Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imamo štene samojeda staro 3 mjeseca koje ima zadnje noge na X, kada se penje uz stepenice skače kao zec, a isto tako i trči. Naš veterinar nije siguran o čemu se radi, a mi se bojimo hoće li u budućnosti moći hodati uz stepenice (jer živimo na 5. katu) i hoće li imati bolove. Molimo vas za savjet. Unaprijed hvala, Dolores!


O: Patologija lokomotornog sustava u pasa obuhvaća jedno kompleksno područje te iziskuje temeljiti pregled od strane veterinara - ortopeda.

Svaka smetnja u upotrebi ekstremiteta koja se očituje kod kretanja ili stajanja životinje, posljedica je patoloških promjena na zglobovima, kostima, tetivama, ligamentima i mišićima stražnjih ili/i prednjih nogu. Popratna pojava je bol na regiji koja je zahvaćena patološkim procesom.

Bol u stražnjem dijelu tijela može imati niz uzroka, koji se mogu podijeliti u dvije kategorije: bolesti mišićno-koštanog sustava i bolesti kralježnice. Mišićno-koštana bol se postupno pojačava nakon odmaranja ili mirovanja, praćena je ukočenošću i grčevima leđa te ograničenjem pokreta. Mišići i zglobovi donjeg dijela leđa mogu biti bolni, osobito na bazi kralježnice. Bol u stražnjim nogama često je simptom mišićnih grčeva, oštećenja ligamenata, upale ovojnica zglobova ili uklještenja kralješničkog diska (discus hernia) i spondilolisteze.


Kada se radi o stražnjim nogama, sigurno najčešći problem kod pasa je displazija kuka. Radi se o razvojnom poremećaju, gdje se glava bedrene kosti ne uzglobljava adekvatno u zglobnu čašicu na kuku. Bolest se razvija postepeno i može se javiti već kod mladih pasa, najčešće do dvije godine starosti, s različitim rasponom kliničkih znakova, od jedva primjetnih do jakih i bolnih hromosti. Znaci se jave kod nekih pasa rano, a kod nekih tek u starijoj dobi, što ovisi i o aktivnosti psa jer je za očekivati raniji nastanak simptoma kod aktivnih pasa.

Bolest se smatra nasljednom, a novija istraživanja potvrđuju i određenu ulogu vanjskih faktora, poput prekomjerne težine, pretjeranog vježbanja pasa mlađih od godinu dana, različitih ozljeda, prebrzog rasta itd. Najčeće pogađa velike i gigantske pasmine, a veoma rijetko pasmine lakše od 15 kg.

Dijagnoza se postavlja na temelju rendgenograma. Naime, nije moguće utvrditi da li se radi o displaziji kuka ili nekom drugom poremećaju koštano - zglobnog sustava ako se ne napravi specijalistički pregled i RTG-snimka. Općenito se smatra kako su kod pasa u dobi od 4 mjeseca dobro vidljive patološke promjene na kostima i zglobovima no već i u dobi od 3 mjeseca uz izražene simptome poremetnji pri normalnom kretanju moguće je postaviti dijagnozu.

U svakom slučaju, nužno je načiniti dodatne specijalističke pretrage kojima će biti moguće postaviti točnu dijagnozu te prema tome procijeniti pragnozu stanja i eventualne buduće smetnje kretanju. Za pomoć se možete obratiti na Kliniku za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta.

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava