Odgovara:
Danijela Biban, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Mačak star oko 2 godine odjednom je dobio tresavicu, češao uši, da bi nakon par dana izgubio ravnotežu i nije se mogao oslanjati na noge. Danas je imao napadaj, široke zjenice, drži se za glavu, mijauče bolno i drži u čeljusti komad tkanine. Prvi veterinar koji ga liječi nije postavio dijagnozu jer je mačka zbog prirođene agresije teško pregledati, pa mu je dao 2 doze antibiotika, dok drugi veterinar kaže da to nikad nije vidio a njegov pomoćnik kaže da je on vidio takav slučaj i da je mačka ubrzo nakon takvog napada uginula. Misle da je zaražen preko glodavaca i kažu nema lijeka. Kad ugine, moram im dati tijelo da izoliraju uzročnika.

Moram napomenuti da je kao mače imao tešku kontuziju glave i da je par tjedana bio u komi i takvom vrlo sličnom stanju - široke zjenice, tup pogled, glavobolje i grčenje tijela ali se od toga oporavio no ostao je težak oblik agresije, ne zna se penjati na drveće, samo spava i jede i povremeno šeta dvorištem. Da li on možda ima upalu mozga pa su ti ispadi posljedica toga?
Hvala, Maja

O: Prema simptomima koje ste opisali, mogla bih jedino postaviti sumnju na nekoliko bolesti, budući moždane bolesti imaju dosta zajedničkih simptoma, a kod Vaše mace nisu rađene dodatne pretrage prema kojima bih možda mogla suziti ''izbor''.

Epilepsija je kod mačaka relativno rijetka, no budući ste napomenuli da je mačak ranije imao tešku kontuziju glave, epilepsija bi mogla biti posljedica ovakve teške ozljede. O ovoj temi sam pisala ranije, a odgovor o epilepsiji možete pogledati ovdje.  

Upala uha (otitis) prema lokalizaciji procesa se dijeli na upalu vanjskog zvukovoda (otitis externa), upalu srednjeg uha (otitis media) i upalu unutarnjeg uha (otitis interna).

Večina upala su posljedica infekcije različitim mikroorganizmima (bakterije i gljivice), parazitarnih invazija (šugarci), prisutstva stranog tijela ili se jave kao posljedica alergije. Ponekad se mogu javiti i sekundarno, kao posljedica neke druge bolesti (npr. pharyngitis - upala ždrijela).

Prema simptomoma koje ste naveli, Vaš mačak bi mogao imati i upalu srednjeg uha, koja se uglavnom manifestira držanjem glave "na koso", poremećajem u ravnoteži, paralizom facijalnog živca i oslabljenim sluhom (koji ponekad može završiti gluhoćom). Ova se upala uglavnom razvija kao posljedica neliječene upale ždrijela, a ponekad se javlja i kao posljedica otitisa externae, ukoliko je bio perforiran bubnjić. Ovaj se oblik upale dosta teško liječi.

Kao jedna od mogućih komplikacija upale srednjeg uha je i razvoj upale unutarnjeg uha, koja se manifestira gubitkom ravnoteže (zahvaćen je centar za ravnotežu), a ponekad i gubitkom sluha. Ova se upala vrlo teško liječi, a ukoliko prijeđe sa os petrosum na mozak, postoji opasnost od razvoja pachymeningitisa, što može dovesti do sepse i uginuća.

Moždani udar je stanje koje nastaje kao posljedica smanjene opskrbe mozga krvlju.

Javlja se češće kod starijih životinja, iako se može javiti i kod mlađih, kao posljedica nasljednog defekta moždanih žila, bubrežnih bolesti, visokog krvnog tlaka, bolesti srca, bolesti štitnjače ili pak kao posljedica inzulta krvne žile u mozgu.

Moždani udar se s obzirom na uzrok nastanka dijeli na:

1. ishemični - koji je posljedica smanjene opskrbe mozga krvlju
2. hemoragični - koji je posljedica krvarenja u mozgu (zbog prsnuća krvne žile)

Simptomi moždanog udara kod mačaka nisu specifični, no najčešće se javljaju: tremor, gubitak ravnoteže, teturanje, spoticanje, gubitak vida, dezorijentiranost, ponekad glasno mijaukanje.

Na žalost, za pravu dijagnozu moždanog udara trebalo bi napraviti CT ili magnetsku rezonancu (budući se ovo stanje na ''običnim'' RTG snimkama ne može dijagnosticirati), no ove se metode u rutinskoj dijagnostici u Hrvatskoj ne koriste.

Izliječenje se uglavnom bazira na utvrđivanju uzroka koji je doveo do moždanog udara, s ciljem da se na taj način spriječe mogući budući napadaji.

Encephalitis označava najčešće akutnu upalu mozga ili moždanih ovojnica (meningitis), a posljedica je nekih virusnih ili bakterijskih bolesti, parazitarnih invazija ili bolesti koje prenose krpelji. Simptomi uglavnom uključuju fotofobiju (osjetljivost na svjetlo), visoku tjelesnu temperaturu, glavobolju, povraćanje, dezorjentiranost, otežano kretanje ili slabost udova (ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen), a ponekad su prisutni nespecifični napadaji. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, pretragom krvi ili cerebrospinalnog likvora, a po potrebi se može napraviti i RTG snimka. Liječenje je uglavnom simptomatsko, uz preporuku da životinja što više miruje i boravi u zatamnjenoj i tihoj prostoriji.

U svakom slučaju, možda bi bilo najbolje da zatražite drugo mišljenje i da mačka odvedete na neurološki pregled na Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarkog fakulteta, te da tamo potražite Mr.sc. Kiš, dr.vet.med. (specijalistica neurolog) koja će, na temelju kliničkog i neurološkog pregleda, postaviti točnu dijagnozu i odrediti terapiju.

OZNAKE: