Miksomatoza kunića - opasnost i suzbijanje bolesti po zakonu

 
Odgovara:
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med.,
Pet centar, Svačićeva 61, Osijek

Miksomatoza je specifična zarazna virusna bolest kunića, domaćih i divljih, koja rijetko napada zečeve i, po svemu sudeći, ne prenosi se na druge životinje i ljude. Bolest je otkrivena u Južnoj Americi na divljim kunićima, a prvi je put opisana godine 1898. u Montevideu kao vrlo kobna zaraza.

Uzročnik bolesti je virus iz porodice boginja (Leporipoxvirus), prisutan u krvi, limfi i svim organima bolesnog kunića. Isto tako, virus može biti u nosnom i očnom iscjetku, u zaraženoj hrani, vodi i prostirci. Izvori infekcije mogu biti insekti (komarci, stajske muhe, mušice, buhe i uši). Virus u insektima može ostati sposoban za infekciju i do 6 mjeseci. Miksomatoza se najčešće prenosi ubodom insekata, najčešće ubodom komaraca. Bolest se može prenositi i direktnim dodirom bolesnih i zdravih životinja. Indirektno se prenosi preko zagađene hrane, vode, prostirke i inficiranih kaveza, te mehaničkim raznošenjem preko drugih životinja, pa čak i preko čovjeka. Bolest se najviše raširi u sezoni komaraca (mjesec svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz) i često se naziva "bolest komaraca".

Bolest se očituje upalom očnih kapaka s pojavom crvenila i karakterističnim mliječnim iscjetkom iz očiju. U toj fazi dolazi do povišenja tjelesne temperature i može doći i do uginuća unutar 48 sati nakon pojave prvih znakova oboljenja. Inkubacija, vrijeme od infekcije do pojave prvih znakova, traje 2 do 10 dana, najčešće 5 do 7 dana i bolest se relativno  brzo širi. Na preživjelim kunićima, nakon prve faze, znaci oboljenja se pojačavaju i očni kapci znatno oteknu, a uz gnojni iscjedak dolazi do slijepljenja očnih kapaka i eventualno do potpunog zatvaranja oka. Otekline se šire na nos, usne, uši i spolne organe, koji postaju edematozni. Zbog edematoznih oteklina uši postaju teške i objese se, što je karakteristično za miksomatozu. Napadnuti kunić je potišten, odbija hranu i vodu, rapidno mršavi, a krzno mu je kuštravo i neugledno. U potkožju glave, na nosu, oko usta i na bazi uha stvaraju se fibrinozni čvorovi veliki poput graška do boba, što daje izgled lavlja glave. Takvi se čvorovi stvaraju i na spolnim organima, u području anusa i na nogama, pogotovo na šapama. U toku bolesti dolazi do upale nosa s gnojnim iscjetkom, do upale pluća i otežanog disanja.

Oboljeli kunići obično uginu unutar jednog do dva tjedna, najčešće za 9 do 12 dana nakon pojave znakova oboljenja. Miksomatoza kunića prouzroči veliki postotak uginuća, starijih kunića i više od 95%, dok je postotak uginuća mladih kunića mnogo manji, a kunića i dobi do 1 mjeseca neznatan. Ima slučajeva, iako rijetko, da pojedini kunići prežive i takvim se kunićima smanje otečenja, a izrasline slične bradavicama ostaju na usnama, oko nosa, ušiju i na nogama. Preživjeli kunići duže vrijeme su imuni protiv te bolesti.

Dijagnoza se postavlja na osnovi sezonske pojave bolesti, njenog brzog širenja uz veliki postotak smrtnosti, kliničke slike, pojave izraslina u potkožju glave i genitalnih organa.

Liječenje je bez rezultata i zato bolesna grla treba usmrtiti i primijeniti profilaktičke mjere.

Čim se pojave prvi znaci bolesti, bolesne i sumljive životinje treba izdvojiti i izolirati, a nekoliko lešina poslati na pretragu.

Bolest se suzbija po Zakonu pa kad je bolest utvrđena, bolesna grla treba usmrtiti.  Usmrćena i uginula grla, prostirku iz gnijezda i neiskorištenu hranu koja je bila ponuđena bolesnim životinjama treba spaliti ili duboko zakopati, najmanje 1 metar duboko, te provesti temeljito čišćenje i strogu dezinfekciju prostorija, kaveza i kavezne opreme. Nadalje, treba pristupiti uništavanju insekata plinom ili prskanjem kontaktnih insekticida. Uništavanje insekata treba ponavljati jer kroz otvorena vrata insekti mogu ulaziti u prostoriju.

Treba paziti i na pojavu buha, jer one rado idu baš na oboljele životinje i prava su opasnost za širenje bolesti u stadu. Budući da se larve buha razvijaju i zadržavaju na podu (zemlji), mora se i pod dobro očistiti i prskati insekticidom.

Najdjelotvorniji je način suzbijanja miksomatoze zaštita kaveza od insekata (komaraca, mušica i drugih letećih insekata) postavljanjem gaze ili žičane mreže na prozore, vrata i ventilacijske otvore. Isto tako, treba spriječiti kontakt s divljim kunićima i ograničiti dolazak ljudi u kunićnjak. Preventivno se može provesti i cijepljenje kunića vakcinom protiv miksomatoze koja se daje potkožno u dozi od 0,5 ccm i imunitet traje oko 6 mjeseci, ali se ne prenosi s majke na novorođenčad. Preventivno cijepljenje važno je provoditi prije sezone masovne pojave insekata i komaraca. Vakcinacija se obično provodi u uvjetima intenzivnog uzgoja kunića.

O miksomatozi su pisali i moji kolege mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje i Dragan Vešović, dr.vet.med. ovdje.