Odgovara:
Dragica Nemeš, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

P: Moj pas zadnjih pet meseci neprestano liže prednju šapu. Vodila sam ga do sad bezbroj puta kod veterinara, ali su mi samo uzimali pare - stavljali ga na rentgen, davali antibiotike, da bi na kraju rekli da ima alergiju na hranu i dali mi diet hranu Royal Canin da mu dajem par nedelja. U početku je hteo da je jede, ali je kasnije odbijao. Toliko je tvrdoglav da bi čak tri dana ostajao gladan ne pogledavši tu hranu pa sam počela da mu kuvam piletinu. Međutim, sad je počeo i zadnju šapu da liže i totalno je ogoleo. Molim Vas dajte mi savet šta smem od domaće hrane da mu spremam jer ovu antialergijsku odbija.
Hvala unapred, Danijela

O: Lizanje šapa može imati više uzroka: alergija izazvana alergenom iz okoline, a to mogu biti kemikalije ili određene biljke u cvatu, alergija na hranu, tj. neke sastojke u hrani, kao što su konzervansi, hormoni ili neresorbirani lijekovi, moguće da psihičko stanje psa dovede do ponašanja koje može dovesti do sličnih posljedica kao i alergeni, a to je upravo lizanje šapa.

Liječi se na jedan jedini način - izbjegavanjem kontakta s alergenima, a kako to u nekim slučajevima nije moguće, tegobe se umanjuju kortikosteroidima. No, to je najčešće slučaj ako se radi o alergijama na cvijetni prah, ali ako je uzrok neki sastojak hrane, onda treba promijeniti način prehrane.

Alergija na hranu je vrlo složena, ali je važno naglasiti da je "krivac" uvijek bjelančevina. Bjelančevine mogu biti različitog porijekla pa ih tako pas konzumira u mesu, mliječnim proizvodima, jajima, povrću ili žitaricama.

Jednom razvijena, alergija može trajati doživotno, a rješenje je u uklanjanju te supstance iz prehrane.

Sljedeći korak mogao bi biti i obrok u kojem je jedan izvor bjelančevina te ugljikohidrata u izvornom obliku. Npr. janjetina i riža, riba i riža, jaja i riža. Vaš pas u ovom periodu ne bi smio jesti ništa drugo. Na taj način, eliminacijskom bi dijetom saznali točno na koju bjelančevinu pas reagira. Daljnju prehranu osmislili bi već prema rezultatima eliminacijske dijete, a najkraće nakon perioda u trajanju 1-2 mjeseca.

Ugljikohidrate pas dobiva uglavnom iz biljne hrane. To su žitarice i povrće, dakle tjestenina, žganci, riža, zobene pahuljice, zobena kaša, ječmena kaša, zatim različita variva, npr. od mrkve, blitve, špinata. Ona nam služe kao prilog mesnoj hrani. U ponudi Pet centra možete nabaviti rižu (Riža ekspandirana bijela, u pakiranjima od 1 kg i 5 kg) te  tjesteninu (Tjestenina Maxi mix u pakiranju od 4 kg).

Kuhinjska sol sadrži za tijelo dragocjen i važan natrij te stoga hranu treba lagano posoliti (približno za jednu trećinu čovjekove uporabe). Odraslom psu je potrebno više natrija nego štenetu. Previše soli, opet, loše utječe na bubrege.

Šećer možemo potpuno izostaviti iz njegove prehrane i ne bismo trebali psa ni navikavati na slatka jela.
 
Voće psu najčešće ne škodi. No, morate biti oprezni s koštunjavim voćem, pogotovo breskvama jer njihove koštice mogu izazvati začepljenje crijeva.

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava