Odgovara:
Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med.,
Pet centar, Svačićeva 61, Osijek

P: Zecu je prvo oteklo oko, onda je počela oticati glava i ima neke kvrge na vratu, iz očiju curi. Šta mu je i šta da radim?
Unaprijed hvala, Boris

O: Prema opisanim simptomima, može se posumnjati na miksomatozu kunića.

Pri svakoj sumnji na miksomatozu, potrebno je obavijestiti  veterinare iz nadležne veterinarske stanice ili ambulante, kako bi oni poduzeli daljnje mjere suzbijanja bolesti.

Miksomatoza je specifična zarazna virusna bolest kunića, domaćih i divljih, koja rijetko napada zečeve i, po svemu sudeći, ne prenosi se na druge životinje i ljude. Bolest je otkrivena u Južnoj Americi na divljim kunićima, a prvi je put opisana godine 1898. u Montevideu kao vrlo kobna zaraza.

Uzročnik bolesti je virus iz porodice boginja (Leporipoxvirus), prisutan u krvi, limfi i svim organima bolesnog kunića. Isto tako, virus može biti u nosnom i očnom iscjetku, u zaraženoj hrani, vodi i prostirci. Izvori infekcije mogu biti insekti (komarci, stajske muhe, mušice, buhe i uši). Virus u insektima može ostati sposoban za infekciju i do 6 mjeseci. Miksomatoza se najčešće prenosi ubodom insekata, najčešće ubodom komaraca. Bolest se može prenositi i direktnim dodirom bolesnih i zdravih životinja. Indirektno se prenosi preko zagađene hrane, vode, prostirke i inficiranih kaveza, te mehaničkim raznošenjem preko drugih životinja, pa čak i preko čovjeka. Bolest se najviše raširi u sezoni komaraca (mjesec svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz) i često se naziva "bolest komaraca".

Bolest se očituje upalom očnih kapaka s pojavom crvenila i karakterističnim mliječnim iscjetkom iz očiju. U toj fazi dolazi do povišenja tjelesne temperature i može doći i do uginuća unutar 48 sati nakon pojave prvih znakova oboljenja. Inkubacija, vrijeme od infekcije do pojave prvih znakova, traje 2 do 10 dana, najčešće 5 do 7 dana i bolest se relativno  brzo širi. Na preživjelim kunićima, nakon prve faze, znaci oboljenja se pojačavaju i očni kapci znatno oteknu, a uz gnojni iscjedak dolazi do slijepljenja očnih kapaka i eventualno do potpunog zatvaranja oka. Otekline se šire na nos, usne, uši i spolne organe, koji postaju edematozni. Zbog edematoznih oteklina uši postaju teške i objese se, što je karakteristično za miksomatozu. Napadnuti kunić je potišten, odbija hranu i vodu, rapidno mršavi, a krzno mu je kuštravo i neugledno. U potkožju glave, na nosu, oko usta i na bazi uha stvaraju se fibrinozni čvorovi veliki poput graška do boba, što daje izgled lavlja glave. Takvi se čvorovi stvaraju i na spolnim organima, u području anusa i na nogama, pogotovo na šapama. U toku bolesti dolazi do upale nosa s gnojnim iscjetkom, do upale pluća i otežanog disanja.

Oboljeli kunići obično uginu unutar jednog do dva tjedna, najčešće za 9 do 12 dana nakon pojave znakova oboljenja. Miksomatoza kunića prouzroči veliki postotak uginuća, starijih kunića i više od 95%, dok je postotak uginuća mladih kunića mnogo manji, a kunića i dobi do 1 mjeseca neznatan. Ima slučajeva, iako rijetko, da pojedini kunići prežive i takvim se kunićima smanje otečenja, a izrasline slične bradavicama ostaju na usnama, oko nosa, ušiju i na nogama. Preživjeli kunići duže vrijeme su imuni protiv te bolesti.

Dijagnoza se postavlja na osnovi sezonske pojave bolesti, njenog brzog širenja uz veliki postotak smrtnosti, kliničke slike, pojave izraslina u potkožju glave i genitalnih organa.

Liječenje je bez rezultata i zato bolesna grla treba usmrtiti i primijeniti profilaktičke mjere.

Čim se pojave prvi znaci bolesti, bolesne i sumljive životinje treba izdvojiti i izolirati, a nekoliko lešina poslati na pretragu.

Bolest se suzbija po Zakonu pa kad je bolest utvrđena, bolesna grla treba usmrtiti.  Usmrćena i uginula grla, prostirku iz gnijezda i neiskorištenu hranu koja je bila ponuđena bolesnim životinjama treba spaliti ili duboko zakopati, najmanje 1 metar duboko, te provesti temeljito čišćenje i strogu dezinfekciju prostorija, kaveza i kavezne opreme. Nadalje, treba pristupiti uništavanju insekata plinom ili prskanjem kontaktnih insekticida. Uništavanje insekata treba ponavljati jer kroz otvorena vrata insekti mogu ulaziti u prostoriju.

Treba paziti i na pojavu buha, jer one rado idu baš na oboljele životinje i prava su opasnost za širenje bolesti u stadu. Budući da se larve buha razvijaju i zadržavaju na podu (zemlji), mora se i pod dobro očistiti i prskati insekticidom.

Najdjelotvorniji je način suzbijanja miksomatoze zaštita kaveza od insekata (komaraca, mušica i drugih letećih insekata) postavljanjem gaze ili žičane mreže na prozore, vrata i ventilacijske otvore. Isto tako, treba spriječiti kontakt s divljim kunićima i ograničiti dolazak ljudi u kunićnjak. Preventivno se može provesti i cijepljenje kunića vakcinom protiv miksomatoze koja se daje potkožno u dozi od 0,5 ccm i imunitet traje oko 6 mjeseci, ali se ne prenosi s majke na novorođenčad. Preventivno cijepljenje važno je provoditi prije sezone masovne pojave insekata i komaraca. Vakcinacija se obično provodi u uvjetima intenzivnog uzgoja kunića.

O miksomatozi su pisali i moji kolege mr.sc. Ljiljana Vrhovac Uzur, dr.vet.med. ovdje i Dragan Vešović, dr.vet.med. ovdje.