Odgovara:
Tanja Krulc, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

P: Evo moj pas je štene, ima 5 mjeseci i uvijek je živahan, samo skače, laje po čitav dan na sve i svašta, doslovno nemamo mira od njega, a jučer i danas se nije pomaknuo s mjesta, samo leži i kada ga zovemo ne miče se. Prije podne je nešto pojeo i ništa više. Apsolutno se ne odaziva ni na šta, niti laje niti išta. Stvarno sam zabrinuta. Lovački terijer je. Sabina

O: Prvi korak pri procjeni zdravstvenog stanja životinje je opća klinička pretraga. Naime, pošto nam životinje ne mogu reći zašto su utučene i da li ih nešto boli ili im nije dobro,  da bismo znali o kakvom je poremećaju riječ,  prvenstveno je potrebno

detaljno  pregledati cijeli organizam. Ako tu ništa ne ukazuje na kakvu poremetnju, onda se pristupa istraživanju poremetnji vladanja.

Pregled započinjemo opisom životinje, koji nam je važan iz tog razloga što o vrsti životinje ovisi manja ili veća primljivost na neku bolest. Zatim nam je važan spol jer neke unutarnje bolesti javljaju se ovisno o spolu. Dob također uvjetuje stanovite razlike u osjetljivosti. Neke bolesti javljaju se pretežno u mladih životinja (pupčane infekcije, rahitis, specifične zarazne bolesti..) Mlade životinje su općenito osjetljivije prema infekciji i invaziji parazitima.

Veterinar zatim uzima od vlasnika anamnezu, tj. skup podataka o pojavi ili tijeku bolesti, o prilikama u kojima životinja živi, što jede i dugim okolnostima (koliko je dugo bolesna, koje su se bolesne pojave očitovale, kako funkcioniraju pojedini organi-apetit, defeciranje, mokrenje, opće ponašanje, od kojih je bolesti (ako je) životinja prije bolovala i kada, da li je liječena, cijepljena protiv zaraznih bolesti. Cjelovita i objektivna anamneza katkad je već sama po sebi dostatna da se postavi dijagnoza.

Zatim veterinar pristupa pregledu i ustanovljuje stanje u kojem se životinja nalazi u času pretrage. Procjenjuje građu tijela, ugojenost, opće ponašanje. Mjeri im trijas u koji spada temperatura (koja može biti povišena ili snižena, a obadvije vrijednosti uzrokuju potištenost i slabost životinje). Bilo prosuđujemo palpirajući koju veću arteriju što leži površno. Disanje prosuđujemo po pokretima prsnog koša i trbuha, naročito na slabinama.

U okviru opće pretrage radimo inspekciju sluznica i to oka, usta najčešće te nosa i stidnice. Od patoloških promjena na sluznicama najznačajnije su: blijede (krvarenje, anemija, piroplazmoza), crvene (groznica, intoksikacija), modrikaste ili cijanotične (srce, dišni sustav) i žute ili ikterične (oštećenje jetre, hemoliza, zastoj žuči).

Nakon toga, veterinar pregledava limfne čvorove (podvilične, ramene, poplitealne). Patološko promijenjeni limfni čvorovi su redovito povećani. Regionalno otečen limfni čvor ukazuje na akutni proces odnosno lokalnu infekciju u pripadajućem dijelu tijela. Opće kronično otečenje limfnih čvorova posljedica je hiperplazije limfatičnog tkiva u okviru leukoze ili drugih sistemskih bolesti krvotvornog sustava.

Nakon toga se pristupa pretrazi pojedinog organskog sustava i tu se odmah može usmjeriti na one na koji se anamnezom ili dosadašnjom pretragom sumnja (koža, dišni organi, organi krvotoka, probavni, mokraćni i spolni, sustav za kretanje, živčani, krvotvorni i mijene tvari).

Ukoliko pretragom ne možemo ništa precizirati ili nam je potreban dodatni nalaz, pristupamo dodatnim pretragama: vađenju krvi, pretrazi mokraće fecesa, strugotine kože, rentgenu i ultrazvuku.

Bolest koja se podudara s trenutnim klimatskim prilikama, a započinje naglo, kao kod Vašeg psa, je piroplazmoza (babezioza, bolest krpelja). Zatim, moguć je pogrešan skok ili udarac pa psa boli, bolnost kostiju prilikom rasta u velikih pasmina, trovanje...

U svakom slučaju, nadam se da ste uvidjeli što minimalno doktor veterinarske medicine mora sve napraviti da bi na osnovu Vaše anamneze (da pas ne reagira na poziv, miruje i ne jede) postavi dijagnozu.

Zato Vam savjetujem da posjetite Vašeg veterinara koji će psa pregledati i dalje Vas uputiti.

OZNAKE: