Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: U posljednjih godinu dana moja kujica imala je 3 napadaja slična epileptičnom napadu (grčevi mišića, tremor). Jezikom bi lizala nos i njušku te ubrzano disala, ali nije joj curila slina. Prva dva puta imala je vruć nos (temperaturu) dok kod zadnjeg napada to nije bio slučaj. Napadaji otprilike traju minutu, dok treba oko 10-ak minuta da se kujica potpuno umiri. Nakon svakog napadaja trčala bi i skakala kao da ništa nije bilo. Primjetili smo da se svaki od napadaja dogodio nakon što je provela dosta vremena na suncu i u prirodi. Veterinar je rekao da je to vjerojatno sunčanica, no željela bih znati pokazuju li ti simptomi na neke opasnije bolesti i postoji li mogućnost da je to uistinu samo sunčanica?

Ne živimo u gradu pa naš veterinar nije u mogućnosti napraviti pretrage poput snimanja glave i sl. Zanima me trebamo li ju odvesti na neke od takvih pretraga? Hvala, Nikolina


O: Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe - kao što je mozak. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti dugotrajnom nesvjesticom i trajno narušiti zdravlje - a u krajnosti, može dovesti i do komatoznog stanja i završiti smrću. Simptomi sunčanice su najčešće osjetno povišena tjelesna temperatura, nemir, smušenost, problemi s vidom, malaksalost, omamljenost, raširene zjenice. Bilo je ubrzano, a disanje plitko i brzo.

Životinju treba smjestiti u hladovinu, rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te  stavljanjem hladnih  obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, sa hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu.

Zatim, vrlo sličan sunčanici je toplotni udar, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Toplotni udar nastaje zbog (često naglog) prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je vlaga u zraku visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare - jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma. Prije toplotnog udara, mogu se pojaviti svi prije opisani simptomi toplotne malaksalosti i grčeva - vrtoglavica, žeđ, slabost, dehidracija. Toplotni udar nastupa naglo i bez najave - iznenadnim kolapsom i padom krvnog tlaka. Koža oboljelog psa je topla (vidljivo povišene tjelesne temperature), suha i crvena, a bilo slabo i jako ubrzano. Mogu se javiti grčevi, a zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma - a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog - stoga je neophodna intervencija veterinara.

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice, mora se intervenirati, odnosno životinji pomoći rashlađivanjem tijela.

Općenito o epilepsiji i stanjima sa sličnom kliničkom slikom pisala sam ovdje

Kako bi se postavila dijagnoza ovakvog stanja, neophodne su dodatne kliničke pretrage. Pokušajte sa Vašim veterinarom razgovarati o mogućnostima osnovnih pretraga poput kompletne krvne slike i biokemije krvi, pretrage urina, RTG-snimke ili UZV unutrašnjih organa. Ukoliko ne raspolaže potrebnom tehničkom opremom za provođenje istih, dogovorite termin pregleda na Veterinarskom fakultetu Klinici za unutrašnje bolesti kako ne biste sebe i ljubimicu izlagali nepotrebnom stresu.

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava