Rast i sazrijevanje šteneta velike pasmine
10.Mar.10. Objavio MARTINA KUZMANIĆ, DR. MED. VET.

Odgovara:
Martina Kuzmanić, dr. vet. med.,
Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka
P: Imam kujicu američkog staforda staru skoro 4 i pol mjeseca. Kao i svi stafordi, brzo raste, u visini je već skoro dosegla svoju majku, ali još nije počela rasti u širinu, ni tijelo, ni glava. Nisam nigdje našao nikakve konretne podatke, niti članke o tome, a zanima me kada bi se otprilike trebala početi i širiti. Jede 2, do eventualno 3 puta dnevno, izvodim ju svakih sat do dva sata na 5-10 minuta, i svaki dan ju šećem najmanje sat i pol, s time da ju puštam da se istrči na obližnjoj livadi (bacam joj lopticu, trčim s njom, puštam da trči sama; sve dok je zainteresirana i dok može). Osim toga, što se psihičkog razvoja tiče imam pitanje također vezano uz šetnje. Ponekad za vrijeme šetnje lagano otrči ispred mene, okrene se i počne |
skakati na mene, uz lagano cviljenje. To je ponekad na početku šetnje, nekad na kraju, nekad uopće to ne radi. Na svaku šetnju nosim šaku nagradica za nju koje voli, tokom šetnje i kad je pustim da se istrči uvijek ju pozovem par puta, dam neku naredbu, nagradim je i pomazim i pustim dalje u šetnju/igru. Osim toga, u šetnji cijelo vrijeme komuniciram s njom - govorim "bravo" kad god lijepo hoda uz mene. Također reagira na "idemo" kad duže vrijeme njuška nešto, s vremena na vrijeme ju zazovem imenom da me pogleda kad šećemo i opet je nagradim, pomazim, ili samo kažem "bravo" - dakle, čitavo vrijeme se bavim njome, nije da samo hoda uz mene. Također, već znamo 5-6 pasa koje svaki put obavezno posjetimo u šetnji, tako da nije ni vezana samo za moje društvo. Koji bi uzrok tog cviljenja mogao biti? I kako da reagiram na to? Ponekad je pomazim, ponekad samo kažem "mir", na oboje od toga prestane cviliti i nastavi šetati, ali htio bih znati uzrok i što je najbolje da napravim.
Hvala! Filip
O: Vaša ljubimica je u početnoj fazi rasta i sazrijevanja, a pri tome moramo znati da različita tkiva u tijelu ne rastu jednakom brzinom i intezitetom, što možemo primjetiti promjenom količine hrane i sastava hrane vezano uz određeni period rasta.
Rast je "organiziran" i teče po određenom planu, poput rada male tvornice. Pojednostavljeno, organizam prvo ulaže svoju energiju u razvitak nervnog sistema, zatim organizira "strojeve", odnosno izgrađuje skleletni sistem (rast kostiju, opći rast u visinu kod šteneta), da bi pokrenulo skelet tijelo počinje graditi mišićnu masu, da bi mišići i tijelo imali energiju u slučaju krize počinje taloženje masti pod kožom, ali ovaj period izgradnje počinje u kasnijoj dobi jer štenci kao izvor energije koriste glikogen (smješeten u jetri i mišićima). Kompozicija tijela se s vremenom mijenja u periodu odrastanja, odnosno postotak vode i bjelančevina pada srazmjerno rastu masti i minerala u tijelu (najviše se to primjećuje kod malih pasmina koje vrlo rano pate od pretilosti).
Također, razvoj nervnog sistema nije završen u trenutku rođenja, poznato Vam je da se štenci rađaju slijepi, nagluhi, bez razvijenog osjećaja za mirise. Faza "buđenja" počinje s 10 odnosno 15 dana starosti, a na zvuk počinju normalno reagirati tek nakon četiri tjedana starosti.
Poslije ovih faza počinje učenje i socijalizacija šteneta (štenci se vrlo lako uplaše bez pravog povoda), zatim slijedi faza razvitka sposobnosti komunikacije, prihvaćanja hijerarhije (vlasnik se mora polako nametnuti kao vođa, opominjući štenca hvatanjem za vrat ili podizanjem kože u istom dijelu tijela).
Ovo smo sve naveli s ciljem da upozorimo kako svaki rast ima svoj tempo, koji opet ovisi o veličini pasmine. Veće pasmine dobivaju na težini nešto kasnije (50% težine buduće odrasle jedinke dobivaju u periodu od 5. do 7. mjeseca starosti), spolno sazrijevaju također kasnije, odnosno u dobi od 8. do 14. mjeseca starosti, mentalno i fizički vrhunac dostižu u dobo od 18. do 25. mjeseci starosti.
Odgoj i školovanje je poželjno započeti u dobi od pet mjeseci (postepeno) te potom sve intezivnije, ali uz pomoć profesionalnih osoba koji se bave školovanjem pasa i njihovih vlasnika te ih upućuju kako da odreagiraju u određenom trenutku ili događaju. Agresivnot i dominatnost nastoji se što prije uočiti i to već kod vrlo mladih štenaca (Campbell test) da bi se vlasnik upozorio na moguće probleme u ponašanju njegovog ljubimca i pravodobno te mane korigiralo (ili isključilo iz uzgoja).
OZNAKE: