Cijepljenje protiv štenećaka psa koji je u periodu inkubacije bolesti / Svrha i djelovanje vakcine

P: Interesuje me ako je pas u periodu inkubacije i primi vakcinu protiv štenećaka, hoće li mu ona škoditi još više i hoće li ubrzati tok bolesti?

Anderson

O: Imunizacijom se smatra svaki postupak poduzet s namjerom da se čovjek i životinja učine specifično otpornim (imunim) prema nekoj zaraznoj bolesti. Ona može biti pasivna kada se u neimuni organizam unose protutijela proizvedena od neke druge jedinke iste ili različite vrste. Drugi način je aktivna imunizacija ili vakcinacija i uključuje unošenje mikrobnih antigena u neimuni organizam sa svrhom da u njemu izazove imunosnu reakciju i stjecanje imunosti.

Na unošenje mikroorganizama i njihovih toksina u organizam imunosni sustav odgovara tvorbom protutijela i senzibiliziranih T-limfocita i životinja postane specifično otporna prema infekciji.

Korist je od vakcinacije i ta što se njome specifično aktivira imunosni sustav pa imunosna reakcija vakcinirane životinje na spontanu infekciju istom vrstom mikroorganizma koji je sadržan u vakcini, jačinom i tijekom odgovara sekundarnoj imunosnoj reakciji, koja je uvijek brža i jača od primarne.

Vakcina protiv štenećaka sadrži živi atenuirani virus štenećaka. Virulencija nekog virusa može se smanjiti određenim postupcima namjerno poduzetim s tom svrhom (lat. attenuare, oslabiti). Da bi mu se oslabila patogenost virusnim se sojem uzastopno zaražavaju životinje neke vrste koja je slabije primljiva za infekciju te kokošji embriji i stanične kulture.

Većina virusnih vakcina koje se danas rabe u veterinarskoj medicini pripremljena je od sojeva atenuiranih u staničnim kulturama. Vakcine sa živim atenuiranim mikroorganizmima izazivaju jaču imunosnu reakciju i dugotrajniju imunost.Rijetke se mogu uputrebljavati bez ograničenja. Primjerice, neke nisu prikladne za vakcinaciju gravidnih životinja, mladunčadi ili iznurenih životinja. Atenuiranim vakcinama ne mogu se potpuno isključiti "cijepne nezgode" posebno ako se njima vakciniraju imunodeficijentne životinje. Cijepne nezgode se češće javljaju pri upotrebi vakcina s atenuiranim sojevima. Zbog nedovoljnog atenuiranja cijepnog soja ili neočekivanog povrata patogenosti životinja se cijepnim sojem može inficirati i oboljeti.

U provođenju imunoprofilakse zaraznih bolesti uvijek treba uzeti u obzir mogućnost da sve vakcinirane životinje ne postanu imune (oštećeni imunogeni soj tijekom proizvodnje, uginuće atenuiranog vakcinalnog soja, previše alkohola na mjestu aplikacije..).

Stjecanje imunosti ovisi i o imunosnoj reaktivnosti organizma, koja može biti smanjena zbog opće iscrpljenosti ili nametničkih invazija. Kontraindicirano je cijepiti bolesne pse, gravidne i pod utjecajem stresa.Cijepiti se može samo zdravi pas, što znači da se psi s povišenom tjelesnom temperaturom, slabim imunitetom i kroničnim bolestima neće cijepiti. Također poželjno je da su očišćeni od parazita.

Inkubacija (vrijeme od trenutka kada je organizam izložen patogenim klicama do pojave prvih simptoma) štenećaka iznosi 3-7 dana. Pas ako je cijepljen u inkubaciji neke bolesti sam stres zbog cijepljenja može uzrokovati manifestaciju bolesti te bolesti. Također, stres na imuni sustav može pogoršati samu bolest.

Uputno je novonabavljenog psa, za kojeg ne znamo je li prije cijepljen, tjedan dva prvo promatrati i onda ga cijepiti ako ne pokaže kliničke simptome bolesti.