Odgovara:
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

P: Na području Rijeke pojavili su se opasni krpelji, ali ne oni koji prenose virus, već samo bakteriju - Lyme borelioza. Pročitala sam da je piroplazmoza opasna bolest za kućne ljubimce. Da li piroplazmoza dolazi od bakterije Lyme borelioze ili od krpeljnog meningoencefalitisa, odnosno da li je Lyme borelioza opasna za pse i ako da, koji su simptomi? Postoji li terapija ako je pas zaražen ili samo prevencija sredstvima protiv krpelja? Ukratko, da li piroplazmoza postoji neovisno od bakterije Lyme borelioze ili od krpeljnog meningoencefalitisa? Zahvaljujem, Smiljana

O: U našem podneblju krpelji na pse mogu prenijeti više različitih uzročnika.

Svaki od njih razvit će različitu kliničku sliku bolesti, a terapija se provodi prema postavljenoj dijagnozi. Epizootiolozi su stručnjaci koji prate pojavu i tijek pojedinih zaraznih bolesti na određenom području, a izvješća o njima dostavljaju se svim veterinarskim ambulantama. Ovdje želim naglasiti da svaki krpelj nije zarazan, odnosno sve zavisi da li je u razvoju dolazio u kontakt s oboljelom životinjom ili kliconošom.

Piroplazmoza (babezioza) je bolest pasa koju uzrokuju protozoa Babesia canis. Uzročnik bolesti parazitira u eritrocitima invadirane životinje. Svojim umnažanjem ovaj parazit uništava eritrocite, iz kojih se oslobađa hemoglobin, a kao poslijedica javlja se hemolitička anemija.

Piroplazmoza je češće akutnog toka, a očituje se vrućicom, opsežnim propadanjem eritrocita, žuticom, anemijom, a katkad i hemoglobinurijom. U psa su mogući i živčani simptomi pri oštećenju mozga zbog začepljenja moždanih kapilara. Ako životinja prebrodi krizu, bolest prelazi u kroničnu, što se očituje izrazitom anemijom, intermitentnom vrućicom i probavnim smetnjama, a traje nekoliko tjedana.

Dijagnosticira se pregledom krvnog razmaza i serološkim pretragama.

Lyme borelioza je bakterijska bolest. Uzročnik je Borrelia burgdorferi, spiroheta iz roda Borrelia. Uzročnik se prenosi s jedne generacije krpelja na drugu. Klinički se razlikuju tri stadija razvoja bolesti.

Prvi znakovi bolesti su promjene na koži tzv. migrirajući eritem.

Ako se prvi stadij ne liječi, bolest kod nekih nakon više tjedana ili mjeseci progredira u drugi stadij u kojem dominiraju različita upalna stanja zglobova, srca i živčanog sustava (serozni meningitis, paralize moždanih živaca i dr.). U trećem stadiju, nakon više mjeseci ili godina mogu se pojaviti upale zglobova - upala zahvaća jedan ili više velikih zglobova koji su otečeni i bolni. Na kraju nastaju teške degenerativne promjene uz gubitak zglobne hrskavice. U ovom stadiju mogu nastati i kronične promjene na koži.

Liječenje se provodi antibioticima, a uspješno je samo u ranom stadiju bolesti.

Još jedna od bolesti koju prenose zaraženi krpelji je Erlihioza. To je akutna zarazna bolest koju uzrokuje mikroorganizam iz porodice Rikettsiaceae, rod Ehrlichia. Uzrokuje bolest kod ljudi i kod životinja (pas).

Erlihioza se razvija 7 do 10 dana nakon uboda krpelja i očituje se: povišenom temperaturom, malaksalosću, bolovima u mišićima i zglobovima, povraćanjem, te promjenama na koži u vidu ružičastog osipa. U težim slučajevima dolazi do upale središnjeg živčanog sustava, oštećenja bubrega i poteškoća s disanjem. Kod nekih zaraženih jedinki bolest može imati vrlo blagi tok. Liječenje se provodi antimikrobnim lijekovima.

Uzročnik krpeljnog meningoencefalitisa (KME) je virus iz roda Flavivirusa. Virus KME pripada skupini arbovirusa, tj. virusa što ih prenose člankonošci (artropodi). KME virus ima dva podtipa: a) središnje-europski i b) dalekoistočni. Kao prirodni rezervoar (izvor zaraze) KME virusa navode se različite vrste malih šumskih glodavaca, zatim jež, krtica, te rjeđe ptice močvarice i šišmiši. Sama bolest se razvija polagano u dvije faze. Nakon perioda inkubacije, razvija se bolest slična prehladi s povišenom temperaturom, klonulosti, boli u čitavom tijelu. Nakon toga dolazi do oporavka i asimptomatske faze da bi nakon 7 - 10 dana započela druga faza sa znakovima meningitisa i/ ili encefalitisa.

Krpelji parazitiraju na više od 100 različitih sisavaca, reptila i ptica; tijekom cijelog svog razvojnog cilkusa od larve do odraslog krpelja mogu se zaraziti virusom KME sišući krv zaražne životinje. Međutim, virus KME je za većinu životinja apatogen tj. ne razvija bolest jer životinja razvije antitjela ne virus. Najčešći rezervoari virusa su poljski miš, voluharica, lisica, jelen, pas, koza i krava. Trajanje viremije ovisi o životinji, njenoj tjelesnoj temperaturi i temperaturi okoline. Prosječno traje 2 - 8 dana, ali za hladnih dana 8 - 14.

OZNAKE: