosti isprati obraze i evakuirati sadržaj iz njih.Za Vašu sigurnost, kao i zdravlje svog ljubimca, savjetujem Vam da se obratite svom veterinaru koji će biti u mogućnosti nakon temeljite kliničke pretrage utvrditi problem i u skladu s njim savjetovati Vas dalje.Za to vrijeme, osigurajte svom ljubimcu optimalne uvjete držanja, ispravnu prehranu pojačanu s vitaminima, dnevno svježu vodu. Po potrebi, možete i održavati higijenu očiju preparatima namjenjenim za tu svrhu (npr. fiziološka otopina).

 Odgovara: Dragan Vešović, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Poštovani, kupili kod vas patuljastog kunića i kompletnu opremu za njega. Zeko je fantastičan i kroz ovih desetak dana se dobro prilagodio i udomaćio. Danas smo primjetili da mu suzi jedno oko i stolica mu je bila nešto mekša nego što je uobičajeno, te smo zvali veterinara za savjet. Savjetovao nam je da dođemo sa zekom da vidi o čemu se radi. Bili smo danas poslije podne s njim u prvoj veterinarskoj bolnici, gdje su ga pregledali, izvadili krv i iz krvne slike je vidljivo: bilirubin >12 (normalno<=0,5), GOT-AST >300 (normalno 19-56), GPT-ALT >300 (normalno 34-123). Veterinar nam je objasnio da se radi o nečemu, kao što je hepatitis kod čovjeka. Dali su mu injekcije, sutra idemo ponovno na injekciju. Na naš upit od čega se mogao razboljeti rekli su nam da se takvo povećanje vrijednosti ne može dogoditi preko noći, te da je najvjerojatnije to nešto što je donio iz legla. Nije stvar u računu koji smo platili kod veterinara, iako ni to nije zanemarivo, već vam dobronamjerno želim skrenuti pažnju na mogućnost da su i ostali kunići zaraženi. S nadom da će zeko biti dobro i potpuno ozdraviti, lijepo vas pozdravljam. MiroslavO:  Uzroci upala jetre, oštećenja jetrenog parenhima i/ili nekroze stanica jetre mogu biti raznoliki: bakterije, paraziti, neoplazije, virusi, metabolički poremećaji, toksini,...Bakterije, kao što su Pasteurella multocida, Clostridium piliformis, te uzročnici kolibaciloze, salmoneloze, listerioze, tuberkuloze mogu uzrokovati teška oštećenja jetre kao i uginuća.Od parazita se spominju Taenia cystneros, uzročnici toksoplazmoze, kokcidioze,... Svaki od njih, ako se ne liječi može uzrokovati kobne posljedice za ljubimca.Od virusnih bolesti mogao bih izdvojiti virusnu hemoragičnu bolest kunića (nekrotični hepatitis kunića, bolest X). To je perakutna virusna bolest kunića, koja osim teških oštećenja jetre, uzrokuje i probleme s probavnim sustavom, nekrozu limfoidnog tkiva te obilnu intravaskularnu koagulaciju krvi na periferiji. Bolest se širi direktno (kontaktom) ili indirektno (preko kontaminiranog materijala i predmeta u okolini). Inkubacija traje 1-2 dana nakon kojih dolazi do kliničkih znakova bolesti (povišena tjelesna temperatura, depresija, simptomi od strane živčanog sustava i uginuća u roku od 24h).Od toksina bih naveo i aflatoksine. Naime, oni su produkti plijesni i mogu se naći na pljesnivoj hrani. Aflatoksini su izrazito toksični i dovode do težih bolesti i/ili uginuća. Također, postoji mnoštvo različitih toksina koji u kontaktu ili preko dišnog sustava kunića mogu oštetiti jetru. Najčešće se navodi da strugotine od cedra ili bora mogu biti citotoksične te posljedično uzrokovati oštećenja jetrenog parenhima. Također je dokazana hepatotoksičnost podloge za kuniće od eukaliptusa ili vermiculita. Hepatična lipidoza (masna jetra) je poremećaj kod kojeg dolazi do abnormalnog nakupljanja masti unutar jetrenih stanica. Ovo stanje se najčešće pripisuje periodima gladovanja kod kunića uzrokovanih različitom etiologijom (npr. bolesti zuba, hrana siromašna vlaknima, pretile životinje koje naglo obole,...). Od neoplazija bih mogao navesti limfome, adenome i karcinome. Također, i tumori iz okolnog tkiva mogu se proširiti na jetra. Kunići s bolestima jetre mogu manifestirati različiti spektar kliničkih simptoma: od djelomične depresije pa sve do ozbiljnih znakova bolesti. U tim slučajevima savjetuje se posjet veterinaru. Naime, na temelju kliničke pretrage te drugih pomoćnih pretraga (npr, rentgen, pretraga krvne slike,...) potrebno je utvrditi uzrok i odrediti prikladnu terapiju. Kod bolesti jetre, u krvnoj slici se mogu naći povećanja nekih od enzima: - alanin-aminotransferaza (ALT) - veća povećanja ovog enzima upućuju na upalne procese i nekrozu jetre, dok u manjim povećanjima nemaju neku veću dijagnostičku vrijednost. Naime, isti se enzim može naći i u drugim tkivima. - alkalna-fosfataza (ALP) - njena povećanja ukazuju na zaostajanje žuči. Manja povećanja vrijednosti ovog enzima nemaju veću dijagnostičku vrijednost jer se isti enzim može naći i u kostima, crijevima, bubrezima, placenti,... - aspartat-aminotransferaza (AST) - veća povećanja ovog enzima ukazuju na nekrozu jetrenih stanica (hepatocita), dok manja povećanja nemaju dijagnostičku vrijednost. Naime, ovaj enzim se može naći i u srcu, pankreasu, mišićima,... - gama-glutamiltransferaza (GGT) - povećanja ovog enzima su strogo specifična i ukazuju na bolesti jetre nastale kao posljedica oštećenja hepatocita i/ili opstrukcije žučnih kanala - bilirubin i žučne kiseline - povećane vrijednosti bilirubina mogu nastati kao posljedica opstrukcije žuči i posljedičnog nakupljanja iste. Žučne kiseline mogu biti povećane kod bolesti jetre. - serumski albumin - smanjenje njihovih vrijednosti ukazuje na ozbiljnije bolesti jetreOsim gore navedenih vrijednosti i mogućih nalaza, moguće je obaviti i druge pretrage (ultrazvuk, uzimanje i pregled aspirata, biopsata,...), a po potrebi i laparatomija ili endoskopija. Iz svega gore navedenog da se zaključiti da različite bolesti i toksini mogu uzrokovati poremećaje jetre i njenih funkcija kod kunića. Stoga što kunići ne pokazuju specifične znakove oboljenja, pretrage od strane iskusnih veterinara su nužne u svrhu utvrđivanja i karakteriziranja pojedinih problema/bolesti. U slučajevima kada se i sumnja na bolesti jetre, potrebno je provesti mnoge dijagnostičke pretrage kako bi se s točnosti utvrdila i postavila određena dijagnoza. U skladu s dijagnozom određuje se i prikladna terapija.  Vlasnici kunća mogu umanjiti rizik od bolesti jetre izbjegavajući hranu koja bi u sebi mogla imati pljesan, izbjegavati uporabu strugotina, stelja ili drugih predmeta od cedra ili bora. Naime, takve hrane nerijetko mogu dovesti do naglog povećanja jetrenih enzima te dišnih i probavnih smetnji. Iz gore navedenog razloga se savjetuje uporaba hrane i pratećih proizvoda namjenjenih kunićima koji dolaze u originalnom pakiranju i potječu od renomiranih proizvođača. Također napominjem da sve životinje, koje se nalaze u prodaji u našim centrima, dolaze iz kontroliranih uzoja, uzgoja koji su pod stalnom kontrolom veterinarske inspekcije. U svakom slučaju, zahvaljujemo Vam se što ste nam usmjerili pažnju na možebitni i/ili potencijalni problem te ćemo poduzeti sve potrebne mjere u svrhu prevencije istog.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Molim Vas da mi pomognete sa svojim savjetom jer više ne znam što da radim sa svojim bolesnim zecom.  Naime, bio je prehlađen i primao je antibiotike u dva navrata, svaki puta terapija od po 10-ak dana. Nakon toga sam mu ja nastavila osobno davati Imunal, koji sadrži ehinacin uz manje od 4% alkohola. Prehlada je nestala, ali mu je ostala toliko natečena njuškica da jedva kroz nju diše.  Veterinar mu je uzeo bris nosa i nije na ništa alergičan. Problem je u tome što on ne dozvoljava da mu se njuškica maze, a i da se maže, on to jednostavno skroz iritira šapama, kojima, jasno, gazi posvuda... Molim Vas pomozite.Hvala, IvanaO: Kunići se, kao i ljudi, mogu prehladiti. Ako simptomi traju više od jednog do dva dana, najvjerojatnije se radi o prehladi (infekciji gornjih dišnih puteva). Simptomi mogu biti: kihanje, iscjedak iz nosa, kašljanje, problemi u disanju, konjunktivitis. No, neliječeni procesi često se kompliciraju sekundarnim infekcijama koje prelaze u kroničan oblik (traju dulje od 14 dana). Općenito o prehladi u kunića pisala je kolegica Davorka Balantin, dr.vet.med. ovdje. Iz spomenutog teksta možete primjetiti da je kod svake poremetnje dišnog sustava naveden kao uzrok prvenstveno pad imuniteta organizma i neodgovarajući zoohigijenski uvjeti. Ono što Vi u tom slučaju možete napraviti je da vodite pojačanu brigu o čistoći nastambe i redovito mijenjajte podlogu da bude što kraće mokra, kako amonijak iz mokraće ne bi nadraživao sluznicu dišnih puteva. Za jačanje imuniteta mogu vam preporučiti vitamine u kapima koje se dodaju u vodu, a možete ih naći u našim trgovinama (Multi vitamini od Beaphara, Rodvital od JBL-a). Postoje i razne grickalice i bombončići obogaćeni vitaminima.Nosić Vašeg kunića bilo bi dobro svakodnevno čistiti od prljavštine običnom krpicom namočenom toplom vodom ili maramicama za čišćenje očiju ("Canina" vlažne maramice) ili Karlie univerzalnim vlažnim maramicama za kućne ljubimce.Preporučam Vam da se sa Vašim veterinarom konzultirate o mogućim uzrocima i liječenju otečene njuškice jer na ovaj način, nažalost, nije moguće pretpostaviti niti dijagnosticirati stanje te preporučiti terapiju.Također je moguće da je njuškica ipak otekla kao posljedica alergijske reakcije na neku tvar iz spomenutog Imunala koje će se kroz nekoliko dana povući bez liječenja ili će se, pak, oteklina proširiti na ostale dijelove glave i vrata, a to je stanje zahtijeva hitan posjet veterinaru kako bi se zaustavila pretjerana imunološka reakcija. Naime, otečeni navedeni dijelovi tijela onemogućuju disanje te, u tom slučaju, vrlo brzo dolazi do uginuća životinjice.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Mom zeki otpada dlaka s područja vrata i po koži ima male ljuskice koje liče na perut. Zanima me kako se to liječi. I drugo pitanje  - zeko mi je imao moždani udar (star je 3.mj), glava mu ide u lijevo, ima je oduzete stražnje nogice i gubio je ravnotežu. Negdje sam pročitala da je dobio moždani udar kao posljedicu parazita iz skupine protozoa tj.parazit se zove encephalitozoon cuniculi. Moj veterinar nije predložio nikakvo liječenje, osim što mu je dao vitamin b complex. Molim vas da mi kažete kako se liječi ta perut i ti paraziti jer više ne znam šta da radim sa svojim zekanom.DoraO: Prorijeđena, izlomljena i dlaka bez sjaja upućuju često na infekciju ili parazitarno oboljenje.Pažljivim pregledom kože mogu se uočiti crvenilo, perutanje, krastice ili promjena pigmenta. Također se prhutanje kože javlja kod raznih sistemskih bolesti i parazitoza, te gljivičnih oboljenja i alergija, raznih infekcija i grinja (Cheyletiella parasitovorax). Prisutnost grinja može biti asimptomatska, a promjene se javljaju na vratu i leđima. Alergije se razvijaju nakon višestrukog izlaganja određenom alergenu. Kontaktna alergija u kunića može se razviti na piljevinu ili druge vrste podloga, odnosno sintetskih materijala. Vrlo često simptom perutanja kože u kunića je posljedica infekcija gljivicama (Trichophyton mentagrophites i Microsporum canis). Infekcija se prenosi direktnim kontaktom, preko inficiranih predmeta ili npr. obuće. Spore uzročnika preživljavaju u okolišu preko 18 mjeseci.Sve su to znaci koji ukazuju da životinjicu svakako odvedete na pregled. Neka kožna oboljenja svojstvena su samo životinjama, ali neka su i zoonoze (mogu oboljeti i ljudi). Stoga je pravovremena dijagnoza pretpostavka uspješnom izlječenju, odnosno zaštita vlasnika i osoba koje su sa životinjom u svakodnevnom kontaktu. Prema napravljenom nalazu navedene promjene na koži se liječe najčešće lokalno antibiotskim, antimikotskim mastima i/ili kremama te insekticidnim puderima. Rjeđe se pribjegava simstemskom injekcionom apliciranju antibiotika kako ne bi došlo do disbalansa crijevnih bakterija i teških poremećaja probave. Simptomatski se primjenjuje ako je potrebna, nadoknada tekućine, potpora opće otpornosti organizma vitaminsko-mineralnim dodacima te ishranom kvalitetnom hranom. Pri sumnji na alergiju pristupa se promjeni podloge u kavezu, uklanjanjem sintetskih materijala te sprječavanje kontakata sa potencijalnim vanjskim alergenom (npr. smještanjem u drugu prostoriju).Što se pak tiče moždanog udara u kunića, ne postoji specifična terapija. Potporna terapija nužna je u bržem oporavku: nadoknada tekućine, pomoć u hranjenju, lijekovi protiv bolova. Antibiotici vrlo rijetko pomažu u ovom slučaju no ponekad se daju samo kako bi se isključila bakterijska infekcija. Infekcija parazitom Encephalitozoon cuniculi liječi se febendazolom - Panacur ("Intervet") pasta za kuniće. Ovaj se antihelmintik aplicira oralno najmanje 9 uzastopnih dana a često se preporučuje davanje i kroz 30 dana. Općenito, Encephalitozoon cuniculi je intracelularni protozoarni parazit koji u kunića može uzrokovati cijeli niz kliničkih znakova uključujući parezu stražnjih nogu, tortikolis, kolaps, inkontinenciju urina, formiranje katarakte, uveitis te uginuće. Prijenos ovog parazita je prvenstveno ingestijom spora koje se izlučuju urinom te na taj način kontaminiraju hranu i/ili vodu. Pristunost ovog parazita kao i njegova dijagnoza u oranizmu kunića može se potvrditi labolatorijskim testovima.No, bilo koji oblik neuroloških smetnji u kunića uvijek je preporučljivo terapirati i B vitaminima, najčešće kombinacijom B1, B6 i B12 vitamina. Preporuka je u početku liječenja aplicirati takav B komplex injekciono, a dozu i režim terapije će odrediti Vaš veterinar. Nakon toga preporučljivo je kuniću dodavati vitaminske pripravke u hrani, odnosno češće u vodi za piće. U ponudi za male glodavce imamo: Sera vitamin plus N - vitaminsko - mineralne kapi za male glodavce, JBL Rodvitol, te Beapfar Lebens vitamine. To su pripravci koji sadrže sve potrebne vitamine za zdrav metabolizam glodavaca, u kojima su zastupljeni i navedeni B vitamini.

Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P:  Imam jedno pitanje. Imam kunića starog 5 god. koji trenutno ne može kakati. Bili smo kod veterinara koji mu je prepisao 8 kapi retardona dnevno i tako 4 dana. Sada je prošao dan i pol, no još nema nikakvih naznaka da mu je bolje. Molim Vas da mi kažete kako bih mu još mogla pomoći jer mi je jako teško gladat ga kako stenje i napinje svoj trbuščić. Nadam se brzom odgovoru, unaprijed hvala. LucijaO: Sindrom gastrične staze (želuca ispunjenog zaostalim sadržajem) je stanje koje se javlja često u kunića. Manifestira se anoreksijom (prestanu jesti), smanjenom ili potpuno prestalom produkcijom izmeta te povečanim trbuhom ispunjenim tjestastim sadržajem i u nekim slučajevima dlakom.Gastrična staza često je povezana sa hranom bogatom ugljikohidratima i siromašnom vlaknima (povrće, sijeno npr. spriječava nakupljanje progutanih dlaka u želucu, potiče peristaltiku probavnog sustava te stvara zdravu probavnu mikrofloru), stresom, manjkom kretanja i u nekim slučajevima ingestijom dlake. Od vlasnika saznajemo da kunić slabo jede zadnjih 2 do 7 dana, te smanjeno pije. Kunić može biti živahan ili miran ovisno o kroničnosti problema te statusa hidracije. U nekih kunića može se primjetiti gubitak težine. U prednjem području trbuha pipa se tvrdo tjestolika masa, a može se pipati i nakupljen plin. Produkcija kuglica izmeta je smanjena je ili potpuno prestala, a one koje prođu manje su od uobičajenih. Rentgenski je teško razlikovati zaostali sadržaj jer je isti kao i normalni, ali za dijagnozu je dovoljno imati podatke o proširenom trbuhu i slabom apetitu. Patofiziološki se ovo stanje objašnjava promjenom u motilitetu želuca i njegovoj funkciji čija je posljedica gubitak tekućine iz sadržaja u želucu. Za liječenje se preporuča upotreba tvari za omekšavanje i podmazivanje sadržaja (parafinsko ulje na špricu), probavnih enzima i probiotika, rehidracijom pacijenta infuzijom i stimulacijom želučane motorike. Hraniti i pojiti se može špricom (voda, rehidracijske otopine elektrolita, voćni sokovi, djećje voćne i povrtne kašice...). Aplicirati sistemske antibiotike (potkožnim injekcijama) da se spriječi rast patogenim bakterijama i oprezno metoklopramid za poticanje motiliteta želuca. Tretman treba trajati 3 do 5 dana. Kunići obično počnu jesti nakon 24 do 48 sati.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Zašto moj kunić kao da se "podriguje" svako malo? To je već duže vrijeme. I nekako mi je čudna, ne znam to opisati, ali mi se nekako smirila i nije više tako živahna. DorjaO: S obzirom na njihov prirodni instinkt da su lovina, kunići iznimno stoički podnose stanja boli ili bolesti. U prirodi, predatori osobito vrebaju životinje koje su bolesne instinktivno znajući da će ih biti lakše uloviti. Nepoželjna posljedica ovakvog ponašanja je potreba pomnog praćenja ponašanja Vašeg ljubimca kako biste primijetili da nešto nije u redu s njegovim zdravljem. Simptomi su nekad vrlo suptilni, poput skrivanja na neobičnim mjestima, sjedenje u pognutoj poziciji ili odbijanje omiljene poslastice.Kad uočite ovako suptilne znakove, nekoliko stvari možete učiniti kako biste uvidjeli da li se radi o nekoj ozbiljnoj bolesti: ponudite mu omiljenu poslasticu, a ako je odbije pokušajte s nekom drugom. Ako uopće ne jede, prijeđite na drugi korak: izmjerite tjelesnu temperaturu kuniću plastičnim termometrom. Normalna tjelesna temperatura kunićima je 38,3°C "- 39,4°C. Lagano povišena tjelesna temperatura (39,9 °C) može biti posljedica emocionalnog stresa ili od vrućine ili pak ranog stadija infekcije. Visoku tjelesnu temperaturu (40,5 °C ili viša) treba shvatiti ozbiljno i hitno posjetiti veterinara. Teperatura niža od normalne također predstavlja razlog za jednaku zabrinutost. Preniska temperatura može upućivati na šok ili sistemsku infekciju. U kasnijim stadijima infekcije, bakterije ulaze u cirkulaciju i troše zalihe glukoze od organizma tako da više ne može održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Ovo stanje se mora hitno liječiti infuzijama i antibioticima. Zatim, obratite pozornost na probavu Vaše kunićke. Pokušajte uočiti da li je trbuh napet, kakva je stolica, koliko često. Vrlo često upravo probavni problemi uzrokom su potištenosti i nedostatka apetita u kunića. Probavne probleme treba liječiti odmah kako bi se izbjegle komplikacije.Što se tiče podrigivanja u kunića, treba napomenuti kako je ono moguće, ali vrlo rijetko. Naime, kunićima nedostaje refleks povraćanja, tako da sve što dospije u želudac (uključujući i plinove) obično ostaje u želucu sve dok peristaltikom ne izađe fecesom van organizma. Moguće je da ste čuli zvuk poput podrigivanja koji je čujan u kunića kod određenih okolnosti pa pukušajte uočiti situacije i ponašanja koja prethode pojavi ovakvog zvuka kako biste mogli povezati ove čujne pojave.Ako se stanje Vaše ljubimice nije popravilo, savjetujem Vam da je odvedete veterinaru na pregled kako bi se ustanovila dijagnoza i poduzela primjerena terapija.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Već se neko vrijeme bavim uzgojem kunića, mnogo se interesujem, čitam i pokušavam saznati što više o njima. Prije nekoliko dana sam ustanovio da jedan kunić ima jaku deformaciju zuba (kunića sam dobio na poklon, bio je strašno mršav, iznemogao i bolestan, jer se ta osoba uopšte nije brinula o njemu), znam da bi takve zube trebalo skratiti, jer se ne troše dovoljno. Iako stvarno pazim na zdravu ishranu i higijenu svojih kunića, zubi mu nisu išli na bolje, pa sam odlučio kontaktirati veterinarsku stanicu u našem mjestu, međutim tu su mi rekli da oni to ne rade i da se uopće ne bave sitnim životinjama, a pogotovo ne s glodarima, te ako baš želim, da to onda uradim sam, tj. da kuniću skratim zube.Imao sam znači dvije solucije, da ga pustim da se muči i da ne jede, te da nakon nekog vremena ugine, ili da pokušam sam da mu skratim zube. Ja sam naravno izabrao ovo drugo i nekako sam uspio prvi put skratiti zube, koji su već bili kao dvije male kukice, ali drugi put pri pokušaju da skratim zube u donjoj vilici, jedan zub je pukao i to je počelo krvariti. Bio bih Vam zahvalan ukoliko mi odgovorite, da li takav zub opet može izrasti, iako je slomljen skroz u vilici, odnosno, da mi date par savjeta kako dalje s tim kunićem. Kako da nastavim s njegovom ishranom itd. On jede zasad i osim što mnogo češe ranu nisu uočljive neke velike promjene u ponašanju. U iščekivanju Vašeg odgovora srdačno Vam se zahvaljujem, AsmirO: Svakako pohvaljujem Vašu brigu i neizmjernu ljubav prema ovim ljupkim životinjama.U kunića zubi rastu cijeloga života, cijelo se vrijeme troše i obnavljaju. Ovakav se tip zuba zove otvorenog korijena, čime se omogućava njihov konstantni rast.Na svakoj strani ustiju kunići posjeduju gornje i donje sjekutiće, nemaju očnjake, imaju tri gornja i dva donja pretkutnjaka i tri gornja i dva donja kutnjaka. Sjekutići su u kunića zakrivljeni tako da sjekutići donje i gornje čeljusti tvore organ nalik na dlijeto. U usnoj šupljini kunića postoji prazan prostor bez zubiju između sjekutića i obraznih zubiju. Ovaj se prostor naziva dijastemom.Korijen sjekutića je vrlo dubok u usporedbi sa zubima drugih životinja. Korijen je gotovo dvaput dulji od vidljivog dijela zuba. Ovo je jedino moguće vidjeti RTG-snimkom. S obzirom na ovu karakteristiku, čak i kod puknuća zuba u samom korijenu omogućuje se daljnji rast zuba u periodu od otprilike šest do osam tjedana.Kako oštećenjem korijena zuba može doći do posljedične sekundarne bakterijske infekcije preporučila bih Vam da jačate imunološki status kunića vitaminsko-mineralnim dodacima, a u slučaju komplikacija morati ćete pronaći veterinara specijaliziranog za zdravstvene probleme glodavaca i dvojezubaca. Redovitim pregledima usne šupljine jednom u tjedan dana mogu se pravovremeno uočiti patološke promjene i potražiti pomoć. Također, treba pratiti pojavu eventualnih kvrga unutar usne šupljine koje bi upućivale na moguće abscese. Zatim, treba pratiti kakvo je uzimanje hrane u kunića (otežano, smanjeno i sl.), pojavu prekomjernog slinjenja i ispadanja hrane iz usne šupljine.Za pravilno i ravnomjerno trošenje zubiju kuniću treba omogućiti dovoljno konzumiranje vlaknate tvari, ponuditi mineralni kamen i/ili drva za glodanje. Također, u slučaju kada se zubi troše manje nego je fiziološki potrebno, možete ih redovno (ponekad i svaka 2-3 tjedna) skraćivati sami ili kod veterinara.

Odgovara: Zdravka Rumiha, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb P: Odnedavno imam malu japansku vjevericu i zabrinjava me to što stalno spava. Cijeli dan je u kućici i izlazi samo kada jede. Da li je to normalno, pošto bi sada trebala spavati zimski san, a držim je u kući na sobnoj temperaturi. Da li je vjeverice potrebno cijepiti?Hvala, DijanaO: Vjeverice se svrstavaju u red "Glodavci" koji broji oko 1650 vrsta, najbrojnije grupe sisavaca. Vjeverica ima preko 365 vrsta, podijeljenih u sedam obitelji. Neke od njih su vjeverice drveća, vjeverice zemlje i leteće vjeverice.Japanska vjeverica (Sciurus lis) svrstana je u obitelj Sciuridae i endemična je u Japanu. Japanske su vjeverice sivo-crvene boje sa bujnim repom i ušima obraslim dlakom. Spada u jednu od deset skupina vjeverica drveća sjeverne polutke Zemlje.Vjeverice drveća općenito su aktivne cijelu godinu, iako se uočava porast aktivnosti u kasnim zimskim mjesecima kada počinje sezona parenja. Ove vjeverice ne hiberniraju. Ljeti su najaktivnije dva do tri sata prije zore, a popodneva provode u odmaranju. Ponovno su aktivnije oko dva sata prije zalaska sunca. Vjeverice vrlo rijetko napuštaju gnijezdo u mraku, već se smještaju u kućici prije zalaska sunca. Tijekom hladnih zimskih mjeseci zadržavaju se pretežno u gnijezdu, čuvajući vlastitu tjelesnu temperaturu, a s aktivnostima završavaju između zore i podneva te ostaju u ili samo oko gnijezda sve do sljedećeg dana.Ako niste primijetili neke od znakova oboljenja probavnog, dišnog ili sustava kože, a vjeverica pozitivno reagira na Vaš glas, pokušaje držanja u ruci, davanja poslastica i slično, mišljenja sam kako je opisano ponašanje normalno. U suprotnom, ukoliko primijetite neke simptome morat ćete potražiti pomoć u veterinarskoj ambulanti.Vjeverice po zakonu niste obavezni cijepiti, no ukoliko to želite možete ih cijepiti protiv bjesnoće. Za postojanje vakcine protiv drugih zaraznih bolesti vjeverica u Republici Hrvatskoj, na žalost nemam informacija. Za dodatne informacije o ovoj temi možete se obratiti Hrvatskom veterinarskom institutu.

 Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, Zagreb P:  Imam činčilu koja je pre par dana počela da kija i mislim da se to povećava iz dana u dan sve po malo. Da li biste mogli da mi kažete šta trebam da uradim? IsidoraO: Kihanje je zaštitni refleks, a sastoji se u naglom, snažnom i kratkom izdisaju kroz nos popraćenom karakterističnim šumom, a cilj je odstranjenje svih stranih tvari i čestica iz nosne šupljine. Posljedica je draženja sluznice nosa stranim predmetima, prašinom, dimom ili plinom, no javlja se i u slučajevima kada je sluznica nosa zbog kataralnih promjena preosjetljiva. Tada je, dakako, kihanje znak patološkog procesa. Kod reakcije na promjenu stelje, sijena, piljevine, neku hranu u zrnu može se javiti alergijska reakcija.No, koji god uzrok bio (bakterija, virus, alergen, dim, kemijski reagens...) sluznica nosa reagira upalnim procesom. Dolazi do lokalne vazodilatacije (širenje stijenke kapilara) praćene povišenjem kapilarnog tlaka i povećanjem propusnosti kapilara. Oba učinka uzrokuju brzo izlaženje tekućine u nosnu šupljinu i u pridružena nosna tkiva pa nosna sluznica nabrekne i pojačano luči. Zbog stalnog podražaja na nosnu sluznicu rezultat je kihanje.Bitno je da odredite da li koristite nešto novo u držanju Vaše činčile (pijesak, hrana...) što bi se moglo dovesti u vezu sa kihanjem. Zatim, s obzirom na niske temperature koje su ovih dana prevladavale može se uzeti u obzir i da se činčila prehladila. Obavezno je potrebno uvesti vitaminsko-mineralne preparate, najbolje u obliku kapi za vodu (sa posebnim osvrtom na vitamin A kojega i nazivaju zaštitnik epitela, a pogotovo dišnog). Najbolje bi bilo odmah činčilu odvesti veterinaru da posluša stetoskopom pluća, da bi se isključila mogućnost da se proces proširio na donje dišne puteve.