Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imala sam za ljubimca sibirsku vjevericu, ali je nažalost uginuo i sada bi htjela nabaviti novu. Problem nastaje u tome što nisam sigurna da li kupiti opet sibirsku ili kanadsku. Ima li razlike u pripitomljavanju, tj. kakva je kanadska što se tiče pripitomljavanja i odnosa s ljudima? Moja sibirska vjeverica, koliko god sam se trudila, nikad je nisam mogla skroz pripitomiti, a kažu da je to kod sibirskih jako izraženo pa vas molim da mi kažete ima li tu kakve razlike između sibirskih i kanadskih te isto tako u koje doba ih je najbolje za kupiti, tj. kada ih ima uopće za kupiti, naravno mlade? Unaprijed zahvalna,
Kristina

Kanadska vjeverica potječe iz travnatih prerija SAD-a, Azije i Kanade i do danas je opisano više od jedanaest podvrsta.
 
U prirodi žive u podzemnim rovovima blizu stijena, srušenih debala i ograda, a sve kako bi se u prirodi zaštitile od svojih predatora (lisica, sova, zmija, lasica, kojota,...).

Ovoj vrsti je potrebno pružiti jako puno ljubavi, vremena i strpljenja da bi se lakše i brže priviknuli na vlasnika i okolinu. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu koja je uzgojena u zatočeništvu. Potreban im je veliki kavez te osigurati dovoljno vremena, na dnevnoj osnovi, za boravak izvan kaveza.

Sibirska vjeverica je šumska životinja koja prvenstveno živi na zemlji, odnosno, svoja skloništa radi u deblima na zemlji. U Sjevernoj Aziji mogu se naći u šumama bogatim arišom, a u Europi na području borovih šuma.
 
Ove životinje postižu dužinu tijela 12-17 cm. Kao i druge vjeverice, karakterizira ih krzno svjetlijih boja, tamne linije i velike obrazne vrećice. Uši su malene i lagano na vrhu zaobljene. Krzno na leđima je smeđe-sivo do bež, ovisno o podrijetlu životinje. Po leđima se protežu četiri svjetlije i pet tamnijih longitudinalnih pruga te obojen rep (svjetlo smeđe boje s tamnijim linijama na obije strane).

I jedna i druga vrsta vjeverica su slične po pitanju pripitomljavanja i odnosa s ljudima. Naime, potrebno im je posvetiti dosta vremena, strpljenja i puno pažnje. Naravno, ponekad ni prije navedeno neće biti dovoljno jer su vjeverice po prirodi poprilično teritorijalne. Također, postoje i razlike između spolova. Iako su ženke uglavnom dominantnije od mužjaka i znaju biti agresivne (naročito u periodu estrusa), nije isključeno da i mužjak pokuša iskazati svoju dominaciju, naročito ako se drže u istom kavezu. Ponekad, pogotovo pred zimu, vjeverice se počinju ponašati poprilično zaštitnički prema svojim zalihama hrane.

Problemi u ponašanju mogu biti izazvani i stresom različite etiologije. Tako, smetaju ih premali kavezi, agresivno ponašanje dominantne jedinke u kavezu, prisutnost drugih ljubimaca, izloženost televiziji, transport, nedostatak raznolikih aktivnosti,...

Neke vjeverice vole društvo, a neke u određeno doba godine počnu izbjegavati društvo (tjeranje) i to Vam poručuju na način da Vas grizu. Vjeverice su jako znatiželjna bića, pa na neki način "grickanje" Vaše ruke može predstavljati znak istraživanja. Najčešće su takve radnje instinktivne, a mogu biti i jedna od refleksnih reakcija. Svaki Vaš pokret može iznenaditi Vašu vjevericu i predstavljati neku vrstu stresa, pa ista grize vlasnika da bi se stresa oslobodila.

I naravno, pripitomljavanje i odnos prema ljudima i unutar pojedine vrste može varirati i između svake pojedine jedinke.

Više informacija o kanadskim vjevericama, njihovom razmnožavanju i vremenu kada ih je poželjno uzimati možete saznati u odgovoru kolegice Ivane Mlinar-Gruja, dr.vet.med. ovdje.