Nasljeđivanje tipa dlake u pasa / Što definira kovrčavu ili ravnu dlaku?

P: Molim Vas da napišete nešto vezano za nasljeđivanje tipa dlake kod križanja pasa. Konkretno, da li je tip dlake spolno vezano svojstvo, kako se prenosi, i kakvog će tipa dlake biti štenad ukoliko parite/spajate nekog oštrodlakog i mekodlakog psa? Jesu li i tu u pitanju odnos dominantnih i recesivnih gena ili će doći do intermedijarnosti, odnosno da će štenci biti nešto između po pitanju dlake? Hvala lijepo. Miro

O: Osnove o nasljeđivanju postavio je Mendel idejom o individualnom nasljeđivanju, koja kaže kako se tijekom spolnog razmnožavanja na potomke ne prenosi svojstvo već čestice unutar stanice koje kontroliraju to svojstvo; te čestice zadržavaju svoj identitet i zasebnost, a predaju se iz generacije u generaciju u nepromijenjenom i stalnom obliku.  Mendelove stanične čestice ili jedinice nasljeđivanja Johannsen naziva genima (1909.), a od tuda potječe i naziv genetika (Bateson) za znanost o nasljeđivanju. Mendel je u svojim istraživanjima došao do tri važna zaključka: nasljeđivanje svojstava određuju činioci ili faktori (danas zvani geni) koji se na potomke prenose nepromjenjeni, zatim, potomak nasljeđuje jedan alel gena za svako svojstvo od svakog roditelja te

jedinka - potomak ne mora fenotipski naslijediti neku osobinu, ali je može prenijeti na sljedeću generaciju.

Osnova za život leži u vrlo velikoj molekuli nazvanoj deoksiribonukleinska kiselina (DNK). DNK je genetički materijal kod svih organizama a kod nekih virusa može biti i RNA. RNA (ribonukleinska kiselina) je srodna DNK. Kromosomi su nukleoproteinske strukture u jezgrama stanica, koje sadrže molekulu DNA. Pojam se često koristi kao sinonim za molekulu DNA.
 
Kada životinja proizvede spolnu stanicu (jajašce ili spermij - gamete) stanice prolaze posebnu podijelu te su u konačnici sa samo jednom kopijom svakog kromosoma. Kada se spoje spermij i jajna stanica, stvorena je nova stanica koja ima ponovno 2 kromosoma u jezgri.
 
Istraživanja su pokazala kako je nasljeđivanje tipa ili teksture dlake u pasa pod utjecajem tri gena i njhovih varijanti. Iako istraživači procjenjuju kako su suvremene pasmine pasa divergirale od vukova prije oko 15 000 godina, promjene u genomu koji u konačnici daje nekoliko tipova dlake tek se zbivaju unazad 200 godina. Pokazalo se čak kako kratkodlaki psi, poput bigla, pokazuju originalne, slične vuku verzije tri gena koji utječu na tip dlake.

Jedan gen određuje oštru i kratku dlaku pasa a varijante ovog gena rezultiraju i izrastom dlake oko njuške koja daje dojam kako pas ima brkove kao što je prisutno u škotskog terijera, šnaucera ili irskog terijera. Duga dlaka koja je svilenkasta ili čupava povezuje se sa drugim genom (npr. koker španijeli, pomerijanci i dugodlake čivave) a treći gen daje krzno koje je kovrčavo ili ravno (npr. pudle).
 
Pri tome se pokazalo kako su varijante gena za dugu dlaku recesivna no isto tako i da je dužina varijabilna među jedinkama iste pasmine. Npr. ako duljinu dlake označimo slovom L, dominantna je kratka (L) dok je duga recesivna (l). Tako će npr. homozigotni mužjak duge dlake (ll) u parenju sa homozigotnom ženkom kratke dlake (LL) dati heterozigotno potomstvo (Ll) koje nalikuje majci ali u sebi nose i recesivan gen za dugu dlaku. Naravno, ovo svojstvo recesivnosti može se fenotipski ispoljiti u slijedećim generacijama u ovisnosti o tome da li je parenje sa homozigotnom jedinkom ili heterozigotnom.
 
Gen za kovrčavu ili ravnu kosu pokazuje dominantnost ka ravnoj dlaci (R) u odnosu na recesivnu kovrčavost (r).
 
Vezano pak uz oštrinu dlake, vrijedi isto pravilo, odnosno, svojstvo nije prenosivno po spolu već je određeno dominantnim i recesivnim genima. Pri tome je oštra dlaka (W) dominanta u odnosu na meku dlaku (w). Dakle, ukoliko se pari homozigotan mužjak oštre dlake (WW) sa ženkom meke dlake (ww) dati će potomke oštre dlake. No, kako potomci u sebi nose i recesivan gen za meku dlaku, u ovisnosti o tome da li će se pariti sa homozigotom ili heterozigotom, njihovi potomci mogu biti i meke dlake. Ukoliko se sagleda samo oštrina dlake, potomci će biti ili oštre dlake ili meke dlake (u ovisnosti o kojoj se generaciji radi), no u obzir treba uzeti kako na tip dlake imaju utjecaja tri gena pa su moguće varijacije duljine, glatkoće ili kovrčavosti vezano pak uz kombiniranje dominantnih i recesivnih svojstava a sve u ovisnosti u kojoj će se generaciji ta svojstva ispoljiti s obzirom na kombinacije. Npr. životinje koje su homozigotne na dugu dlaku (ll) ali u sebi nose i dominanost na oštru dlaku (WW ili Ww) fenotipski će imati dugo, meko krzno sa "brkovima" prije nego li će se ispoljiti dominanto svojstvo oštre dlake. Naime, ova tri gena odgovorna za duljinu i teksturu dlake međusobno su u interakciji što u konačnici daje 7 različitih fenotipa: kratka, oštra, kovrčava i oštra, duga, duga sa prisustvom "brade", duga i kovrčava i duga, kovrčava s "bradom".