Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imam kuju staru 8 g. Ne primjećujem da ima neke poteškoće, ali u prošlosti je imala neke "skrivene", koje smo u zadnji čas rješili pa sam je htjela odvesti na sistematski / kontrolni / preventivni pregled. Zanima me kako i što se radi kod pasa? Što je prvo i osnovno na temelju čega se može zaključiti da je sve u redu ili da nešto ne štima? Sanja

O: U svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja ljubimca, potrebno je provesti temeljitu kliničku pretragu. Njoj je svrha, pregledom po svim organima i organskim sustavima, utvrditi ishodište eventualnog problema, odnosno, postaviti dijagnozu.

Klinička pretraga se provodi određenim ustaljenim redoslijedom.

Prvi korak pri procjeni zdravstvenog stanja životinje je opća klinička pretraga kojom detaljno pregledavamo cijeli organizam. Ako tu ništa ne ukazuje na određeni poremećaj, onda se pristupa istraživanju poremetnji vladanja.

Pregled započinjemo opisom životinje, koji nam je važan iz tog razloga što o vrsti životinje ovisi manja ili veća primljivost na neku bolest. Također, utvrđujemo spol (neke bolesti su spolno specifične), dob (određene bolesti koje pokazuju sklonost kod mlađih, odnosno, starijih ljubimaca),... Ovi podaci, kao i pasmina, boja, posebni znakovi, identifikacijske oznake,... također nam pomažu i u točnom određivanju i daljnjem raspoznavanju ljubimca.

Nakon toga se uzima iscrpna anamneza - skup podataka o pojavi ili tijeku bolesti, o prilikama u kojima životinja živi, što jede i dugim okolnostima (koliko je dugo bolesna, koje su se bolesne pojave očitovale, kako funkcioniraju pojedini organi-apetit, defeciranje, mokrenje, opće ponašanje, od kojih je bolesti (ako je) životinja prije bolovala i kada, da li je liječena, cijepljena protiv zaraznih bolesti. Anamneza se uzima od vlasnika životinje, odnosno, osobe koja se o životinji brine te se nerijetko dodatnim pitanjima i potpitanjima, od strane veterinara, dobiva bolja i cjelovitija slika o eventualnim promjenama u ponašanju ili zdravlju ljubimca. Nerijetko, cjelovita i objektivna anamneza katkad je već sama po sebi dostatna da se postavi dijagnoza.

Nakon toga, pristupa se samom pregledu životinje. Ovdje se procjenjuje građa tijela, ugojenost, opće ponašanje. Mjere se vrijednosti trijasa: temperatura (koja može biti povišena ili snižena u odnosu na fiziološke vrijednosti dotične životinjske vrste), bilo i disanje. Svaka odstupanja od fizioloških vrijednosti, može dalje usmjeriti tijek pregleda ljubimca, odnosno, u skladu s daljnjim nalazom osigurati točnije postavljenje dijagnoze.

Također, pregledavaju se sluznice oka, usta, nosa, stidnice i anusa te limfni čvorovi. Svaka promjena u odnosu na fiziološke vrijednosti ili kvalitete može ukazivati ili pomoći u postavljanju dijagnoze.

Nakon toga se pristupa pretrazi pojedinog organskog sustava i tu se odmah može usmjeriti na one na koji se anamnezom ili dosadašnjom pretragom sumnja (koža, dišni organi, organi krvotoka, probavni, mokraćni i spolni, sustav za kretanje, živčani, krvotvorni i mijene tvari).

U svrhu potvrđivanja dijagnoze ili kada pretragom ne možemo ništa precizirati, pristupamo i dodatnim pretragama, kao što su vađenje krvi, pretraga mokraće fecesa, strugotine kože, rentgenu i ultrazvuku.

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava